<p>Nažalost, veoma često nailazimo na pogrešan oblik ovog priloga, a razlog je što su mnogi nesigurni kad je riječ o pisanju ovih glasovnih grupa. A pravilo je jednostavno: ako je izgovor sloga dug, pišemo IJE, poput: bijel, cvijet, miješati, mlijeko, obavijestiti, odijelo, riječ, rijeka, svijet, prijevoz ... a ako je izgovor sloga kratak, piše se JE, kao u primjerima: čovjek, medvjed, djed, savjet, sjena, vjera... Kod većine riječi ova pravila vrijede, ali postoje i određeni izuzeci. Ali naš primjer nije izuzetak. Prilog oduvijek znači ‘od najstarijih vremena, od kada se pamti’, a kako je izgovor sloga dug, ispravno ga je pisati s glasovnom grupom IJE - oduvijek.</p><p></p>

Prva nedoumica koju nam je danas zadao naš jezik jeste kako se pravilno piše: oduvijek ili oduvjek?

Kako se piše: oduvijek ili oduvjek?

<p>Na današnji dan 1954. godine, preminuo je bosanskohercegovački književnik i prosvjetitelj Edhem Mulabdić. Njegovo ime danas nose četiri osnovne i jedna srednja škola u BiH, te ulice u Tuzli, Bihaću, Sarajevu, Brčkom i Tešnju. U njegovom rodnom Maglaju svake godine u januaru se održava tradicionalna manifestacija “Mulabdićevi dani kulture”.</p><p>Edhem Mulabdić rođen je u Maglaju 1862. godine, gdje je završio mekteb i ruždiju. Mulabdićev otac Selim bio je porezni službenik, a majku Nur-hanumu su ubili pljačkaši nakon austrougarske okupacije Maglaja. U tim bitkama poginuo je i Edhemov stariji brat Mehmed, a mlađi brat Đulaga ranjen. </p><h2>Pisac i urednik</h2><p>Godine 1887., Mulabdić se upisao u Učiteljsku školu u Sarajevu, a nakon sticanja diplome prvi posao dobio je u Brčkom, da bi 1892. godine bio premješten u Sarajevo na Darul-muallimin, gdje je osam godina predavao bosanski jezik, historiju i zemljopis. U to vrijeme počeo je i saradnju s Mehmed-begom Kapetanovićem, pokrenuvši politički sedmičnik „Bošnjak“, čiji je bio glavni i odgovorni urednik od 1892. do 1894. godine. Također, bio je urednik muslimanskih kalendara „Bajraktar“ i „Mearif“, sekretar sarajevske Kiraethane, a potom s Bašagićem i Hadžićem pokretač muslimanskog časopisa „Behar“, čiji je bio prvi urednik, od 1900. do 1906. godine. </p><p>Zajedno s reisu-l-ulemom Džemaludin-efendijom Čauševićem, Safvet-begom Bašagićem, Huseinom Đogom Dubravićem i drugima Mulabdić je, 1927. godine, pokrenuo kulturni časopis muslimana Bosne i Hercegovine „Novi Behar“, napisavši proglas o značaju i ulozi tog časopisa: “Dužni smo i dužni ste i vi svi da predajemo u amanet našem potomstvu sve što je vrijedno, što oplemenjuje i uzdiže, što izgrađuje potpune ljude i dobre muslimane.”</p><h2>Amanet potomstvu</h2><p>Godine 1893., Mulabdić je izdao prvu knjigu, zbirku pripovijetki „Rukovjet šale“, a svoje najpoznatije djelo “Zeleno busenje” objavio je u izdanju Matice hrvatske 1898. godine. Iako mnogi književni kritičari i analitičari roman „Zeleno busenje“ proglašavaju prvim bh. romanom, treba reći da je to, ipak, roman „Bez nade“ Osmana Nurija Hadžića i Ivana Milićevića (Osman-Aziz), koji je objavljen tri godine prije Mulabdićevog. Oba romana tretiraju austrougarsku temu u našoj književnosti, ali činjenica je da je, za razliku od „Bez nade“, roman „Zeleno busenje“ mnogo više odmakao od dokumentarističkog u književno-umjetnički stil.  </p><p>Mulabdićev roman”Nova vremena” je manjeg značaja, ali ipak vrijedan dokument za izučavanje tog perioda historije BiH. Zbirku novela ”Na obali Bosne” izdao je 1910. godine, upisavši se njome kao prvi bošnjački novelist. </p><p>Svjestan da samo pisanjem neće moći mnogo učiniti za svoj narod, Mulabdić se i politički aktivirao, pa je kao kandidat na listi Jugoslavenske muslimanske organizacije (JMO) tri puta biran u Narodnu skupštinu Kraljevine SHS, 1923., 1925. i 1927. godine. Paralelno s politikom pokrenuo je i osnivanje Kulturno-prosvjetnog društva “Narodna uzdanica”, na čijoj je godišnjoj skupštini, 1929. godine, jednoglasno izabran za predsjednika. Od 1933. do 1945. godine “Narodna uzdanica” je izdavala kalendar čije je priloge uređivao Mulabdić. U tom periodu doživio je i veliku porodičnu tragediju, kada mu je u Bihaću umro sin jedinac Ešref.</p><h2>Kraj života u siromaštvu</h2><p>Pod optužbom za verbalni delikt tokom Drugog svjetskog rata s NDH (Nezavisna Država Hrvatska) Mulabdić je uhapšen i pritvoren, a na slobodu pušten krajem marta 1946. godine. Kako je zapisao još jedan bh. velikan riječi Alija Nametak, Mulabdić je nakon izlaska iz zatvora ostao bez ičega, bez penzije, posla i bilo kakvih prihoda. Do smrti, 29. januara 1954. godine, živio je u siromaštvu, oviseći o milostinji nekolicine prijatelja, a najviše mu je pomagao naš istaknuti historičar i još jedan istaknuti Bošnjak Hamdija Kreševljaković.</p><h2>"Iz džamije svak' mora otići ganut"</h2><p>Znajući moć javno izgovorene riječi, Mulabdić je savjetovao imamima da njihove hutbe budu kvalitetne, poučne i korisne narodu:</p><p>- Da je što više prilike da se narod pouči, u čemu je nauk, da se osvijesti, da se dozove k sebi. Stoga je ta pouka od velike neprocjenjive zamašitosti po narod, po njegov intelektualni, etični, narodni i religiozni razvitak… Dobar vaz može učiniti više nego iko u pogledu razvoja narodnog. Vaiz se obraća svim uzrastima, djeci, ali i zrelim osobama. Naprotiv, slab vaiz može štetno da djeluje na svoju okolinu, a onda uvidi da je kriv, kriv je da se izreći ne može. Nije svejedno kazivati vaz samo da se kaže, kad se već troši u to vrijeme i trud, a sami je predmet vaza tako uzvišen, iz džamije svak' mora otići ganut i dirnut slatkom riječi vaizovom.</p>

<h2>Rođen švedski filozof Emanuel Svedenborj</h2><p>1688. - Rođen švedski filozof, naučnik, teolog i mistik Emanuel Svedenborj (Swedenborg), autor mističko-teozofskog učenja o prirodi, posebno o ljudskoj prirodi. O njegovim vizijama pisao je Imanuel Kant (Immanuel) u spisu "Snovi jednog duhovnika". Djela: "Opera filosofisa et mineralia", "Arkana koelestisa", "De nova Hierosolyma". </p><p>1782. - Francuski kompozitor Danijel Fransoa Espri Ober (Daniel-François-Esprit Auber), autor opera u kojima se smjenjuju govorne i pjevačke dionice, rođen je na današnji dan. Djela: opere "Fra Diavolo", "Crni Domino", "Bludni sin", "Nema iz Portičija". </p><p>1860. - Rođen Anton Pavlovič Čehov, jedan od najboljih pisaca u historiji ruske i svjetske književnosti. Svojim dramama je otvorio nove puteve pozorištu, stvorivši i novi dramski oblik "lirsku dramu" i izvršivši ogroman utjecaj na svjetsku literaturu, posebno dramu. Djela: drame "Galeb", "Tri sestre", "Ujka Vanja", "Višnjik", novele i pripovijetke "Čovjek u futroli", "Arhijerej", "Kuća na sprat", "Dušica", "Tri godine", "Ogrozd", "Paviljon broj 6", "Stepa", "Seljaci", "Činovnikova smrt", "U uvali", zbirke humoreski "Melpomenine bajke", "Šarene priče". </p><p>1814. - Umro njemački filozof Johan Gotlib Fihte (Johann Gottlieb Fichte), istaknuti predstavnik njemačke klasične idealističke filozofije, profesor univerziteta u Jeni i Eglangenu, rektor Berlinskog univerziteta. Djela: "Osnova cjelokupne teorije nauke", "Osnova prirodnog prava prema principima teorije nauke", "Sistem teorije morala prema principima teorije nauke"…</p><p>1862. - Engleski kompozitor Frederik Dilijes (Frederick Delius), impresionist poznat po simfonijama "Pariz - pjesma velikog grada" i "Brig Fair", rođen je na današnji dan. Komponovao je i opere i koncerte, uključujući "Misu života", inspiriranu djelom njemačkog filozofa Fridriha Ničea (Friedrich Nietzsche) "Tako je govorio Zaratustra". </p><p>1866. - Rođen francuski pisac Romen Rolan (Romain Rolland), jedan od najvećih mistika francuske literature u 20. vijeku, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1915. godine. Djela: romani "Žan Kristof" (deset knjiga), "Kola Brenjon", 12 drama pod zajedničkim nazivom "Pozorište revolucije", romansirane biografije Ludviga van Betovena (Ludwig van Beethoven), Mikelanđela Buonarotija (Michelangelo Buonarroti), Lava Nikolajeviča Tolstoja, Georga Fridriha Hendla (Georg Friedrich Handel)... </p><p>1896. - Američki ljekar Emil Grab prvi upotrijebio terapiju zračenjem u liječenju raka pluća, primijenivši je u Čikagu na pacijentkinji Rouz Li (Rose Lee).&nbsp;</p>

<h2>Umro francuski slikar Alfred Sisle </h2><p>1899. - Umro francuski slikar engleskog porijekla Alfred Sisle (Alfred Sisley), jedan od osnivača impresionizma. Slikao je samo pejzaže, obično ulice pod snijegom i prizore iz prirode u lirskom intimističkom maniru, s naglašenom notom životnog optimizma. Posebno ga je privlačilo slikanje rijeka, pri čemu je najviše istraživao svjetlosne efekte. </p><p>1918. - Rođen Džon Forsajt (John Forsythe), američki glumac, najpoznatiji po ulozi Blejka Keringtona (Blake Carrington) u TV seriji "Dinastija", kao i po ulozi Čarlsa Taunsenda (Charles Townsend) u TV seriji i filmovima "Čarlijevi anđeli". Preminuo je 1. aprila 2010. godine.</p><p>1948. - Zoran Redžić, bosanskohercegovački muzičar i član grupe “Bijelo dugme”, proslavlja 79. rođendan.  Kao gimnazijalac, zajedno s bratom Fadilom Redžićem (“Indexi”) počeo je svirati u Aktivu saveza omladine općine Centar. Godine 1965., na sarajevskoj muzičkoj sceni pojavljuje se grupa “Čičak” sa Zoranom kao bas-gitaristom. Redžić kasnije prihvata ponudu i pridružuje se “Kodeksima” u Italiji, a po povratku u Sarajevo nastavlja s Bregovićem i Vukašinovićem u triju “Mića, Goran i Zoran”. Od proljeća 1974. godine, karijera Zorana Redžića nastavlja se u “Bijelom dugmetu” s kojim ostaje do raspada. Osim što je vodio računa o svom udjelu u ukupnom zvuku grupe, Redžić se brinuo o instrumentima i razglasu “Bijelog dugmeta”. </p><p>1954. - Rođena Opra Vinfri (Oprah Winfrey), američka TV voditeljica, glumica i filmska producentkinja, jedna od najutjecajnih žena u SAD. Doživjela je traumatično djetinjstvo, uključujući i silovanje u dobi od devet godina te trudnoću s 14 godina. Njen sin umro je u djetinjstvu. Tokom srednje škole radila je na radiju, a već s 19 godina uređivala lokalne večernje vijesti. Kada je počela voditi tok šou na lokalnoj televiziji u Čikagu, u januaru 1984., gledanost je rapidno porasla, te je dobila priliku za novi tok šou naziva "Oprah Show", koji je emitiran na cijelom prostoru SAD od 8. septemba 1986. godine. To je najdugovječniji tok šou u SAD, koji je u 24 sezone imao više od 5.000 emisija. Osim toga, Oprah izdaje svoj mjesečnik "O - Oprah Magazine", organizira dobrotvorne aktivnosti i "Oprah's Angel Network", ima klub knjiga "Oprah's Books", te produkcijsku kuću “Harpo Productions” koja proizvodi televizijske programe i filmove. Najbogatija je Afroamerikanka 20. vijeka, jedina Afroamerikanka milijarderka. </p><p>1963. - Umro američki pisac Robert Frost, četverostruki dobitnik Pulicerove nagrade za poeziju, čije su najčešće teme ljudska usamljenost, prolaznost, istovjetnost čovjeka i prirode. Djela: zbirke pjesama "Dječakova volja", "Sjeverno od Bostona", "Potok što teče na zapad", "Sabrane pjesme". Javno čitanje poezije doprinijelo je da postane najpopularniji američki pjesnik 20. vijeka. </p><p>1994. - Austrijanka Ulrike Majer (Mayer), dvostruka svjetska prvakinja u skijanju, umrla od povreda zadobivenih prilikom pada na takmičenju u spustu za Svjetski kup u Garmiš-Partenkirhenu.&nbsp;</p>

<h2>Preminuo Nijaz Duraković, bh. političar</h2><p>2012. - U Sarajevu preminuo Nijaz Duraković, bosanskohercegovački političar, posljednji predsjednik Predsjedništva Centralnog komiteta SK BiH i prvi predsjednik SDP-a BiH. Studij sociologije na Fakultetu političkih nauka završio je u Sarajevu, zatim 1975. stekao titulu magistra, a doktorirao 1979. godine. Rad na istom fakultetu počeo je kao asistent 1976. godine, a 1986. godine postao je redovni profesor. Početkom agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992.-1995.) bio je član Ratnog predsjedništva Republike BiH. Na čelu SDP-a BiH ostao je do 1997., nakon čega je stranku preuzeo Zlatko Lagumdžija s kojim je Duraković ušao u sukob te, 2002. godine, napustio SDP BiH, a kasnije se pridružio SDU-u BiH. Objavio je 16 knjiga i više od 200 naučnih i istraživačkih radova.</p><p>2019. - Umro Zdravko Grebo, bh. pravnik i dugogodišnji profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Rođen je 1947. u Mostaru. Osnivač je gradskog radija ZID, te osnivač i direktor izdavačke kuće ZID. Također, osnivač je Fonda Otvoreno društvo Bosne i Hercegovine, a bio je i direktor Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu. Osnivač je i Helsinškog parlamenta građana za Bosnu i Hercegovinu, te autor četiriju knjiga i više od 150 članaka. Po njemu se danas naziva Centar za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu.</p>

Danas je srijeda, 29. januar/siječanj 2025. godine, do kraja godine preostalo je još 336 dana 

Edhem Mulabdić: 71. godišnjica smrti bh. književnika i prosvjetitelja

<p>U bosanskom jeziku česta je dilema u pisanju velikog i malog početnog slova. Sigurna sam da znate osnovna pravila o pisanju velikim početnim slovom početka rečenice, vlastitih imena i prezimena, nadimaka, te da se kolokvijalni nazivi za pripadnike nekih udruženja, stranaka, organizacija pišu malim početnim slovom. Također, imena stanovnika neke države ili pripadnika naroda pišu se velikim početnim slovom, ali pridjevi izvedeni od njih malim slovom, osim ako nisu prvi dio nekog naziva.</p>

<p>Kad je riječ o našem primjeru, Papa označava titulu rimskog biskupa kao vrhovnog poglavara Katoličke crkve. Ako uz naziv vjerskog poglavara stoji lično ime ili kakva odrednica poput taj, naš, tada je papa pravilno pisati malim slovom. Ako, s druge strane, uz titulu vjerskog poglavara nema ni imena ni odrednice, već je iz konteksta jasno na koga se naziv odnosi, tada ga iz poštovanja pišemo velikim slovom.</p>

Veoma često pročitamo imenicu Papa napisanu i velikim i malim početnim slovom

Kako je pravilno pisati: papa ili Papa?

<p>Na današnji dan 1978. godine, preminuo je bosanskohercegovački velikan, književnik i akademik Skender Kulenović. Djela koja nam je ostavio u amanet su neprocjenjivo kulturno-historijsko blago, ne samo Bosne i Hercegovine nego i cijele regije. </p><p>Rođen je 2. septembra 1910. godine, u Bosanskom Petrovcu, gdje je završio osnovnu školu, u Travniku je pohađao Jezuitsku gimnaziju, a potom studirao pravo u Zagrebu. Studij prava napustio je 1935. godine i posvetio se književnosti i novinarstvu. </p><h2>"Ocvale primule"</h2><p>Već sa 17 godina, u trećem razredu gimnazije, Skender je napisao svoje prvo književno djelo, sonetni vijenac "Ocvale primule", ciklus od pet soneta objavljen u gimnazijskom listu „Hrvatska vila“ u Travniku, 1927. godine. </p><p>Nakon objavljivanja prvih soneta, Kulenović je sarađivao u brojnim časopisima, a 1937. godine s Hasanom Kikićem i Safetom Krupićem pokrenuo je u Zagrebu časopis „Putokaz“, koji je bio namijenjen „naprednoj, duhovnoj orijentaciji muslimana“, a izlazio je samo tri godine.</p><h2>Vijećnik Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a</h2><p>Početak Drugog svjetskog rata zatekao je Skendera u Zagrebu. Godine 1941., ilegalno se prebacio u Bosnu i Hercegovinu i stupio u redove Narodnooslobodilačke borbe kao član Prvog partizanskog odreda Bosanske krajine. Na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a, održanom u noći 25. i 26. novembra 1943. godine u Mrkonjić-Gradu, kojem je prisustvovao kao vijećnik, izabran je za sekretara Narodne skupštine Federativne Narodne Republike Jugoslavije.</p><p>Književni i publicistički rad Kulenović nije zanemarivao ni u ratu, pišući poeme i uređujući listove „Bosanski udarnik“, „Glas“ i „Oslobođenje“. Poeme „Stojanka majka Knežopoljka“, „Na pravi sam ti put, majko, iziš'o“, „Pisma Jove Stanivuka“ i „Ševa“ svjedočanstva su ratnog vremena, tadašnjeg života i dešavanja na našim prostorima. Najpoznatija ratna poema mu je „Stojanka majka Knežopoljka“, koja je, ustvari, Skenderov bunt protiv fašističkog terora koji je bio nemilosrdan, naročito po civilno stanovništvo.</p><h2>Prognan u Mostar</h2><p>Poslije rata Kulenović je imenovan direktorom drame Narodnog pozorišta u Sarajevu, a uporedo je uređivao i časopise „Pregled“, „Književne novine“ i „Novu misao“. Tih prvih poratnih godina bio je veoma priznat i cijenjen književnik, kulturni i politički radnik, a njegova djela ocjenjivana su kao ideološki temelj novog društva. Međutim, ta idila nije potrajala, jer se Skender, kao i mnogi njegovi savremenici intelektualci, sve više protivio cenzuriranju i nametanju uskogrudih ideoloških i političkih uvjerenja, zbog čega je, 1957. godine, prognan u Mostar. </p><p>U Mostaru je radio kao dramaturg Narodnog pozorišta od 1957. do 1970., a kasnije urednik u beogradskoj „Prosveti“. Patio je od nostalgije, pisao rijetko, ali i dalje genijalno, tako da se soneti koje je napisao u tom periodu svrstavaju u najbolju poeziju ikad napisanu na prostoru naše regije.</p><p>Godine 1974., dobio je Zmajevu nagradu za književno djelo. Bio je član svih triju jugoslavenskih akademija nauka i umjetnosti: ANUBiH, SANU i HAZU. Osim navedenih poema i soneta, napisao je i komedije „Djelidba“, „Večera“ i „A šta sad?“, zbirku pjesama „Soneti“, zbirku pripovijetki „Divanhana“, priče za djecu „Gromovo đule“ i „Šarenka“, te roman „Ponornica“.&nbsp;</p>

<h2>Rođen irski hemičar i fizičar Robert Bojl</h2><p>1627. - Irski hemičar i fizičar Robert Bojl (Boyle), jedan od utemeljitelja moderne hemije, rođen je na današnji dan. Svojim radovima dokazivao da voda, vatra, zemlja i zrak nisu temeljni elementi sveukupne tvari. Otkrio je zakon o odnosu pritiska i zapremine kod gasova i prvi utvrdio razliku između smjese i hemijskog jedinjenja.</p><p>1736. - Rođen francuski matematičar, mehaničar i astronom Žozef Luj Lagranž (Joseph-Louis Lagrange), koji je sa 19 godina postao profesor matematike na Artiljerijskoj školi u Torinu, a potom je radio u Akademiji nauka u Berlinu i na Politehničkoj školi u Parizu. Objavio je niz radova iz teorije brojeva, varijacionog računa, teorije parcijalnih jednačina, nebeske mehanike, sferne astronomije. Djela: "Analitička mehanika", "Teorija analitičkih funkcija I-II", "O libraciji Mjeseca", "O teoriji Jupiterovih satelita".</p><p>1874. - Engleski pisac Vilijam Somerset Mom (William Somerset Maugham), oštar kritičar britanskog građanskog društva, rođen je na današnji dan. Mnogo je pisao i o egzotičnim zemljama. Djela: romani "Ljudski okovi", "Mjesec i stoparac", "Kolači i pivo", "Pozorište", "Šareni veo", zbirke pripovijedaka "Treptaj lista", "Na kineskom platnu", "Istok i Zapad", drame "Lejdi Frederika", "Hljebovi i ribe", "Sveti plamen".</p><p>1882. - Rođena engleska književnica i idol feminističkog pokreta Virdžinija Vulf (Virginia Woolf), koja je primjenjivala tehniku unutrašnjeg monologa i toka svijesti i pisala istančanim intelektualnim stilom. Ostvarila je majstorske portrete, posebno žena iz viših slojeva engleskog društva. Djela: romani "Izlet na svetionik", "Gospođa Delovej", "Godine", "Talasi", "Orlando", eseji "Sopstvena soba", "Između činova", "Smrt moljca", "Običan čitalac".</p><p>1924. - U francuskom gradu Šamoniju počele Prve zimske olimpijske igre.</p><p>1958. - Zoran Cvijanović Cvija, srbijanski pozorišni, filmski i televizijski glumac, slavi 67. rođendan. Prva uloga nakon završenog studija glume bila mu je u TV seriji “Sivi dom” po kojoj je ostao prepoznatljiv kroz cijelu karijeru, a do sada je glumio u više od 70 filmova i televizijskih serija.</p><p>1977. - Rođen Stefan Milenković, srbijanski violinist svjetskog glasa i muzički pedagog. Već s navršene tri godine otac Zoran, također violinist, počeo ga je podučavati sviranju violine. Sa šest godina Stefan je imao prvi nastup s orkestrom, a sa šesnaest je zabilježio svoj hiljaditi nastup. Osim u sviranju, Milenković uspjehe bilježi i u pedagoškom radu, pa je na Univerzitetu Ilinois bio profesor od 2006. do 2021. godine, a od jeseni 2021. godine predaje na Muzičkoj akademiji u Novom Sadu.</p>

<h2>Rođen Toše Proeski, pjevačka legenda</h2><p>1981. - Rođen Toše Proeski, makedonski pjevač pop i makedonske tradicionalne muzike. Karijeru pop pjevača Toše je počeo s 15 godina, na festivalu "Makfest". Godinu kasnije počinje saradnju s Grigorom Koprevom, a pjesme "Usne na usnama" i "Sunce u tvojoj zlatnoj kosi" otvaraju mu vrata makedonske muzičke scene. U 1999. godini izdao je prvi album “Negdje u noći” i održao prvi samostalni koncert. Nizali su se uspjesi te pobjeda na međunarodnom muzičkom festivalu "Slavjanski bazar" u Bjelorusiji 2000. godine. Imao je velike hitove u duetima s Gocom Tržan, Esmom Redžepovom, Tonijem Cetinskim i Antonijom Šolom, koja je za njega napisala i možda njegov najveći hit "Srce nije kamen". Posljednjih godina života je trijumfirao na brojnim festivalima u državama bivše SFR Jugoslavije. Toše nije nikad zaboravio svoje makedonske korijene, a makedonskoj narodnoj muzici posvetio je album “Božilak” (duga), na kojem je najdojmljivija izvedba pjesme "Zajdi, zajdi, jasno sonce". Godine 2003., dobio je nagradu Majke Tereze za svoje brojne humanitarne nastupe. Kao UNICEF-ov ambasador dobre volje pomagao je djeci, a njegova pjesma "This world", snimljena 2004. godine, postala je UNICEF-ova himna. Nažalost, briljantnu karijeru mu je prekinula saobraćajna nesreća na autoputu Zagreb - Beograd, kod Nove Gradiške, 16. oktobra 2007. godine, u kojoj je izgubio život.  </p><p>1981. - Ališa Kiz (Alicia Keys),  američka R&amp;B, soul i neo soul pjevačica, tekstopisac, pijanistica, muzička producentica, glumica, rediteljica muzičkih spotova, rođena je na današnji dan. Njeni albumi su se prodali u više od šezdeset i pet miliona primjeraka širom svijeta do 2021. godine, a osvojila je i brojne nagrade, uključujući petnaest Gremija, jedanaest Bilboard Music Awards nagrada i tri American Music Awards nagrade. Do sada je izdala 11 albuma. </p><p>1987. – Preminuo Asim Ferhatović Hase, jedan od najboljih bosanskohercegovačkih fudbalera u historiji. U sezoni 1963./64. bio je najbolji strijelac Prvenstva Jugoslavije s postignutih 19 golova, a sa svojim FK Sarajevom je u sezoni 1966./67. osvojio titulu šampiona Jugoslavije. </p><p>1990. - Umrla američka filmska glumica Ava Lavinija Gardner (Lavinia), koja je nesvakidašnjom pojavom izmijenila tip filmske ljepotice i ostvarila niz uloga tajanstvenih i inteligentnih žena. Filmovi: "Ploveće pozorište", "Snjegovi Kilimandžara", "Sunce se ponovo rađa", "Usamljena zvijezda", "Naga Maja", "Noć iguane", "Pedeset pet dana u Pekingu", "Sudija za vješanje". </p><p>2015. - Preminuo Demis Rusos, grčki pjevač koji je bio veoma popularan tokom 1970-ih godina. U dobi od 17 godina osnovao je svoj prvi bend „The Idols“, a potom još neke grupe, da bi s bendom „Aphrodite's Child“ stekao svjetsku slavu.  </p><p>2021. - Umrla Rialda Kadrić, srbijanska i jugoslavenska glumica. Njena najpoznatija uloga je Marije iz serijala “Lude godine”.</p>

Danas je subota, 25. januar/siječanj 2025. godine, do kraja godine preostalo je još 340 dana 

Skender Kulenović: 47. godišnjica smrti bh. velikana, književnika i akademika

<p>Ovakve dileme veoma su česte u bosanskom jeziku, jer je mnogima teško razlikovati Č i Ć. U našem primjeru riječ je o tvorbi od glagola voditi i sufiksa -ič.</p>

<p>Pravilno je pisati: vodič, vodiča, vodiču, vodičem, vodičima, vodički... Ista je tvorba i kod imenica gonič i ribič.</p>

Sa suglasnikom Č ili suglasnikom Ć?

Kako se kaže ili piše: vodič ili vodić?

<p>U organizaciji Gradskog sportskog saveza Bihać u ponedjeljak, 20. januara, održana je dodjela nagrada najuspješnijim pojedincima i sportskim kolektivima u protekloj 2024. godini.</p><p>Za postignute izvanredne rezultate u prošloj godini u ime Atletskog kluba Bihać nagrađen je dvanaestogodišnji Dženan Nuspahić kao državni prvak na 60 metara. Osim osvojene pojedinačne šampionske titule, Dženan je i član pobjedničke štafetne ekipe za osvojeno prvo mjesto na prošlogodišnjem Državnom prvenstvu u Tuzli.&nbsp;</p><p>U protekloj godini Dženan je još 15 puta izlazio na pobjedničko postolje, osvojivši ukupno 12 zlatnih, 2 srebrene i 2 bronzane medalje, na državnim i međunarodnim takmičenjima. </p><p>Također, nagrađen je i Atletski klub Bihać za postignute izuzetne rezultate u protekloj godini, te Dženanove sestre i klupske kolegice Jasmina i Najla Nuspahić, koje su kroz brojna takmičenja u prošloj godini ostvarile zapažene rezultate.</p>

Nagrađen je i Atletski klub Bihać za postignute izuzetne rezultate u protekloj godini, te Dženanove sestre i klupske kolegice Jasmina i Najla Nuspahić

Bišćanin Dženan sa sestrama Jasminom i Najlom

Dženan Nuspahić: Državni prvak i 12-godišnji laureat

<p>Vjerujem da već znate pravilo, a to je: ako je slog dug, pišemo IJE, a ako je izgovor sloga kratak, pišemo glasovnu grupu JE. U našem primjeru riječ je o glagolskom pridjevu trpnom zaslijepljen koji je nastao od glagola zaslijepiti.</p>

<p>A kako je izgovor sloga dug, prema pravilu koje sam navela, ispravno je pisati: zaslijepljen, zaslijepljena, zaslijepljeno, zaslijepljenim, zaslijepljenog… s glasovnom grupom IJE.</p>

S glasovnom grupom IJE ili JE?

Kako se piše: zaslijepljen ili zasljepljen?

<p>Na današnji dan 1970. godine, u Sarajevu je preminuo Hamza Humo, bh. velikan pisane riječi i autor prvog bosanskohercegovačkog modernog romana, čija djela nam i danas pomažu da riješimo mnoge probleme društveno-političke svakodnevice u Bosni i Hercegovini, samo ih trebamo pažljivo čitati.</p><h2>Ugledna porodica</h2><p>Hamza Humo rođen je 30. decembra 1895. u uglednoj mostarskoj porodici, iz koje potječe i bh. alhamijado pisac Omer ef. Humo. U rodnom Mostaru je pohađao mekteb, osnovnu školu i gimnaziju, a nakon Sarajevskog atentata, 1914. godine, kao gimnazijalac biva uhapšen i interniran u Mađarsku, da bi 1915. bio mobiliziran u austrijsku vojsku. Do kraja Prvog svjetskog rata radio je kao prevoditelj i pisar u bolnici u Beču.</p><p>Nakon rata Humo se vraća u Mostar i maturira, potom odlazi na studije historije umjetnosti u Zagreb, a kasnije u Beč i Beograd. Godine 1919., objavljuje prvu zbirku pjesama „Nutarnji život“, a 1924. „ Grad rima i ritmova“, u kojima se već prepoznaje njegov modernistički i ekspresivni izraz.</p><p>Osim toga, između dva svjetska rata Hamza je i redovno prevodio tekstove s njemačkog jezika za beogradski časopis “Politika”, a preveo je i knjigu “Muhamed: rađanje i uspon islama” azerbejdžanskog književnika Esada Beja (Essad Bey).</p>

<h2>„Grozdanin kikot“</h2><p>U periodu između dva rata Humo je najintenzivnije stvarao, objavivši tada i svoje najznačajnije djelo, lirski roman „Grozdanin kikot“, 1927. godine, koji je napisao za samo sedam dana. Prema mišljenju mnogih književnih kritičara, „Grozdanin kikot“ je prvi moderni bosanskohercegovački roman koji ima elemente evropske avangarde pomiješane s tradicionalnim elementima našeg podneblja i kulturnog naslijeđa.</p><p>“Davno, davno živio je u ovim stranama jedan narod, a nazivao se Bogumilima. Bili su to dobri ljudi, a kada bi ko od njih umro, metali bi mu na grob po onu jednu veliku stijenu, jednu od onih što se i dan-danas bijele na Radešu. A onaj najveći stećak, urešen cvjetovima, to je nadgrobni nišan kneza Trpimira.</p><p>I tako u kneza Trpimira bila kćerka Grozdana, a najljepši momak u selu zvao se Grozdan. Najbolje se bacao kamena s ramena, a iz lova se nikad nije prazan vraćao svojoj kući. Bio je siromah. Imao je staru majku, jednu njivu pred kućom, veliku kamenu posudu za kišnicu i žrvanj pod dubom u dvorištu.</p><p>I tako se oni voljeli, Grozdan i Grozdana, a knez Trpimir ni da čuje za to. U predvečerje sjedjela bi Grozdana u vinogradu pod kućom i slušala kako Grozdan, čak na drugoj strani sela, svira samo njoj, Grozdani, i čezne za njom.” (Grozdanin kikot)</p>

<h2>TV serija „Kože“</h2><p>U mnogim svojim proznim djelima, poput zbirki pripovijetki ”Pod žrvnjem vremena”, ”Pripovijetke”, ”Ljubav na periferiji”, ”Hadžijin mač”; romana „Grozdanin kikot“, ”Zgrada na ruševinama” i  ”Adem Čabrić”, Humo je opisivao raslojavanje bosanskohercegovačkog društva u rodnoj Hercegovini, uz foklorne i bogumilske mitove. Boljela ga je socijalna nepravda u društvu.</p><p>U romanu „Adem Čabrić“, koji je napisao 1947. godine, a prema kojem je kasnije snimljena televizijska serija „Kože“, piše o siromašenju nekada bogatih porodica, kroz životnu priču kapitaliste u usponu i njegov odnos prema Narodnooslobodilačkoj borbi (NOB) i partizanima.</p><p>Osim književnog stvaralaštva, Hamza Humo je uređivao muslimanski list „Novo doba“, časopis „Gajret“, te list „Zabavnik“, a radio je kao novinar, potom urednik Radio Sarajeva i direktor Umjetničke galerije BiH.</p><p>Humo je za svoj rad dobio mnogo priznanja, a koliko je značajan za kuturu i historiju naše zemlje, dovoljno potvrđuje činjenica da Humina djela danas predstavljaju mjerilo za vrednovanje književnih djela mlađih autora.&nbsp;</p>

<h2>Pjesnički „bohemi“</h2><p>Jedan od najboljih bh. književnih kritičara rahmetli prof. dr. Midhat Begić Humin poetski doprinos okarakterizirao je “bohemskim” i uporedio ga s još jednim našim velikanom Musom Ćazimom Ćatićem:</p><p>– Hamza Humo, posmatran u svojoj cjelini, produžavao je pjesničku tradiciju Safvet-bega Bašagića i Muse Ćazima Ćatića… Humo je kao i Ćatić bio oličeni bohem, koga je u jedno vrijeme prisustvo Tina Ujevića u Sarajevu toliko zbližilo s tim velikim stvaraocem, a ovaj je istovremeno bio iskreni poštovalac Muse Ćazima. Bohemstvo je već kod Muse značilo jedan korak bliže poetskom modernizmu, koji je potpunije oličio i Humo, i to su jedina dva pjesnička bohema koja je Bosna uopće dala.</p>

U periodu između dva rata Humo je najintenzivnije stvarao, objavivši tada i svoje najznačajnije djelo, lirski roman „Grozdanin kikot“

Hamza Humo: 55. godišnjica smrti bh. velikana pisane riječi

<p>U bosanskom jeziku mnogi su često u dilemi kad je riječ o pisanju glasovnih grupa IJE i JE. Dok jedni tvrde da im je pisanje takvih primjera lagano, nekima to predstavlja veliku poteškoću. Pravilo kaže da ako je izgovor sloga dug, pišemo IJE, a ako je izgovor sloga kratak, pišemo JE. Iako kod većine riječi ta pravila vrijede, ipak postoje određeni izuzeci, ali to nije slučaj s našim primjerom koji dolazi od praslavenske imenice želbъ.</p>

<p>Naglašena je dugosilaznim akcentom pa je slog dug, te se prema navedenom pravilu piše: žlijeb, žlijeba, žlijebom, žlijebu – s vokalom I, odnosno glasovnom grupom IJE. Međutim, u množini imenica glasi: žljebovi, žljebova, žljebove, žljebovima, bez vokala I, odnosno s glasovnom grupom JE.</p>

S vokalom I ili bez njega, odnosno s glasovnom grupom IJE ili JE?

Kako se piše: žlijeb ili žljeb?

<p>Ovdje je riječ o tome provodi li se ili ne provodi glasovna promjena sibilarizacija, koju još nazivamo druga palatalizacija. Sibilarizacija je glasovna promjena u kojoj suglasnici K, G, H ispred vokala I prelaze u suglasnike C, Z, S. Provodi se kod, naprimjer, kratke množine (vuk – vuci), dativa i lokativa jednine (noga – nozi). Kao i kod drugih glasovnih promjena, i sibilarizacija ima svoje izuzetke, odnosno slučajeve kad se ne provodi. Naprimjer, kod imenica liga – ligi, kocka – kocki, vaga – vagi.</p>

<p>A i u našem primjeru se također ne provodi, pa je ispravno: baka – baki, a ne baci.</p>

Odnosno dativ i lokativ imenice ženskog roda baka

Kako se kaže: baki ili baci?

<p>Najpoznatijih pravila o pisanju velikim početnim slovom su da se tako piše početak rečenice, vlastitih imena i prezimena, nadimaka. Manje poznata pravila su da se kolokvijalni nazivi za pripadnike nekih udruženja, stranaka, organizacija pišu malim početnim slovom. S druge strane, imena pripadnika naroda pišu se velikim početnim slovom, a pridjevi koji završavaku na –ski i –čki pišu se malim početnim slovom. Ali ako su prva riječ nekog naziva, pridjevi na -ski i -čki se piše velikim početnim slovom: Bosanski kulturni centar – veliko B, Sarajevski aerodrom – veliko S i slično.</p>

<p>U našem primjeru riječ je o imenici muškog roda koja označava kršćanski period u liturgijskoj godini kada vjernici iščekuju dolazak Isusa Krista - advent. A pravilno ju je pisati malim početnim slovom: advent, adventa, adventu, adventom, advente…, osim ako nije na početku nekog zvaničnog naziva.</p>

U bosanskom jeziku česte su dileme u pisanju velikog i malog početnog slova

Kako se piše: advent ili Advent?

<p>Mnogima je pravilno pisanje IJE ili JE veoma teško, a pravilo je jednostavno: ako je izgovor sloga dug, pišemo IJE, kao u riječima: cvijet, rijeka, miješati, odijelo, mlijeko, riječ, svijet, bijel... A ako je izgovor sloga kratak, piše se JE, kao u primjerima: djed, čovjek, razumjeti, savjet, sjena, vjera...</p>

<p>Kad je riječ o dilemi u našem primjeru, važno je znati da imenica mjera dolazi od praslavenskog i staroslavenskog měra, s kratkosilaznim akcentom koji je zadržala i u bosanskom jeziku. Stoga ju je ispravno pisati s glasovnom grupom JE: mjera, mjere, mjeri, mjerom, mjerama. Također i: mjerač, mjerilo, mjeriti, mjerodavan, izmjeriti, odmjeriti…</p>

Kako se piše: mijera ili mjera?

<p>Veliki broj govornika koristi pogrešnu varijantu – vjerojatno, a razlog tome je jer ne mogu “čuti” razliku. U ovom primjeru radi se o tome da je prilog koji označava veliku mogućnost da se nešto dogodi ili izvrši u bosanskom jeziku pravilno pisati vjerovatno – sa suglasnikom V.</p>

<p>Imenica se također piše vjerovatnost, pridjevi vjerovatan i vjerovatna. Mnoge zbunjuje to što je u hrvatskom jeziku ispravno samo vjerojatno – sa suglasnikom J, a u medijima se također često može čuti i pročitati upravo ta pogrešna hrvatska riječ.</p>

Sa suglasnikom J ili suglasnikom V?

Kako se kaže ili piše: vjerojatno ili vjerovatno?

<p>Najpoznatiji bosanskohercegovački dječiji književnik Ahmet Hromadžić preminuo je 1. januara 2003. godine. Nepisano pravilo je da dječiju pažnju mogu privući samo ljudi dobrog srca, koje mlada i neiskvarena bića prepoznaju, a Hromadžiću je to itekako uspijevalo. Kad spomenemo njegovo ime, svima koji su ikada pročitali makar jednu njegovu priču, zatitra osmijeh na licu, pokrene se osjećaj blagosti i zaboravljene dječije razdraganosti. Svojim pričama, koje je uglavnom pisao za djecu, ostavio je traga, ne samo u bosanskohercegovačkoj književnosti i kulturi, nego i u našim srcima.   </p><p>Ahmet Hromadžić rođen je prije 101 godinu, 11. oktobra 1923., u selu Bjelaj kraj Bosanskog Petrovca, gdje je završio osnovnu školu, a srednju tehničku školu pohađao je u Zagrebu i Sarajevu. </p><p>Profesionalnu karijeru počeo je kao novinar „Oslobođenja“, 1944. godine. Tada je upoznao našeg također velikog pisca, a svog sugrađanina po rođenju, Skendera Kulenovića, te mu sramežljivo pokazao svoju prvu priču za djecu „Jabuka“. Kulenovićeve riječi: “Ti imaš talent. Nastoj da pišeš”, ohrabrile su ga i opredijelile njegov književni put, a Ahmet je često kazivao da je u Skenderu našao, ne samo učitelja nego i starijeg brata. Priču „Jabuka“ objavio je u „Oslobođenju“, 1952. godine.</p>

<h2>Bajkoviti likovi</h2><p> </p><p>Iako je Hromadžić u svojim djelima uglavnom evocirao uspomene na vlastito djetinjstvo i poznate zavičajne prostore, pripovjedačkim umijećem i bajkovitim likovima, bićima simboličnih imena, uspio ih je približiti djeci i potaknuti njihovu maštu i radoznalost. U njegovim pripovijetkama žive neobične ptice, zlatoruna stada, patuljci, bajkovita bića s kojima se djeca žele identificirati, a poruke koje ta bića prenose djeci jesu da život, ustvari, nije bajka, ali da su dobrota i ljubav uvijek iznad svega.</p><p>Nakon Drugog svjetskog rata radio je kao novinar u „Sarajevskom dnevniku“, potom je bio glavni urednik lista „Krajina“ u Bihaću, da bi se ubrzo vratio u Sarajevo na mjesto urednika kulturne rubrike „Oslobođenja“.</p><p>Bio je potom glavni urednik u Izdavačkom poduzeću „Veselin Masleša“, gdje je, 1954. godine, osnovao čuvenu dječiju biblioteku „Lastavica“, koja je u svojoj dugogodišnjoj historiji objavila brojna djela najvećih imena bosanskohercegovačke, regionalne i svjetske književnosti za djecu. Zahvaljujući Hromadžiću, Sarajevo je u to vrijeme bilo jugoslavenski centar dječije književnosti.</p><h2>"Djeca svijeta"</h2><p>Kao član Društva pisaca Bosne i Hercegovine, Hromadžić je zajedno s kolegama Huseinom Tahmiščićem, Izetom Sarajlićem, Velimirom Miloševićem i Vladimirom Čerkezom, pokrenuo međunarodnu književnu manifestaciju „Sarajevski dani poezije“, 1962. godine. Bio je i član Redakcije međunarodne edicije „Djeca svijeta“, a djela su mu prevedena na mnoge svjetske jezike te uvrštena u izbore dječije literature i lektire u Italiji, Norveškoj i Belgiji.</p><p>Osim pripovijetki i romana za djecu i odrasle, Hromadžić je pisao književne i pozorišne kritike, književne reportaže, crtice i članke. Prvo književno djelo, roman "Labudova poljana", objavio je 1952. godine u Sarajevu, ali su ga proslavile pripovijetke za djecu, među kojima su najpoznatije one objavljene u zbirkama: "Patuljak vam priča", "Okamenjeni vukovi" i "Patuljak iz Zaboravljene Zemlje". </p><p>Ahmet Hromadžić je začetnik i najistaknutiji predstavnik umjetničke bajke u bosanskohercegovačkoj književnosti za djecu, žanra s kojim je postigao najveće književne domete. U svoje priče prvi je uveo patuljke i povezao ih s najmlađim čitateljima, prikazavši ih kao tajanstvena, ali veoma pametna bića koja vole djecu i rado postaju njihovi prijatelji. Zbog tog specifičnog stila pisanja i prihvatljivosti djela kod čitatelja, a posebno djece, nazivaju ga bosanskohercegovačkim Andersenom. Poput Andersena, čije ružno pače zbog fizičkog izgleda od rođenja biva odbačeno, te koji je stvaranjem bio na strani slabijih i ugroženih, i Hromadžić u svojim pripovijetkama opisuje likove koji zbog određenih osobina ne bivaju prihvaćeni od okoline, zbog čega duboko pate.</p>

<h2>Brojne nagrade</h2><p>Tužne, ali i poučne priče iz zbirke „Patuljak vam priča“ govore o prijateljstvu i povjerenju, koje je teško steći, savjetujući nas da ne trebamo svima vjerovati, jer ponekad ljudi, a u ovom slučaju i životinje, rade sve isključivo za svoju korist. Ahmet nam kroz likove u svojim pričama poručuje i da pravo prijateljstvo traje vječno, te da su naši pravi i iskreni prijatelji spremni sve učiniti za nas.</p><p>Za književni rad Hromadžić je dobio brojne nagrade i priznanja među kojima su: nagrada Narodne omladine Jugoslavije (1948.), Mladog pokoljenja (1971.), Zmajevih dječijih igara(1973.), Kurirček (1974.), Dvadesetsedmojulska nagrada SR BiH (1974.), Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva (1958.) , Nagrada ZAVNOBIH-a (1986.) i druge. Odlikovan je Ordenom rada sa zlatnim vijencem i Ordenom Republike II reda, a bio je i član Društva pisaca i Akademije nauka Bosne i Hercegovine.</p><p>Godine 2007., osnovna škola u Bosanskom Petrovcu promijenila je ime u OŠ „Ahmet Hromadžić“, a na porodičnoj kući u Pekiska ulici postavljena je spomen-ploča s njegovim imenom. U Bihaću, u okviru Kantonalne i univerzitetske biblioteke, postoji spomen-soba Ahmeta Hromadžića.</p><p>Ovaj bh. velikan zasigurno zaslužuje da ga se češće sjetimo i više spominjemo, da neke ulice i institucije nazovemo njegovim imenom, da ga ne zaboravimo. U Bosanskom Petrovcu izašla je monografija o četiri velikana iz tog mjesta „Četiri petrovačke karijatide: Jovan Bijelić, Mersad Berber, Skender Kulenović i Ahmed Hromadžić“. </p><h2>Tajne u tvrđavi</h2><p>U kratkoj biografiji, objavljenoj u knjizi „Dječiji pisci o sebi“, Hromadžić je opisao zašto je tvrđava bila jedna od njegovih vodećih inspiracija.</p><p>   </p><p>- Ima jedno mjesto koje me, ipak, najviše privlačilo. Stara tvrđava na brdu, gola i pusta, ali za nas dječake uvijek prepuna tajni. Tamo smo odlazili često. Tamo smo tražili ono što nikad nismo pronašli: zakopano blago i zakopano oružje. Ali tajna je tajna. I mi smo se nadali. Mi smo vjerovali da ćemo otkriti bar jednu od mnogih tajni sakrivenih u zidinama tvrđave. </p><p>Tvrđava je bila i kuća brojnih čavki. O tvrđavi su se pričale priče. U tvrđavi smo i ja i moji prijatelji proveli mnoge časove, mnoge dane, iz tvrđave sam ponio mnoge uspomene.</p>

U njegovim pripovijetkama žive neobične ptice, zlatoruna stada, patuljci, bajkovita bića s kojima se djeca žele identificirati

Ahmet Hromadžić: 22. godišnjica smrti bosanskohercegovačkog Andersena 

<p>Da biste bili sigurni da pišete riječ ispravno, možete se poslužiti nekim pravilima koja se primjenjuju na složenice. Jedno od takvih pravila je da se, u slučaju da su obje sastavnice jednako važne, između njih piše crtica. Drugo pravilo kaže da se složenice koje se sastoje od stranog i domaćeg izraza uvijek pišu s crticom. S obzirom na ova pravila, možemo zaključiti da se riječ top-model pravilno piše s crticom, jer se radi o složenici koja se sastoji od jednako važnih sastavnica, a označava osobu koja se smatra uzorom u modelingu.</p>

<p>A skoro svakodnevno smo u dilemi kako je ispravno napisati glagol promijeniti? S vokalom I ili bez njega, odnosno s glasovnom grupom IJE ili JE? Ovaj glagol dolazi od riječi mijena i u bosanskom jeziku je naglašen dugouzlaznim akcentom, odnosno slog je dug pa je, prema pravilu: ako je slog dug, piše se IJE, logično da je ispravno: promijeniti – s IJE.</p>

Ovdje je riječ o složenici koja se sastoji od dviju sastavnica

Kako se piše: top model ili top-model?

<p>Ovaj izraz se odnosi na poznavanje i služenje stranim jezikom. Naime, postavlja se pitanje je li ispravno koristiti glagol pričati ili govoriti kad želimo reći da se znamo služiti stranim jezikom. Engleski jezik je danas najrašireniji jezik na svijetu. Kad se radi o poznavanju jezika, uvijek se može iskoristiti glagol: služiti se stranim jezikom, poznavati jezik, znati jezik. Ali nikako nije dobro reći da „pričamo“ strani jezik, već uvijek: govorimo. Pričamo priče, pričamo bajke, pričamo viceve. Selo priča, pričamo sami sa sobom. A pravilna upotreba glagola govoriti je: Govorim engleski i španski. On ne govori nijedan strani jezik.</p>

<p>Veoma često smo i u dilemi kako je pravilno pisati: dospjeće ili dospijeće? S glasovnom grupom IJE ili JE? Prema pravilu, ako je izgovor sloga dug, piše se IJE, a ako je izgovor sloga kratak, piše se JE, ispravno je pisati s IJE: dospijeće, dospijeća, dospijećem, dospijećima, dospijeću… Zbunjuje nas to što je ova imenica nastala od glagola dospjeti, koji se piše s glasovnom grupom JE. Imenica dospijeće označava vrijeme kad nešto dospijeva u zakonskoj vrijednosti ili trajanju. Pravilno će biti napisana u rečenicama: Koji je datum dospijeća pisao na papiru koji sam ti sad dala? Razgovarali su o glavnici, dospijeću obaveze, a ja nisam apsolutno ništa razumjela. Kakvo sad dospijeće kamate, tek sad mi ništa nije jasno? – ako je napišemo s IJE.</p>

Kako se piše: oduvijek ili oduvjek?

Edhem Mulabdić: 71. godišnjica smrti bh. književnika i prosvjetitelja

Kako je pravilno pisati: papa ili Papa?

Skender Kulenović: 47. godišnjica smrti bh. velikana, književnika i akademika

Kako se kaže ili piše: vodič ili vodić?

Dženan Nuspahić: Državni prvak i 12-godišnji laureat

Kako se piše: zaslijepljen ili zasljepljen?

Hamza Humo: 55. godišnjica smrti bh. velikana pisane riječi

Kako se piše: žlijeb ili žljeb?

Kako se kaže: baki ili baci?

Kako se piše: advent ili Advent?

Kako se piše: mijera ili mjera?

Kako se kaže ili piše: vjerojatno ili vjerovatno?

Ahmet Hromadžić: 22. godišnjica smrti bosanskohercegovačkog Andersena

Kako se piše: top model ili top-model?

Šta je pravilno: pričati engleski ili govoriti engleski?

Kako se piše: oduvijek ili oduvjek?

Edhem Mulabdić: 71. godišnjica smrti bh. književnika i prosvjetitelja

Kako je pravilno pisati: papa ili Papa?

Skender Kulenović: 47. godišnjica smrti bh. velikana, književnika i akademika

Kako se kaže ili piše: vodič ili vodić?

Dženan Nuspahić: Državni prvak i 12-godišnji laureat

Kako se piše: zaslijepljen ili zasljepljen?

Hamza Humo: 55. godišnjica smrti bh. velikana pisane riječi

Kako se piše: žlijeb ili žljeb?

Kako se kaže: baki ili baci?

Kako se piše: advent ili Advent?

Kako se piše: mijera ili mjera?

Kako se kaže ili piše: vjerojatno ili vjerovatno?

Ahmet Hromadžić: 22. godišnjica smrti bosanskohercegovačkog Andersena

Kako se piše: top model ili top-model?

Šta je pravilno: pričati engleski ili govoriti engleski?