Bh. glumica i asistentica na predmetu Glume na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu Vanja Đugum Matović, igrala je u bh. filmu "Gym“, kao i seriji "Lud, zbunjen, normalan“. Osim toga, značajne uloge ostvarila je i na pozorišnim daskama.Đugum Matović je za "Dnevni avaz“ istakla da joj je ujedno i najzahtjevnija scena bila u predstavi "Idiot“ u Narodnom pozorištu Sarajevo. <h2>Emotivna scena </h2>- To je scena gdje Nastasja, uloga koju igram, doživi kritičnu tačku, čak neku vrstu nervnog sloma. Scena je emotivno jako zahtjevna, a u predstavi je ta scena na redu tek nakon tri sata izvođenja. Pripremam se tako da pokušavam pronaći unutarnji mir, glas Nastasje koji me drži da sam idalje u ulozi, da sam idalje ona i da u tom trenutku, iako nisam na sceni, živim njen život. Jedino tako mogu ući na pozornicu spremna i fokusirana te u mogućnosti da scenu odigram na najbolji mogući način – dodala je Đugum Matović. U filmu "Gym“ utjelovila je ulogu Maje za koju se pripremala s Anetom Grabovac, koja joj je i direktna partnerica u svim scenama. - Trudile smo se pronaći što više distinkcija između likova Anje i Maje. Ostale prijedloge koje bismo imale, konkretno za scene u kojima igramo, provjerile bi sa režiserom Srđanom i on bi nam prijedlog odobrio, ili ako ne, onda bi nam dao jasne smjernice i odgovore kako bi to sve trebalo izgledati. Najveći izazov mi je bio savladati naglasak. Maja dolazi iz Slovenije (kao i ja), pa bi se moglo pomisliti da mi je upravo to bilo najjednostavnije, ali nije bilo tako. Toliko dugo već živim u Sarajevu, da je moj izgovor bosanskog jezika poprilično neutralan i bez primjesa slovenačkog u njemu. Kada sam pokušala da „ubodem“ naglasak osobe koja dolazi iz Slovenije i govori bosanski, u tome bih uvijek pretjerala – kazala je Đugum Matović. <h2>Jedna stanica</h2>U rodnoj zemlji, Sloveniji, do sad je radila samo na jednom kratkom filmu. - Nisam imala još prilike da se glumački izrazim tamo. To u budućnosti jako priželjkujem i mnogo bi mi bilo drago da igram, snimam, gostujem neko vrijeme u Sloveniji, pogotovo u svom rodnom gradu u Ljubljani. Vjerujem da će za to biti prilike, ali hajde da se prvo glumački upotpunim i oblikujem ovdje, gdje sam sve i naučila. A poslije toga, gdje me put ponese. Bilo bi mi drago da barem neka stanica na tom putu bude i u Sloveniji – otkrila je Đugum Matović. <h2>Kreativna blokada</h2>Kada doživi profesionalnu ili kreativnu blokadu motivira je porodica ili neki dobar film, serija, knjiga, šetnja. - Zahvalnost da sam tu i da je i ovoliko koliko sam uradila dovoljno. Nedavno sam se vratila sa porodiljnog odsustva tako da sam sada profesionalno najviše posvećena svojim studentima na akademiji. Aktivno razmišljam i radim na svom magistarskom radu. I čekam odgovor za projekat – kratki film – dodala je Đugum Matović.

Toliko dugo već živim u Sarajevu, da je moj izgovor bosanskog jezika poprilično neutralan

Slovenka Vanja Đugum Matović za "Dnevni avaz": Bilo bi mi drago da igram u svojoj domovini

U prepunom Narodnom pozorištu Sarajevo u srijedu navečer&nbsp; je izvedena predstava "Sarajevski trgovac“, koja je izazvala oduševljenje publike i ispraćena dugotrajnim aplauzom.Tekst ove predstave potpisuje Igor Štiks, jedan od najnagrađivanijih i izvođenijih bosanskohercegovačkih pisaca, dok je režiju potpisao renomirani Michal Dočekal.&nbsp;

Štiks je tekst napisao posebno za Narodno pozorište Sarajevo, dajući mu dodatnu autentičnost i snažan lokalni kontekst.Od prvih scena, publika je bila uvučena u svijet glavnog junaka, sarajevskog trgovca, čiji se život i poslovni putevi prepliću s dubokim društvenim i ličnim dilemama. Kroz dinamične dijaloge, majstorsku glumu i upečatljive scenske prikaze, predstava istražuje odnose između tradicije i modernog vremena, poštenja i korupcije, uspjeha i cijene koju on nosi.Aplauz na kraju predstave trajao je nekoliko minuta, a mnogi gledaoci nisu krili oduševljenje izvedbom i porukama koje ona nosi.

Tekst ove predstave potpisuje Igor Štiks, jedan od najnagrađivanijih i izvođenijih bosanskohercegovačkih pisaca

Predstava "Sarajevski trgovac" oduševila publiku u prepunom Narodnom pozorištu

Neformalna grupa građana Bosne i Hercegovine okupila se danas, 2. aprila, ispred zgrade Parlamenta Federacije BiH, gdje su u 10 sati započeli protest protiv loše ekonomske situacije u državi.Demonstranti su istaknuli da su razlozi njihovog okupljanja niski prihodi, visoki doprinosi te konstantan rast troškova života, koji dodatno otežava svakodnevnicu građana.

Okupljeni su nosili transparente s porukama poput: “Cijela država je kamenolom”, “Tuzla neće stati”, “Smanjite birokraciju, smanjili ste inflaciju” i “Prodajte Tuarege, kupite kanadere”, jasno ukazujući na nezadovoljstvo načinom na koji vlast upravlja ekonomijom i javnim sredstvima.Protest je organiziran i zbog minimalnog povećanja penzija, pitanja neradne nedjelje, rasta nezaposlenosti, sve skupljih osnovnih životnih namirnica i električne energije, kao i zbog povećanja cijene rada bez pratećih fiskalnih reformi.&nbsp;

Demonstranti su također kritikovali način trošenja budžetskih sredstava, tvrdeći da se novac građana rasipa na nepotrebne funkcije i savjetnike, umjesto da se ulaže u poboljšanje ekonomskih uslova.Pozvali su građane koji nisu u mogućnosti doći u Sarajevo da organizuju mirna okupljanja u svojim gradovima – na trgovima, ispred institucija ili kroz simbolične proteste poput zajedničkog prelaska pješačkih prelaza.U međuvremenu, danas će se održati i sjednica Predstavničkog doma Federalnog parlamenta, na kojoj se očekuje žustra rasprava o ključnim ekonomskim i socijalnim pitanjima.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal AVAZ TV.</a>

Demonstranti su istaknuli da su razlozi njihovog okupljanja niski prihodi, visoki doprinosi te konstantan rast troškova života

Građani na protestu ispred Parlamenta FBiH: Cijela država je veliki kamenolom

Postoje predstave koje se daju u pozorištima i to je to. Teatarska scena podrazumijeva ozbiljnu pozorišnu kritiku, nezavisne teatarske grupe, estetski diverzitet, strategije razvoja domaćeg pozorišnog teksta i domaćeg reditelja, školovane dizajnere svjetla i tona, sindikalno organizovanje teatarskih radnika i tako dalje.&nbsp;U BiH ima, manje-više, petnaestak pozorišta, to je mizerna cifra. Moja dosadašnja karijera i karijera svih mojih kolega, je protekla u borbi za opstanak pozorišta, a ne u razvoju i nadgradnji - rekao je Bajramović. Dodao je da vlastodršci nisu redovni konzumenti kulture, pa njima jednostavno, ona nije bitna. <h2>Dužnost vlasti</h2> ⁃ Skoro trideset godina, kulturnjaci su, za njih, naporne muhe koje crpe budžet za svoje “gluposti”. Umjetnost i kultura su osjetljive stvari, potrebno je puno vremena da se razviju, i ne mogu opstati bez države. Dužnost je vlasti da kulturu izdašno finansiraju, a, istovremenu, da joj ostave potpunu slobodu da se razvija. Ponavljam, to je dužnost vlasti. Mudra vlast razmišlja dugoročno o svemu, pa i o kulturi. Naša vlast je, od postanka ove države, sve osim mudra. Kod nas dobre predstave, knjige, izložbe i filmovi postoje, ali su incidenti - kazao je Bajramović. Poručio je da ne pamti lakši, ljepši i sadržajniji proces od procesa proba za predstavu “Kiselina”. ⁃ Predstava “Kiselina” jedan je od najboljih predstava u BiH zadnjih godina. Asja Krsmanović napisala je divan tekst, rijedak za naše dramsko pisanje. Moram spomenuti i sve svoje kolege, Mirvada Kurića, Gordanu Boban i Selmu Mehanović, koji su napravili odličan posao. Posebno moram izdvojiti Selmu, ovakav proces i ovakav tekst su kao stvoreni za nju. Ona stoji rame uz rame sa najboljim glumicama našeg glumišta. Nermin Hamzagića, reditelj predstave, sa svojim pristupom, metodologijom i mudrošću je u ovom procesu posebno dragocjen. U svakom normalnom teatarskom okruženju, pozorišta bi se svađala koje će biti prvo da angažuje Nermina nakon „Kiseline“. To se, iz nekog razloga, ne dešava. Sarajevska pozorišta ga ignorišu. To je još jedan dokaz da teatarska scena u BiH ne postoji - izdvojio je Bajramović. Svi projekti koje trenutno priprema tiču se književnosti, a uskoro bi trebala izaći i knjiga “Djeca boga Imane”. ⁃ Pripremam i roman radnog naslova “Jahja Veličanstveni” kojeg ću, nadam se, završiti do jeseni iduće godine. U procesu sam pisanja novog komada, radnog naslova “Damask”, kroz projekat Sarajevskog ratnog teatra “Sarajevo Theatre Showcase”, i bit će gotov do ljeta ove godine. Imati, istovremeno, iskustvo pisanja i teatra je za umjetnika dragocjeno. Zahvalan sam što sam u takvoj poziciji. <h2>Bijeg od umjetnosti</h2> Bajramović je rekao da je pisanje cerebralna, a teatar umjetnost instinkta, vegetativnog nervnog sistema. ⁃ Biti involviran u pisanje i teatar pruža još jedan luksuz: bijeg od jedne u drugu umjetnost, nakon zasićenja. U pisanju “ozdravim” od teatra, i obratno - poručio je Bajramović. U zemlji kakva je naša, teško je planirati budućnost. Gledati u budućnost, bez pesimizma i cinizma, zahtijeva nadljudski napor.

Mudra vlast razmišlja dugoročno o svemu, pa i o kulturi. Kod nas su dobre predstave, knjige, izložbe i filmovi incidenti

Pisac i glumac Benjamin Bajramović za "Avaz": Umjetnost i kultura su osjetljive stvari

Na obilježavanju 8. godine Muzeja ratnog djetinjstva, Maja Salkić, bosanskohercegovačka glumica i direktorica Sarajevskog ratnog teatra, pročitala je emotivnu priču djevojčice Farah iz Palestine, koja je dala doprinos Muzeju.

Tada sedamnaestogodišnja Farah podijelila je svoje iskustvo opsade Gaze, a Muzeju je poslala i fotografiju koju je sama napravila, ostavljajući time lični trag u kolekciji svjedočanstava.Salkić, koja je i sama bila dijete tokom opsade Sarajeva, učesnica je kolekcije Muzeja i svojim glasom dala je posebnu emociju priči Farah.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal AVAZ TV.</a>

Tada sedamnaestogodišnja Farah podijelila je svoje iskustvo opsade Gaze

Maja Salkić pročitala emotivnu priču palestinske djevojčice Farah

Povodom osme godišnjice postojanja, Muzej ratnog djetinjstva organizovao je večer druženja, okupljajući prijatelje i saradnike. U toploj atmosferi, prisutni su imali priliku prisjetiti se dosadašnjih postignuća muzeja i razgovarati o budućim planovima.Prisutnima se obratila Amina Krvavac, direktorica Muzeja ratnog djetinjstva, koja je istakla važnost muzeja u čuvanju sjećanja na ratna djetinjstva i njegovu ulogu u izgradnji razumijevanja i mira.- Tokom svih ovih godina, Muzej ratnog djetinjstva kontinuirano radi na dokumentovanju i prikupljanju iskustava te ličnih predmeta ljudi na čije je djetinjstvo i odrastanje uticao rat u Bosni i Hercegovini. Sigurna sam da to već znate, jer mi se čini da svake godine dolazite ovdje i pružate nam podršku. Zbog toga ste svjesni da radimo u različitim kontekstima i na različitim područjima. Danas naša kolekcija broji preko 6.000 ličnih predmeta i svjedočanstava iz 20 različitih oružanih sukoba širom svijeta. Samo u protekloj godini, broj prikupljenih predmeta povećao se za 350, što znači da gotovo svakodnevno neko donira predmet i priču – svoje sjećanje – Muzeju ratnog djetinjstva. To nam pokazuje da i dalje postoji veliko povjerenje u naš rad. Zaista smo zahvalni svima vama koji prepoznajete koliko ozbiljno, pažljivo i profesionalno pristupamo dokumentovanju svakog iskustva. Svako svjedočanstvo je izuzetno važno, a samo sistematskim prikupljanjem široke slike možemo bolje razumjeti i pružiti drugima uvid u to šta znači biti dijete u ratu - kazala je Krvavac. Podijelila je i ambiciju koju Muzej ima u planu da napravi u skorijoj budućnosti. - Ovo je san u koji se nadamo da ćete zajedno s nama vjerovati i raditi na njegovom ostvarenju. Bez obzira na to koliko smo postigli na međunarodnom planu i u kojem pravcu će se Muzej ratnog djetinjstva razvijati u budućnosti, on će zauvijek biti vezan za svoj ratni grad – Sarajevo. Ono što vidite iza mene označava početak realizacije tog sna – započinjemo veliki i ambiciozni projekat kojim želimo izgraditi trajni dom za Muzej ratnog djetinjstva. To će biti mjesto gdje ćemo čuvati sva ova vrijedna sjećanja koja sam spomenula, gdje će se nalaziti naša stalna postavka, galerija za privremene izložbe, ali i nešto što smatram posebno važnim – edukativni mirovni centar. Kada razmislimo o svemu što radimo i o našem regionalnom angažmanu, jasno je da ovaj centar ima ogroman potencijal da postane ključna tačka za izgradnju mira na Zapadnom Balkanu - dodala je Krvavac.Na ovom događaju prisustvuju državni ministar Edin Forto i britanski ambasador Džulijan Rajli.

Ovo je san u koji se nadamo da ćete zajedno s nama vjerovati i raditi na njegovom ostvarenju, rekla je Krvavac

Obilježena osma godišnjica Muzeja ratnog djetinjstva: Prisustvovali Rajli i Forto

Muzej ratnog djetinjstva obilježava osam godina postojanja posebnom izložbom u saradnji s poznatim sarajevskim fotografom Milomirom Kovačevićem Strašnim.&nbsp;Postavka pod nazivom “Djeca rata, ljudi mira” donosi dvostruke portrete ljudi koji su kao djeca fotografisani tokom rata, a sada su prikazani i u svojoj odrasloj dobi.

Postavka će biti otvorena u Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu i trajat će do 3. aprila, a ulaz će biti besplatan kao rođendanski poklon Muzeja publici.Pred otvorenje izložbe razgovarali smo sa Milomirom Kovačevićem Strašnim koji je za “Dnevni avaz” otkrio kako je došlo do same izložbe ali i podijelio s nama par informacija o ljudima sa portreta. Poručio je da je svaka fotografija priča za sebe.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal AVAZ TV.</a>

Postavka će biti otvorena u Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu i trajat će do 3. aprila

Milomir Kovačević Strašni za “Avaz”: Svaka fotografija je priča za sebe

Glumci Sarajevskog ratnog teatra (SARTR) u saradnji s Komitetom za javno zdravstvo SCOPH pri Udruženju studenata medicine u BiH – BoHeMSA, realizirali su projekt „Istraživači bajkolikih svjetova“, s ciljem olakšavanja boravka najmlađim pacijentima na Klinici za pedijatriju, Odjelu dječije hematoonkologije Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS).Projekt je osmišljen kao oblik emocionalne podrške djeci na liječenju, pružajući im priliku da kroz knjige uživaju u pričama i svjetovima mašte. Knjige su nabavljene zahvaljujući učeniku drugog razreda IB programa Druge gimnazije, koji je sredstva za njihovu kupovinu prikupio prodajom ručno rađenih proizvoda.- Ovaj projekt je samo jedan od načina kako želimo pružiti podršku našim najmlađim pacijentima i olakšati njihove trenutke boravka u bolnici. Knjiga im omogućava bijeg u svjetove mašte i smanjenje stresa, a mi ćemo nastaviti slične inicijative i ubuduće - izjavila je Maja Salkić, glumica i direktorica SARTR-a.KCUS se zahvaljuje svim učesnicima projekta i najavljuje nastavak podrške sličnim inicijativama koje doprinose poboljšanju kvaliteta života pacijenata, posebno djece koja se suočavaju s teškim zdravstvenim izazovima.

Projekt je osmišljen kao oblik emocionalne podrške djeci na liječenju

Glumci SARTR-a posjetili najmlađe pacijente KCUS-a

Bh. glumac, član ansambla BNP-a Zenica Zlatan Školjić, široj publici postao je poznat po glavnoj ulozi u filmu „Amanet“ koji je postao najgledaniji film te godine u Bosni i Hercegovini. Školjić je utjelovio ulogu Asada, momka od 25 godina, koji se vraća sa školovanja u želji da oženi svoju ljubav iz djetinjstva, a za „Dnevni avaz“ otkrio je da li se bračni put nastavlja.<h2>Budućnost porodice </h2>- Asad postaje svjestan odgovornosti koja je pala na njega sada kada je oženjen čovjek. Uplašen je za budućnost svoje porodice i svim silama se trudi da obezbjedi sve što je potrebno da imaju lagodan život. Ne smijem puno otkrivati, ali s kakvim problemima se susreće, i kako se nosi s njima, pogledajte na premijeri filma „Testament“ – rekao je Školjić. Prvi kadrovi filma „Testament“ snimljeni su u oktobru na nekoj od poznatih bh. lokacija dok bi više od 70 posto filma trebalo biti snimljeno u aprilu i junu ove godine.- Najviše me raduje povratak u Podstijenu. To mjesto nosi neku posebnu čaroliju, nešto neobjašnjivo. Ima nešto u tom selu što budi posebne emocije i oduvijek sam imao potrebu da mu se vratim. Srećom, sada imam priliku – kazao je Školjić.Istakao je da se lik Asada neće promijeniti puno, ali da će biti zanimljivih detalja. - Asadova naivnost ostaje neizbrisiv dio njegove ličnosti. Upravo ta osobina, iako ponekad dirljiva, opet ga vodi u nepredviđene i nezgodne situacije iz kojih teško pronalazi izlaz – rekao je Školjić.<h2>Važan faktor</h2>Nakon što Asad sazna da poslije umrlog oca nije naslijedio imovinu, primoran je i sam upoznati rad i život u industrijskoj Zenici s početka devedesetih godina.- Ključni dio zapleta naravno ne smijem otkrivati, ali Željezara je sigurno važan faktor u nastavku ove priče – poručio je Školjić. <h2>Divna priča</h2>U odnosu na „Amanet“ u filmu će se pojaviti i neka nova lica poznata bh. publici.- „Testament“ je nastavak jedne divne priče, kako filmske, tako i priče svih nas koji činimo ekipu tog filma – naglasio je Školjić.

Asad sazrijeva, naravno, ali njegova naivnost ostaje neizbrisiv dio njegove ličnosti

Bh. glumac Zlatan Školjić za "Avaz": Nastavak snimanja "Testamenta" u aprilu i junu

Bh. glumac Enes Kozličić sve više privlači pažnju publike talentom i raznovrsnim ulogama. Oduševljenje publike izazvao je i ulogom u predstavi “Blank”, autora Feđe Štukana, u režiji Kokana Mladenovića.Kozličić je za “Dnevni avaz” otkrio da je rad na predstavi “Blank” bio veoma intenzivan i zahtjevan.<h2>Čast mi je</h2>- Kreativni, odnosno naš dio posla je bio veoma zanimljiv i detaljan, međutim, najviše problema u samom radu smo imali zbog budžeta KS koji nije usvojen, tj. zbog ljudi koji ne znaju raditi svoj posao, u ovom slučaju to su naši političari. Rad s Mladenovićem je bio zanimljiv, produktivan i poseban. Režiseri poput njega su rijetki i uvijek je zadovoljstvo i čast raditi s takvim profesionalcima - poručio je Kozličić. Istakao je da mu je ovo prvi put da radi predstavu, a da je pritom pisac živ i skupa s njim na sceni. - Ono što je veoma zanimljivo jeste da sve vrijeme dok smo radili, pa i sad dok igramo predstavu, Feđa je prisutan na sceni i gleda sve to što mi radimo od "njegovog života". To nosi određenu dozu odgovornosti prema njemu kao kolegi glumcu, prije svega, a onda i piscu, jer je i pisac partner na sceni. Mislim da je Feđa uradio odličan posao što se tiče muzike u predstavi i bilo je zadovoljstvo raditi s njim - istakao je Kozličić. Diplomirao je glumu na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu i od tada niže uspjehe na filmu, televiziji i teatru. <h2>Uzdah publike </h2>- Pozorište mi je veoma važno jer, za razliku od filma ili TV projekata, ono je "živa stvar". Film kad snimite, on nastaje u montaži i kao takav je završen. Predstava nastaje u procesu rada na istoj, "rađa" se na dan premijere i nastavlja da živi sve dok je to moguće. Samim tim, predstava uvijek ima prostora za promjenu ili nešto novo, dok film nema tu mogućnost. Pozorište se dešava tu i sad, što daje glumcu i publici priliku za neku vrstu eskapizma od svakodnevice, od nas samih, pa bar i na sat. Kad kao glumac osjetite publiku kako vas prati i "diše" s vama tokom predstave, osjetite i čujete svaki njihov uzdah, osmijeh, jecaj, to vam daje dodatnu potvrdu za rad i napredak, kao i aplauz poslije predstave - kazao je Kozličić.Razvoj filmske i pozorišne industrije u BiH gleda kao izazov s kojim se suočavaju umjetnici u današnjem društvu. - Kao realist, rekao bih da će razvoj, ako je uopšte moguć, zbog okolnosti u kojima se nalazimo, biti veoma težak, mukotrpan i surov, najviše za umjetnike i ljude koji se bave filmom i pozorištem. Kao optimist, rekao bih da ćemo uspjeti i da će to biti veoma brzo - dodao je Kozličić. <h2>Odgovornost u roli</h2>Kozličić je istakao da mu je u dosadašnjoj karijeri najteža bila uloga Branka u predstavi "Moj sin samo malo sporije hoda" i uloga Suada u filmu "Tako da ne ostane živa".- Najviše zbog odgovornosti koju sobom nose. Trenutno sam i u procesu rada na novoj predstavi u produkciji Kamernog teatra 55, a radim i na nekoliko svojih privatnih projekata, snimam kastinge i veselim se ljetu - rekao je Kozličić.

Feđa je prisutan na sceni i gleda sve to što mi radimo od "njegovog života"

Glumac Enes Kozličić za "Avaz": Najviše problema imali zbog političara koji ne znaju raditi svoj posao 

Ime i prezime: Mirza Mustafagić.Datum i mjesto rođenja: 16. juli 1992., Tuzla.Čime se bavite: Influenser.Šta prvo uradite kad se probudite: Nažalost, uzmem mobitel u ruke.Da niste to što jeste, čime biste se bavili: Diplomirani sam pravnik, pa bih se, vjerovatno, bavio time.Šta Vam je bio prvi posao u životu: Odmah sam otvorio svoju firmu.Kada biste samo jednu stvar mogli ponijeti na pusti otok, šta bi to bilo: Voda.Najdraža pjesma: Svaka od Olivera Dragojevića.Šta gledate na televiziji: Netflix.Šta Vas nervira: Što svako ima mogućnost da napiše šta želi, a ne odgovara za to.Najdraži grad: Istanbul.Najbolji poklon koji ste dobili: Ulaznice za koncert Adele.Čega se plašite: Da se nešto ne desi nekom meni dragom.S kim najradije pijete kafu: Ne pijem kafu, ali čaj pijem s dragim osobama.Omiljena društvena mreža: Instagram.Najdraža boja: Tamnoplava i narandžasta.Ko Vam je uzor: Svako ko živi pošteno u današnjem vremenu.Najdraži pisac: Meša Selimović.Da imate mogućnost, šta biste uradili da poboljšate stanje u svijetu: Da nema ratova i svi budu zdravi.Omiljeni muzičar ili bend: Nina Badrić, Oliver Dragojević, Zdravko Čolić, Dino Merlin.Posljednja knjiga koju ste pročitali: "Voli me više od svega“, Mira Furlan.Tim za koji navijate: Sloboda.Omiljena narodna izreka: Hodaj, nebo strpljive voli.Koje pitanje najviše mrzite: Lična pitanja.Omiljeni lik iz knjige, filma ili serije: Ahmed Nurudin.Koju zemlju biste voljeli posjetiti: Japan, Island, Brazil.

Istanbul mi je najdraži grad

Influenser Mirza Mustafagić: Najbolji poklon su mi ulaznice za koncert Adele

Ismar Žalica jedno je od najprepoznatljivijih imena mlađe generacije na polju grafičkog dizajna, fotografije i muzike. Dolazi iz umjetničke porodice; sin je poznatog bosanskohercegovačkog reditelja Pjera Žalice i glumice Jasne Žalica.Žalica je dio nesvakidašnjeg benda, koji je osnovan za predstavu "Blank“, koja je pravljena prema autobiografskoj knjizi Feđe Štukana. Osim Žalice, u bendu su i Štukan, pisac i glumac, Vedran Fajković, v. d. direktora Kamernog teatra 55, te glumac Aldin Omerović. Ovaj mladi umjetnik je za "Dnevni avaz“ otkrio da mu je predstava "Blank“ bila vrlo izazovan projekt u vrlo pozitivnom smislu.<h2>Tempo rada</h2>- Jako sam htio dizajnirati naslovnice albuma, vizuale i plakate za filmove i predstave. U svemu tome se izrodila i ljubav prema fotografiji koja mi je jedan od glavnih alata izvedbe mog izražaja u dizajnerskom smislu. Najizazovniji projekat definitivno je predstava "Blank“. Muzički sam morao biti jako spreman, navježban.&nbsp;Zahtijevala se spremnost komponovanja, prilagođavanja postojećih pjesama na licu mjesta ili u veoma kratkom roku. Pored toga, produkcija grafičkih elemenata je također zahtijevala spremnost i brzinu da bi se održao tempo rada. Ovo je prvi put da sviram u predstavi i osjećao sam veliku odgovornost prema kolegama glumcima, reditelju i generalno čitavoj ekipi. Nisam smio sebi dopustiti da budem faktor koji koči razvoj predstave. Jako intenzivno iskustvo iz kojeg sam jako puno naučio – kazao je Žalica.Istakao je da Štukana zna veoma dugo i da prema njemu ima veliku dozu poštovanja. - Osjećao sam se jako počastvovan kada me je zvao da učestvujem u predstavi. Probe benda su bile vrlo efikasne. Svi smo bili vrlo spremni za rad i čitav ansambl je davao svoj maksimum u datom trenutku. U par navrata sam bio jako zbunjen procesom, jer nisam navikao na ovakav rad, ali je bilo prezanimljivo gledati kako taj proces djeluje i sklapa predstavu i sve njene faktore u jednu cjelinu! Od glumaca, svirača, režisera Kokana Mladenovića, uživao sam u učenju od njih i sakupljanju novih umjetničkih iskustava i saznanja – rekao je Žalica. Do grafičkog dizajna došao je putem muzike, filma i pozorišta što smatra neraskidivom vezom. - Da nisam svirao, ne bih dizajnirao. Sjećam se kada sam prvi put vidio naslovnicu "Best of Joy Division“ sa fotografijom čiji je autor Kevin Kumnis (Cummins), a art direktor Petar Savilje (Peter Saville), da sam pomislio „pa ja bih htio napraviti nešto ovako!“ i u muzičkom i likovnom smislu. Moj pokušaj u tome je solo album "Three Suns“ pod pseudonimom "Typical Tourist“, gdje sam nastojao ispričati priču promjene individue kroz muziku i prateće vizuale i fotografije. Muzika uvijek inspiriše dizajn i fotografiju i obratno. Kao da nekada "vidite“ muziku i "čujete“ sliku – poručio je Žalica.<h2>Rad i trud</h2>Odrastanje u porodici umjetnika smatra prirodnim utjecajem na profesionalni put. - Film, muzika, pozorište i umjetnost su dio svakodnevnice. Pogotovo diskusija o umjetnosti. Kroz odrastanje otac je insistirao na tome da imam radnu etiku, disciplinu i da ne uzimam stvari zdravo za gotovo. Rad i trud je ključan, i razumijevanje onoga što radim. Neizmjerno sam zahvalan svojim roditeljima što su insistirali na ovim stvarima – istakao je Žalica. Otkrio je koji je najbolji savjet koji je dobio od roditelja.- "Daj sve od sebe u tom trenutku. Ne mora biti najbolje ikad, ali daj svoj maksimum koji je moguć u tom trenutku. Tako znaš da si uradio sve što si mogao.“ – kazao je Žalica.<h2>Štreberi benda</h2>Ispričao nam je anegdote s proba predstave "Blank“ s bubnjarem i glumcem Aldinom Omerovićem.- Omerović i ja smo konstantno poredili bilješke koje smo pravili na tekstu, scenoslijedima, konstrukcije pjesama, kao kad se poredi urađena zadaća prije časa u školi. Zvali smo sebe štreberi benda. Išlo je dotle da provjeravamo tiho iza kulisa da li je tempo uvodnog pulsa u predstavi dovoljno brz, par minuta prije nego ćemo izaći na scenu – ispričao je Žalica.<h2>"Typical Tourist“ i drugi album</h2>U skorije vrijeme ima želju da pod imenom "Typical Tourist" napravi drugi album.- Ali da ga ovaj put izvedem uživo uz jaču vizualnu podršku. Pogotovo nakon rada na Blanku. "Three Suns“ je bio početak, volio bih nastaviti njegovu priču. Imam nekoliko zapisanih ideja, a vidjet ću koju će formu to poprimiti – otkrio je Žalica.&nbsp;

Ovo je prvi put da sviram u predstavi i osjećao sam veliku odgovornost. Nisam smio sebi dopustiti da budem faktor koji koči razvoj "Blanka"

Grafički dizajner i muzičar Ismar Žalica za "Dnevni avaz": Zbog oca Pjera ne uzimam stvari zdravo za gotovo

Hana Salihović je mlada operna pjevačica iz Sarajeva, koja svoju karijeru kiti uspjesima. Pored značajnih dosadašnjih uloga, Salihović se usavršavala na majstorskim radionicama kod istaknutih profesora i dirigenata iz Hrvatske, Italije, Slovenije i Makedonije.Salihović je za "Dnevni avaz“ otkrila da će 9. maja učestvovati i na "Gala koncertu“ solista i hora Narodnog pozorišta Sarajevo (NPS).&nbsp;<h2>Glavna kočnica</h2>- Do kraja ove operne sezone, koja završava u junu ove godine, možete me gledati u repriznim izvođenjima dječije opere "Ježeva kuća“, Z. Vaude. Također bih trebala učestvovati u novoj premijeri američke opere "Gallantry“ koja je planirana za kraj juna – dodala je Salihović.&nbsp;Istakla je da joj je najteža uloga za savladati do sada bila uloga Doroteje, prve bosanske kraljice.- Iz opere "Tvrtko, kralj bosanski“, našeg bosanskohercegovačkog kompozitora Ammara Jažića. Izazov je bio taj što je to bila praizvedba i što ta muzika nikad prije nije bila izvedena. Naravno, zbog toga mi je bila još veća čast i odgovornost, i jako sam ponosna kako sam utjelovila tu ulogu – rekla je Salihović. Salihović je istakla da je razvoj opere u BiH posljednjih godina dosta napredovao.- Glavna kočnica za daljnji razvoj je ta što mi još nemamo svoj orkestar. Ne vidim značajniji napredak opere u našoj državi bez vlastitog orkestra – dodala je Salihović.<h2>Klasična muzika</h2>Ljubav prema klasičnoj muzici otkrila je veoma rano, a već sa šest godina upisala je klavir.- Ljubav prema operi sam otkrila kada sam završavala osnovu školu i osnovnu muzičku školu. Tada sam učestvovala u dječijem horu u operi „Carmen“, G. Bizeta u Operi NPS-a, i nakon toga sam bila sigurna da želim da nastavim da se školujem u tom pravcu. Tako sam upisala odsjek za Solo pjevanje u Srednjoj muzičkoj školi u Sarajevu, a kasnije i Odsjek za solo pjevanje na Muzičkoj akademiji u Sarajevu – kazala je Salihović.&nbsp;<h2>Uloga u "La Traviata"</h2>S velikom strašću i ambicijom sanja o danu kada će na sceni zablistati u ulozi Violette iz Verdijeve opere "La Traviata“.- To je prva opera i uloga u koju sam se zaljubila, i nadam se da ću se jednog dana moći ostvariti u glavnoj ulozi Violette. Pored te, želja mi je jednog dana ostvariti se i u ulozi Lucie di Lammermoor iz istoimene opere G. Donizettija. Želja je mnogo, a bila bih presretna ako bi se ostvarile, barem pola – poručila je Salihović.

Jako sam ponosna na predstavu "Tvrtko, kralj bosanski"

Operna pjevačica Hana Salihović za "Avaz": Nema napretka bez vlastitog orkestra

U sklopu specijalnog programa "Pozorišne noći“, u subotu, 22. marta u 19.30 sati, sarajevska publika imat će priliku uživati u koncertu vrhunskog kvinteta "Tamara Obrovac Transhistria Ensemble“ u Narodnom pozorištu Sarajevo.&nbsp;<h2>Snažan pečat</h2>Na čelu ansambla stoji izuzetna umjetnica i kompozitorica Tamara Obrovac, čiji su stvaralaštvo i talent višestruko nagrađivani. Ona je autorica muzike za brojne pozorišne i filmske projekte, a iza sebe ima impresivnu diskografiju od 13 autorskih albuma.&nbsp;U razgovoru za "Dnevni avaz“ Obrovac je istakla da je napravila muziku i za više od četrdeset predstava.&nbsp;- Teško je izdvojiti posebno drag projekat u Sarajevu, ali ima nekoliko redatelja sa kojima često i rado radim, a jedan od njih je i vaš Sarajlija Dino Mustafić čija me se predstava „Naš razred“ Kamernog teatra 55 vrlo dojmila – istakla je Obrovac.Njena muzika nosi snažan pečat istarskog dijalekta i tradicije, a za nju Istra predstavlja duhovno utemeljenje.&nbsp;- Tu osjećam pripadnost vlastitom zavičajnom okruženju kao prizmi odnosa prema svijetu i univerzalnosti. Tako je i nastao spoj Istre i džeza, kombinacija unutarnje istine i slobode improvizacije, u kojem je iznimno važna i sloboda izričaja koju dijelim sa sjajnim glazbenicima, koji svojim izvedbama učine moju glazbu kompletnom i uvijek drugačijom – rekla je Obrovac.Dodala je da publika u Sarajevu prilikom izvedbe može očekivati beskompromisnu predanost muzici.- Što se repertoara tiče, pripremili smo izbor s nekoliko dosadašnjih albuma, a odsvirat ćemo i dio novih skladbi. Sretna sam što sam okružena tako sjajnim glazbenicima, sviramo zajedno već više od dvadeset godina i kroz sve to vrijeme dijelimo veliku radost zajedničkog muziciranja – rekla je Obrovac.Sam ansambl okuplja muzičare iz različitih zemalja, a svaki muzičar ima svoj specifičan pristup instrumentu.<h2>Zvuk harmonike</h2>- Svima je zajednički osjećaj za karakter pojedine skladbe. Već sam zvuk harmonike sjajnog italijanskog harmonikaša Fausta Bečalosija (Beccalossi) donosi dašak Mediterana, a poseban filigranski pristup sviranju gitare i mandole Uroša Rakovca pridonosi harmonijskoj punoći i originalnosti zvuka ansambla, dok razigrana i ingeniozna ritam sekcija u sastavu Krunoslav Levačić (bubnjevi) i Žiga Golob (kontrabas) drži sve na okupu – dočarala je Obrovac.&nbsp;Istakla je kako ansambl priprema novi materijal, koji će se naći na albumu koji izlazi krajem ove ili početkom sljedeće godine. - To su moje nove skladbe, koje smo početkom ove godine odsvirali na svega nekoliko koncerata, uz jako lijepe reakcije publike, što me posebno veseli – otkrila je Obrovac.&nbsp;<h2>Šetnja Sarajevom</h2>Obrovac je istakla da joj je uvijek drago doći u Sarajevo.&nbsp;- U proteklih dvadeset godina u Sarajevu sam nastupala svega nekoliko puta, a duže sam boravila kada sam radila glazbu za predstave, pa sam imala vremena uživati u šetnjama gradom. Veselim se koncertu – dodala je Obrovac.

Pripremili smo izbor s nekoliko dosadašnjih albuma. Svima je zajednički osjećaj za karakter pojedine skladbe

Višestruko nagrađivana Tamara Obrovac za "Avaz": Rado radim s vašim Sarajlijom Dinom Mustafićem

Producentica Kamernog teatra 55 Adna Rizvan govorila je o o predstavi "Blank", koja je adaptacija istoimene autobiografije Feđe Štukana, čija premijera je održana 10. marta u Kamernom teatru 55.&nbsp;Kakav je proces rada, šta je sve bilo potrebno uraditi, na šta obratiti pažnju, sve su to pitanja na koja odgovore daje Rizvan.<h2>Naučene lekcije</h2>- Bilo je različitih izazova, neki su bili lakši, a neki idalje zahtijevaju dosta truda. Ipak, mislim da ćemo svi izaći iz ovog procesa s mnogo naučenih lekcija, kako u međuljudskim odnosima tako i u profesionalnom smislu. Predstava "Blank“ je vrlo specifična jer ima elemente koncerta s dramom, što je za mene bio potpuno novi izazov. Imati "full“ bend uživo, toliki broj glumaca na sceni Kamernog teatra, koji nije veliki prostor, bio je ozbiljan poduhvat. Proces je trajao neka dva mjeseca, što nije mnogo vremena, pa je sve bilo još zahtjevnije – istakla je Rizvan. Još od djetinjstva se rodila ljubav prema pozorištu, a Rizvan je istakla da je kroz Teatar Fedra u Bugojnu razvila ljubav prema umjetnosti.- U Kamernom teatru sam nešto više od godinu i zaista mi je drago što imam priliku raditi u ovom kolektivu. Jedan od prvih značajnijih projekata bio je „Malograđanska svadba“ reditelja Paola Mađelija (Magellija). To je ujedno bila i prva profesionalna predstava koju sam radila, pa bih nju izdvojila kao svojevrsno „vatreno krštenje“. Izdvojila bih i Dramski studio 55 za srednjoškolce, kao i predstavu „Blank“, koja je nešto potpuno drugačije – kazala je Rizvan.<h2>Malo trikovi</h2>Dodala je da, kao mlada osoba u BiH, u bilo kojem poslu, moraš biti jako strpljiv, uporan i hrabar. - Bez tih osobina prosto nije moguće uspjeti, s obzirom na sve izazove, prepreke, rizike i strahove s kojima se susrećemo. To su možda neke od ključnih vještina koje bih izdvojila i koje još, naravno, treniram kroz različite situacije, pokušavajući da ih usavršim koliko god je moguće. Da nismo svi bili uporni u predstavi "Blank“ i da nismo vjerovali da će projekat zaista biti uspješan i ispričati priču koju treba, vjerovatno bih odustala mnogo ranije i možda nikad ne bih ni završila produkciju.&nbsp;To su te neke male vještine i trikovi koje producenti moraju imati „u malom prstu“ da bi uspješno obavljali svoj posao. Na kraju dana, moramo „prodati“ sve to što radimo, iako mi se ta riječ čini pomalo gruba jer ono što radimo u pozorištu ima mnogo veću vrijednost od same prodaje – naglasila je Rizvan.<h2>VR tehnologija</h2>Za nekoliko dana kreće u novi proces, priprema za predstavu "Stečak Lend“ s Udruženjem "Digi.ba“. - To je veliki projekat koji je već započeo i donosi jednu pravu inovaciju u pozorište jer će to biti predstava u kojoj se koristi VR tehnologija, a glumci će je koristiti kao vrlo važno sredstvo. Paralelno s tim, uskoro krećemo i u proces s rediteljem Harisom Paševićem, što će također biti izazovno, posebno jer je on bio moj profesor na Akademiji – izdvojila je Rizvan.

Predstava je vrlo specifična jer ima elemente koncerta s dramom

Rizvan: Moramo "prodati" sve to što radimo 

Producentica Adna Rizvan za "Avaz": Kakav je proces rada na Štukanovom "Blanku"

Bh. glumica Ejla Bavčić tokom svoje karijere ostvarila je zapažene uloge, a za svoj rad je i višestruko nagrađivana.&nbsp;Jedna od nagrada bila je i za najbolju žensku ulogu u predstavi "Balkanski špijun u Sarajevu“, u adaptaciji i režiji Sulejmana Kupusovića, a po tekstu Dušana Kovačevića po kojem je svojevremeno i snimljen kultni film.&nbsp;<h2>Izazovi uloga&nbsp;</h2>Bavčić je za "Dnevni avaz“ kazala da je bila mlada kada joj je povjerena uloga, ali i da je ponosna šta je uspjela ostariti za nju i uz nju.&nbsp;- „Balkanskog špijuna“ igramo već 13 godina, ali sjećam se da je najvažnije bilo zaboraviti film i prilagoditi se onom "u Sarajevu“ u nazivu predstave – dodala je Bavčić.&nbsp;Istakla je da je teško i gotovo nemoguće izabrati najdražu i najmanje dragu ulogu.- Svaka uloga je podjednak izazov. Sa svakom novom krećete ispočetka da upoznajete osobu koju glumite, pokušavate proniknuti u njene motive, emotivne i praktične reakcije, postati ona. Načelno, možda sa najviše nježnosti gledam na uloge sa kojima sam bila najmanje zadovoljna, ali sa ulogama vam je kao sa djecom. Ni jedno ne volite više ili manje, samo ih volite drugačije, što je uslovljeno njihovom prirodom i vrstom ljubavi koja im je potrebna – kazala je Bavčić.Svoju karijeru gradi od pozorišta do filma i televizije, te otkriva da je za svaki medij različit tempo rada.&nbsp;- Na filmu i televiziji sve ide brže, rascjepkanije. Pozorište vam omogućava da konstantno živite u ulozi i da igrate „hronološki“. Pozorišna scena ograničena je finansijskim mogućnostima. Voljela bih vidjeti više posvećenosti, logističke i artističke hrabrosti. Voljela bih i kada bi pozorišni repertoari imali više smisla, kada bi se postojeće, dobro posjećene predstave igrale redovno – rekla je Bavčić.&nbsp;<h2>Drugačiji uvid</h2>Smatra da je pozorište moćan alat za društvenu kritiku.&nbsp;- Svakako, moć alata uvijek zavisi od onoga ko se njim služi. Predstave nam nerijetko daju jedan drugačiji uvid u svijet u kojem živimo i priliku da se osvrnemo na probleme sa kojima se kao društvo suočavamo, ali ja bih lično voljela da smo još iskreniji i još hrabriji – poručila je Bavčić.&nbsp;<h2>Evropske turneje&nbsp;</h2>U budućnosti Bavčić u planu ima nekoliko evropskih turneja s koprodukcijskim predstavama nastalim pod vodstvom Qendra Multimedia s Kosova.- Sa njima sarađujem od 2022. godine. Novi projekat&nbsp;me očekuje i u NPS-u, kao i igranje predstava u matičnoj kući i Kamernom Teatru 55 – dodala je Bavčić.&nbsp;

Slovenka Vanja Đugum Matović za "Dnevni avaz": Bilo bi mi drago da igram u svojoj domovini

Predstava "Sarajevski trgovac" oduševila publiku u prepunom Narodnom pozorištu

Građani na protestu ispred Parlamenta FBiH: Cijela država je veliki kamenolom

Pisac i glumac Benjamin Bajramović za "Avaz": Umjetnost i kultura su osjetljive stvari

Maja Salkić pročitala emotivnu priču palestinske djevojčice Farah

Obilježena osma godišnjica Muzeja ratnog djetinjstva: Prisustvovali Rajli i Forto

Milomir Kovačević Strašni za “Avaz”: Svaka fotografija je priča za sebe

Glumci SARTR-a posjetili najmlađe pacijente KCUS-a

Bh. glumac Zlatan Školjić za "Avaz": Nastavak snimanja "Testamenta" u aprilu i junu

Glumac Enes Kozličić za "Avaz": Najviše problema imali zbog političara koji ne znaju raditi svoj posao

Influenser Mirza Mustafagić: Najbolji poklon su mi ulaznice za koncert Adele

Grafički dizajner i muzičar Ismar Žalica za "Dnevni avaz": Zbog oca Pjera ne uzimam stvari zdravo za gotovo

Operna pjevačica Hana Salihović za "Avaz": Nema napretka bez vlastitog orkestra

Višestruko nagrađivana Tamara Obrovac za "Avaz": Rado radim s vašim Sarajlijom Dinom Mustafićem

Producentica Adna Rizvan za "Avaz": Kakav je proces rada na Štukanovom "Blanku"

Glumica Ejla Bavčić za "Dnevni avaz": Pozorište je moćan alat za društvenu kritiku

Slovenka Vanja Đugum Matović za "Dnevni avaz": Bilo bi mi drago da igram u svojoj domovini

Predstava "Sarajevski trgovac" oduševila publiku u prepunom Narodnom pozorištu

Građani na protestu ispred Parlamenta FBiH: Cijela država je veliki kamenolom

Pisac i glumac Benjamin Bajramović za "Avaz": Umjetnost i kultura su osjetljive stvari

Maja Salkić pročitala emotivnu priču palestinske djevojčice Farah

Obilježena osma godišnjica Muzeja ratnog djetinjstva: Prisustvovali Rajli i Forto

Milomir Kovačević Strašni za “Avaz”: Svaka fotografija je priča za sebe

Glumci SARTR-a posjetili najmlađe pacijente KCUS-a

Bh. glumac Zlatan Školjić za "Avaz": Nastavak snimanja "Testamenta" u aprilu i junu

Glumac Enes Kozličić za "Avaz": Najviše problema imali zbog političara koji ne znaju raditi svoj posao

Influenser Mirza Mustafagić: Najbolji poklon su mi ulaznice za koncert Adele

Grafički dizajner i muzičar Ismar Žalica za "Dnevni avaz": Zbog oca Pjera ne uzimam stvari zdravo za gotovo

Operna pjevačica Hana Salihović za "Avaz": Nema napretka bez vlastitog orkestra

Višestruko nagrađivana Tamara Obrovac za "Avaz": Rado radim s vašim Sarajlijom Dinom Mustafićem

Producentica Adna Rizvan za "Avaz": Kakav je proces rada na Štukanovom "Blanku"

Glumica Ejla Bavčić za "Dnevni avaz": Pozorište je moćan alat za društvenu kritiku