<p>Ovo je nova emisija “Lijepe riječi” u kojoj, naravno, rješavamo nove jezičke nedoumice.</p>

<p>Skoro svakodnevno čujemo ili pročitamo kako je izvršen pokušaj atentata, a i ne razmišljamo je li ta sintagma ispravna, odnosno je li pravilno reći pokušaj atentata ili samo atentat ili pak pokušaj ubistva.&nbsp;</p><p>Riječ atentat potječe od latinske riječi attentare, što znači pokušati, a u našem jeziku odnosi se na čin napada, neovisno o njegovom konačnom ishodu.&nbsp;</p><p>Zbog toga je pogrešno reći pokušaj atentata, jer sama riječ, dakle, ima značenje pokušaj ubistva. A ispravno je reći i samo atentat, bez obzira na to da li je uspio ili ne, odnosno neovisno o tome je li posljedica atentata smrt, meta se smatra žrtvom atentata. Atentat, dakle, ne mora biti fatalan.</p>

A ispravno je reći i samo atentat, bez obzira na to da li je uspio ili ne

Kako se kaže ili piše: atentat ili pokušaj atentata?

Svojim primjerom pokazuje da mladi i vrijedni ljudi imaju budućnost u ovoj zemlji

Tarik Musakadić: Objekti u srebru i zlatu

<p>Poštovani gledatelji, lijep pozdrav i dobro došli u nove “Lijepe riječi” da rješavamo nove jezičke nedoumice koje nam skoro svakodnevno zadaje naš lijepi bosanski jezik. </p>

<p>Prijedlog ISPRED nas često dovodi u dilemu, jer ga čujemo u raznim pogrešnim kontekstima, a najčešće u značenju zastupanja, ali i u vremenskom značenju, što je pogrešno. Jer je jedina pravilna upotreba prijedloga ISPRED u mjesnom značenju, naprimjer: Lana Pudar je nosila zastavu Bosne i Hercegovine, hodajući ispred ostalih bosanskohercegovačkih olimpijaca. Ispred zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine je spomenik kralju Tvrtku. Ispred tvoje kuće cvjeta divna crvena ruža.</p><p>A u narednim primjerima rečenica pogledajte u kojim značenjima ne treba upotrebljavati prijedlog ISPRED. </p>

Prijedlog ISPRED nas često dovodi u dilemu, jer ga čujemo u raznim pogrešnim kontekstima, a najčešće u značenju zastupanja

Kad se kaže ispred, a kada u ime?

<p>U današnjoj emisiji “Lijepe riječi” razriješit ćemo jezičke nedoumice koje nam svakodnevno stvaraju nelagodu, a krenut ćemo od jedne veoma teške. <br></p>

<p>Iako smo još u osnovnoj i u srednjoj školi, a i na nekim fakultetima učili kad se riječca NE uz glagole piše sastavljeno, a kada rastavljeno, skoro uvijek smo u dilemi kako je napisati. Lako nam ju je izgovoriti, jer se, kao i mnoge riječi koje se pišu rastavljeno, uvijek izgovara sastavljeno. Zbog toga vrlo često pročitamo, analogno izgovoru, sastavljeno napisano, naprimjer: NEZNAM, NEŽELIM, NEMOGU, NEVOLIM, NEMISLIM i slično.</p><p>A pravilo bosanskog jezika je da se riječca NE uz glagole piše odvojeno. </p>

A pravilo bosanskog jezika je da se riječca NE uz glagole piše odvojeno

Uz koje glagole se riječca NE piše sastavljeno?

<p>Narodno pozorište Sarajevo, večeras u 17:00 sati, prikazuje dramu “Tiho, tiše” autorice Milice Radojčić.</p><p>Rediteljca je Ana Janković, dramaturginja Teodora Marković, a igraju: Aleksandra Arizanović, Andrijana Andi Đorđević, Anja Ćurčić, Veljko Stevanović, Čubrilo Čupić i Nikola Đorđević.</p><p>Nakon što je neko prijavio silovanje, grupa srednjoškolaca, koji su svjedoci, ali i saučesnici zločina, pokušava da sklopi priču o tome šta se dogodilo prethodne noći, ali ne mogu da se saglase u jednom: da li je to bilo silovanje ili seks?</p><p>Na repertoaru Narodnog pozorišta večeras je i komedija “Švejk”, s početkom u 20:00 sati. Autor je Jaroslav Hašek, a reditelj Veljko Mićunović.&nbsp;</p><p>Predstava govori o češkom veteranu Jozefu Švejku i njegovim doživljajima u armiji. Priča počinje atentatom u Sarajevu koji prethodi Prvom svjetskom ratu.&nbsp;</p>

Večeras sarajevska teatarska publika može uživati u drami i komediji 

U Narodnom pozorištu predstave “Tiho, tiše” i “Švejk”

<p>Na današnji dan 2011. godine, u Sarajevu je preminuo Nedžad Ibrišimović, jedan od najvećih bosanskohercegovačkih patriota, književnika, publicista, urednika i vajara, vječnik oštrog pera čija genijalnost ni danas nije izblijedjela.</p><p>Nežad Ibrišimović rođen je 1940. godine u Sarajevu. Nakon prerane očeve smrti, usljed djejstava tokom Drugog svjetskog rata, kao trogodišnjak seli s majkom u Žepče, gdje je završio osnovnu školu. U Sarajevo se vraća da bi pohađao Srednju školu za primijenjene umjetnosti, Odsjek vajarstvo, a potom i studij filozofije na Filozofskom fakultetu. Počeo je rano pisati, već u 13. godini, a 1964. godine postao je i zvanično najmlađi književnik u Bosni i Hercegovini.</p><h2>Najznačajnija književna djela</h2><p>Njegova najznačajnija književna djela su: „Zlatni most“, „Ugursuz“, „Karabeg“, „Glas koji je pukao o Egidiju“, „Zmaj od Bosne“, „Braća i veziri“, „Knjiga Adema Kahrimana“, „Vječnik“... Osim književnošću, bavio se i novinarstvom. Bio je urednik u „Našim danima“ i „Oslobođenju“, te glavni i odgovorni urednik časopisa za književnost „Život“, od 1995. do 1998. godine. Neko vrijeme Ibrišimović  je radio kao nastavnik u Goraždu, a svoja vajarska djela prikazao je u desetak samostalnih izložbi. </p><p>Među brojnim nagradama koje je dobio ističu se: Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva za roman „Ugursuz“, Prva nagrada za televizijsku adaptaciju „Ugursuza“ na Bledskom festivalu, Godišnja nagrada Izdavačke kuće „Svjetlost“ za roman „Karabeg“, Godišnja nagrada Izdavačke kuće „Veselin Masleša“ za roman „Braća i veziri“, Nagrada Društva pisaca BiH za knjigu „Knjiga Adema Kahrimana“, Nagrada „Skender Kulenović“ za „Izabrana djela I-X“, Godišnja nagrada Udruženja izdavača i knjižara BiH za roman „Vječnik“, nagrade BZK „Preporod“ i „Hasan Kaimija“ za roman „Vječnik“.</p><p>Najčešće teme u djelima Nedžada Ibrišimovića su Bosna i Hercegovina i bošnjački narod. Njegova, kako ju je sam imenovao, “muslimanska trilogija“ („Ugursuz“, „Karabeg“ i „Braća i veziri“) mnogo govori o našoj zemlji i njenoj stvarnoj historiji, koja je nerijetko prešućivana i sakrivana, dajući nam lekcije za budućnost. </p><h2>Roman ”Vječnik“ pisao 47 godina</h2><p>Ibrišimovićevu karijeru obilježio je roman ”Vječnik“, kapitalno djelo na kojem je radio 47 godina, a za koje ga je Društvo pisaca BiH kandidiralo za Nobelovu nagradu. Pisao ga je, kako je sam kazivao, cijeloga života. A posljednje njegovo djelo „El-Hidrova knjiga“ je, ustvari, nastavak „Vječnika“. Prema mišljenju Nedžadovog sina Ora, ali i mnogih domaćih i svjetskih intelektualaca, za “Vječnika“ i “El-Hidrovu knjigu“ njegov otac je trebao dobiti Nobelovu nagradu.</p>

<h2>Rođen Marko Polo, italijanski trgovac i istraživač</h2><p>1254. - Rođen Marko Polo (Marco), italijanski trgovac i istraživač, najpoznatiji evropski srednjovjekovni putnik. Ka Dalekom istoku krenuo je iz Venecije  1271., u svojoj 17. godini proputovao je Mezopotamiju, Kurdistan, Persiju, Turan, Pamir, Kineski Turkestan i Mongoliju i stigao u Peking 1275. godine. Opisao je putovanja u "Knjizi o čudima svijeta", objavljenoj 1298., kasnije nazvanoj "Milion", koja je podstakla mnoga geografska otkrića.</p><p>1789. - Američki pisac Džejms Fenimor Kuper (James Fenimore Cooper), začetnik historijskog romana u američkoj literaturi, rođen je na današnji dan. Izgradio je tip pionira na indijanskoj granici, časnog, usamljenog, ali odanog heroja - prauzora mnogih junaka u američkoj književnosti i u filmovima o Divljem zapadu. Utjecao je i na mnoge evropske pisce pustolovnih romana. Djela: romani "Špijun", "Pilot", " Bravo", "Indijanci", ciklus romana "Priče o Kožnoj Čarapi".</p><p>1890. - Rođena engleska književnica Agata Kristi (Agatha Christie), autorica niza detektivskih romana, prozvana “kraljicom krimića”. Djela: "Ubistvo Rodžera Ajkrofta", "Leš u sarkofagu", "Ubistvo u `Orijent ekspresu`", "Deset malih crnaca", "Vašar zločina", "Karibijska zagonetka", "Nikotin", "Tajna zamka Čimniz", "Tajna sedam brojčanika", "Otvorenih karata", "Ubistvo u Mesopotamiji", "Mišolovka".</p><p>1894. - Francuski filmski reditelj Žan Renoar (Jean Renoir), sin slikara Ogista Renoara (Auguste), tvorac poetskog filmskog realizma, rođen je na današnji dan. U njegovim filmovima su se miješali san i realnost, radost i tuga svakidašnjeg života. Prije Drugog svjetskog rata snimio je nekoliko antiratnih filmova koji su snažno utjecali na duhovno stanje nacije. Napisao je knjige "Renoar, moj otac" i "Moj život i moji filmovi". Filmovi: "Nana", "Kučka", "Madam Bovari", "Toni", "Zločin gospodina Lanža", "Izlet", "Velika iluzija", "Marseljeza", "Čovjek-zvijer", "Pravilo igre", "Močvara", "Ova zemlja je moja", "Žena na obali", "Rijeka", "Helena i muškarci", "Frenč kankan", "Testament doktora Kordelijera", "Doručak na travi".</p><p>1911. - Umrla Engleskinja Adelina Paulina Irbi (Adeline Irby), poznatija kao Mis Irbi, spisateljica i dobrotvorka koja je u Sarajevo došla 1866. godine, u vrijeme kada je engleskim tronom vladala kraljica Viktorija (Victoria) i kad je u Engleskoj nastupila epidemija kolere. Ubrzo po dolasku u Sarajevo, Mis Irbi se povezala s hadži Stakom Skenderovom, pružajući materijalnu i svaku drugu podršku njenoj ženskoj školi i radu, a uporedo je pripremala osnivanje svog zavoda za opismenjavanje i obrazovanje djevojaka naziva Zavod Miss Irby ili Ženski institut plemenite Mis Irbijeve u Sarajevu, koji je otvorila 1869. godine.&nbsp;</p>

<h2>Rođena Bisera Veletanlić, prva dama zabavne muzike </h2><p>1942. - Rođena Bisera Veletanlić, prva dama srbijanske i regionalne zabavne muzike.  Ona je jedno od najvećih imena šlageristike i zvijezda festivala 1970-ih godina s područja bivše SFR Jugoslavije. U svojoj bogatoj muzičkoj karijeri snimila je veći broj nezaboravnih melodija, koje su obilježile jedno vrijeme.</p><p>1945. - Umro austrijski kompozitor Anton Fridrih Ernst fon Vebern (Friedrich von Weber), jedan od najistaknutijih ekspresionista, čiju su muziku zabranili nacisti u Drugom svjetskom ratu. Djela: kamerna za gudački kvarter "Pet stavova", "Šest bagatela", orkestarska "Šest komada", "Pet komada", "Simfonija za kamerni orkestar", "Varijacije", solo pjesme.</p><p>1961. - Rođena Sonja Savić, srbijanska glumica. Prvu ulogu igrala je 1977. u filmu "Leptirov oblak", a veliku popularnost stekla je glavnom ulogom u filmu "Šećerna vodica" iz 1983. godine. Za ulogu u filmu "Život je lijep" iz 1985. nagrađena je na Filmskom festivalu u Veneciji. Sonja je snimila više od 50 filmova. Umrla je u stanu svojih roditelja u Beogradu, 23. septembra 2008. godine.</p><p>1989. - Umro američki pisac Robert Pen Voren (Penn Warren), u čijem je najboljem romanu "Svi kraljevi ljudi" naslikan uspon i pad političara kod kojeg su neodvojivo sjedinjeni porok i vrlina. Poznat je i kao suptilni pjesnik i pouzdan tumač moderne književnosti. Ostala djela: romani "Noćni jahač", "Na vratima neba", "Bujica", "Pećina", "Mjesto gdje valja doći", "Brat zmajevima", zbirke pjesama "Jedanaest pjesama na istu temu", "Obećanja", "Inkarnacije", "Odabrane pjesme", eseji "Razumijevanje proze", "Razumijevanje poezije", "Ko govori za crnca?", "Demokratija i poezija".</p><p>2005. - Preminuo Aleksandar Ravlić, bosanskohercegovački novinar i fotograf. Do odlaska u penziju 1990. godine bio je profesionalni novinar i dugogodišnji rukovodilac dopisništva zagrebačkog "Vjesnika" u Banjoj Luci. Počeo se baviti publicistikom početkom 1950-ih, od kada je istraživao u prvom redu banjalučku prošlost. Uz svakodnevni posao, istraživanje prošlosti i pisanje, Ravlić se bavio i fotografijom. U publikacijama kojima je autor i brojnim drugim drugih autora, objavljeno je više stotina njegovih crno-bijelih i kolor snimaka, dok je mnogo snimaka objavljeno u dnevnicima “Vjesnik” i “Sportske novosti” te sedmičnicima kuće “Vjesnik”. Ravlićev kolor snimak - "Karneval na Vrbasu", načinjen pod zidinama stare tvrđave Kastel, na Vrbasu, odabran je za prvi turistički plakat Banje Luke, koji se pojavio u julu 1979. Dobitnik je više priznanja među kojima se ističu: Nagrada "Veselin Masleša" za oblast kulture SO Banja Luka (1975), Plaketa SO Cazin - najznačajnije priznanje Cazina (1985), Nagrada za životno djelo Udruženja sportskih novinara Jugoslavije (1983), Dvadesetpetomajske nagrade SR BiH (1981), zatim dvije plakete “Sportskih novosti”, te Srebrne plakete “Vjesnika”.</p><p>2006. - Umrla Orijana Falači (Oriana Fallaci), italijanska novinarka i spisateljica, poznata po izvještajima s ratnih i konfliktnih područja širom svijeta, te intervjuima koje je vodila s državnicima tokom 1960-ih, 1970-ih i 1980-ih godina.</p><p>2008. - Preminuo jedan od osnivača legendarne britanske rok grupe "Pink flojd" - klavijaturist Ričard Vilijam Rajt (Richard William Wright).</p><p>2011. - U Pragu u 100. godini umro slavni češki režiser Otakar Vavra, iza koga je, kao scenariste i reditelja, ostalo 80 filmova, te izuzetne klase na Praškoj filmskoj akademiji iz kojih su izašli reditelji kao što su Miloš Forman i Jirži Mencl.</p>

Danas je nedjelja, 15. septembar/rujan 2024. godine, do kraja godine preostalo je još 108 dana

Nedžad Ibrišimović: 13. godišnjica smrti bh. književnika, urednika i vajara

Mnogi umjetnici su u tom boemskom kutku Pariza pronalazili inspiraciju i početkom i sredinom 19. vijeka došli da žive i stvaraju u Monmartru

Novinarka “Azre” u romantičnom Monmartru: Umjetničko srce Pariza

<p>Poštovani gledatelji, lijep pozdrav i dobro došli u novu emisiju “Lijepe riječi” u kojoj ću vam još malo govoriti o neverbalnoj komunikaciji, konkretnije o tumačenju njenih znakova. <br></p>

<p>Kaže se da slika govori više od hiljadu riječi, a ta bi se izreka mogla prenijeti i na geste. Naime, sve osobe nesvjesno, pokretima i gestama odaju svojevrsne znakove kao svoje iskrene misli.</p><p>Kontakt očima i pogled su vrlo moćni neverbalni znakovi: širom otvorene oči i proširene zjenice pokazatelj su sviđanja, smještaj i dužina pogleda ukazuju na interes i emocije i pomažu nam u usklađivanju komunikacije s drugom osobom. Skrivanje pogleda često je znak neiskrenosti, ali može biti i znak nelagode.</p><p>Geste ili pokreti rukama ilustriraju i olakšavaju komunikaciju, ali ih moramo znati dozirati, jer pretjerano mahanje rukama nije pristojno i umjesto da olakša, otežava komunikaciju, odvraćajući pažnju sagovornika. <br></p><p>Pogledajte video. <br></p>

Geste ili pokreti rukama ilustriraju i olakšavaju komunikaciju, ali ih moramo znati dozirati

Tumačenje znakova neverbalne komunikacije

<p>Lijep pozdrav, dragi gledatelji! I danas govorimo o neverbalnoj komunikaciji i njenoj važnosti, naročito u razvoju socijalnih vještina. </p>

<p>Shvatili ste iz prethodnih emisija da se izrazom lica postiže bolje razumijevanje poruke koja se prenosi, da su veoma bitni kontakt očima, tjelesni stav, odnosno držanje tijela, orijentacija tijela, tjelesni odnos s predmetima iz okolice, dodirivanje, kimanje glavom, rukovanje, ton glasa i ostali elementi neverbalne komunikacije.&nbsp;</p><p>Obraćanje pažnje na navedene elemente može značajno doprinijeti uspjehu u procesu selekcije.</p><p>Dakle, tijelo šalje posebne znakove bitne za komunikaciju i bolje razumijevanje. Dodir pokazuje naklonost, bliskost, katkad dominiranje, dok je orijentacija tijela važna za socijalnu interakciju. Naprimjer, okretanje leđa nekome u društvu znači da nismo zainteresirani za komunikaciju. <br></p><p>Pogledajte video.<br></p>

Obraćanje pažnje na navedene elemente može značajno doprinijeti uspjehu u procesu selekcije

Neverbalna komunikacija i razvoj socijalnih vještina

Njegova popularnost i danas je ogromna, što dokazuju koncerti koje održava u najvećim dvoranama regije, a za koje se karte rasprodaju u nekoliko sati

Čarobnjak Dino Merlin danas slavi 62. rođendan

<p>U današnjoj emisiji “Lijepe riječi” govorit ću vam o paraverbalnoj komunikaciji koja se svrstava u dio ili sredstvo neverbalne komunikacije. A šta to znači? </p>

<p>Paraverbalna komunikacija je vrsta komunikacije koja ima određene odrednice i verbalne i neverbalne komunikacije.&nbsp;</p><p>Uz nju se vežu boja, ton glasa, tempo i neke druge sastavnice govora poput zvukova koje ljudi proizvode i izgovaraju tokom govora, a takvim zvukovima ne može se pridati nikakvo konkretno značenje već ih se tumači ovisno o kontekstu i cjelokupnom dojmu.</p><p>Korištenjem takvih elemenata u određenim rečenicama savršeno se nadopunjuje značenje te predstavlja pripadnost određenoj narodnosti, društvenoj grupi ili udruženju ljudi. Paraverbalnom komunikacijom govornik svim sagovornicima daje na znanje mnogo informacija izrazito važnih za cjelokupni dojam komunikacijskog procesa. <br></p><p>Pogledajte video. <br></p>

Uz nju se vežu boja, ton glasa, tempo i neke druge sastavnice govora poput zvukova koje ljudi proizvode i izgovaraju tokom govora

Šta je paraverbalna komunikacija?

<p>Lijep pozdrav, dragi gledatelji! I danas govorimo o neverbalnoj komunikaciji i njenoj važnosti. <br></p>

<p>Shvatili ste iz prethodnih emisija da se izrazom lica postiže bolje razumijevanje poruke koja se prenosi.&nbsp;</p><p>Posmatrač traži emocije na različitim dijelovima lica. Strah i tuga se najčešće traže u očima, sreća na obrazima, iznenađenje na čelu i usnama. Ovi spontani, autentični izrazi emocija vidno se razlikuju od onih koji se proizvode svjesno, bez osjećanja, odnosno izvještačeno.</p><p>Kažemo i čujemo često rečenicu: “Oči su ogledalo duše“, jer je vizuelna komunikacija jedan od najmoćnijih neverbalnih kanala komuniciranja putem koje se izražavaju i prenose emocije i stavovi.</p><p>Pogledajte video. <br></p>

Posmatrač traži emocije na različitim dijelovima lica

Šta je vizuelna komunikacija? 

<p>Poštovani gledatelji, lijep pozdrav i dobro došli u “Lijepe riječi” u kojima nastavljamo govoriti o neverbalnoj komunikaciji i njenoj važnosti, jer upoznavanje sa znakovima neverbalnog komuniciranja i način na koji tumačimo te znakove, često su presudni za razumijevanje među ljudima.</p><br>

<p>Neverbalni znakovi uključuju: izraze lica, pogled, dodir, ton glasa, geste i govor tijela, odnosno položaj tijela ili pokret.</p><p>A danas ću vam otkriti kako da tumačite govor tijela?</p><p>Opažajući udaljenost između sagovornika možemo prepoznati osjećanja i stavove koje imaju jedni prema drugima. U svakodnevnom životu ljudi koriste četiri zone udaljenosti.</p>

Opažajući udaljenost između sagovornika možemo prepoznati osjećanja i stavove koje imaju jedni prema drugima

Kako tumačiti govor tijela?

<p>Danas nastavljamo govoriti o neverbalnoj komunikaciji i njenoj važnosti, jer čini gotovo 70 posto komunikacije uopće, dok verbalna čini samo 30-ak posto.  </p>

<p>Zanimanje i upoznavanje sa znakovima neverbalnog komuniciranja može biti od izuzetne koristi, a naročito način na koji tumačimo te znakove, koji je često presudan za krajnje razumijevanje.</p><p>Neverbalni znakovi uključuju: izraze lica, pogled, dodir, ton glasa, geste i govor tijela, odnosno položaj tijela ili pokret.</p><p>Prvi i najuočljiviji element neverbalne komunikacije je facijalna ekspresija. </p>

Prvi i najuočljiviji element neverbalne komunikacije je facijalna ekspresija

Šta je facijalna ekspresija?

<p>Poštovani gledatelji, lijep pozdrav i dobro došli u emisiju “Lijepe riječi” u kojoj danas govorimo o neverbalnoj komunikaciji, koja, prema procjenama jezičkih stručnjaka, čini gotovo 70 posto komunikacije, dok preostalih 30-ak posto čini verbalna.&nbsp;</p><br>

<p>A komunikacija je osnova međuljudskih odnosa i sve što se u životu radi neodvojivo je od nje. Koristi se svakodnevno na različite načine, čak i kroz ignorisanje koje je također vid komunikacije.</p><p>U prošloj emisiji sam rekla da se komunikacija ne vezuje samo za riječi - osnovne elemente verbalne komunikacije, nego i za pokret, govor tijela, izraz lica, ton glasa i druge elemente neverbalne komunikacije. Zato kažemo da čovjek povremeno govori, ali neprestano saopćava.</p><p>Zanimanje i upoznavanje sa znakovima neverbalnog komuniciranja može biti od izuzetne koristi, međutim, način na koji tumačimo te znakove je presudan za krajnje razumijevanje.</p><p>Pogledajte video. <br></p>

A komunikacija je osnova međuljudskih odnosa i sve što se u životu radi neodvojivo je od nje

Emisija "Lijepe riječi": Neverbalna komunikacija

<p>U današnjoj i nekoliko narednih emisija “Lijepe riječi” govorit ću vam o komunikaciji, koja je osnova našeg odnosa s okolinom. <br></p>

<p>Gotovo sve što govorimo i radimo u budnom stanju nazivamo komunikacijom. Ona jeste temelj za razumijevanje naših odnosa, ali i uzrok njihovog nerazumijevanja.&nbsp;</p><p>Odnosno, osnovu međuljudskih odnosa čini komunikacija i sve što se u životu radi neodvojivo je od nje. Koristi se svakodnevno na različite načine, čak i kroz ignorisanje, koje je također vid komunikacije.</p><p>Komunikacija može biti verbalna i neverbalna. Sigurna sam da znate da verbalna komunikacija znači da poruke razmjenjujemo riječima, a uključuje govor i slušanje. <br></p><p><br></p>

Kako se kaže ili piše: atentat ili pokušaj atentata?

Tarik Musakadić: Objekti u srebru i zlatu

Kad se kaže ispred, a kada u ime?

Uz koje glagole se riječca NE piše sastavljeno?

U Narodnom pozorištu predstave “Tiho, tiše” i “Švejk”

Nedžad Ibrišimović: 13. godišnjica smrti bh. književnika, urednika i vajara

Novinarka “Azre” u romantičnom Monmartru: Umjetničko srce Pariza

Tumačenje znakova neverbalne komunikacije

Neverbalna komunikacija i razvoj socijalnih vještina

Čarobnjak Dino Merlin danas slavi 62. rođendan

Šta je paraverbalna komunikacija?

Šta je vizuelna komunikacija?

Kako tumačiti govor tijela?

Šta je facijalna ekspresija?

Emisija "Lijepe riječi": Neverbalna komunikacija

Emisija "Lijepe riječi": Šta je komunikacija?

Kako se kaže ili piše: atentat ili pokušaj atentata?

Tarik Musakadić: Objekti u srebru i zlatu

Kad se kaže ispred, a kada u ime?

Uz koje glagole se riječca NE piše sastavljeno?

U Narodnom pozorištu predstave “Tiho, tiše” i “Švejk”

Nedžad Ibrišimović: 13. godišnjica smrti bh. književnika, urednika i vajara

Novinarka “Azre” u romantičnom Monmartru: Umjetničko srce Pariza

Tumačenje znakova neverbalne komunikacije

Neverbalna komunikacija i razvoj socijalnih vještina

Čarobnjak Dino Merlin danas slavi 62. rođendan

Šta je paraverbalna komunikacija?

Šta je vizuelna komunikacija?

Kako tumačiti govor tijela?

Šta je facijalna ekspresija?

Emisija "Lijepe riječi": Neverbalna komunikacija

Emisija "Lijepe riječi": Šta je komunikacija?