<p>Nakon jutrošnje pucnjave u srednjoj školi u Sanskom Mostu prilikom koje su tri zaposlenika izgubila život, a jedna osoba ranjena, strani mediji su podijelili vijest na svojim zvaničnim stranicama.</p><p>Britanski <a href="https://www.mirror.co.uk/news/world-news/breaking-bosnia-school-shooting-gunman-33506880">Mirror</a> je odmah izvijestio o pucnjavi, a naknadno su ubacili nove informacije.</p><p>Vijest su podijelili i <a href="https://www.reuters.com/world/europe/three-dead-one-wounded-shooting-school-western-bosnia-local-media-report-2024-08-21/">Reuters</a>, <a href="https://apnews.com/article/bosnia-school-shooting-employee-8047c11fda2bb9bcee0a9d25c903072f">AP News</a>, <a href="https://www.washingtonpost.com/world/2024/08/21/bosnia-school-shooting-employee/7f979318-5fa6-11ef-ae22-cef4d8785d67_story.html">Washington Post</a>, <a href="https://www.dailymail.co.uk/news/article-13764729/bosnia-school-shooting-three-employees-dead-sanski-most.html">Daily Mail</a>.</p>

Troje je ubijeno, a jedna osoba povrijeđena

Škola u Sanskom Mostu gdje se dogodio masakr

Strani mediji prenijeli vijest o pucnjavi u Sanskom Mostu: Slučaj je šokirao svijet

<p>Nakon odluke Ministarstva za odgoj i obrazovanje KS da se zatvaraju internat u Zavodu "Mjedenica“ i Radionice za radnu okupaciju, pozivajući se na nova Pedagoška pravila, direktorica Zavoda Zumreta Jeina im je uputila dopis.</p><p>U razgovoru za "Avaz“ kazala je da se duboko u sebi nadaju da do zatvaranja neće doći.</p><h2>Sistemsko rješenje</h2><p>Broj djece koji je smješten u internatu je 11, u radionicama 28, a nastavu ove godine je završilo 112 učenika, dok je djece predškolske dobi u vrtiću bilo 24.</p><p>- U četvrtak popodne smo preuzeli privremeno rješenje od Ministarstva za odgoj i obrazovanje KS dok oni ne nađu sistemsko rješenje. Naš zadatak je da pripremimo sve za djecu u internatu i njihov dolazak, samim tim i nastavak školovanja. Dakle, što se tiče internata, napravljen je pomak ovim privremenim rješenjem – kazala je Jeina.</p><p>Kako kaže, kada je riječ o radionicama, tu još ništa nisu riješili i iskreno se nadaju da će naći sluha da to riješi, kako se ne bi zatvorile.</p>

<p>- Mi u ovom trenutku sve radimo i trudimo se da bar ovaj kratki period do početka nove školske godine tu ideju o zatvaranju potisnemo. Nemamo alternativu, ovo je nešto što je njima potrebno i što je već dugo postojalo, tako da ja duboko vjerujem da će se naći način da se to reguliše. Znači, mi imamo sve što nam je potrebno za rad radionica, nama samo treba da se pravno sve na neki način reguliše – objasnila je Zumreta Jeina, direktorica Zavoda "Mjedenica“.</p><p>Ističe da bi bila velika šteta za korisnike i njihove porodice da se ova situacija ne riješi u što kraćem roku.</p><h2>Najbolji interes</h2><p>Kada je riječ o školi i vrtićima, navodi da zasad nemaju nikakva ograničenja i da se nadaju da će nastaviti s normalnim radom.</p><p>Iz Ministarstva navode da pitanje internatskog smještaja djece s poteškoćama, kako bi se riješilo kvalitetno i u najboljem interesu djece, treba biti delegirano, prije svega, resorima zdravstvene i socijalne zaštite.</p><p>O pitanju dnevnih radionica s odraslim osobama, navode da pitanje brige i okupacionih terapija odraslih osoba i osoba koje nisu učenici Zavoda nije moguće propisati aktima koji uređuju oblast odgoja i obrazovanja, niti su dnevne/radno-okupacione radionice prepoznate kao oblik odgojno-obrazovnog rada.</p><h2>Hitno rješenje</h2><p>- Iz vlade nam je rečeno da se trude da to hitno riješe, a ja trenutno nemam nikakvih konkretnih informacija. Nama je samo potrebno da se to što riješi u što kraćem vremenskom roku kako bismo mogli da se pripremimo za početak nove školske godine – kazala je Jeina.</p><p>Iz Ministarstva za odgoj i obrazovanje KS naveli su da je u njihovoj nadležnosti obrazovni proces, ali ne i smještaj učenika.&nbsp;</p>

Nemamo alternativu, ovo je nešto što je njima potrebno i što je već dugo postojalo, tako da ja duboko vjerujem da će se naći način da se to reguliše

Direktorica Zavoda Zumreta Jeina za "Avaz": Korisnicima "Mjedenice" potrebno hitno rješenje 

<p>Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je epidemiju majmunskih boginja, koja je uzrokovala smrt više od 450 ljudi u Demokratskoj Republici Kongo, a registriran je i slučaj u Švedskoj.</p><p>Majmunske boginje (mpox) su virusna bolest, mogu se širiti bliskim kontaktom, a izazivaju simptome nalik gripi, koji uključuju groznicu, glavobolju, bolove u mišićima i karakterističan osip koji se može pojaviti na licu, rukama, stopalima i drugim dijelovima tijela.</p><h2>Dvije vrste</h2><p>Infektolog Denis Žepić za "Avaz“ je opisao šta bi mogli očekivati i kako se zaštititi od zaraze.</p><p>- Što se tiče majmunskih boginja, nikad se ne može garantirati da je importacija nemoguća. Ljudi putuju mnogo, a pogotovo uz avionski prijevoz, iz Afrike se vrlo brzo dođe u Bosnu i Hercegovinu - kazao je Žepić.</p><p>Ističe da postoje dvije vrste vakcina koje se daju, a tok bolesti ovisi o tome nalazi li se osoba u rizičnoj skupini.</p><p>- Ova bolest u većini slučajeva prolazi bez nekih posebnih komplikacija, ali kod ljudi s oslabljenim imunitetom može rezultirati smrtnim ishodom - objasnio je Žepić.</p><p>Postoje dvije glavne vrste virusa Clade 1 i Clade 2. Vanredna situacija u javnom zdravstvu koja je proglašena 2022. godine bila je uzrokovana relativno blagom varijantom Clade 2. Međutim, sada se širi mnogo opasnija varijanta Clade 1, koja je u prethodnim epidemijama uzrokovala smrt.</p><p>- Kada pričamo o mjerama prevencije, jedna od stvari koje možemo uraditi je pripaziti da se u ovoj situaciji ne putuje na egzotična mjesta. Također, ukoliko poznajete osobe koje su putovale u te krajeve, izbjegavati kontakte barem dok ne prođe vrijeme inkubacije. Ukoliko bi se virus na našim prostorima pojavio, ne preostaje ništa drugo osim vakcinacije - objasnio je infektolog Denis Žepić.</p><h2>Pravovremena reakcija</h2><p>Ova situacija izazvala je veliku zabrinutost s obzirom na to da se brzo širi i prijeti da se raširi na drugim kontinentima, podsjećajući na COVID-19.</p><p>- Najbolji način da spriječite širenje virusa majmunskih boginja je izbjegavati kontakt sa zaraženim životinjama (bolesnim ili uginulim životinjama), izbjegavati kontakt s posteljinom i drugim materijalima kontaminiranim virusom, uz temeljitu termičku obradu hrane koja sadrži životinjsko meso ili dijelove životinja, često pranje ruku sapunom i vodom, izbjegavanje kontakta s osobama koje bi mogle biti zaražene virusom - naglasio je Žepić.</p><p>Prema informacijama Zavoda za javno zdravstvo FBiH, u 2022. godini registrirano je devet slučajeva majmunskih boginja na našem području. Od tada nije bilo novih registriranih slučajeva. Proglašenjem epidemije u Evropi 2022. godine pojačan je epidemiološki nadzor. Te godine bolest se dominantno prenosila spolnim kontaktom, iako ovaj način prijenosa nije najčešći oblik.</p><h2>Zaštititi se</h2><p>U slučaju pojave oboljenja nositi masku koja pokriva usta i nos, zatim čistiti i dezinficirati površine koje se često dodiruju. Zdravstveni radnici moraju koristiti adekvatnu ličnu zaštitnu opremu (PPE) u toku njege osoba zaraženih virusom.</p>

Izaziva simptome nalik gripi, koji uključuju groznicu, glavobolju, bolove u mišićima

Infektolog Denis Žepić pojašnjava za "Avaz": Koliko su opasne majmunske boginje

<p class="">Kada su u pitanju tradicionalna jela, BiH ima čime da se ponosi, a ćevapi su nezaobilazna stavka u okviru posjete našoj zemlji. Početkom 2019. ćevabdžinica<br></p><p>"Hari“ je, u sklopu Dana općine Travnik, pripremila najveću porciju u BiH od čak 2.160 ćevapa, a onda je ćevabdžinica "Imperia“ iz Živinica oborila rekord s 2.499 ćevapa. </p><p>Međutim, postavljen je novi rekord u livanjskoj ćevabdžinici "Kula“, u okviru ovogodišnjeg "Livanjskog ljeta“, a za to je zaslužan mladi Livnjak Vilim Rubić.</p><h2>Duga procedura</h2><p>Vilim Rubić je za "Avaz“ ispričao kako su došli na tu ideju i šta je bilo najteže u procesu pripreme.</p><p>- Prije godinu i nekoliko mjeseci otvorili smo ćevabdžinicu "Kula“ pa smo, tražeći najbolju lokalnu reklamu, a i kako bi počastili sugrađane, došli na ovu ideju. Odlučili smo da oborimo dosadašnje rekorde - kazao je Rubić.</p>

<p>Ističe da je ukupno njih osam radilo na pripremi ove porcije, šest roštiljdžija i dvije pomoćnice, a potrošili su 67 kilograma mesa i napravili otprilike 2.680 ćevapa.</p><p>- Razmišljali smo da se prijavimo za Ginisovu knjigu rekorda, ali smo malo zakasnili jer smo vidjeli da se treba aplicirati u Londonu i platiti komisija, pošto to nije jedan od atraktivnih rekorda. Imali smo namjeru, ali njihova procedura je malo duža, što se nije poklopilo s našim rokovima za izradu - naveo je Rubić.</p><p>On se s porodicom vratio iz Njemačke nakon što su tamo proveli 10 godina. Kaže da su zadovoljni te da nimalo ne žale zbog povratka.</p><p>- Otišli smo s ciljem da ostanemo nekoliko godina, tako da smo odlučili da se vratimo i otvorimo ćevabdžinicu, što nam je zapravo bio plan odranije - objasnio je Rubić.</p><h2>Počastili građane</h2><p>Kako kaže, najteže je bilo pripremiti lepinu i to je bio veći podvig od pečenja samih ćevapa, jer je bila promjera 1,80 metara.</p>

<p class="">- Što se tiče samog pečenja, išlo je glatko i spremili smo ih u roku od 40-ak minuta. Na koncu smo počastili sve građane ćevapima i pićem te se sve pojelo za 20 minuta i još je falilo, mogli smo još 2.000 ćevapa spremiti i podijeliti - zaključio je Rubić.</p><h2>Isprobavao recepte</h2><p>Rubić je učio od iskusnih kuhara i majstora grila, zajedno sa svojim zaposlenicima. Također je isprobavao recepte sve dok nije postigao ono što je želio, a to je kvalitetan i ukusan livanjski ćevap.</p>

Ukupno nas je osam radilo na pripremi ove porcije, šest roštiljdžija i dvije pomoćnice, a potrošili smo 67 kilograma mesa, kazao je Rubić

Veliki podvig ćevabdžinice "Kula": Livnjak Vilim Rubić ispekao 2.680 ćevapa

<p>Jučer i danas je održano više sastanaka na kojima je dogovoren hodogram ukidanja listi čekanja za onkološke pacijente, saznaje portal "Avaza".</p><p>Kako saznajemo, trojka će inicirati hitnu izmjenu propisa na nivou Federacije kojim bi se omogućilo aktivnije učešće kantona i Kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja.&nbsp;</p><p>- Istovremeno, Skupština KS će početkom septembra održati hitnu sjednicu na kojoj će naložiti ZZO KS da hitno iznađe sredstva za sve onkološke pacijente s područja KS - tvrdi naš izvor.&nbsp;</p><p>Plan je da do kraja septembra budu ukinute liste čekanja za onkološke pacijente.</p><p>Podsjetimo, u KS, kako je nedavno saopćeno, više od 9.000 pacijenata nalazi se na listama čekanja za radiološke pretrage.</p>

Jučer i danas održan niz sastanaka o ovoj temi, a o svemu će se u toku dana oglasiti nadležni

Dogovoren hodogram ukidanja listi čekanja za onkološke pacijente u Kantonu Sarajevo

<p>Krajem prošlog mjeseca, Alma Bejzić iz Sarajeva, majka jednogodišnje djevojčice, za portal „Avaza“ ispričala je da se njena kćerka kući iz vrtića "Bonum - skriveno blago" vratila s 14 ugriza. Kako je pojasnila, djevojčica bila u vrtiću te je oko 17 sati Almin suprug otišao po dijete.</p><h2>Potražili pomoć</h2><p>Otac je kazao da je djevojčica taj dan u vrtić došla u haljinici bez rukava, a vaspitačice su joj obukle majicu preko kako bi se prikrile povrede koje su primijetili tek kad su došli kući.&nbsp;&nbsp;</p><p>Roditelji su odmah potražili liječničku pomoć, a on je nakon pregleda djeteta pozvao policiju. Ovaj slučaj je tako dospio i do institucija te je iz tog razloga u vrtiću izvršen inspekcijski nadzor.</p><h2>Izvještaj inspekcije</h2><p>Kontaktirali smo&nbsp;Kantonalnu upravu za inspekcijske poslove koja nam je ustupila izvještaj nadzora.</p><p>- Postupajući kantonalni prosvjetni inspektor je dana 01.08. i 02.08.2024. godine izvršio usmjereni inspekcijski nadzor u PREDŠKOLSKOJ USTANOVI ,,BONUM” SARAJEVO-Podružnica Vrtić Skriveno blago na Ilidži, te u okviru svojih ovlaštenja, između ostalog utvrdio, da je broj radnika i profil stručne spreme radnika u odgojnoj grupi djece uzrasta od 1 godine do 3 godine u suprotnosti sa članom 15.stav (1) i (3) Odluke o pedagoškim standardima i normativima za predškolski odgoj i obrazovanje. S obzirom na to postupajući inspektor je prema Predškoloskoj ustanovi ,,BONUM” Sarajevo- podružnica Vrtić Skriveno blago i odgovornom licu djelovao odgovarajućom upravnom mjerom.</p><p>Istovremeno, postupajući po službenoj dužnosti, kantonalni prosvjetni inspektor prijavu je proslijedio i Ministarstvu za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo koje u skladu sa članom 40. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju u Kantonu Sarajevo (,,Službene novine Kantona Sarajevo” br.26/8, 21/9, 33/21 i 31/22) vrši stručni nadzor nad radom predškolskih ustanova - odgovorila je za "Avaz" Vildana Brdarić-Vranj, stručni savjetnik za informisanje KUIP.</p><p>Član 15. govori o broju i spremi radnika, te je njime određeno da za uzrast djece od 6 mjeseci do 3 godine, u grupama trebaju biti angažovana po dva radnika i to jedan odgajatelj i jedna medicinska sestra, ili dvije medicinske sestre.</p>

Utvrđeno ko je kriv što je beba izgrizena, na što su roditelji ukazali prije 15 dana

Kantonalna inspekcija izvršila nadzor vrtića "Bonum": Evo šta je pokazao izvještaj

<p>Stefano Ellero, šef Odljeljenja za saradnju Delegacije EU u BiH, govorio je za "Avaz" o tome koliko je Evropska unija do sada uložila novca u izgradnju vjetroelektrana i imaju li planova za nove projekte, te zašto su obnovljivi izvori energije važni za građane BiH.</p><p>Kompletnu izjavu pogledajte u videoprilogu.</p><p><br></p>

Koliko je Evropska unija do sada uložila novca u izgradnju vjetroelektrana

Stefano Ellero za "Avaz": Zašto su obnovljivi izvori energije važni za BiH

<p>Na magistralnom putu M-17 na potezu prema Hercegovini, ponovo su zabilježene višekilometarske kolone vozila.</p><p>Podsjećamo, ranije smo pisali da je posebno kritična dionica na ulazu u Mostar gdje se formiraju kolone vozila zbog semafora koji su krajem aprila postavljeni kao privremeno rješenje.</p><p>Radi se o raskrsnici koja je označena kao crna tačka, zbog velikog broja saobraćajnih nesreća koje su zabilježene na tom dijelu, a koje su nerijetko završavale i tragičnim ishodom.</p><p>JP „Ceste Federacije BiH“ su za to područje izradile najpovoljnije tehničko rješenje, a to je raskrsnica u dva nivoa s tunelom za promet koji ide iz urbanog dijela Mostara (M-17.4) prema Sarajevu (M-17), te kružnim tokom u nivou postojeće raskrsnice.</p><p>Zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa na tom lokalitetu, nadležni u Gradskoj upravi Mostara su postavili semafore kao privremeno rješenje, što se, očito, pokazalo kao promašaj.</p>

Radi se o raskrsnici koja je označena kao crna tačka, zbog velikog broja saobraćajnih nesreća koje su zabilježene na tom dijelu

Isto mjesto, ista priča: Na ulazu u Mostar ponovo kilometarske kolone

<p>Sutra se navršava godina dana od brutalnog ubistva Nizame Hećimović iz Gradačca koje je potreslo cijeli region. Nju je svirepo ubio nevjenčani suprug Nermin Sulejmanović koji je taj čin snimao i prenosio uživo.</p><p>Danas su kolegice iz firme "Kula" ispred radnika otišle na njen mezar i odale počast polaganjem cvijeća i učenjem Fatihe, a jučer je proučen Tehvid u džamiji.</p><p>Pored njihovog, na mezaru se nalazi i cvijeće njene kćerke sa kratkom, tužnom porukom "Volim te mama".</p><p>Među građane Gradačca uvukao se tihi nemir, šok koji još ne jenjava, ali i ogromna tuga. Još uvijek se čekaju odgovori na neka nerazjašnjenja pitanja, ali njeni prijatelji, sugrađani i kolege, kada se spomene Nizama, sa žalom govore kako je bila izuzetno fina, dobra, prelijepa i svima draga.</p><p><br></p>

Pored njihovog, na mezaru se nalazi i cvijeće njene kćerke sa kratkom, tužnom porukom "Volim te mama"

Nizami Hećimović kolege iz "Kule" odale počast: Položili cvijeće na mezar

<p>Redakciji "Dnevnog avaza" javio se svjedok teške automobilske nesreće na Majevici koji tvrdi da priča koju nam je Hamza Duvnjaković iz Lukavca ispričao o akciji spašavanja unesrećenog, nije u potpunosti istinita.</p><p>Izjavu Damira Bijedića prenosimo u cjelosti.</p><p>- Što se tiče Hamze mogu da kažem da je rekao poluistinu. On je više sebe istaknuo kao da je heroj, ali u stvari nije to kako on predstavlja. Ja sam došao sa prijateljem i mi smo se odmah parkirali pored Audija A2 koji se zabio u zaštitnu ogradu. Upalili smo sva četiri žmigavca i postavili trokut iza te vidjeli smo da su tu bili pripadnici Oružanih snaga BiH. Tada su oni počeli da reguliraju saobraćaj, a u tome je došao i Hamza.</p><p>Međutim, tu je bila jedna medicinska sestra u zelenoj majici. Znam ko je, ali je zamolila da ne odajem njen identitet, a kontaktirali smo i ona mi se zahvalila što se borim za istinu, pritom razočarana time što je rekao Hamza.&nbsp;</p><p>Razlog tome je što su ona i još jedan čovjek iz Beča izvukli unesrećenog iz auta. Ona ga je postavila u bočni položaj i stavila mu naslonjač za glavu od autosjedišta ispod vrata. Također je i zaustavila krvarenje, što mi je ona rekla, to ja lično nisam vidio.</p><p>Ona se još malo zadržala, pružala je i utjehu suprugi unesrećenog, a poslije toga je rekla da mora ići jer je krenula na daleki put. Moram naglasiti da je u automobilu ostavila troje djece kako bi pomogla vozaču Audija.</p>

<p>Medicinska sestra je imala kratku komunikaciju sa Hamzom i pitala ga je, pošto se predstavio kao pripadnik Gorske službe spašavanja, treba li još nešto da pomogne, on je rekao da ne treba i ona je otišla.</p><p>Hamza je bio prisutan kao i svi mi, ali nije mogao da učini ništa više od te medicinske sestre. Ona je njemu rekla da vozač ima slomljen kuk i da ga ne treba dirati. Nakon toga je došla i policija i preuzela regulaciju saobraćaja od pripadnika Oružanih snaga, a hitna pomoć je dosta kasnila.</p><p>Istina je da su jako slabo opremljeni, to sam i sam vidio. Naime, unesrećenog smo morali staviti na deku kako bi ga prebacili na nosila i onda su ga ubacili u hitnu.</p><p>Međutim, to što kaže Hamza, da mu je stavljao oko vrata pojas, to nije tačno. On jeste probao, ali nije uspio. Ili nije znao ili pojas nije bio ok, ja stvarno ne znam.</p><p>Moram napomenuti, nakon odlaska medicinske sestre, došla je i doktorica koja radi na UKC Tuzla i potvrdila je da je učinjeno sve što je bilo moguće u tom trenutku, te je i sama, kao i svi mi, mogla samo da posmatra situaciju dok ne dođe hitna.</p><p>Hamzi stvarno svaka čast što je pokušavao nešto više da učini, ali on stvarno nije ništa učinio - ispričao je Damir Bijedić.</p>

On je bio prisutan kao i svi mi, ali nije mogao da uradi ništa više od medicinske sestre koja je unesrećenom prvobitno pružila pomoć

Svjedok nesreće na Majevici: Hamzi svaka čast, ali nije rekao istinu

<p>Vodeći stručnjaci od davnina pretražuju mora i jezera u potrazi za algama i biljkama koje mogu koristiti kao izvorne efikasne dodatke prehrani, a jedna od njih je i spirulina.</p><h2>Proizvodnja energije</h2><p>Riječ je o algi plavo-zelene boje. Spirulina je bogata hlorofilom, koji joj daje prepoznatljivu zelenu boju, a ima ulogu i u procesu fotosinteze i proizvodnji energije putem sunčeve svjetlosti.</p><p>Zbog svojih blagotvornih svojstava tradicionalno se koristila za smanjenje umora i iscrpljenosti, poticanje detoksikacijskih procesa kao i za podizanje energije.</p><h2>Bogata proteinima</h2><p>Ova čudotvorna alga izvor je vitamina B1, B2, B3, kalcija, željeza, magnezija, cinka i fosfora. Sadrži visoke količine antioksidanata, poput fikocijanina, koji pomažu u zaštiti stanica od štetnih efekata slobodnih radikala. Također obiluje velikim količinama proteina te je to čini dobrom opcijom za vegetarijance i vegane.</p><p>Dokazana terapijska svojstva spiruline su da jača imunitet i pomaže u borbi protiv virusnih infekcija, ima antibakterijska i protuupalna svojstva, čuva zdravlje srca i krvnih žila, poboljšava koncentraciju, reguliše visok pritisak, reguliše razinu šećera, smanjuje razinu štetnog holesterola, smanjuje apetit i ubrzava metabolizam.</p><h2>Opasnosti spiruline</h2><p>Kao i bilo koji drugi suplement ili dodatak prehrani i spirulina može izazvati nuspojave. Zbog velikog udjela proteina može uzrokovati glavobolje, vrtoglavicu, bolove na području abdomena, mučnine i promjene u boji stolice i kože.</p><p>Osim toga, spirulina je alga, a alge koje su uzgajane u zagađenom okruženju mogu oštetiti zdravlje jetre, uzrokovati bolove u trbuhu, mučninu, povraćanje, slabost, prekomjernu žeđ, ubrzan rad srca, šok i smrt. Prije korištenja obavezno provjerite njeno porijeklo.</p><p>Ako se ne pridržavate preporučenih dnevnih doza, spirulina može povećati rizik od nastanka poremećaja u radu bubrega i jetre. Prije početka uzimanja spiruline se svakako posavjetujte s liječnikom, pogotovo ako bolujete od nekih bolesti ili uzimate lijekove.</p><h2>Savjet stručnjaka</h2><p>Spirulina je odličan izvor vitamina, minerala i proteina, ali stručnjaci ističu da je potrebu za nutritivnim spojevima uvijek bolje zadovoljavati unosom raznolikih namirnica i usvajanjem zdravih prehrambenih navika jer ih tijelo lakše apsorbira.</p>

Alga plavo-zelene boje bogata vitaminima

Spirulina: Čuva zdravlje srca i krvnih žila

<p>Mirza Redžepagić, virtuoz na gitari, dokaz je da se sve može kada imate dovoljno ljubavi i motivacije. Kao plod njegovog truda i rada ukazana mu je posebna čast dodjelom Ordena za građanske zasluge od kralja Španije Felipea VI. U ime kralja, u Sarajevu mu je priznanje uručila ambasadorica Španije u BiH Marija Tereza Lizaranzu Perinat (Maria Teresa).</p><p>Bh. kompozitor je za svojom strasti otišao u Španiju, gdje je savladao note flamenka, a onda odlučio da ga donese u svoju državu i zvuku doda elemente svjetske kulture. On se već deset godina bavi umjetnošću, a kralj Španije ovaj orden dodjeljuje ljudima koji postižu izuzetne rezultate u promociji španske kulture i jezika.</p><p>Redžepagić je više od izvođača i kompozitora, jer u svom djelovanju voli da inovira. To postiže spajanjem izražajne tradicije flamenko gitare, makama, džeza i savremene muzike.</p><p>Ovo priznanje je pečat na njegovo stvaralaštvo i sve što radi posljednjih godina, a kroz svoj rad poručuje svima da onoliko koliko radite i ulažete napora, toliko se u životu i vrati.</p>

Dodijeljen mu Orden za građanske zasluge od kralja Španije Felipea VI

Mirza Redžepagić: Ogromna čast

<p>Nakon atentata na bivšeg predsjednika SAD Donalda Trampa (Trump) analitičar Antonio Prlenda za "Avaz" je govorio o tome šta ovaj incident znači za Trampovu kampanju i kako bi mogao utjecati na ishod predsjedničkih izbora u novembru ove godine.<br></p><h2>Brojna pitanja</h2><p>Prlenda je istaknuo da je činjenica da živimo u svijetu gdje su svima dostupne informacije, pa tako i različite ideje, nasilne ili nenasilne, govor mržnje i slično. </p><p>- Veliki problem u SAD je dostupnost oružja, što možemo vidjeti u primjeru atentatora koji je dobio od oca na poklon jurišnu pušku, koja je, iako se prodaje kao civilno oružje, u biti vojno oružje. Tek će se pokazati šta je njega motiviralo na ovaj čin, međutim, mnoge stvari su tu neobične. Jedno od pitanja koja se postavljaju jeste kako je bio siguran da će neopaženo moći doći baš na tu zgradu s koje će moći da djeluje - kazao je Prlenda.</p>

<p>Dodao je da je sada jedno sigurno, a to je da će Tramp ovo iskoristiti da podigne svoj rejting i poveća popularnost.</p><p>- Ovo njemu svakako ide u korist. Nije teško ranjen, a sigurno će mu se povećati šansa da dobije na izborima. Sada se postavlja pitanje kako će demokrati prebroditi ovu situaciju - kazao je Prlenda.</p><p>Također je naveo da svijet na novi mandat Trampa gleda s oprezom, jer je on, prije svega, biznismen, a ne političar širokih vidika koji vodi zemlju.</p><p>- Tramp nije otvoren prema saveznicima kao neke druge administracije, a pogotovo sada, kada uz njega više nisu saveznici koji su koliko-toliko razumjeli međunarodnu politiku. Iz tog razloga sada je vrlo neizvjesno kako će situacija izgledati ukoliko on bude predsjednik SAD - objasnio je Prlenda.</p><h2>Jedinstvo demokrata</h2><p>Naglasio je da živimo u neizvjesnom svijetu, gdje je oružje dostupno na sve strane i, kako kaže, moramo biti oprezni, i kao obični građani i kao glasači, a pogotovo ukoliko je neko politički angažiran.</p><p>- Sada se postavlja pitanje koliko će demokrati biti ujedinjeni. Ljudi kojima je Bajden drag svjesni su da on stari i pokazuje staračke boljke koje nisu dobrodošle za bavljenje visokom politikom. Jedino što možda može pokrenuti demokrate jeste činjenica da Tramp donosi mnogo neizvjesnosti. Ukoliko Bajden ostane kandidat, to će biti izazov, ali neće ovisiti samo o njemu, nego o jedinstvu demokrata u glasanju protiv Trampa - zaključio je Antonio Prlenda za "Avaz“.</p><h2>Službena nominacija</h2><p>Tramp je otputovao u Milvoki, gdje će ga republikanci ove sedmice službeno nominirati za svog predsjedničkog kandidata. Konvencija će uključivati govore republikanskih zvijezda u usponu, a Tramp bi trebao objaviti i ime potpredsjedničkog kandidata.&nbsp;</p><p>Očekuje se da će se na konvenciji iznositi stajališta stranke o temama kao što su abortus, imigracija i privreda.</p>

Sada se postavlja pitanje kako će demokrati prebroditi ovu situaciju, kazao je Prlenda

Tramp će ovu situaciju sigurno iskoristiti

Antonio Prlenda za "Dnevni avaz": Trampu će porasti popularnost i rejting

<p>Na ispraćaju tabuta za Potočare svoje posljednje pozdrave poslale su i majke Srebrenice Sejda Sulejmanović i Sabaheta Smajić.<br></p><p>- Izgubila sam muža padom Srebrenice i puno familije, ali našla sam dvije kosti i ukopala ih u Potočarima, a danas ne ispraćam nikoga. Još uvijek tragam za kostima, a kako će biti dalje ne znam – kazala je Sejda Sulejmanović.</p><p>Sabaheta Smajić po ko zna koji put ukopava kost ili dvije svoje porodice, a sa suzama u očima pričala je o svojoj tuzi.</p><p>- Izgubila sam muža, sina, svekra, dalje da ne pričam. Svake godine po tri kosti kopam sve jedno te isti. Pokopali ih bili i prošle godine, dokopavali djetetu kosti. Ove godine mužu dokopavaju kosti, a koliko će još biti tako? Svake godine, bol stoji, ne odlazi. Izađeš, hodaš, živiš, ali nazor sve – kazala je Smajić.</p>

Izađeš, hodaš, živiš, ali nazor sve, kazala je Smajić

Ožalošćene majke na ispraćaju tabuta: Svake godine kopamo kost ili dvije

<p>Riječ aleksitimija potiče od spoja grčkih riječi: a-lexis-thymos (nedostatak, riječ, osjećaj). Ovaj termin je 1973. godine formulisao profesor psihijatrije Peter Sifneos, da bi opisao nedostatak razlikovanja, razumijevanja i procesuiranja emocija. Psihologinja Nurka Bulić za "Avaz" je objasnila metode liječenja i prepoznavanja.&nbsp;</p><h2>Deficit ekspresije</h2><p>Drugim riječima, aleksitimija označava poremećaj koji se očituje u nedostatku prepoznavanja i odsustvom senzibilnosti za vlastite, ali i tuđe emocije.&nbsp;</p><p>- Danijel Goleman je u svojoj knjizi “Emocionalna inteligencija” naveo primjer uspješnog i sposobnog doktora, koji ni na koji način nije pokazivao vlastite emocije, niti je imao sluha za tuđe (prvenstveno za emocije svoje supruge, što je ugrožavalo njihovu vezu). Aleksitimija se ogleda u deficitu ekspresije emocija, a primjećena je u kliničkim studijama psihosomatskih bolesnika - kazala je Bulić.</p><p>Također, dodala je, aleksitimija se može pojaviti kao nuspojava drugih organskih poremećaja, naprimjer povrede mozga, poremećaja ishrane, šizofrenije.</p><p>- Poznati su mi slučajevi ljudi koji su se probudili iz kome, te su nakon toga imali velikih problema sa razlikovanjem osnovnih ljudskih emocija. Uz to, odsustvovale su i reakcije na emocije (ravnodušnost kada je tema tužna, ravnodušnost kada je tema vesela…) - kazala je Bulić.</p><h2>Imaginacija i empatija</h2><p>Istaknula je da su se tokom njenog rada na klinici, aleksitimija i slični poremećaji uspješno tretirali tako što se posebnim tehnološkim spravama stimulirali centri u mozgu koji su odgovorni za ispravno prepoznavanje i ekspresiju emocija. Pa ipak, kako kaže, aleksitimija se ne smatra zvaničnim psihološkim poremećajem, te kao takva nije spomenuta u DSM-u (Dijagnostički i statistički priručnik za duševna oboljenja). Dijagnoza aleksitimije se uspostavlja uz pomoć niza specifičnih testova i upitnika.</p><p>- „Oboljeli“ od aleksitimije imaju nedostatak imaginacije i empatije. No, nije tačno da ove osobe nemaju emocije. Imaju ih, ali su slabo diferencirane, te ih kao takve otežano prepoznaju, razlikuju i opisuju drugim osobama. Posljedično, kada nisu u stanju to činiti sa vlastitim emocijama, ne mogu ni sa tuđim. Ove su osobe fokusirane na stvarnost, čini se da ne znaju maštati i usmjereni su na logički aspekt problema - kazala je Bulić.</p><p>Nije poznato zbog čega nastaje aleksitimija. Postoji nekoliko teorija - od genetske podloge, do toga da se aleksitimija dešava zbog problema u povezanosti centara za prepoznavanje emocija i centra za govor (lijeve i desne hemisfere mozga).</p><p>Kao najefikasniji tretman aleksitimije navodi se psihoterapija.</p>

Može pojaviti kao nuspojava drugih organskih poremećaja, naprimjer povrede mozga, poremećaja ishrane, šizofrenije, kazala je

Psihologinja Nurka Bulić za "Avaz": Aleksitimija je poremećaj razumijevanja emocija

<p>Međunarodni dan borbe protiv zloupotrebe i krijumčarenja droge obilježava se 26. juna, a ta borba postaje sve teža s obzirom na rasprostranjenost i dostupnost opijata. Nerijetko ovisnost o drogama uništi život korisnika, međutim uz podršku sistema i porodice, kao i vlastite želje da se korisnik izbori s njom, moguće je izaći kao pobjednik iz priče.<br></p><p>Jedan od korisnika (identitet poznat redakciji) Zavoda za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo odlučio je ispričati svoju priču za „Avaz“.</p><h2>Više ovisnosti</h2><p>Rođen je 1985. godine, a narkotike je počeo koristiti već 1996., dakle sa samo 11 godina. Sve je počelo uz društvo jer je te godine, nakon Tifinog koncerta na Grbavici, zapalio prvi džoint. </p><p>- Od tog momenta nastavio sam pušiti marihuanu skoro svakodnevno do 2000. Tada sam počeo eksperimentirati s različitim supstancama, amfetaminima, MDMA (ekstazi) i slično. Kako su se dešavali trendovi u gradu, mijenjale se supstance, tako sam i ja mijenjao svoju ovisnost, precizno sam pratio ritam. Od 2003. do 2007. sam bio heroinski ovisnik, kada sam se prvi put liječio na koševskoj klinici gdje je postajala metoda brzog detoksa u trajanju od 21 dan – kazao je.</p><p>Međutim, dodao je, vrlo brzo nakon toga vratio se drogama. Godinu kasnije, kako kaže, našao se na metadonskoj suspstitucionoj terapiji, a sada je na Buprenorfinu.</p><p>- Pitanje je dana kada ste u krugu takvih ljudi, kada će neko donijeti težu supstancu, tako da to jedno drugo prati, kazao je anonimni korisnik.<br></p><h2>Sukob sa zakonom</h2><p>- Znao sam da imam problem, nije to jedina ovisnost bila. Paralelno s tom ovisnošću, skoro svakodnevno sam uzimao amfetamin, navečer tablete za spavanje i antidepresive, a izvjesni period sam imao problem i s kockom. Bio sam, dakle, svjestan, ali sam to potisnuo. Međutim, upao sam u probleme sa zakonom, a budući da imam porodicu i djecu, morao sam nešto poduzeti – ispričao je i istaknuo da se takve odluke donose kroz proces sazrijevanja, prepoznavanja i analize problema.</p><p>Navodi da je uvijek bio zaposlen pa mu novac za nabavku nije bio problem, a kada je u pitanju tržište, smatra da je ne samo da je zadovoljeno, nego i prezasićeno.</p><h2>Djeca i droga</h2><p>Direktorica Zavoda za bolesti ovisnosti Rasema Okić navela je da se kod njih najčešće hospitaliziraju ovisnici o opijatima, uglavnom o heroinu.</p>

<p>- Sam proces postajanjem ovisnikom je dugotrajan i počinje s otprilike 15 godina, tako da se taj problem ne može riješiti u kratkom periodu. Mi smo prva karika u procesu liječenja, nakon čega korisnici idu u terapijske zajednice ili na supstitucionu terapiju. Danas je visoko zastupljena učestalost pacijenata koji koriste amfetamine, posebno mladih – objasnila je dr. Okić.</p><p>- Kod mladih je jako važno doći do odgovora na pitanje jesu li počeli koristiti iz želje za dokazivanjem ili postoje neki psihički problemi pa pribjegavaju upotrebi supstanci da bi otklonili simptome koje osjećaju. Kada su u pitanju droge, češće se javljaju muškarci i kod njih je problem više zastupljen, mada mi imamo i korisnica ženskog spola, objasnila je dr. Okić.<br></p><h2>Droga na svakom ćošku</h2><p>Šahim Kahrimanović, šef službe za psihosocijalnu procjenu i analitiku u „Terapijskoj zajednici Kampus“ u Rakovici kazao je da trenutno imaju 17 korisnika na rezidencijalnom tretmanu koji traje godinu i na dobrovoljnoj je osnovi, ali nude i druge programe u okviru rehabilitacije.</p>

<p>- Već dugi niz godina nije riješeno pitanje ženskog smještaja, tako da u „Kampus“ dolaze isključivo muškarci, a mi alarmiramo da se izgradi odvojeni objekt posebno za žensku populaciju. Droga je trend življenja i možete je naći na svakom ćošku, a veliki broj onih koji su u stanju ovisnosti, dok ne doživi dno ne želi da ulazi u rehabilitacioni program. Veliki problem je što društvo često ima stigmu kada su u pitanju oporavljeni pacijenti, što ih može demotivirati i unazaditi proces – ističe Kahrimanović.</p>

Svakodnevno sam uzimao amfetamin, navečer tablete za spavanje i antidepresive, a imao sam problem i s kockom, kazao je naš sagovornik 

Precizno pratio trendove mijenjanja supstanci

Strani mediji prenijeli vijest o pucnjavi u Sanskom Mostu: Slučaj je šokirao svijet

Direktorica Zavoda Zumreta Jeina za "Avaz": Korisnicima "Mjedenice" potrebno hitno rješenje

Infektolog Denis Žepić pojašnjava za "Avaz": Koliko su opasne majmunske boginje

Veliki podvig ćevabdžinice "Kula": Livnjak Vilim Rubić ispekao 2.680 ćevapa

Dogovoren hodogram ukidanja listi čekanja za onkološke pacijente u Kantonu Sarajevo

Kantonalna inspekcija izvršila nadzor vrtića "Bonum": Evo šta je pokazao izvještaj

Stefano Ellero za "Avaz": Zašto su obnovljivi izvori energije važni za BiH

Isto mjesto, ista priča: Na ulazu u Mostar ponovo kilometarske kolone

Nizami Hećimović kolege iz "Kule" odale počast: Položili cvijeće na mezar

Svjedok nesreće na Majevici: Hamzi svaka čast, ali nije rekao istinu

Spirulina: Čuva zdravlje srca i krvnih žila

Mirza Redžepagić: Ogromna čast

Antonio Prlenda za "Dnevni avaz": Trampu će porasti popularnost i rejting

Ožalošćene majke na ispraćaju tabuta: Svake godine kopamo kost ili dvije

Psihologinja Nurka Bulić za "Avaz": Aleksitimija je poremećaj razumijevanja emocija

Liječeni narkoman otvorio dušu za "Avaz": Sve je počelo s džointom na Tifinom koncertu

Strani mediji prenijeli vijest o pucnjavi u Sanskom Mostu: Slučaj je šokirao svijet

Direktorica Zavoda Zumreta Jeina za "Avaz": Korisnicima "Mjedenice" potrebno hitno rješenje

Infektolog Denis Žepić pojašnjava za "Avaz": Koliko su opasne majmunske boginje

Veliki podvig ćevabdžinice "Kula": Livnjak Vilim Rubić ispekao 2.680 ćevapa

Dogovoren hodogram ukidanja listi čekanja za onkološke pacijente u Kantonu Sarajevo

Kantonalna inspekcija izvršila nadzor vrtića "Bonum": Evo šta je pokazao izvještaj

Stefano Ellero za "Avaz": Zašto su obnovljivi izvori energije važni za BiH

Isto mjesto, ista priča: Na ulazu u Mostar ponovo kilometarske kolone

Nizami Hećimović kolege iz "Kule" odale počast: Položili cvijeće na mezar

Svjedok nesreće na Majevici: Hamzi svaka čast, ali nije rekao istinu

Spirulina: Čuva zdravlje srca i krvnih žila

Mirza Redžepagić: Ogromna čast

Antonio Prlenda za "Dnevni avaz": Trampu će porasti popularnost i rejting

Ožalošćene majke na ispraćaju tabuta: Svake godine kopamo kost ili dvije

Psihologinja Nurka Bulić za "Avaz": Aleksitimija je poremećaj razumijevanja emocija

Liječeni narkoman otvorio dušu za "Avaz": Sve je počelo s džointom na Tifinom koncertu