<p>Vrhovni sud Federacije BiH je, kako saznajemo, uvažio žalbe branitelja Slave Ivankovića-Lijanovića, jednog od suvlasnika propale širokobriješke kompanije mesa „Lijanovići“ i Joze Sliškovića te je predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovno suđenje.<br></p><p>Presudom Kantonalnog suda u Širokom Brijegu, Ivanković-Lijanović  i Slišković su proglašeni krivim za počinjenje krivičnog djela "Obmana pri dobijanju kredita ili drugih pogodnosti iz člana 268. stav 1. i vezi sa stavom 3.KZ FBiH".</p><h2>Afera Hypo Leasing</h2><p>Podsjetimo, Ivanković-Lijanović je osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju od osam godina, a Sliškoviću je izrečena trogodišnja kazna. </p><p>Istom presudom, optuženi Volfgang Pičler (Wolfgang Pichler), u svojstvu direktora Hypo Alpe Adria Leasinga i Dragan Baškarad, kao voditelj poslovnice, oslobođeni su optužbe da su počinili krivično djelo "Zloupotreba položaja ili ovlasti iz člana 383. stav 3.KZ FBiH".</p><p>Ovaj slučaj je bio poznat kao afera Hypo leasing, a optužnicom su terećeni da su kompaniji „Lijanovići“, odnosno, njihovoj sestrinskoj firmi „MI Farmer“ nezakonito odobrili zajam u iznosu od 2,5 miliona eura. </p><p>Međutim, na glavnom pretresu od 30. septembra 2022. godine kantonalni tužilac Tužilaštva Zapadnohercegovačkog kantona je izmjenio optužnicu, što je vidljivo iz dijela obrazloženja presude, kojom su uvažene žalbe branitelja Ivankovića-Lijanovića i Sliškovića.</p><h2>Izmijenjena optužnica</h2><p>Tako je, između ostalog, navedeno kako je utvrđeno da je prvostepeni sud u opis djela u izreci za koje je oglasio krivim optužene, dodao poseban cilj koji predstavlja subjektivno obilježje KD  Obmana pri dobijanju kredita ili drugih pogodnosti iz člana 268. stav 1. KZ FBiH ( „Ko s ciljem da za sebe ili drugog pribavi kredit, ulagačka sredstva, subvencije ili kakvu drugu pogodnost ...“) tako što je u  izreku unio navode da su ovi optuženi postupali  „s ciljem da se društvu MI Farmer odobri zajam“ pa ih je oglasio krivim za to djelo.</p><p>- Na taj način je prvostepeni sud u činjenični opis izreke unio obilježje krivičnog djela za koje je ove optužene oglasio krivim, a koje nije  bilo sadržano u optužnici na glavnom pretresu. Prema optužnici izmjenjenoj na glavnom pretresu cilj opisanih radnji bio je pribavljanje  novčanih sredstava i  protivpravne imovinske koristi privrednom društvu „Lijanovići“ d.o.o. - objavljeno je, između ostalog, u presudi Vrhovnog suda FBiH.</p>

Slavi Ivankoviću osuđenom na osam godina zatvora ponovo će se suditi

Slavo Ivanković Lijanović: Afera Hypo leasing 

Vrhovni sud FBiH uvažio žalbu jednom od braće Lijanovića

<p>Penzionerima u Federaciji BiH pružena je prilika da kroz akciju „Zaključavamo cijene“, koja je produžena za još tri mjeseca, svojim prijedlozima doprinesu u kreiranju paketa proizvoda koji će posebno za njih biti sniženi.</p><p>Također, na posljednjem sastanku predstavnika Saveza udruženja penzionera FBiH s ministrom trgovine Amirom Hasičevićem ekonomista Faruk Hadžić predstavio je ideju za aplikaciju „Pametni kupac”, koja će omogućiti potrošačima, u prvom redu penzionerima, da učestvuju u procesu praćenja i kontrole cijena u trgovini.</p><p>- Velikom broju penzionera u Federaciji BiH, dok podmire režijske troškove, ostane veoma malo novčanih sredstava za osnovne životne namirnice, u prvom redu prehrambene artikle. Zato su prinuđeni da, i pored starosti i bolesti, pri kupovini obiđu više prodavnica, tražeći jeftinije artikle kako bi uštedjeli koju marku - kaže nam Redžo Mehić, predsjednik Saveza.</p><p>Zbog toga intenciju ministra Hasičevića da na ovakav način poboljša status penzionera, ali i angažman Hadžića, naglašava Mehić, pozdravljaju u Savezu.</p><p>- Imajući u vidu broj penzionera u FBiH, iznos sredstava u federalnom budžetu koji je namijenjen za isplatu penzija, a radi se o 3,5 milijardi KM, i da se od toga više od 90 posto potroši za osnovne životne namirnice i režijske troškove, razumljivo je da će trgovci biti zainteresirani za taj broj kupaca i biti spremni ići na niže cijene svoje robe - ističe Mehić.</p>

Od 3,5 milijardi KM više od 90 posto se troši na prehranu i komunalije

Redžo Mehić, predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH: Nadamo se da će trgovci dodatno sniziti cijene za penzionere

<p>Da je projekt izgradnje olimpijskog bazena u Mostaru, na lokalitetu Južni logor, počeo traljavo i pod pritiskom javnosti, vidljivo je iz dana u dan.<br></p><p>Tako su radovi, koji su otpočeli koncem novembra prošle godine, u nekoliko navrata prekidani zbog izmještanja objekata koji se nalaze na lokaciji budućeg bazena. </p><h2>Rušenje zgrade </h2><p>Međutim, ni taj proces nije u potpunosti završen, budući da je, nakon demolicije objekta koji je koristilo Udruženje za podršku osobama s intelektualnim i kombiniranim poteškoćama „Sunce“, a potom trafostanice, u vezi s čijim su izmještanjem zabilježene brojne komplikacije, preostalo rušenje zgrade koju za praktičnu nastavu koriste učenici Srednje mašinsko-saobraćajne škole. </p><p>Također, saznali smo i da je građevinska dozvola praktično izdata „u hodu“, tokom izvođenja radova, a, podsjetimo, do ugovora za izgradnju prve faze ovog projekta, koji su gradski čelnici potpisali sa širokobriješkim „Heringom“, potrošeni su mjeseci na usvajanje regulacionih planova, izradu idejnog i glavnog projekta te drugih neophodnih dokumenata.</p>

<p>Iako se radovi odvijaju, činjenica je da je na gradilištu, kako smo to zabilježili jučer, tek jedan rovokopač i da zapravo i dalje traje pripremna faza, pojednostavljeno rečeno, vrše se iskopi.</p><p>Edin Prašo, direktor Direkcije za izgradnju kulturno-sportskog centra u Mostaru, u čijoj je nadležnosti i projekt bazena, kazao nam je da je stanje na terenu trenutno povoljno.</p><h2>Nema prepreke</h2><p>- Vršimo iskope i uskoro bismo trebali početi s betoniranjem temelja stubova, odnosno same konstrukcije bazena. Za sada nema prepreka, ni tehničkih ni finansijskih. Činjenica je da je preostalo rušenje još jednog objekta kako bi sva cjelina bila završena - kazao nam je Prašo.</p><p>Podsjetio je da se prva faza radova, u vrijednosti od 11 miliona KM, odnosi na izgradnju konstrukcije, krova i fasade olimpijskog bazena, a rok za to je 18 mjeseci. Sredstva u iznosu od devet miliona KM osigurana su iz federalnog budžeta, a ostatak iz gradske kase.</p><h2>„Nije preša“</h2><p>Priča o izgradnji bazena u Mostaru pretvorila se, podsjetimo, u svojevrsnu trakavicu, nakon što je u avgustu 2022. godine tadašnji premijer Fadil Novalić ozvaničio početak radova, pokazalo se, u predizborne svrhe. Naša najbolja plivačica Lana Pudar, koja neumorno niže uspjehe, nedavno je javnost nasmijala objavom na Instagramu, odnosno videosnimkom bagera na gradilištu bazena, uz pjesmu „Nije preša“, inače hitom grupe ''Who See''.</p><p>Ozbiljan tok izgradnje bio je zaustavljen usljed brojnih problema, pogotovo izmještanja trafostanice.</p>

Uskoro bismo trebali početi s betoniranjem, kaže Prašo

Cijeli projekt u Mostaru počeo traljavo: Umjesto bazena - rupa

<p>Vijest o tome da je mlada doktorica, Džana Boloban osvojila  Uhuru, krov Afrike na planini Kilimandžaro s ponosom su dočekali njeni sugrađani u Konjicu, ali i pozdravili brojni Bosanci i Hercegovci.<br></p><p>Tako se na najvećem vrhu Afrike, na 5.895 metara nadmorske visine, zavihorila zastava njenog rodnog grada, ali i BiH, a čestitke dr.Boloban, koja se jučer vratila s pohoda, stižu sa svih strana. </p><p>Dok slaže dojmove sa tog odvažnog putovanja, dr. Boloban u razgovoru za „Avaz“ otkriva kako se odlučila na ovaj poduhvat i kako je uspjela osvojiti vrh, koji se zbog visine, ali i težine uspona s respektom izgovara među planinarima.</p><p>- Planinarenjem se bavim već četiri godine, popela sam  se na oko 40 vrhova iznad 2.000 metara u BiH i u regionu, ali  o Kilimandžaru samo sam maštala i slušala priče o puno višim vrhovima. Član sam i GSS-a Prenj u Konjicu, tako da planinarenje nije samo hobi nego i posao. Nadala sam se da ću se jednog dana ohrabriti na taj potez. Jer, Afrika je bila moj san -priča nam dr. Boloban. </p><h2>Upute vodiča</h2><p>Kada je, kaže, izrazila želju o tome da bi pokušala popeti se na najveći vrh Afrike, iz njenog GSS-a, ali i Grada Konjica su joj pružili punu podršku. </p><p>- Vjerovali su u mene. Ali, naravno, u svemu je najbitnija želja i vjera u sebe. Upoznala sam sam Tomislava Cvitanušića, koji se popeo Mont Everest i koji mi je dao  važne savjete za ovakve ekspedicije. Već sam bila na pola puta. Prijavila sam se na ekspediciju i sa grupom od 20 ljudi iz regiona, među kojima je bilo još troje iz BiH, popela na Uhuru Peak. Grupa se sastojala uglavnom od planinara, triatlonaca i sportista i svi su bili relativno spremni - kaže nam mlada Konjičanka.</p><p>Ipak, naglašava kako se na neke uvjete, kao što je nedostatak kisika, visinska bolest, dezorijentacija i ne može biti spreman.</p><p>- Međutim, od vodiča dobiješ upute kako da se ponašaš u svim situacijama. Također, u mom timu su, sasvim slučajno,  bila četiri ljekara i bili smo tu u svakom trenutku za sve koji su trebali bilo kakvu medicinsku pomoć .Uspon na vrh traje pet dana, a u to je uključen jedan dan aklimatizacije na 4.720 metara, to je Kibo Hut. Na posljednji uspon se kreće u 23 sata navečer. Bilo je jako  hladno i naporno, ali na tom putu vas dočeka najljepši izlazak sunca koji sam doživjela u životu. Shvatiš da je put prema cilju, kao i sam život, stalno stremimo ka nečemu, a zaboravimo da uživamo u malim stvarima, sitnicama i prizorima koje čine život. Ne treba samo tako prolaziti pored njih, nego stati, pogledati, zahvaliti se, a uvijek imamo na čemu - iskrena je dr. Boloban.</p><h2>Prenj kao priprema</h2><p>Naglašava  da je Kilimandžaro  jedinstven po mnogo čemu i kako bi voljela da što više ljudi otkrije njene čari. </p><p>- Ne kažemo da smo osvojili Kilimandžaro nego nam je planina dopustila da dođemo do njenog vrha. A, sada mogu reći da je Prenj planina koja će vas pripremiti na sve - sa osmijehom je zaključila  dr. Boloban.</p><p>Na njenom uspjehu joj je čestitao i gradonačelnik Konjica, Osman Ćatić, koji joj je pružio podršku i pred sami odlazak.</p><p>-Odvažnost i upornost u koju je utkana izuzetna želja za pomjeranjem vlastitih granica, rezultirala je ostvarenjem cilja naše sugrađanke, koja je pokazala da se snagom volje, nastojanja i želje mogu ostvariti. Upućujem iskrene čestitke dr.Džani Boloban, članici GSS Prenj Konjic i želim mnogo uspjeha u budućim aktivnostima - naveo je Ćatić.</p>

Nadala sam se da ću se jednog dana ohrabriti na taj potez, kaže mlada doktorica

Konjičanka Džana Boloban o pohodu na Kilimandžaro za "Avaz": Afrika je bila moj san

<p>Tri osobe su lakše povrijeđene u saobraćajnoj nesreći, koja se danas u 10.50 sati dogodila u mostarskom prigradskom naselju Dračevice, na cesti Mostar- Nevesinje.<br></p><p>U nesreći su, potvrđeno nam je to  iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona, učestvovala četiri vozila. Više informacija će , rečeno je, biti poznato naknadno.</p><p>Zbog uviđaja koji su obavili pripadnici Policijske uprave Mostar saobraćaj se na tom dijelu puta odvijao otežano.</p><p></p>

Nesreća se dogodila u naselju Dračevice

U sudaru četiri automobila povrijeđene tri osobe

<p>Dok se u utorak širom svijeta obilježavao Dan socijalne pravde, kada su brojne zemlje istupile sa zvaničnim podacima o tome koliko njihovih građana živi u siromaštvu i šta poduzimaju na stvaranju društva jednakih mogućnosti, dotle je u BiH broj siromašnih građana potpuna nepoznanica.</p><p>Štaviše, statistički sistem već godinama zaobilazi tu temu, a posljednji, i to potpuno naopaki podaci o tome su rađeni prije skoro deceniju!</p><h2>Kriva slika</h2><p>Preciznije, kako nam je to rekao akademik Žarko Papić, Agencija za statistiku BiH je mjerila siromaštvo 2015. godine, i to koristeći potpuno pogrešnu metodologiju, onu koja, naveo je, daje krivu sliku i koja zapravo krije siromaštvo. Radilo se, pojasnio je, o tzv. relativnom siromaštvu. Prema tim podacima, u BiH je relativno siromašno bilo 16,9 posto stanovništva.</p><p>- Prosjek Evropske unije je tada bio 24 posto relativno siromašnog stanovništva i koliko je pogrešna ta metodologija, vidi se upravo iz upoređivanja ova dva podatka, zato što ta metodologija mjeri razlike u prihodima, a ne siromaštvo - kazao nam je akademik Papić.</p>

<p>Ocijenio je da su, bukvalno, politički razlozi ti zbog kojih se ne pojavljuju zvanični podaci o siromaštvu, a kada bismo imali konsolidiran podatak o siromašnima, vidjeli bismo da je situacija puno gora nego što nam zvaničnici to govore.</p><p>- Moja organizacija je prije osam godina, u okviru velikog projekta Svjetske banke, dakle, prema relevantnim metodologijama, računala siromaštvo u BiH. Prema tim podacima, jer svježijih nemamo, izračunali smo da je u BiH 23 posto stanovništva siromašno. Dakle, više nego jedna petina. To su ljudi koji jedva mogu da se prehrane, a sve njihove druge potrebe su van kriterija - podvukao je naš sagovornik.</p><h2>Socijalni mir</h2><p>Pojasnio je da je BiH potpuni paradoks, jer socijalnu situaciju na neki način amortizira odlazak ljudi na rad u, naprimjer, Njemačku, gdje je čitava linija sive socijalne zaštite koja nema veze s državom i zvaničnim politikama.</p><p>- A radi se o tome da, naprimjer, sin koji je otišao na rad u Njemačku šalje doznake svojim roditeljima koji od svoje penzije ne bi mogli preživjeti. Doznake naše dijaspore u BDP-u u BiH su po veličini druge u Evropi i to je ono što održava na čudan, indirektni način tzv. socijalni mir u BiH, gdje o tome niko ne vodi računa - istakao je Papić.</p><p>Naveo je da su socijalne teme potpuno potisnute u stranu, s obzirom na apsolutnu dominaciju tzv. nacionalnih tenzija i proizvodnje prijetećih konflikata.</p><h2>Socijalna karta</h2><p>Svojevremeno su iz Helsinškog odbora za ljudska prava upozorili su da, prema međunarodnim standardima, gotovo polovina djece u BiH živi u siromaštvu, kao i 80 posto penzionera u zemlji.</p><p>Redžo Mehić, predsjednik UO Saveza penzionera FBiH, rekao nam je kako je rješenje da se odmah pristupi izradi socijalne karte građana da bi pomoć stigla u prave ruke.</p><p>Ako bi neko zaista želio, a govorim o političkim strankama koje su na vlasti, pri čemu malo izuzimam trojku koja te znake pokazuje, osigurati jedinstvo stanovništvu BiH nezavisno od vjere i nacije, onda bi akcenat morao staviti na socijalne teme, navodi Papić.</p>

Izračunali smo prije osam godina da je u BiH 23 posto stanovništva siromašno, dakle, više nego jedna petina, kaže Papić

Građani sve više hranu traže po kontejnerima

Skoro deceniju u statističkom sistemu prazne rubrike: Vlast krije broj siromašnih u BiH

<p>Koliko BiH ima siromašnih građana? Koliko ih je na granici siromaštva? Koliko je ljudi koji jedva mogu da se prehrane? Kakvo je socijalno stanje u zemlji? Kolika je stopa rizika od siromaštva? Na ova i brojna druga, slična pitanja odgovora nema, jer u statističkom sistemu BiH rubrike pokazatelja siromaštva su skoro deceniju prazne.</p><p>A to je sasvim dovoljan pokazatelj kako bh. vlasti gledaju na problem siromaštva i, uopće, socijalne nejednakosti i pravde. Dok, s jedne strane, na to zatvaraju oči i ne žele vidjeti stvarnu sliku, s druge, naše se vlasti zapravo boje istine. Jer stvarno bi stanje pokazalo da je socijalna situacija u BiH zastrašujuća.</p><p>Iako kao zmija noge kriju podatke o siromašnim građanima, oni se s vremena na vrijeme pojave kao rezultat istraživanja nevladinih i međunarodnih organizacija, a posljednji, koji su, istina, rađeni prije osam godina, porazni su. Više od jedne petine stanovništva, ili 23 posto u BiH je siromašno. Drugi podaci kažu da gotovo polovina djece u BiH živi u siromaštvu, kao i 80 posto penzionera.</p><p>Na stranu statistika, iz dana u dan svjedočimo raznim pokazateljima o tome da je BiH jedna od najbjednijih zemalja u Evropi, od kontejnera koje građani prevrću u potrazi za otpacima, do redova u javnim kuhinjama, činjenice da pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom plaćom jedva prelazi 45 posto, a minimalnom ni 22 posto, time što građani svakodnevno odlaze van granica BiH u potrazi za boljim životom.</p><p>Zar nije porazan najsvježiji podatak da su u susjednoj Hrvatskoj Bosanci i Hercegovci na drugom mjestu po broju dozvola za boravak i rad, odmah poslije Nepala, a iza nas su Indija i Filipini?!</p><p>Našim vlastima očigledno nije. Njihova pohlepa, koja se, između ostalog, ogleda u besramno visokim primanjima i raznim privilegijama, jer u pojedinim kantonima ministri imaju startnu plaću od gotovo 5.000 KM, i želja za moći jače su od svega.</p><p>Zato je kudikamo lakše strašiti građane jedni drugima, proizvoditi tenzije i konflikte, dok mnogi sa zebnjom zavlače ruke u prazne novčanike i dok gladni sve više gladuju.</p>

Iz dana u dan svjedočimo raznim pokazateljima o tome da je BiH jedna od najbjednijih zemalja u Evropi

Strah od istine

<p>Sve više raste broj bh.građana koji gube gomile novca na igrama na sreću. Tako je lani promet u kladionicama u F BiH dostigao vrtoglavih 1,7 milijardu KM. I, dok se trend povećanja broja ovisnika o kockanju povećava, primijetno je da je među njima sve više žena.<br></p><p>Upozorava na to Marko Romić, profesor traumatske psihologije koji trenutno u Klubu ovisnika liječenih o kocki (KLOK) ima četiri žene koje su odlučile potražiti pomoć.</p><h2>Finansijska, socijalna, društvena i porodična propast</h2><p>- Nažalost, sve češće imamo priliku vidjeti cijenu, odnosno, posljedice tog kockanja koje se ogleda u propasti žena na finansijskom, socijalnom, društvenom i porodičnom planu. Trenutno su četiri, a i ranije ih je bilo, svih ovih godina. Jer, činjenica je da žene sve više kockaju i jedina razlika je u tome što one uglavnom igraju „bingo“ i klade se na utrke pasa, za razliku od muškaraca koji, uglavnom, igraju rulet, poker ili se klade na sportske događaje - kaže nam prof.Romić.</p>

<p>Iako je dobna, gornja, granica žena koje kockaju veća nego je to slučaj s muškarcima, ipak, poražavajuće je to da prema dosadašnjim iskustvima i istraživanjima prof.Romića, djevojčice već u 8.ili 9.razredu osnovne škole počinju s prvim kockarskim koracima.</p><p>-U srednjoj školi, to se još više intenzivira, a više je faktora, u principu, za ulazak u taj svijet kockanja. Najčešće je to iz znatiželje koju pokreću saznanja da je neko ostvario dobitak, ali i ta silna propagandna mašinerija koja ih obasipa iluzijom da svoje probleme mogu riješiti na takav način-objašnjava naš sagovornik.</p><h2>Patološko kockanje</h2><p>U cijeloj toj priči, materijalni dugovi kockara koji se mjere u stotinama miliona maraka su zanemarivi u odnosu na uništene vlastite, ali i živote djece, supružnika, porodice.</p><p>-To je, jednostavno, nemjerljivo i, zaista, krajnje je vrijeme da se naše vlasti počnu poduzimati mjere na saniranju posljedica patološkog kockanja, jer su one stravične. Pa, sav taj novac o kojem se priča, taj promet kladionica, sve je to izvučeno iz džepova građana, koji će oni i njihova pokoljenja vraćati desetljećima, jer za toliko su zaduženi. Sve ovo bi se svelo pod zaključak da je to, jednostavno, neprijateljski čin prema vlastitom narodu- ističe Romić.</p><p>On će, 20.februara u Mostaru održati edukativno-interaktivno predavanje na temu „Kockanje žena“.</p><h2>50.000 ovisnika</h2><p>Tačan broj patoloških kockara u BiH je nepoznat, a podatak koji se iznosi jeste da je riječ o najmanje 50.000 osoba. Pojedina istraživanja su pokazala da više od pola miliona stanovnika BiH posjećuje kladionice. Nažalost, neznatan broj onih koji se podvrgnu liječenju u tom procesu istraje do kraja.</p>

Prve kockarske korake čine djevojčice već u 8. ili 9.razredu osnovne škole, kaže prof. Romić

Kockanje je postalo tužna svakodnevnica mnogih

Raste broj građana koji gube novac na igrama na sreću: U paklu kocke sve više žena

<p>Prodaja automobila u Evropskoj uniji snažno je porasla u januaru, nakon pada od 3,3 posto u decembru prošle godine.<br></p><p>Prema podacima Evropskog udruženja proizvođača automobila ACEA, u januaru je u EU registrirano 851.690 novih automobila, što je za 12,1 posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu te taj podatak pokazuje oporavak evropskog tržišta na početku ove godine.</p><p>U grupi vodećih tržišta u januaru je najviše porasla prodaja na najvećem tržištu, odnosno, Njemačke, za 19,1 posto, a značajan  rast zabilježen je i Italiji, po stopi od 10,6 posto. Na trećem mjestu je Francuska s rastom prodaje od 9,2 posto, a slijedi Španija sa stopom rasta od 7,3 posto.</p><h2>Registrirano 6.714 vozila u januaru</h2><p>U susjednoj Hrvatskoj su u januaru, prema podacima ACEA-e, registrirana 4.492 nova automobila, što je za 30,7 posto više nego u istom periodu 2023. godine. </p><p>Kakvo je stanje u BiH? Prema podacima Agencije za statistiku BiH u januaru  ove godine prvi put je registrirano  6.714 motornih vozila. </p><p>Od tog broja, 14,3 posto se odnosi na nova vozila, odnosno, ukupno je  registrirano 961 novo vozilo. Među njima je najviše registrirano putničkih automobila i to 611, a zatim 108 iz kategorije ostalo, koja se odnosi na traktore, priključna vozila za traktore i radne mašine. </p><h2>Najviše benzinaca</h2><p>U zastupljenijim kategorijama su prikolice, njih 91, zatim 90 kamiona, 22 poluprikolice, 12 specijalnih vozila, 11 cestovnih tegljača te svega četiri autobusa.</p><p>Inače, u januaru je zabilježen  pad od 4,6 posto u broju prvi put registrovanih motornih vozila u BiH u odnosu na prethodni mjesec. Od ukupnog broja prvi put registrovanih novih vozila 49,3 posto vozila registrovano je od strane fizičkih lica.</p><p>U kategoriji novi putnički automobili, najveće procentualno učešće imaju automobili koji kao pogonsko gorivo koriste benzin, odnosno, 47,5 posto.</p>

U januaru najviše registrirano putničkih automobila i to 611 te samo četiri autobusa

Evropsko tržište automobila se oporavlja, kakvo je stanje u BiH?

<p>Da u BiH raste broj djece vrtićke dobi, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH. Tako je u školskoj 2023./2024. godini u 493 predškolske ustanove upisano 41.214 djece. U odnosu na prethodnu školsku godinu broj djece korisnika predškolskih ustanova porastao je za 6,3 posto, a broj zaposlenih veći je za 6,7 posto.<br></p><p>U javnim predškolskim ustanovama je 59,7 posto djece, dok je njih 40,3 posto obuhvaćeno privatnim.</p><p> </p><h2>Najveća grupa</h2><p>- Na mjesto u predškolskim ustanovama čekalo je 6.533 djece, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za četiri posto - podaci su Agencije.</p><p>U jasličkoj grupi je boravilo 10.251 dijete, što je za 9,6 posto više u odnosu na prethodnu školsku godinu. Najveću grupu među njima čine djeca uzrasta od dvije do tri godine, čak 56,9 posto.</p><p>U Federaciji BiH djeluju 124 javne i 131 privatna predškolska ustanova, u kojima boravi ukupno 23.475 djece. U odnosu na godinu ranije, to je povećanje za 6,1 posto.</p><p>Dok se čekaju zbirni podaci za cijelu BiH, kada je riječ o osnovnom obrazovanju, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, ukupan broj djece koja pohađaju osnovne i škole za djecu s posebnim potrebama u školskoj 2023./2024 godini iznosi 166.859. U odnosu na prethodnu godinu to je manje za 2.927 učenika, odnosno za 1,7 posto. </p><h2>Ukupan broj </h2><p>Najveći broj upisanih učenika je u Kantonu Sarajevo – 38.379, što je 23 posto u odnosu na ukupan broj upisanih učenika u FBiH, te u Tuzlanskom kantonu, gdje ih je 34.675, odnosno 20,8 posto. Najmanji broj upisanih učenika je u Posavskom kantonu – 1.483 ili 0,9 posto te u Bosanskopodrinjskom kantonu 2.008 ili 1,2 posto. </p><p>U BiH je u protekloj školskoj godini u BiH bilo upisano 260.337 osnovaca, što je u odnosu na 2021./2022. manje za 4.465 učenika, ili 1,7 posto.</p><h2>U BPK samo 685 srednjoškolaca</h2><p>Najmanji broj učenika je u Bosanskopodrinjskom kantonu, samo 685 ili jedan posto, i u Posavskom kantonu koji ima 759 srednjoškolaca, odnosno 1,1 posto. Godinu ranije u BiH je bilo upisano 107.936 srednjoškolaca, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 321 učenika, ili 0,3 posto. </p><p>Najveći broj učenika pohađao je tehničke škole (57,8 posto), zatim gimnazije (20,5 posto), dok je u stručnim školama 18,3 posto učenika.</p><h2>Srednje škole</h2><p>Srednje škole u FBiH u ovoj školskoj godini pohađa 70.437 redovnih učenika. To je za 0,2 posto, odnosno za 112 učenika više u odnosu na stanje iz prethodne školske godine. I u ovoj statistici prednjači Kanton Sarajevo sa 15.386 srednjoškolaca, što je 21,8 posto u odnosu na ukupan broj upisanih učenika u FBiH, a slijedi Tuzlanski kanton s njih 14.117 ili 20 posto.</p>

S druge strane, raste broj djece vrtićke dobi 

Predškolske ustanove: Najviše mališana jasličke dobi

Najveći broj upisanih učenika u Kantonu Sarajevo: Osnovaca za 3.000 manje nego lani

<p>Više od 1.000 prosvjetnih radnika u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i iz osnovnog i srednjeg obrazovanja danas su protestirali ulicama Mostara. Svoje nezadovoljstvo su na ovaj način iskazali i koncem prošle godine, a ponovo su se odlučili na protestnu šetnju od Gimnazije Mostar do zgrade Kantonalne vlade, jer im vlasti nisu udovoljile njihovim zahtjevima, među kojima je osnovni povećanje plaće u iznosu od 15 posto i isplata jednokratne novčane pomoći prema odluci Federalne vlade.</p><p>Kazao je to novinarima Josip Milić, predsjednik Sindikata srednjih škola u HNK koje nastavu izvode prema hrvatskom planu i programu.</p><h2>Pedagoški standardi</h2><p>- Okupljat ćemo se svakog mjeseca sve dok nam Vlada  HNK ne ispuni naše zahtjeve. Također, uz ove osnovne zahtjeve tražimo  i raspisivanje konkursa na neodređeno vrijeme, zatim napredovanje u struci, jer smo jedini kanton koji  to nema  i povoljnije penzionisanje, kao i  isplata zakonskih određenih akata, a  to su zakon i pedagoški standardi - rekao je Milić.</p><p>Naveo je kako se Vlada HNK ni nakon prvog protesta nije odlučila na razgovor sa sindikatima nego su, kazao je, odlučili pritiscima i silom razbiti ovaj  protest. </p><p>- Očito je da u tome nisu uspjeli. Nažalost, naš ministar Adnan Velagić ne radi za Ministarstvo i za prosvjetu, nego protiv nas svih,  tako da je neke direktore iskoristio da bi s njima vršio nasilje nad profesorima da se danas ovdje ne pojave. Mi ćemo sve to  prijaviti Američkoj ambasadi i OHR-u, jer  je pravo na protest temeljno ljudsko pravo koje  je zagarantirano svim svjetskim i evropskim konvencijama.Ustrajat ćemo i bit ćemo  sve žešći - dodao je Milić.</p>

<p>Upitan o tome šta konkretno znači povoljnije penzionisanje, Milić je rekao kako su se njihove kolege u Kantonu Sarajevo izborile da im se kao i policiji dopusti biranje pet najpovoljnih godina.</p><p>- Zato policajci koji idu u penziju, imaju našu plaću - naveo je Milić.</p><h2>Kolektivni ugovor</h2><p>Edina Čomić, predsjednica Sindikata srednjeg obrazovanja prema bosanskom planu i programu izjavila je kako čelnici Vlade HNK stalno govore da se njihov kolektivni ugovor, koji, inače, istječe iduće godine, poštuje i da oni nemaju razloga za štrajk.</p><p>- Postoje razlozi zbog kojih se štrajkuje koji se ne tiče kolektivnog ugovora, jer naši koeficijenti nisu dio kolektivnog ugovora,a druga stvar ne poštuje taj kolektivni ugovor, u kojem stoji da svake tri godine imamo pravo na sistematski pregled, a ovi ljudi su zadnji put sistematski pregled imali 2010. godine. Naš topli obrok iznosi jedan posto prosječne plaće, ali on je već niži, a Vlada ga je za cijelu godinu blokirala na tom iznosu -kazala je Čomić.</p><p>Među njihovim zahtjevima su oni, nastavila je, koji su nematerijalne prirode.</p><p>- Pedagoške standarde moramo uređivati mi, a ne neka komisija iz Ministarstva. Ne možemo biti taoci pedagoških zavoda koji ne provode napredovanje i dogovaraju se desetljeće oko pravilnika koji niko nije vidio. U cijeloj zemlji smo jedini koji nemaju mogućnost napredovanja - rekla je Čomić.&nbsp;</p><h2>Podrška kolega iz Tuzle i Bihaća</h2><p>Naglasila je da će njihov naredni korak, ako ih Vlada HNK nastavi ignorisati, najvjerovatnije, biti generalni štrajk.</p><p>Prosvjetarima su danas podršku dale njihove kolege iz Tuzle i Bihaća. Zehra Hadžić, predsjednica Kantonalnog odbora Samostalnog sindikata osnovnog odgoja i obrazovanja Unsko-sansko kantona kazala je da su u Mostar došli kako bi se solidarisali sa svojim kolegama.</p><p>- Žalosno je da prosvjetni radnici koji su stub ove države moraju izaći na ulicu da bi ostvarili svoja prava. I, nije to samo slučaj u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, nego, općenito, prosvjetni radnici su nezadovoljni. A, država, nažalost neće naprijed dok ne podigne na pijedestal kako kako prosvjetnog radnika tako i učenika. Jer, učenici su budućnost , a tu budućnost obrazuju prosvjetni radnici - navela je ona.&nbsp;</p>

Okupljat ćemo se svakog mjeseca, sve do ispunjenja naših zahtjeva, a moguć je i generalni štrajk, rekli predstavnici Sindikata

Foto + video / Više od 1.000 prosvjetara u Hercegovini izašlo na ulice u borbi za veće plaće

<p>U prvom dijelu ove sedmice očekuje se nestabilno vrijeme uz slabe i povremene padavine, objavljeno je  u srednjoročnoj prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ).<br></p><p>Međutim, kako je navedeno, od četvrtka, 22. februara do nedjelje, 25.februara izgledna je promjena koja donosi vjetar južnog pravca na momente jakog i olujnog intenziteta sa padavinama širom Bosne i Hercegovine, nešto obilnijim na jugu naše zemlje. </p><p>- Od 25. februara do kraja prognoznog perioda, 5.marta, zadržat će se oblačno i nestabilno vrijeme sa povremenim padavinama, uz malo snijega na planinama centralne i istočne Bosne.</p><p>Do 28. februara izgledne su natprosječne srednje dnevne temperature za ovaj period, jutra prohladna sa temperaturama zraka od 1 do 6 u Bosni, u Hercegovini od 3 do 8 °C. Danju u Bosni do 14 °C u Hercegovini do 18 °C. </p><p>Nešto niže vrijednosti temperature zraka, očekuju se od 29. februara sve do kraja prognoznog perioda. Minimalne temperature zraka od -1 do 4 u Bosni, u Hercegovini 2 do 7, maksimalne u Bosni do 10 u Hercegovini do 14 °C-navedeno je.</p><p>Naredno ažužiranje izgleda vremena je 22.februara.</p>

Nešto niže vrijednosti temperature zraka očekuju se od 29. februara

Od četvrtka promjena vremena, obilnije padavine na jugu BiH

<p>Na Agromediteranskom fakultetu Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru je u rad  pušten uređaj za praćenje kvalitete zraka čiji podaci će od danas biti dostupni građanima.<br></p><p>Kako su naveli s Agromediteranskog fakulteta, radi se o jednom od najmodernijih uređaja za praćenje parametara koji određuju kvalitetu zraka. </p><h2>Niz senzora</h2><p>- EkoNET je rješenje zasnovano na oblaku u paketu s prenosnim uređajem opremljenim nizom senzora koji omogućava Agromediteranskom fakultetu da ima detaljan uvid u kvalitet zraka u realnom vremenu. Na ovaj način se omogućava praćenje koncentracije različitih parametara u zraku poput PM1, PM2.5 i PM10, CO, NO2, O3, SO2, temperature, vlažnosti i pritiska. Praćenje kvalitete zraka pruža korisnicima važne informacije o okolini u kojoj se nalaze i, također, može da doprinese podizanju svijesti o značaju očuvanja čistog zraka i uticaja na donošenje odluka kojima se poboljšava ukupna ekološka situacija - saopćili su.</p><p>Također, naveli su da ovakvi podaci pružaju mogućnost i da se na osnovu izračunatih parametara napravi procjena potencijalnih rizika po zdravlje stanovnika udisanjem zagađenog zraka. </p><p>Dekanica Agromediteranskog fakulteta, prof. dr. Alisa Hadžiabulić objasnila je šta su PM čestice i zašto je važno pratiti količinu prisutnih čestica u zraku.</p><p>- PM (Particulate Matter) su sitne čestice koje zagađuju vanjski i unutrašnji zrak. Određena količina čestica prašine u atmosferi je prirodna, ali problem nastaje kada se njihova količina naglo povećava. Prirodne čestice rezultat su požara, vulkanske aktivnosti ili erozije. Primarni izvor čestica prašine je ljudska aktivnost, kao što su spaljivanje otpada, industrijska postrojenja, prerada metala, rudarstvo ili izgaranje fosilnih goriva - kazala je.</p><h2>Kategorije PM čestica</h2><p>Navela je da se kategorije PM čestica se kreću od 1.0, 2.5 do 10. </p><p>- Izgaranje nafte, benzina, dizela ili drveta proizvodi veliki udio PM2.5 čestica u zraku. PM10 uključuje prašinu iz zgrada, odlagališta i poljoprivrede, nastaje spaljivanjem otpada, industrijskim aktivnostima te sadrži pelud ili bakterije. Ove čestice se emituju u zrak direktno iz izvora ili nastaju u atmosferi hemijskim reakcijama plinova, kao što su sumporov dioksid, dušikovi oksidi i neki organski spojevi. Ove čestice u zraku imaju štetno djelovanje na zdravlje ljudi i okoliš - dodala je prof. Hadžiabulić.</p><p>Naglasila je da se PM2.5 i PM10 čestice  mogu udahnuti, od kojih se, kazala je,  neke talože u dišnom sistemu.</p><p>- PM2.5 ulazi dublje u pluća (plućne alveole), gdje se taloži i ulaze u krvotok. Mogu uzrokovati akutni i hronični bronhitis ili astmu. PM10 čestice se zadržavaju u u gornjim dišnim putevima, ali mogu prodrijeti i u donje dišne putove. Mogu izazvati iritaciju gornjih dišnih puteva ili kašalj. Čestice taložene na površini pluća mogu uzrokovati oštećenje tkiva ili upalu pluća. Najosjetljivija grupa su starije osobe s hroničnim bolestima srca ili pluća, astmatičari i djeca, koji su skloniji bolesti jer udišu više zraka od odraslih, brže dišu i puno više vremena provode na otvorenom - ukazala je dekanica.</p><h2>Gdje su dostupni podaci</h2><p>Napomenula je da svaki grad ima svoju specifičnu kombinaciju izvora zagađenja i saglasno tome i specifičnu kombinaciju polutanata, a Agromediteranski fakultet Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru uz ovakav uređaj može detektovati ove polutante i podatke ovim putem stavlja na raspolaganje široj zajednici.</p><p>Također, naveli su kako su implementaciji ovog značajnog projekta za širu zajednicu doprinijeli mladi ljudi kojima je meteorologija jedno šire interesovanje, a to su Dino Memić magistar saobraćaja i komunikacija koji se uspješno bavi meteorologijom i Azer Zekić mašinski inžinjer. Oni su  svoje resurse stavili u funkciju i završili konačne faze instalacije i obuke na ovom uređaju.</p><p>Podaci će biti dostupni na web stranici Agromediteranskog fakulteta <a href="https://af.unmo.ba/">https://af.unmo.ba/.&nbsp;</a></p>

Svaki grad ima svoju specifičnu kombinaciju izvora zagađenja i saglasno tome i specifičnu kombinaciju polutanata, naglasila dekanica Hadžiabulić

Uređaj za mjerenje kvalitete zraka u Mostaru pušten u rad, podaci od danas dostupni građanima

<p>Globalne cijene hrane nastavljaju silaznu putanju. Tako su i u prethodnom mjesecu niže za jedan posto. Takvom trendu najviše su doprinijeli pad cijena žitarica i mesa, a FAO indeks cijena hrane je za 10,4 posto niži u odnosu na januar prošle godine.<br></p><p>Generalno, cijene hrane na svjetskom nivou u protekloj godini pale su za 13,7 posto u odnosu na 2022. godinu. I u BiH su veleprodajne cijene hrane niže nego lani, ali, dok su pojedini proizvodi pojeftinili značajno, njihove cijene u trgovinama, uglavnom, rastu.</p><h2>Litar ulja </h2><p>Vidljivo je to u poređenju prosječnih cijena hrane u Federaciji BiH iz februara lanjske godine s trenutnim.</p><p>Tako je lani u februaru prosječna cijena riže koštala 4,69 KM, a sada jedna od najprodavanijih iznosi 5,45 KM. Istina, tu je i ona „dugo zrno“ od 800 grama, po famoznoj „zaključanoj cijeni“ od 2,10 KM, koju, uglavnom, kako nam trgovci kažu, rijetko ko kupuje.</p><p>Litar ulja je lani koštao u prosjeku 3,89 KM, a njegova trenutna cijena se kreće od 2,45 do 3,95 KM. Kilogram hljeba u prosjeku je lani koštao 3,78 KM, a sada 3,56 KM.</p><p>Juneće meso od buta definitivno je skuplje u odnosu na lani, kada je kilogram koštao oko 18,70 KM, a sada je skoro 21 KM. Kilogram svježe piletine lani je koštao 6,18 KM, a njegova trenutna cijena se kreće od 6,50 do 9,65 KM. Litar najjeftinijeg mlijeka sada je 2,10 KM, međutim, cijena ovog proizvoda ide i do skoro 3 KM, dok je lani u prosjeku iznosila 2,60 KM.</p><p>Kilogram tvrdog sira, edamer, trapist i gauda, u prosjeku se kreće oko 22 KM, a lani je to bilo 17,61 KM.  Prosječna cijena jaja po komadu, L klase, sada se kreće oko 0,60 KM, a prošle godine je to bilo 0,40 KM. </p><h2>So i šećer</h2><p>Mljevena kafa i dalje drži visoku cijenu, između 18 i 20 KM po kilogramu, dok je lani u prosjeku njena cijena bila 17,55 KM. Skočila je i cijena kuhinjske soli s lanjskih 1,27 na 1,40 KM. Cijena šećera po kilogramu košta 2,10 KM, koliko je „zaključana cijena“ tog proizvoda. Međutim, te cijene će biti na snazi još tačno mjesec.</p><p>Također, i kilogram krompira ima višu cijenu nego lani. Dok je prosječna cijena tog povrća lani iznosila 1,60 KM, sada košta 1,85 KM.</p><h2>22 KM</h2><p>je kilogram tvrdog sira, a lani je koštao 17,61 KM.</p><h2>21 KM</h2><p>košta kilogram junetine, a prošle godine bio je 18,70 KM.</p><h2>0,60 KM</h2><p>košta jedno jaje, a prošle godine bilo je 0,40 KM.</p>

 Rižu „dugo zrno“ od 800 grama, po famoznoj „zaključanoj cijeni“ od 2,10 KM, uglavnom, kako nam trgovci kažu, rijetko ko kupuje

Koliko je hrana skuplja nego prošle godine: U svijetu sve pojeftinilo, ali ne i u BiH

<p>Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač u intervjuu za naš list, povodom 100 dana rada Kantonalne vlade, kaže kako bi voljela da prosudbu i ocjenu o njihovim rezultatima u proteklom razdoblju daju stanovnici odnosno javnost HNK.&nbsp;</p><p>Naglašava da su glavninu vremena podredili suočavanju sa zatečenim stanjem i rješavanju ključnih, gorućih pitanja koje su nakon preuzimanja odgovornosti zatekli, poput tada aktuelnog štrajka.<br></p><p>- Zatekli smo stanje u kojem je bilo ozbiljnih socijalnih nezadovoljstava i najave štrajkova, što smo u dijalogu sa socijalnim partnerima uspješno okončali. S obzirom na činjenicu da je godina već bila na izmaku, zatekli smo i niz obaveza koje je trebalo hitno privesti kraju. </p><p>Suočili smo se i s nizom procesa koji su bili blokirani, prije svega dodjelom koncesija, potom procesom javnih nabavki, kao i imenovanjima na nekim upražnjenim ključnim pozicijama u županijskim institucijama, što smo uspješno otkočili. Zato, u svjetlu svega pobrojanog, osobno sam zadovoljna načinom na koji smo odgovorili na sve te izazove - kaže Buhač za "Dnevni avaz".</p><h2>Kreditna zaduženja</h2><p><b>Koje ste izazove i probleme očekivali, a koje, možda, niste?<br></b></p><p>- Bila sam svjesna kako je za uspješan rad potrebno puno dijaloga, puno kompromisa, međusobnog poštivanja i razumijevanja. Upravo je takav odnos unutar Vlade od početka uspostavljen i želim istaknuti kako je suradnja među kolegama na odličnoj razini. Ako bih morala izdvojiti ono što me iznenadilo, onda je to stanje u kojemu smo zatekli županijski proračun.<br></p><p>Premda je u javnosti prevladavala neka druga slika kojom sam se i osobno vodila pri izradbi Programskih smjernica, zatekli smo znatno drukčije stanje, uz značajna kreditna zaduženja, sudske presude koje nose velike financijske iznose, kao i niz drugih obveza za koje smo morali iznaći rješenje. </p><p><b>Usvojen je budžet, možete li, ukratko, obrazložiti strukturu budžeta?</b></p><p>- Proračun je, onoliko koliko je to objektivno bilo moguće, produkt naše želje da na jedan drukčiji način upravljamo javnim financijama. Otvaramo nekoliko novih stavki za koje vjerujemo kako će biti podloga za stvaranje nove vrijednosti. Nažalost, proračun je morao biti opterećen značajnim iznosima kojima ćemo pokrivati ranije stvorene obveze. Što se tiče same strukture, nastavljamo s našom socijalnom politikom, ali i s potporama u turizmu i poljoprivredi. </p><p>Bitno je to da smo ovaj ključni financijski dokument, premda osjetno ograničeni svime što sam spomenula, planirali do kraja racionalno i isključivo na osnovu realnih prihoda, ne želeći planirati aktivnosti za koje nemamo vrlo jasna pokrića. Posebno sam zadovoljna činjenicom da smo u ovaj proračun uspjeli uključiti dio Programskih smjernica na tragu demografskih i mjera prema mladima. Primjerice, osigurana je posebna proračunska stavka za subvenciju poreza na kupnju ili izgradnju prve nekretnine za mlade, osigurali smo početna sredstva za realizaciju digitalizacije javne uprave, kao i izradbu Strategije razvoja turizma u HNK.</p><h2>Konkursne procedure </h2><p><b>Zaključkom Vlade HNK, prije dva mjeseca, prekinute su i poništene sve konkursne procedure za prijem državnih službenika i namještenika u ministarstvima, upravama, ustanovama i drugim kantonalnim institucijama... Možete li nam reći šta je razlog za to?</b></p><p>- Kao Vlada, donijeli smo odluku sve ranije započete procese staviti izvan snage i, na osnovu kvalitetne analize, napraviti plan prijema novih djelatnika, poštujući i prioritete i financijski okvir u koji se moramo uklopiti. U toj je priči i najavljena reorganizacija u smislu osnivanja i novih ustrojbenih jedinica, prije svih Ureda za borbu protiv korupcije i Odjela za EU integracije.</p><h2>Štrajk radnika </h2><p><b>Kako planirate riješiti zahtjeve nezadovoljnih sindikata u obrazovanju, koji su najavili novi štrajk upozorenja?</b></p><p>- Svjesna učinaka inflacije i kontinuiranog rasta životnih troškova, razumijem napore sindikata i njihova traženja da i izvan onoga što je sadržano u kolektivnim ugovorima ishoduju dodatna povećanja prava i primanja proračunskih korisnika. Teško biste našli nekoga sretnijeg od mene ako stanje javnih prihoda bude takvo da budemo u mogućnosti dodatno poboljšati materijalne statuse svih proračunskih korisnika. </p><p>Međutim, kao realna i odgovorna osoba, ne želim niti ću obećati ništa za što nemamo jasnu financijsku podlogu. Duboko vjerujem kako ćemo, u nastavku našega dijaloga, svi objektivno sagledati stvarne proračunske mogućnosti za ovu godinu i, u skladu s tim pokazateljima, dogovorno iznalaziti realna i održiva rješenja.</p><h2>Nije me strah</h2><p><b>Šta će biti prioriteti u Vašem daljnjem radu?</b></p><p>- Ključne smjernice našega djelovanja zacrtane su u Programskim smjernicama Vlade za mandatno razdoblje, potom Strategiji razvitka HNŽ za razdoblje do 2027. godine, kao i u nizu obaveza koje je Županija dužna ispuniti na europskomu putu BiH. Bez snažnog i stabilnog gospodarstva i stvaranja novih vrijednosti teško je ostvariti bilo što o čemu smo već govorili. S obzirom na to da HNŽ ima neslućene potencijale, moramo ih dodatno osnažiti i staviti u punu funkciju. </p><p>Cilj nam je dodatno osnažiti turizam kao ključnu granu našega gospodarskog razvitka, a njegov rast mora pratiti i razvoj Zračne luke Mostar, ukupne prometne i komunalne infrastrukture, razine sigurnosti itd. Mislim da smo napravili ključni korak u tomu smislu, započetim procesom reorganiziranja županijske turističke zajednice i ustrojavanja lokalnih turističkih zajednica.</p><p>&nbsp;Svjesna sam kako je pred nama vrijeme ozbiljnih izazova i kako je naša zadaća ponuditi odgovore na te izazove. Nije me strah jer se i u životu i u poslu vodim načelom koje sam izrekla i pred skupštinskim zastupnicima prije stotinu dana, a ono kaže kako ništa nije nemoguće za onoga ko ima snage pokušati.</p>

Iznenadilo me stanje koje smo zatekli u budžetu. Osigurana je posebna stavka za subvenciju poreza na kupnju ili izgradnju prve nekretnine za mlade

Marija Buhač, premijerka HNK, za "Avaz": Osnovat ćemo Ured za borbu protiv korupcije

<p>U nastavku suđenja Sadi Đugumu (46), optuženom za organizirani kriminal u vezi s drugim krivičnim djelima, među kojima i navođenje na prostituciju i trgovina ljudima, u petak je posljednji svjedok odbrane trebao biti Mijo Krajina iz Tomislavgrada.</p><h2>Usvojen prijedlog</h2><p>Međutim, Đugum će na narednom ročištu svjedočiti u svoju korist. Predložila je to njegova odbrana advokati Emir Karača i Dragan Barbarić, što je Sudsko vijeće, kojim predsjedava Danijela Dalipagić-Rizvanović, a u kojem su Merima Ćatić i Elis Sultanić, usvojilo.</p><p>S. H. je, podsjetimo, prema navodima optužnice, kao maloljetnu, Đugum navodio i poticao na pružanje seksualnih usluga od 2012. do 2013. godine.</p><p>Inače, Mijo Krajina, koji je svjedočio na okolnosti poznanstva s Đugumom u periodu od 2017. do 2018. godine, kada je s njim na nekoliko mjeseci boravio u Beču, u Austriji, kazao je kako ne poznaje S. H. niti ikoga iz Mostara. Za S. H. zna „iz medija i Facebooka“. Odgovarajući na pitanja Karače, ustvrdio je da se Đugum bavio preprodajom auta. Nakon boravka u Beču svjedok je rekao da se vratio u Tomislavgrad, a da je Đugum "stalno išao gore-dolje“.</p><h2>Imao jarane</h2><p>- Imao je jarane gore, kupovao je, preprodavao. Prvi Hummer u gradu, znalo se da je to Sado, prvi Bentley isto - kazao je svjedok.</p><p>Potvrdio je kako mu je poznato da se Đugum bavio organizacijom dolaska pjevača, ali „nisu bili profesionalni“. U Tomislavgradu je živio, kako je rekao, u blizini Đugumovih te mu je pomagao u obavljanju nekih poslova u vezi s kućom, za šta je dobivao novac. Na pitanje tužioca o tome, „kada je već spomenuo automobil Hummer, je li mu poznato da je policija u Beču zaustavila Đuguma i S. H. u tom vozilu“, odgovorio je da nije.</p><p>Đugum je zatražio da mu se za svjedočenje osigura laptop, kako bi mogao prezentirati digitalne dokaze.</p><h2>Advokatska tajna</h2><p>Pod upitnikom je ostalo to hoće li biti dopušteno svjedočenje advokata Rizaha Uljića iz Tuzle. Postupajući tužilac Kemal Maksumić nije prigovarao tom prijedlogu, ali je ukazao na to da postoji mogućnost da je S. H. zastupao kao stranku, pa je u tom slučaju dužan čuvati advokatsku tajnu.</p>

Vrhovni sud FBiH uvažio žalbu jednom od braće Lijanovića

Redžo Mehić, predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH: Nadamo se da će trgovci dodatno sniziti cijene za penzionere

Cijeli projekt u Mostaru počeo traljavo: Umjesto bazena - rupa

Konjičanka Džana Boloban o pohodu na Kilimandžaro za "Avaz": Afrika je bila moj san

U sudaru četiri automobila povrijeđene tri osobe

Skoro deceniju u statističkom sistemu prazne rubrike: Vlast krije broj siromašnih u BiH

Strah od istine

Raste broj građana koji gube novac na igrama na sreću: U paklu kocke sve više žena

Evropsko tržište automobila se oporavlja, kakvo je stanje u BiH?

Najveći broj upisanih učenika u Kantonu Sarajevo: Osnovaca za 3.000 manje nego lani

Foto + video / Više od 1.000 prosvjetara u Hercegovini izašlo na ulice u borbi za veće plaće

Od četvrtka promjena vremena, obilnije padavine na jugu BiH

Uređaj za mjerenje kvalitete zraka u Mostaru pušten u rad, podaci od danas dostupni građanima

Koliko je hrana skuplja nego prošle godine: U svijetu sve pojeftinilo, ali ne i u BiH

Marija Buhač, premijerka HNK, za "Avaz": Osnovat ćemo Ured za borbu protiv korupcije

Suđenja za organizirani kriminal: Šta je Sado Đugum odlučio da uradi

Vrhovni sud FBiH uvažio žalbu jednom od braće Lijanovića

Redžo Mehić, predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH: Nadamo se da će trgovci dodatno sniziti cijene za penzionere

Cijeli projekt u Mostaru počeo traljavo: Umjesto bazena - rupa

Konjičanka Džana Boloban o pohodu na Kilimandžaro za "Avaz": Afrika je bila moj san

U sudaru četiri automobila povrijeđene tri osobe

Skoro deceniju u statističkom sistemu prazne rubrike: Vlast krije broj siromašnih u BiH

Strah od istine

Raste broj građana koji gube novac na igrama na sreću: U paklu kocke sve više žena

Evropsko tržište automobila se oporavlja, kakvo je stanje u BiH?

Najveći broj upisanih učenika u Kantonu Sarajevo: Osnovaca za 3.000 manje nego lani

Foto + video / Više od 1.000 prosvjetara u Hercegovini izašlo na ulice u borbi za veće plaće

Od četvrtka promjena vremena, obilnije padavine na jugu BiH

Uređaj za mjerenje kvalitete zraka u Mostaru pušten u rad, podaci od danas dostupni građanima

Koliko je hrana skuplja nego prošle godine: U svijetu sve pojeftinilo, ali ne i u BiH

Marija Buhač, premijerka HNK, za "Avaz": Osnovat ćemo Ured za borbu protiv korupcije

Suđenja za organizirani kriminal: Šta je Sado Đugum odlučio da uradi