<p>Skup na Trgu Krajine novinar Miljan Kovač vidi kao najmorbidniji kojeg je Dodikov režim do sada organizirao.&nbsp;</p><p>On kaže da ovaj skup nije ni organiziran zbog Rezolucije o genocidu u Srebrenici, koja se treba naći pred Generalnom skupštinom UN-a već je njegova namjena isključivo za unutrašnje potrebe, da se narodu RS pokušava prodati ista priča: "Krade se na sve strane, plate i penzije su vam bijedne, odnosimo se prema vama kao prema robovima, ali ako ne budemo mi na vlasti neće biti ni vas ni RS".<br></p><h2>Na ivici provalije</h2><p>- Srž ovog skupa je sramna manipulacija žrtvama i bošnjačkim i srpskim, a cilj  je odbrana Milorada Dodika i njegovog najbližeg okruženja u trenutku kada je politika koju je svih ovih godina vodio dovela na ivicu provalije čitav kriminalni sistem koji je stvorio.&nbsp;</p><p>Na ivici te provalije Dodikov režim ne vidi ništa drugo nego žrtve, još svježe rane iz krvavih devedesetih za koje se hvata ne bi li još jednom izmanipulisao ovaj narod i iskoristio ga kao sredstvo da produži još malo svoju vladavinu koja je eliti na vlasti u ovom entitetu za nekoliko godina donijela enormno bogatstvo. Istovremeno su svjesni da će gubitak vlasti možda značiti i gubitak tih miliona, a vjerovatno i slobode - kaže Kovač.</p><p>Ohrabrujućim smatra broj prisutnih, te ističe da je na Trgu Krajine bilo najmanje onih koji su tu iz ubjeđenja i koji su došli svojom voljom. </p><h2>Zloupotrebljene nevine žrtve rata</h2><p>- To je lako izračunati kada se vidi u koliko autobusa su iz svih krajeva RS došli oni koji primaju platu iz budžeta, a prema priznanju samih organizatora došli su i autobusi iz Srbije. To opet nije bilo dovoljno da se na Trgu okupi onoliko građane koliko ih se recimo okupilo 5. oktobra 2018. na skupu "Pravda za Davida", a za taj skup nije bio organizovan nijedan autobus, niti je ikome plaćen prevoz. </p><p>Sve, a posebno činjenica da su ovaj put za odbranu režima, zloupotrijebljene nevine žrtve proteklog rata, ukazuje na to da su ovo posljednji trzaji jedne sramne i opasne politike. Iako se mogu čuti opasne poruke mržnje, glavni motiv ove vlasti nisu sukobi niti bilo kakvi drugi ciljevi osim opstanka na vlasti radi  nastavka pljačke istog onog naroda od koga se traži podrška.&nbsp;</p><p>Naravno da ovoliko sijanja mržnje i podizanja tenzija može predstavljati sigurnosni problem, ali ja duboko vjerujem da je u ovoj zemlji sve manje onih koji su spremni nasjesti na to - ističe novinar i analitičar Miljan Kovač za "Avaz".</p>

Ohrabrujućim smatra broj prisutnih, te ističe da je na Trgu Krajine bilo najmanje onih koji su tu iz ubjeđenja

Miljan Kovač o skupu u Banjoj Luci za "Avaz": Sramna manipulacija žrtvama, i bošnjačkim, i srpskim

<p>Još je prerano govoriti o tome ko će činiti novu Vladu Hrvatske, ali je do nove većine jako teško doći bilo kome osim HDZ-u.&nbsp;</p><p>Ovo je za “Avaz” izjavio politički analitičar Denis Avdagić, naglašavajući da bi sve druge kombinacije uključivale političke vratolomije i spajanje krajnje desnih sa ljevičarskim strankama.<br></p><h2>Promjena političkih dresova</h2><p>- U Hrvatskoj predstoji neko vrijeme, vjerovatno vrlo tihih, pregovora o novoj većini, pri čemu nije nemoguće da dođe do promjene političkih dresova kod nekih aktera. To je nešto što smo vidjeli u zadnja dva izborna ciklusa – kaže Avdagić.</p><p>On se slaže sa ocjenom da je politika Zorana Milanovića doživjela poraz.</p><p>On jeste poražen, apsolutno, jer se vrlo jasno svrstao gdje ide i kako razmišlja. Uspostava nove HDZ-ove vlade bila bi njegov potpuni poraz, a do tada će još uvijek kalkulirati. Još uvijek se nije obratio i jasno je da traži način kako nastaviti dalje. Mislim da je jasno da je taj njegov agresivni pristup nešto što nije naišlo na široku podršku. Glasači su računali koja je to opcija kojoj on pripada. To su, prijje svega, Rijeke pravde čiji izborni rezultat takav da možemo reći da im Milanović nije previše pomogao </p><p>Oba bloka predstavljaju se dobronamjernima prema BiH, ali imaju različite pristupe. Naša zemlja je i u predizbornoj kampanji, ali i prvim izjavama nakon objavljivanja rezultata izbora bila jedna od dominantnih tema. Avdagić podsjeća da tema nije bila samo pozicija Hrvata iz BiH, već i pokušaj da se BiH, zbog migrantske krize, pokuša nametnuti kao prijetnja po Hrvatsku, što je iz zvaničnih institucija, prvenstveno od strane ministra unutrašnjih poslova Hrvatske, odmah demantirano. Tema je bio i Dodik, kaže Avdagić, čak i međusobne optužbe jesu li Milanović ili Plenković imali više fotografija s njim, ali uz pomoć Googlea jednostavno je ustanoviti da je na tom planu Milanović bio u apsolutnoj prednosti.    </p><h2>Evropski način funkcioniranja</h2><p>- Mislim da je Plenkovićev stil nešto što pripada evropskom načinu funkcioniranja, djelovanja i što u diplomatskim i međunarodnim vodama najprije probija barijere.&nbsp;</p><p>Milanovićeva varijanta lupanja šakom od sto, prijetnje, ucjene, vidjeli smo da nije nešto što prolazi, pa i u kontekstu BIH ne nailazi na odobravanje. Mislim da je fer reći da je Plenkovićeva vlada nastojala biti na usluzi BiH.&nbsp;</p><p>S druge strane, Milanovićeva politika nije bila od neke osobite koristi i čak je pravio problem i samom Plenkoviću – ističe Avdagić.</p><p>Nakon što je predstavnik Bošnjaka izborio mandat u Saboru, Avdagić očekuje da Nacionalna koordinacija Bošnjaka dobije poziv i za sudjelovanje u novoj većini i kreiranju nove Vlade Hrvatske.</p>

U Hrvatskoj predstoji neko vrijeme, vjerovatno vrlo tihih, pregovora o novoj većini

Avdagić: Komentarisao rezultate izbora u Hrvatskoj

Denis Avdagić za "Avaz": Politika Zorana Milanovića doživjela je poraz, agresivni pristup nije dobio podršku

<p>Povodom predstavljanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici, predsjedavajući i član Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić borave u Njujorku, gdje su jučer, odmah po dolasku, imali nekoliko važnih sastanaka.<br></p><h2>S Guteresom</h2><p>U ekskluzivnom razgovoru za “Avaz” Bećirović otkriva da će ovih dana imati sastanke koji su vrlo važni za našu zemlju, a, između ostalog, planirani su susreti s generalnim sekretarom Ujedinjenih nacija Antonijem Guteresom (Guterres), predsjednikom Generalne skupštine UN-a Denisom Frensisom (Dennis Francis), te ambasadorima zemalja članica UN-a.</p><p>- Imamo i niz drugih, vrlo važnih sastanaka, a sve s ciljem da pokažemo zašto je važno za BiH, ali i za cijeli svijet, da Rezolucija o 11. julu, kao Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici, bude usvojena - kazao nam je Bećirović.</p><p> </p><p>Osim što se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine, koji će biti obilježavan svake godine, bezrezervno se osuđuju svako poricanje genocida i veličanje ratnih zločinaca, a države članice pozivaju na striktno poštivanje odluka Međunarodnog suda pravde. </p><p>Od generalnog sekretara UN-a, dodaje Bećirović, traži se da svim članicama, organizacijama sistema UN-a i organizacijama civilnog društva skrene pažnju na ovu rezoluciju. </p><p>- Ova rezolucija, to posebno naglašavam, nije uperena ni protiv koga, ni protiv jednog naroda i ona je u interesu svih građana i naroda BiH, a jednako tako i cijelog čovječanstva - istakao je Bećirović. </p><h2>Bijes Srbije</h2><p>Komentirajući jaku diplomatsku ofanzivu, ali i izljeve bijesa iz Srbije i RS, Bećirović kaže da želi vjerovati da će svi na kraju shvatiti smisao ovog dokumenta.</p><p>- Na koncu, cijelo čovječanstvo ima obavezu da izvuče pouku iz neuspjeha u sprečavanju genocida nad Bošnjacima u Srebrenici. Svi zajedno treba da težimo da se takvo zlo nikada više i nikome ne ponovi - pojasnio je predsjedavajući Predsjedništva BiH.</p><h2>Nije sada važno ko će glasati</h2><p>Dodaje da u ovoj fazi nije važno baviti se time ko će glasati za usvajanje predložene rezolucije, a ko možda neće, već ukazati na elementarne pravne činjenice i norme međunarodnog prava, kako bi ih svaka članica Generalne skupštine UN-a prije glasanja imala u vidu. Vjeruje da će Rezolucija o genocidu u Srebrenici početkom maja biti usvojena, jer je u funkciji budućnosti i prevencije genocida bilo gdje u svijetu.</p>

Ova rezolucija, to posebno naglašavam, nije uperena ni protiv koga, ni protiv jednog naroda

Denis Bećirović iz Njujorka za "Avaz": Rezolucija o genocidu
u Srebrenici važna za cijeli svijet!

<p>Više od 3.300 glasova osvojio je Armin Hodžić, kandidat Nacionalne koordinacije Bošnjaka, pa će prvi put nakon devet godina jedan Bošnjak preuzeti mandat zastupnika u Saboru Hrvatske. On je osvojio rekordan broj glasova bošnjačke zajednice u Hrvatskoj. Želi učiniti pozitivne pomake za svoju zajednicu koja to, kako kaže, zaslužuje i po svojoj brojnosti, po učešću u odbrani Hrvatske, ali i svom doprinosu kulturi, umjetnosti, nauci i svim oblastima društva.<br></p><h2>Težina pobjede</h2><p>- Htio bih da javnost shvati kolika je težina naše jučerašnje pobjede. To nije samo pobjeda. Prva stvar je ujedinjenje bošnjačkih organizacija. Nikad se do sada nije dogodila jedna ovakva harmonija, da je 99 posto bošnjačkih organizacija podržalo jednog kandidata, da smo sudjelovali zajedno i to je dalo rezultat. Dobiti 3.300 glasova iz pozicije kad ste osam godina bili opozicija, to je doista ravno čudu. Mi smo iz jedne nemoguće pozicije napravili fantastičan rezultat, koji se možda iz pozicije BiH gleda kao dvije ili tri ulice u Sarajevu, ali vjerujte da je iznad naših očekivanja. Zato ovu pobjedu poklanjam našem narodu, Bošnjacima u Hrvatskoj ali i izvan Hrvatske, jer proteklih možda više od jedne decenije Bošnjaci su uvijek bili u političkoj defanzivi. Nadam se da će ovo biti prekretnica i u regiji i da će pokazati da Bošnjaci mogu sve kada su ujedinjeni – kazao je Hodžić za „Avaz“. </p><h2>Rješavanje ključnih problema</h2><p>Kao predstavnik nacionalnih manjina, mandat će iskoristiti i za rješavanje ključnih problema koje Bošnjaci imaju u susjednoj zemlji.</p><p>- Problem broj jedan, kada gledamo politički sistem u Hrvatskoj, jeste da mi dijelimo izbornu jedinicu s četiri druge nacionalne manjine, iako smo  druga manjina po brojnosti. Ono što je još važnije jeste da svaki drugi Bošnjak u Hrvatskoj nema pravo glasa, jer je upisan kao Musliman u popisu birača. S obzirom na to da Muslimani nisu priznati kao nacionalna manjina u Hrvatskoj ti ljudi automatski nemaju pravo glasa, iako su nominalno Bošnjaci. Mi smo i jučer imali jako puno takvih slučajeva gdje su nas ljudi zvali. Otišli su na biračko mjesto u želji da glasaju za nas, ali su se vratili jer nisu bili upisani u birački popis. To je jedan od apsolutnih prioriteta za rješavanje, a pored toga, tu je infrastruktura, kako bošnjačkih organizacija, tako i naših ljudi u sredinama poput Gunje, Vojnića, Cetingrada gdje elementarna infrastruktura poput vode, struje, asfalta ... i dalje kaska za ostatkom države – dodaje Hodžić.</p><p>S pozicije zastupnika nastojat će utjecati i na što bolje odnose Hrvatske s BiH, jer su bilateralni odnosi sa BiH za Bošnjake Hrvatske izuzetno važni i trebaju biti na što boljem nivou. </p><p>- Mi smo upućeni jedni na druge, posebno uzimajući u obzir da BiH ide ka EU. To je nova epoha u kojoj će biti vrlo važno da komuniciramo međusobno, posebno u onim stvarima koje su pozitivne. Znate, od deset stvari između Bošnjaka i Hrvata postoji devet koje su im zajedničke, pozitivne, a jedna negativna. Međutim, uvijek ta jedna dobije mnogo veći publicitet od ovih devet. Na nama je da mijenjamo te trendove – ističe Armin Hodžić, budući zastupnik u Saboru Hrvatske.</p>

Kao predstavnik nacionalnih manjina, mandat će iskoristiti i za rješavanje ključnih problema

Budući zastupnik u Saboru Hrvatske Armin Hodžić za "Avaz“: Od deset stvari između Bošnjaka i Hrvata devet je pozitivnih

<p>Prve službene rezultate izbora u Hrvatskoj za "Avaz" je analizirao politički analitičar Davor Gjenero.&nbsp;</p><p>On kaže da se još sa sigurnošću ne može tvrditi kako će se odvijati proces formiranja parlamentarne većine nakon objave konačnih izbornih rezultata.<br></p><h2>Istopio se utjecaj Milanovićevog udara</h2><p>- Sigurno je da je HDZ ostvario solidan rezultat i uvjerljivu relativnu pobjedu, da je rezultat SDP-ove koalicije znatno manji od njihova očekivanja i da se utjecaj Milanovićeva „udara” na parlamentarnu arenu istopio, te da je vrlo malo vjerovatno da bi moglo doći do formiranja koalicijske vlade koju bi vodio Zoran Milanović - kaže Gjenero. </p><p>Nemogućim se čini i da HDZ ponovo sastavi vladu po uzoru na one koje je formirao u protekla dva mandata, 2017. nakon izbacivanja Mosta iz vlade i 2020, kad je premijeru Plenkoviću uspjelo formirati vladu bez nekog velikog partnera, s manjinskim zastupnicima i predstavnicima malih liberalno-demokratskih stranaka. </p><p>- Ovog puta to neće biti moguće, i po svemu sudeći će se formirati vlada u kojoj će uz HDZ sudjelovati Domovinski pokret, kao relativno snažan partner, koji će tražiti i dobiti status nadzastupljene stranke u odnosu na broj osvojenih mandata, što je redovito prednost mlađeg partnera u koalicijama. U većini će vjerovatno biti i neki od manjinskih zastupnika, ali je vrlo vjerovatno da među partnerima neće biti najvažnije manjinske stranke, SDSS-a Milorada Pupovca - ističe Gjenero. </p><p>Zanimljivo je da su se Bošnjaci u Hrvatskoj nakon dugo vremena uspjeli ujediniti oko jednog kandidata koji ulazi u Sabor.</p><p>- Zanimljiv će biti odnos bošnjačkog zastupnika Armina Hodžića, koji vjerovatno osvaja mandat u izbornoj jedinici u kojoj je u prošlom sazivu mandat obnašala predstavnica Albanaca. Nakon dugogodišnjih sukoba unutar bošnjačke manjine u Hrvatskoj, u ovom se mandatu ova najveća manjina, nakon srpske, vraća u parlament - kaže Gjenero. </p><h2>Izbjegnuta politička nestabilnost</h2><p>Zaključuje da je Hrvatska, po svemu sudeći, izbjegla političku nestabilnost, ali ne i blago skretanje u desno. </p><p>- Tek će se vidjeti hoće li dosadašnji premijer Plenković biti spreman voditi vladu u novim uvjetima, ili je moguće očekivati da vodstvo nove moguće koalicije preuzme jedan od potpredsjednika HDZ-a - Ivan Anušić ili Oleg Butković, s velikim utjecajem u stranci, a desnije pozicioniran od Plenkovića. </p><p>Zanimljivo je da je avantura predsjednika Milanovića, koji se u izbornoj jedinici za Hrvate bez prebivališta u Hrvatskoj oslanjao na aktere koje je nekoć okupljao Ivić Pašalić, i koji su bili protagonisti „Herceg Bosne”, završila neuspjehom, i to tako velikim da je od skupine oko Ljube Česića Rojsa više glasova, osvojio čak i Most, a sva tri mandata pripala su strukturi oko HDZ-a BiH i Dragana Čovića - naglašava politički analitičar Davor Gjenero.&nbsp;</p>

Sigurno je da je HDZ ostvario solidan rezultat i uvjerljivu relativnu pobjedu

Politički analitičar Davor Gjenero za "Avaz": Uvjerljiva pobjeda HDZ-a, avantura Milanovića završila neuspjehom

<p>Poskupljenje struje jedini je način za održavanje stabilnosti elektroenergetskog sektora Federacije BiH! Ovo je ocjena rukovodstva Uprave "Elektroprivrede BiH“, sa Sanelom Buljubašićem, generalnim direktorom ove kompanije, na čelu.<br></p><p>Pojašnjenja radi, iz "Elektroprivrede BiH“ ipak su kategorični da poskupljenje struje u FBiH neće osjetiti oko 60 posto domaćinstava iz takozvane zelene tarife. Šta to znači? </p><p>Radi se o domaćinstvima koja tokom jednog mjeseca potroše manje od 268 kilovat-sati (kWh). </p><p>Međutim, kompliciran način obračuna, vrsta brojila, potrošnja u okviru "jeftine“ i "skupe“ tarife, uvođenje zelene, plave i crvene tarife, ostavljaju niz nedoumica kada je o konačnom rastu cijena riječ. </p><h2>Toplotne pumpe</h2><p>Podsjetimo, ranije je iz EPBiH saopćeno da će mjesečni računi za potrošnju od 268 do 1.000 kWh (plava tarifa) biti uvećani za 1,27 KM, a za potrošnju iznad 1.000 kWh (crvena tarifa) troškovi bi trebali biti viši za 31,64 KM mjesečno.</p><p>Sanel Buljubašić, generalni direktor "Elektroprivrede BiH“, u razgovoru za "Dnevni avaz“ kaže da 430.000 građana neće biti obuhvaćeno bilo kakvim poskupljenjem. </p><p>Plava i crvena tarifna grupa mogu izazvati određenu zabunu. U plavoj imamo gotovo 50 posto građana čiji su računi od 50 do 80 KM. Njihovo povećanje će se kretati od 1,27 do maksimalno 9 KM. U crvenoj tarifnoj grupi je oko 2,8 posto potrošača i tu je veliki naglasak na korisnicima toplotnih pumpi. Njihova potrošnja za grijanje je 1 do 1,20 KM po kvadratu, što je znatno ispod cijene centralnog grijanja. Procenti poskupljenja zavise od primjene visoke i niske tarife i o njima je veoma teško govoriti - kaže Buljubašić.</p><h2>Povećana proizvodnja</h2><p>Cilj su uštede struje na domaćem tržištu, pojašnjava, jer je EPBiH prošlu godinu završila s gubitkom od oko 140 miliona KM. </p><p>- EPBiH mora poslovati pozitivno da bismo imali stabilan elektroenergetski sektor. U prva tri mjeseca ove godine povećali smo ukupnu proizvodnju struje za 7 posto u odnosu na isti period 2023. Proizvodnja struje iz termoelektrana veća je za 12 posto, a to je rezultat povećane proizvodnje naših rudnika. Rudari mogu kad hoće, treba im naša podrška i mi ćemo je dati - kaže Buljubašić.</p><h2>Nove investicije</h2><p>&nbsp;Prošle sedmice usvojena je odluka o izgradnji fotonaponske elektrane Gračanica, a Buljubašić najavljuje i izgradnju takvih objekata u Podveležju, a u planu su Vlašić i Bitovnja, Lukavačka rijeka i Dubrave.</p><p>- HE Janjići na Bosni je u poodmakloj fazi, a pripremamo dokumentaciju za početak izgradnje HE Ustikolina. Problematična nam je prohodnost dozvola. Predlagao sam da Vlada FBiH, kroz program javnih investicija, s obzirom na to da su svi ovi objekti u programu javnih investicija, donese okvire i kažemo da, ako je to interes FBiH, donesemo poseban zakon o HE Ustikolina i gradimo je iz kreditnih sredstava, po uzoru na Koridor 5C - ističe Buljubašić.</p><p>Nova Uprava napravila je uštede od 16 miliona KM unutar kompanije. Planom poslovanja predviđeno je da se godina okonča sa suficitom od oko 800.000 KM, što bi bio veliki uspjeh, navodi Buljubašić.&nbsp;</p>

Plava i crvena tarifna grupa mogu izazvati određenu zabunu, kaže Buljubašić

Buljubašić: Na depoima imamo više od 200.000 tona uglja

Direktor Elektroprivrede BiH Sanel Buljubašić za "Dnevni avaz": Struja mora poskupjeti

<p>Uprkos svim apelima i upozorenjima, pojedini bh. političari ne odustaju od stalnog dosipanja soli na rane, koje svakog proljeća budu ponovo otvorene obilježavanjem tužnih godišnjica i sjećanjima na dane smrti i stradanja.</p><p>Dok svjedočimo užasima u nekim drugim dijelovima svijeta, dok bespomoćno gledamo kako je cijela planeta iskočila iz tračnica i pitamo se šta se desilo s ljudskim obrazom, međunarodnim poveljama i humanošću i ima li kraja razaranjima i patnjama nedužnih, pojedini domaći političari bezobzirno i bezobrazno se poigravaju s emocijama ljudi, stvarajući sve otrovniji ambijent u kojem će sve manje ljudi željeti da živi.</p><p>Zbog njih, onakvih, nikakvih, prilike koje nakon dugo godina imamo, pružena ruka iz Evrope i obećana podrška razvoju ove siromašne zemlje, po svemu sudeći, još će neko vrijeme ostati na čekanju. Ohrabrujuće vijesti, poput one o uvođenju avionske linije između Mostara i Beograda, pa i o tako značajnom događaju kakav je Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru – koji je ove godine okupio gotovo 800 izlagača iz čak 30 država svijeta, ostaju nekako u drugom planu. A davno je bilo vrijeme da teme o međusobnom povezivanju, ekonomskoj i svakoj drugoj saradnji, zajedničkim projektima i uspjesima, konačno počnu dominirati našim javnim prostorom. U vremenu kada svijet razmišlja o zalihama hrane, plina i goriva, nema većeg nacionalnog interesa.</p><p>Dok ogromnoj većini građana potrošačka korpa postaje nedostižna, ne postoji značajniji prioritet od unapređenja njihovog životnog standarda, a pozivati ih u sukob može svaka budala. Nadati se da građani, ne računajući stranačke botove koji putem društvenih mreža slijede svoje vođe, prepoznaju da im opasnost ne prijeti od komšija, već upravo od politika koje ih već godinama osiromašuju, međusobno konfrontiraju i izoliraju od normalnog svijeta.&nbsp;</p>

Ohrabrujuća je vijest uvođenje avionske linije između Mostara i Beograda

Nacionalni interes

<p>Pukovnik britanske vojske, komandir jedinice UNPROFOR-a tokom rata u srednjoj Bosni Bob Stjuart (Bob Stewart) svake godine dođe da oda počast nevinim žrtvama sela Ahmići kod Viteza. Prizori koje je tog 16. aprila 1993. godine, kada je u jednom danu zvjerski ubijeno 116 stanovnika, među kojima su bila i djeca od tri mjeseca do sedam godina, duboko su urezani u njegovo pamćenje.</p><p>Jučer je u Ahmiće stigao s nekolicinom svojih vojnika iz tog perioda, a izraz njegovog lica tokom komemoracije u Memorijalnom centru dovoljno je kazivao o količini tuge koju osjeća i već 31 godinu nosi sa sobom. Poklonio se žrtvama i uputio izvinjenje u ime međunarodne zajednice koja je iznevjerila Ahmiće.</p><p>Bob Stjuart je prvi međunarodni zvaničnik koji je u selo ušao nakon pokolja civila i, zahvaljujući njemu, istina o stravičnom zločinu nije mogla ostati sakrivena.</p><p>U službi u snagama UNPROFOR-a, na čelu britanskog bataljona s oko 900 vojnika, bio je od 1992. godine. Jedan je od rijetkih oficira koji je drugačije shvatao svoju ulogu u Bosni, koji je razumijevao da su međunarodne snage tu kako bi štitile civile i nije se ustručavao upustiti se i u borbu kako bi spasio živote. I sam je bio na nišanu, tokom angažmana u BiH ubijeni su njegov vozač i prevoditeljica.</p>

Prvi međunarodni zvaničnik koji je u Ahmiće ušao nakon pokolja civila

Bob Stjuart: Bolji dio svijeta

<p>Nakon „ljeta“ u aprilu u BiH stiže drastična promjena vremena. Uz susnježicu i kišu u nižim, a snijeg u višim predjelima države, temperature će s oko 30 stepeni pasti i do nule.<br></p><h2>Sav trud</h2><p>Zbog ovakvog razvoja vremenskih prilika najzabrinutiji su voćari, jer sav trud u sezoni koja obećava da bude rodna mogao bi propasti zbog proljetnog mraza. </p><p>Prema trodnevnoj prognozi FHMZ-a, najniže jutarnje temperature u četvrtak bi mogle pasti na nula stepeni, a u petak i subotu na kobna - 2 stepena. </p><p>Voćari od Prijedora do Gradačca nadaju se da će minusi zaobići nadmorske visine na kojima se nalaze njihovi voćnjaci. </p><p>- Snijeg neće izazvati toliku štetu koju bi mogao izazvati mraz u ovom periodu. Teško je reći unaprijed. Prošle godine smo imali stopostotnu štetu na većini voćnih vrsta, a ove godine voće je u dosta dobroj kondiciji, jako cvjetanje je bilo, tako da očekujemo dosta rodnu godinu, ali tek kad prođe ovo pogoršanje vremena, možemo znati na čemu smo -  kaže za “Avaz” Mladen Marjanović, predsjednik Udruženja voćara Prijedor.</p><p>Ovo udruženje okuplja 60 članova sa zasadima na oko 120 hektara na kojima dominiraju šljiva, jabuka i kruška, manjim dijelom i jagoda.</p><p>- U Prijedoru je jak vjetar, pojedine kolege mi javljaju da ima i leda, ali, ako bi bilo mraza, to bi bilo sigurno “obrano voće” - kaže Marjanović.</p><h2>Neće biti dobro</h2><p>Pet članova Poljoprivredne zadruge „Late“ iz Gradačca posjeduje oko 12 hektara voćnjaka, uglavnom šljive. </p><p>- Tokom cvjetanja behara imali smo malo leda, ali bez većih posljedica. Ako bude mraza, neće biti dobro. Plod je već formiran, voće je ponijelo dobro ako ostane. U Evropi se u ovakvim situacijama voće štiti stalnim ovlaživanjem zraka uz pomoć raspršivača vode, ali ti sistemi su za naše uvjete skupi - kaže Ibrahim Latifović iz PZ “Late”.</p>

U Prijedoru je jak vjetar, pojedine kolege mi javljaju da ima i leda, ali, ako bi bilo mraza, to bi bilo sigurno “obrano voće”

Poljoprivrednici zabrinuti zbog promjene vremena: Hoće li proljetni mraz uništiti voće

<p>Iako mnogi smatraju da, za razliku od prava, medicine ili mašinstva, sociologija ne otvara jasan put karijerama mladih ljudi, mnoge sociološke discipline itekako mogu usmjeriti buduće studentice i studente da rade mnogo korisnih i zanimljivih poslova.&nbsp;</p><p>Ovo je za “Avaz” kazala prof.dr. Sarina Bakić, šefica Odsjeka sociologije Fakulteta političkih nauka UNSA.<br></p><h2>Osposobljeni za rad</h2><p>Ona dodaje da su mladi sociolozi u BiH osposobljeni za rad kao nastavnici u osnovnim i srednjim škoilama, raznim istraživačkim institutima, institucijama poput parlamenata, vlada, ministarstava, državne uprave i lokalnih zajednica.</p><p>- Također, sociolozi često razvijaju svoje profesionalne karijere kao analitičari i analitičarke u medijima, ustanovama kulture, u sektoru socijalne zaštite, te odjeljenjima za ljudske resurse i marketing različitih kompanija.&nbsp;</p><p>Važno je naglasiti da se za postojeća karijerna područja mladih ljudi i njihovo proširenje uključuju i već etablirani sociolozi i sociologinje Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, koji svojim umijećem, znanjem ali i statusom u akademskoj zajednici i društvu uopšte, lobiraju i insistiraju na ovakvim rješenjima kod institucija i pojedinaca zaduženih za sektore obrazovanja i zapošljavanja.&nbsp;</p><h2>Zašto studirati sociologiju</h2><p>Jedan od glavnih razloga zašto studirati sociologiju je činjenica da je sociologija izuzetna, moćna i višeslojna nauka. Sociolozi, ali i studentice i studenti sociologije se mogu baviti gotovo svim poslovima zato što su sociološke teme i problematike raznovrsne i primjenjive u svim aspektima čovjekovog života i važne za društvo u cjelini – ističe Bakić. </p><p>Zaključuje kako studiranje sociologije mladima pruža mogućnosti za bolje razumijevanje svijeta oko sebe, da shvate svoje i živote drugih ljudi, te da steknu različite vještine i kompetencije poput razumijevanja različitih teorijskih, klasičnih i modernih okvira nauke o društvu, razumijevanja društvenih razlika, ponašanja, procesa, razumijevanje kulture, religije, etike, politike, i svih drugih oblika društvenog djelovanja.&nbsp; &nbsp;</p>

Sociolozi često razvijaju svoje profesionalne karijere kao analitičari i analitičarke u medijima, ustanovama kulture

Profesorica Sarina Bakić za "Avaz": Studenti sociologije se mogu baviti gotovo svim poslovima

<p>Jedna osoba teže je povrijeđena u saobraćajnoj nesreći koja se danas u popodnevnim satima dogodila u ulici 31. drinske brigade ispred jednog trgovinskog objekta.&nbsp;</p><p>Nakon što je oborio pješakinju, vozač se udaljio sa lica mjesta, ali su ga pripadnici policije u mjestu Potrkuša, zaustavili i lišili slobode. Kako nezvanično saznajemo, radi se o instruktoru za obuku vozača.<br></p><p>Povrijeđena žena, a radi se o osobi starije životne dobi, nakon zbrinjavanja u Urgentnom centru Kantonalne bolnice u Goraždu trebala je biti prebačena na UKC Sarajevo.&nbsp;&nbsp;</p>

Kako nezvanično saznajemo, radi se o instruktoru za obuku vozača

Drama u Goraždu: Teško povrijeđena pješakinja, vozač pobjegao s lica mjesta a potom uhapšen

<p>Članovi porodice, saborci i brojni prijatelji, predstavnici lokalnih vlasti, veterani policije i pripadnici MUP-a BPK Goražde obilježili su godišnjicu pogibije Muhidina Mašića-Munje, komandanta Specijalne jedinice za posebne namjene MUP-a RBiH.<br></p><p>Kao najbolji u klasi Mašić se školovao na Policijskoj akademiji u Sarajevu, a uoči agresije bio je jedan od organizatora otpora, te sudionik jedne od najvažnijih odbrambenih akcija od 14. maja 1992. godine, kada su branioci Goražda na prilazima gradu zaustavili Užički korpus bivše JNA. Mašić je dobitnik dva ratna priznanja, za života je odlikovan Zlatnom policijskom značkom, a posthumno i Medaljom za hrabrost. </p><p>Veliki broj njegovih kolega, saboraca i građana Goražda okupio se danas na šehidskom mezarju Kolijevke gdje je sahranjen, a delegacije su položile cvijeće i na spomen obilježje pripadnicima policije pred zgradom MUP-a BPK Goražde.</p>

Uoči agresije bio je jedan od organizatora otpora, te sudionik jedne od najvažnijih odbrambenih akcija od 14. maja 1992. godine

Obilježena godišnjica pogibije komandanta Muhidina Mašića Munje

<p>Agencija za rad i zapošljavanje BiH u prošloj godini posredovala je u zapošljavanju 13.490 osoba u Sloveniji i Njemačkoj.&nbsp;</p><p>Riječ je o, pojašnjava stručni saradnik za informiranje Boris Pupić, 400 osoba sa srednjom medicinskom školom koje su posao dobile u njemačkim zdravstvenim ustanovama, te 13.090 radnika koji već rade u Sloveniji.<br></p><h2>Traže sreću</h2><p>- Za Sloveniju radimo posredovanje za sva zanimanja i u posljednjih deset godina najtraženiji su vozači, varioci, zidari, pomoćni građevinski radnici, elektromonteri, elektroinstalateri… Što se tiče Njemačke, tu imamo dozvolu samo za posredovanje za osobe sa završenom srednjom medicinskom školom, tako da drugi kadar ne ide u Njemačku putem nas - dodaje Pupić.</p><p>Precizne podatke o radnicima drugih zanimanja koji napuštaju BiH niko u ovoj državi nema, ali je evidentno da se radi o desetinama hiljada ljudi koji svake godine traže sreću u drugim zemljama. </p><h2>Različita zanimanja</h2><p>Predstavnici Udruženja poslodavaca FBiH nedavno su posjetili Tuzlanski kanton, gdje je u ovoj školskoj godini upisano 46 odjeljenja za različita zanimanja medicinske struke. </p><p>- Dakle, mi, praktično, školujemo kadar za Njemačku. Ovo je zaista postalo dramatično. Nama je jasno da ne možemo zaustaviti odlazak, jer se radi o globalnim trendovima, ali društvo nešto mora napraviti kako bi se odlazak smanjio, jer mi ozbiljno ostajemo bez radne snage - kaže predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović.</p><h2>Od čega da žive</h2><p>Ključni razlog masovnog odlaska Smailbegović vidi u nestabilnoj političkoj situaciji i neizvjesnoj budućnosti za njihovu djecu.</p>

<p>- Ljudi žele kvalitetno obrazovanje, plaće od kojih mogu da žive, penzije s kojima neće biti socijalni slučajevi, a to ovdje ne vide. Od rata je prošlo puno godina, a, nažalost, ne vide da će se nešto riješiti u narednih godinu ili dvije - ističe Smailbegović. </p><p>BiH se već suočava s ozbiljnim deficitom radne snage u turizmu, ugostiteljstvu, industriji, građevinarstvu… Dobro popunjena je samo glomazna administracija.</p>

Samo lani Agencija za rad i zapošljavanje posredovala da ode 13.490 osoba u Sloveniju i Njemačku

Država ništa ne poduzima, radnici idu trbuhom za kruhom

Zabrinjavajući trend odlaska, poslodavci na mukama: BiH ostaje bez radnika

<p>Dan Armije Republike BiH kod svih patriota donosi pomiješana osjećanja, kaže ratni komandant Prve slavne višegradske brigade Armije RBiH Ahmet Sejdić.</p><h2>Pomiješane emocije</h2><p>Jedan od heroja odbrane Goražda za „Avaz“ govori o pomiješanim emocijama koje osjeća ovih dana - ponosu zbog časne borbe, ali i...</p><p>- Jedno su osjećanja kada se prisjećamo 1992. godine, kad se odlučno stalo da se brani domovina BiH, malo prije 15. aprila. U Podrinju je već tada bilo ataka, ubistava, pokolja i egzodusa. Bez ikakvih kalkulacija poredali smo se i branili domovinu, demokratiju i civilizaciju. Ta borba bila je čista kao suza i nije ostavljala nimalo prostora da se pomiješa s nekim zločinima ili necivilizacijskim postupcima. Odbrana BiH je jedan od fenomena koji će se još proučavati, koji se graničio s nemogućim - kaže Sejdić.&nbsp;&nbsp;&nbsp;</p><p>S druge strane, komandant koji je svoju ratnu borbu za pravdu i istinu nastavio i u miru tužan je zbog tolerantnosti naspram pokušaja prekrajanja historije i podvala koje za cilj imaju izjednačavanje uloge branitelja i onih koji su napadali i razarali ovu zemlju.</p><h2>Ko je kriv</h2><p>- Ja bih rekao da smo više tetke, da ne upotrijebim neki drugi termin, nego što smo tolerantni. Potrošili smo goleme vrijednosti fenomena odbrane i trošimo ih zarad sitnih šićara. Ova zemlja nije danas ponosna na ono kakva je bila kroz historiju, posebno u periodu odbrane 1992. – 1995. godine. Za to su krivi naši uglađeni predstavnici koji hoće da se takmiče ko će više hajrovati i ko će kome napraviti više smicalica. To je važnije od onoga što se zove zaštita prava branitelja, ali i zaštita istine i pravde u ovoj zemlji - ističe Sejdić.</p><h2>Na laži i podvale ne može se pristati</h2><p>Na laži i podvale ne može se pristati, jer se s lažima ni u kući, a kamoli državi, ne može živjeti, poručuje Sejdić, pozivajući sve branitelje da budu ponosni na period odbrane i ono što su postigli, ali i da reagiraju na sve postupke kojima se historijske činjenice nastoje obezvrijediti ili lažirati.</p>

Potrošili smo goleme vrijednosti fenomena odbrane i trošimo ih zarad sitnih šićara, kaže Sejdić

Heroj odbrane Goražda Ahmet Sejdić za "Avaz": Naša borba bila je kao suza čista

<p>Kamatne stope kod banaka u BiH u prethodnom periodu doživjele su blagi rast, kako na strani kredita, tako i na strani depozita, potvrdio je za „Avaz“ direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica. On dodaje da rast kamata na bh. tržištu nije bio ni približan onome u zemljama regiona ili u Evropi.</p><p>- S obzirom na izuzetno visoke stope inflacije koje su, možemo slobodno reći, nezapamćene u proteklih 20-tak godina, Evropska centralna banka reagovala je podizanjem referentne, ključne kamatne stope. To se odrazilo na rast kamata komercijalnih banaka u evropskom ekonomskom području. Mi nismo imali direktan uticaj takve monetarne politike, ali je došlo do povećanja cijena izvora i blagog rasta kamatnih stopa na našem tržištu – kaže Ražanica.</p>

<p>Rast kamata na kredite nije bio dramatičan, pa ne treba očekivati ni veliki pad nakon smirivanja inflacije. Takav trend već je prisutan u EU, pa u Udruženju banaka BiH očekuju da ECB reagira smanjenjem referentne kamatne stope već u drugoj polovini ove godine. Procjenjuje se da bi u prvoj polovini 2025. inflacija u euro – zoni mogla iznositi ciljanih 2 posto, što bi se trebalo „preliti“ i na BiH, gdje stopa inflacije trenutno iznosi 3,6 posto.</p><h2>Ponderisana kamatna stopa</h2><p>- U 2023. godini prosječna ponderisana kamatna stopa za stanovništvo rasla je sa 4,82 na 5,11 posto. Kamatna stopa na kredite privredi bilježila je čak i pad sa 2,35 na 2,33 posto. S druge strane, kamata na štednju rasla je sa 0,5 za stanovništvo i 0,56 posto za privredu na prosječnu kamatnu stopu od 1,03 posto. Banke većinu svojih operacija finansiraju domaćim izvorima, a domaćim bankama otvorila se mogućnost da kod ino banaka plasiraju sredstva po značajno većoj kamatnoj stopi nego ranije. Tako su banke svoju profitabilnost ostvarivale plasirajući sredstva inozemnim bankama, pa je i to jedan od razloga što kamate u BiH nisu rasle kao u EU – ističe Ražanica.</p><p>Pad kamata očekuje u posljednjem kvartalu tekuće ili prvoj polovini naredne godine, ali on neće biti izražen kao onaj u EU.</p><h2>Zaštitni mehanizmi</h2><p>Korisnici kredita sa promjenjivom kamatnom stopom vezanom za EURIBOR bili su suočeni sa rastom mjesečnih rata. Ražanica pojašnjava da je vrijednost EURIBOR-a, koja je ranije bila čak i negativna, nekoliko godina osjetno rasla.</p><p>- U tim situacijama građani imaju na raspolaganju različite opcije. Mogućnost ugovaranja fiksnih kamatnh stopa, potpisivanja aneksa ugovora na kredite, s tim da niko ne može predvidjeti kako će se kamatne stope kretati. Odluka je onoga ko uzima kredit hoće li uzeti fiksnu, malo veću, kamatnu stopu, ili će preuzeti taj rizik špekulacije. Agencije za bankarstvo su donijele niz akata kojima se na određen način ograničava rast kamatnih stopa. U slučaju da kamatne stope imaju rast veći od dva procentna poena banke su u obavezi da formiraju dodatne rezerve, tzv. ispravke vrijednosti, za slučaj da takvo povećanje kamate klijenta u situaciju da nije u mogućnosti da vraća kredit. Postoje zaštitni mehanizmi o kojima naši regulatori, ali i banke vode računa – kaže Ražanica.</p>

Rast kamata na kredite nije bio dramatičan, pa ne treba očekivati ni veliki pad nakon smirivanja inflacije

Inflacija se smiruje, ali šta čeka bh. građane: Pad kamata tek naredne godine

<p>Nakon velike bajramske svečanosti organizirane od strane Islamske zajednice Bosne i Hercegovine u Sidneju (Sydney), nogometni klub FC Bossy Liverpool, koji ove godine obilježava 30 godina rada i spajanja ljudi našeg porijekla kroz sportske i druge društvene aktivnosti, organizirao je Bossijev bajramski festival koji je oduševio posjetitelje svih generacija. Događaj je obilovao raznim zabavnim aktivnostima za djecu, ali i odrasle, od viteški i pokretnog cirkusa do brojnih sportskih takmičenja.<br></p><p>Gosti festivala bili su i ambasador Bosne i Hercegovine za Australiju i Novi Zeland Kemal Muftić,  počasni konzul Bosne i Hercegovine u Sidneju Amir Šahinović, koordinator za vjerske poslove Islamske zajednice Bošnjaka u Australiji dr. Mirsad ef. Kalajdzic, predsjednik Islamske zajednice Bosne i Hercegovine Sanel Begić, Charishma Kaliyanda članica parlamenta Novog Južnog Velsa ...</p><p>Sadržajan program je vodila  Maida Kulić Vugdalić, direktorica Bosanske etničke škole, koja je istakla važnost saradnje i podrške svih bh. organizacija u okupljanjima poput ovog.</p><p>Poruke dobrodošlicu uputio je predsjednik kluba Kasim Salagić, a nakon ilahije u izvedbi mladog imama iz BiH Imrana Bahtanovića, bajramsku čestitku je uputio Mirsad ef. Kalajdžić.</p><p> U programu su učestvovali Bosanska etnička škola, KUD Zambak, hor Modra rijeka sa dirigenticom prof. Slađanom Hodžić i drugi., dok je Udruženje žena organiziralo prodaju slatkiša sa prihodom namijenjenim u humanitarne svrhe.&nbsp;</p><p></p>

Miljan Kovač o skupu u Banjoj Luci za "Avaz": Sramna manipulacija žrtvama, i bošnjačkim, i srpskim

Denis Avdagić za "Avaz": Politika Zorana Milanovića doživjela je poraz, agresivni pristup nije dobio podršku

Denis Bećirović iz Njujorka za "Avaz": Rezolucija o genocidu u Srebrenici važna za cijeli svijet!

Budući zastupnik u Saboru Hrvatske Armin Hodžić za "Avaz“: Od deset stvari između Bošnjaka i Hrvata devet je pozitivnih

Politički analitičar Davor Gjenero za "Avaz": Uvjerljiva pobjeda HDZ-a, avantura Milanovića završila neuspjehom

Direktor Elektroprivrede BiH Sanel Buljubašić za "Dnevni avaz": Struja mora poskupjeti

Nacionalni interes

Bob Stjuart: Bolji dio svijeta

Poljoprivrednici zabrinuti zbog promjene vremena: Hoće li proljetni mraz uništiti voće

Profesorica Sarina Bakić za "Avaz": Studenti sociologije se mogu baviti gotovo svim poslovima

Drama u Goraždu: Teško povrijeđena pješakinja, vozač pobjegao s lica mjesta a potom uhapšen

Obilježena godišnjica pogibije komandanta Muhidina Mašića Munje

Zabrinjavajući trend odlaska, poslodavci na mukama: BiH ostaje bez radnika

Heroj odbrane Goražda Ahmet Sejdić za "Avaz": Naša borba bila je kao suza čista

Inflacija se smiruje, ali šta čeka bh. građane: Pad kamata tek naredne godine

Bajram u Australiji i u nedjelju obilježavan: Organiziran festival sa sadržajima za sve generacije

Miljan Kovač o skupu u Banjoj Luci za "Avaz": Sramna manipulacija žrtvama, i bošnjačkim, i srpskim

Denis Avdagić za "Avaz": Politika Zorana Milanovića doživjela je poraz, agresivni pristup nije dobio podršku

Denis Bećirović iz Njujorka za "Avaz": Rezolucija o genocidu u Srebrenici važna za cijeli svijet!

Budući zastupnik u Saboru Hrvatske Armin Hodžić za "Avaz“: Od deset stvari između Bošnjaka i Hrvata devet je pozitivnih

Politički analitičar Davor Gjenero za "Avaz": Uvjerljiva pobjeda HDZ-a, avantura Milanovića završila neuspjehom

Direktor Elektroprivrede BiH Sanel Buljubašić za "Dnevni avaz": Struja mora poskupjeti

Nacionalni interes

Bob Stjuart: Bolji dio svijeta

Poljoprivrednici zabrinuti zbog promjene vremena: Hoće li proljetni mraz uništiti voće

Profesorica Sarina Bakić za "Avaz": Studenti sociologije se mogu baviti gotovo svim poslovima

Drama u Goraždu: Teško povrijeđena pješakinja, vozač pobjegao s lica mjesta a potom uhapšen

Obilježena godišnjica pogibije komandanta Muhidina Mašića Munje

Zabrinjavajući trend odlaska, poslodavci na mukama: BiH ostaje bez radnika

Heroj odbrane Goražda Ahmet Sejdić za "Avaz": Naša borba bila je kao suza čista

Inflacija se smiruje, ali šta čeka bh. građane: Pad kamata tek naredne godine

Bajram u Australiji i u nedjelju obilježavan: Organiziran festival sa sadržajima za sve generacije