S osamnaest godina Sarajka Mona Muhidinović spakovala je dva kofera, sjela na avion i otišla u Pariz. Pratila je svoje srce i želje.Sedam godina kasnije postala je magistar hemije na prestižnom Univerzitetu Sorbona u Parizu. Jedina iz naše Bosne i Hercegovine. Nadimak koji joj je prvenstveno majka Vilmana dala – bosanska Marija Kiri (Marie Curie) – tako joj dobro stoji.Zaljubljena u Pariz, ali ipak nije dozvolila da je sva njegova raskošna svjetlost i primamljivost odvuku na drugu stranu i da tako skrene s puta. Svjesna da oko sebe nema nikoga svog, marljivo je učila. I danas je ponosna na sebe, ponosna na svoju majku.Ima nešto u tome kada sam uspiješ, bez pomoći drugih. Pa makar bila riječ i o državi, domovini. Da, BiH joj nije pomogla, ni u kojem smislu.- Kada imate svoj cilj, radite naporno da ga i ostvarite - rekla nam je Muhidinović.Pariza se nije zasitila, no planira da se vrati u BiH i tu nastavi svoju karijeru. Nadamo se da se neće predomisliti, jer ovakvi ljudi zlata vrijede za našu BiH.Mona Muhidinović rođena je 18. decembra 1998. godine.

Bosanska Marija Kiri je magistar hemije na prestižnom Univerzitetu Sorbona u Parizu

Muhidinović: Ima nešto u tome kada sam uspiješ

Mona Muhidinović: Zlata vrijedna hemičarka

Sarajka Mona Muhidinović postala je magistar hemije na prestižnom Univerzitetu Sorbona u Parizu. Ujedno je i jedina iz Bosne i Hercegovine. Tako je zaradila „nadimak“ bosanska Marija Kiri (Marie Curie). - Za mene je ovo veliki uspjeh jer sam se za ovaj korak odlučila isključivo zbog sebe, da bih aplicirala i nadogradila svoje znanje. Pariz mi je oduvijek bio želja, a pružila mi se prilika da je ostvarim. Tako da sam tu šansu i iskoristila. Svaki studij, bilo da je u BiH ili u Francuskoj, zahtjevan je sam po sebi - rekla je Muhidinović za „Dnevni avaz“.<h2>Velika čast</h2>Nju hemija ozbiljnije počinje zanimati od srednjoškolskih dana, a ističe da joj se svidjelo to što je ona svugdje oko nas.- Osnovni dijelovi svijeta koji nas okružuje građeni su od atoma, da nema hemije, ne bi bilo ni nas. Hemija je neophodna i u drugim naukama, kao što su biologija i fizika, a sama hemija vam otvara mogućnosti da radite u različitim branšama. Kao hemičar doći ćete u etapu gdje morate biti maštoviti, kao umjetnik, da zamislite šta se moglo u određenom trenutku desiti, koja reakcija, kojim redoslijedom i potruditi se da to i dokažete. Samim tim, hemija je, u jednu ruku, i umjetnost koje se nikada ne zasitite. Također mi je od velike časti bilo to što sam mogla raditi eksperimente u istim prostorijama kao i Marija Kiri, žena koja je zauvijek promijenila hemiju i otvorila put ženama - kazala je Muhidinović.Njena porodica, posebno majka, veoma je ponosna na nju.- Voli da me zove bosanska Marija Kiri. Moja mama je tokom mog odrastanja uvijek bila tu uz mene i ni u jednom trenutku me nije sputavala i smatram da je to igralo ključnu ulogu u mom uspjehu. Uvijek je u mene ulijevala povjerenje i, iako je bila u Sarajevu tokom mog studija u Parizu, bila je moja najveća podrška, a zapravo i dalje je - istaknula je Muhidinović.Naglasila je da studij na Sorboni nije za studente koji se lako predaju jer je tempo veoma intenzivan.- Ostaje vam vrlo malo slobodnog vremena, ali, uz odgovarajuću disciplinu i trud, moguće se naviknuti na ritam. Došla sam sama u Pariz, sa 18 godina, gdje nisam imala nikoga svog. U početku je bilo vrlo teško, ali se morate pomiriti s tim jer ste se sami odlučili na taj korak. Naravno, kada imate svoj cilj, radite naporno da ga i ostvarite. Teško je naći odgovarajući ritam i organizaciju, jer morate sve sami. A, ako pogriješite, sami snosite posljedice i morate pronaći rješenje. Ali ubrzo shvatate da na greškama najbolje učite. Ako ste bolesni, nema ko da se brine o vama, a udaljeni ste hiljadama kilometara od svoje domovine i ljudi koje poznajete. Jednom kada se naviknete na novi život i kada ste prihvatili pojedine stvari, sve ide bržim tempom - iskrena je Mona. <h2>Rad u “L'Orealu”</h2>Tada osamnaestogodišnja Mona u Pariz je došla s dva kofera i započela novi život.- Bilo je vrlo teško. Na prvoj godini mislim da nisam bila ni svjesna šta se sve izdešavalo i nisam očekivala sve prepreke koje su me dočekale. Malo sam razočarana što u BiH nisu imali sluha da dobijem bilo kakvu podršku tokom studija, a također tu podršku nisam mogla dobiti ni od Francuske ambasade u BiH, što je dodatno otežavalo moj put ka uspjehu - naglasila je Muhidinović.Odradila je šestomjesečno stažiranje u čuvenoj kompaniji “L'Oreal”. Nije slučajno, jer nju interesira kozmetička industrija.- “L’Oreal” je svjetski lider po tom pitanju koji je, također, kupio svjetske kozmetičke marke kao što su „Armani“, „Prada“, „Yves Saint Laurent“, „La Roche Posay“, „Cerave“ i druge. Tu sam mogla da primijenim svoje znanje, kao i da naučim mnogo toga. Tako da bih voljela da u bliskoj budućnosti nastavim raditi u kozmetičkoj industriji. Kozmetička industrija u Francuskoj obuhvata više proizvoda, kao što su šminka, parfemi, proizvodi za njegu kože i kose, tako da ima puno prostora za rad i istraživanje - kazala je Muhidinović.Za sada planira nastaviti raditi i živjeti u Parizu, jer su, kako kaže, mogućnosti za usavršavanje znanja mnogo veće. A kasnije...- Zašto ne prenijeti to znanje i na prostore BiH i otvoriti svoj laboratorij? Smatram da u BiH nedostaje interesiranja za prirodne nauke u smislu da se ne ulaže mnogo u izgradnju kvalitetnih uvjeta za rad i razvoj - zaključila je Muhidinović.<h2>Grad svjetla i romantike</h2>- Pariz je grad o kojem se mašta, kojeg se uvijek potajno priželjkuje. On je toliko fascinantan da sve što nosi makar djelić njegove energije ostavlja snažan dojam. Filmovi, priče, muzika s prizvukom Pariza, umjetnost, sve je toliko profinjeno i obavijeno velom elegancije. Grad svjetla i romantike, Pariz je definitivno metropola koja u sebi krije toliko različitosti, ali ne odstupa od svog prepoznatljivog stila - kazala je Muhidinović o svom „drugom domu“.<h2>Modni centar</h2>Prije odlaska u Pariz, kazala je Muhidinović, bavila se manekenstvom, što je nakratko nastavila u Parizu.- Ali to je oduzimalo previše mog vremena, tako da sam manekenstvo morala ostaviti po strani. Pariz je svakako jedan od svjetskih centara mode i volim da uživam u modnim revijama, kao i sedmicama mode u Parizu - otkrila je Muhidinović.<h2>Kako priča počinje </h2>- U 7. razredu osnovne kao najboljoj učenici škole odobreno mi je školovanje na francuskom koledžu i srednjoj školi CIFS u Sarajevu. Tu sam se zaljubila u francusku kulturu i jezik i sam sistem školovanja. Položila sam francusku maturu po završetku srednje škole i bila primljena na Sorbonu i tu počinje moja priča. Svjesna sam šanse koja mi se pružila dolaskom na studiranje u Pariz. I od velikog je značaja za mladog studenta hemije. Upravo se Antoan Lavoazje (Antoine Lavoisier) smatra ocem moderne hemije – on je za hemiju bio ono što je Njutn (Newton) bio na polju fizike - kazala je Muhidinović.

Ovaj studij nije za one koji se lako predaju

Muhidinović: Ako pogriješite, sami snosite posljedice i morate pronaći rješenje

Mona Muhidinović, jedina magistrica hemije iz BiH na čuvenoj pariskoj Sorboni: Bosanska Marija Kiri uspjela bez podrške države

Almin Karamehmedović upisao je još jedan uspjeh u svojoj karijeri.Jedan od najboljih TV producenata na svijetu, Bosanac i Hercegovac sa adresom u Americi, osvojio je još jednu Emi nagradu.I to za najbolju informativnu emisiju u Americi i to na ABC televiziji.Još jednom je sve članove svoje porodice, bliže i dalje, prijatelje, kolege, Bosance i Hercegove učinio ponosnim.

Karamehmedović već ima pozamašnu kolekciju Emi nagrada.- Stigao je još jedan Emi! Najjači po vrijednosti do sada! Već sam napisao da je samo nebo granica, a moj brat to samo potvrđuje iz godine u godinu! Svaka čast, šampione! Odlazak u svijet prije 28 godina je bila najbolja odluka ikad donesena. Želim svima da barem jednom u životu osjete ovaj ponos i sreću koju ja trenutno osjećam - napisao je Belmin Karamehmedović, Alminov brat.

Emi je osvojio kao producent za najbolju informativnu emisiju u Americi

Nevjerovatni Bosanac: Almin Karamehmedović dodao još jednu Emi nagradu svojoj pozamašnoj kolekciji

Ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i lidera stranke Narod i pravda Elmedina Konakovića vijest o odluci Izborne komisije Stranke demokratske akcije (SDA) zatekla je na istanbulskom aerodromu gdje je sletio pri povratku iz Vašingtona.Konaković je, opće poznato, i bivši član ove stranke zbog čega nam je rekao da ga ova vijest nije uopće iznenadila.<h2>Nije iznenađenje</h2>- Od starta sam govorio da je moja procjena da Mehmedović (Šemsudin, op.a.) neće moći ući u utrku, jer ja još znam kako stvari u SDA funkcionišu. S aspekta BiH, države kojoj zaista treba snažna SDA, šteta je da Izetbegović ne dozvoljava da se SDA reformiše, da bude stranka koja bi sigurno bila u onom starom kapacitetu i sjaju, poželjan partner za odbranu svih tekovina vrijednosti, zaštitu BiH i njenog razvoja. Međutim, s njim na čelu, zaista je tu stranku pretvorio u nešto potpuno drugačije. Sreća je s aspekta nas kao konkurenata SDA. Mogu reći da je za nas lijepa vijest da Izetbegović ostaje na čelu. Mi, kao konkurenti SDA poprilično nam godi ova informacija jer znamo šta se unutar stranke nakon toga uglavnom dešava. Tu će vjerovatno doći do erozije, još nekih i odlazaka, to su novi-budući "izdajnici", svi oni koji napuste SDA. Iz ta dva ugla posmatram. Ali ponavljam, to za mene nije nikakvo iznenađenje. Tako je odradio i prošli Kongres, tako će dok bude imao kuveta baviti se strankom - istakao je Konaković.Konaković je naglasio da je i on bio je jedini kandidat za lidera NiP-a, jer su tako svi zajedno odlučili.- Međutim, SDA kao najveća stranka, s najvećim brojem glasova i najdužim stažom... Koji će ovo Izetbegoviću biti mandat? E to je nešto što je već škakljivo, malo za razmišljanje. U Statutu NiP-a stoji da predsjednik ne može imati više od dva mandata. Ograničili smo ih. Ne mislim da stranke koje imaju vječne lidere i vječne predsjednike imaju festival demokratije - rekao je Konaković.Dodao je da su korijeni SDA u svim porama društva i da je još ima ogroman broj ljudi koji u sistemu rade.<h2>Velika šteta za BiH</h2>- Mi nismo još kako treba prišli toj vlasti, a vlast smo već pola godine, malo više. Jako teško ide smjena i promjena tih kadrova. Njih ima jako puno. Ne mislim da će doći do gašenja stranke, ali ono što se dešava je i vidljivo - unutar SDA ne postoji kritička masa - nego da se Izetbegović okružuje ljudima koji su galamdžije, gundžije, ljudi koji se na svaki način obračunavaju s političkim neistomišljenicima, i to je koncept koji SDA doveo na nivo na kojem nikad nije bila - naveo je Konaković.No, dodao je, ima nešto još opasnije za što Izetbegović radi.- U svom narativu počeo je kreirati poprište sukoba Istoka i Zapada&nbsp; i time nanosi veliku štetu, zaista, državi. To zbog posla koji radim vidim, jer to je potpuno nepotrebno, u BiH se Istok i Zapad mire, sastaju, ljube, svi ljudi su spremni da shvate razlike i da Istok i Zapad podrže BiH nego njegovo liderstvo u kojem on poziva Istok da se suprotstavi Zapadu u BiH. Štetno je. Zato nije dobro. Kao predsjednik NiP-a mogu reći da sam s osmijehom dočekao ovu vijest - zaključio je Konaković.

Šteta je da Izetbegović ne dozvoljava da se SDA reformiše, rekao je Konaković

Konaković o kandidaturi Izetbegovića: Lijepa vijest za nas, uskoro će biti novih "izdajnika" koji će napustiti SDA

Jao, 'đe to ide?!Ovo je prvi komentar profesora i političkog analitičara Envera Kazaza na odluku&nbsp;Izborne komisije Stranke demokratske akcije (SDA) da odbaci kandidaturu Šemsudina Mehmedovića za predsjednika ove stranke, čime Bakir Izetbegović ostaje jedini kandidat.- Demokratija će ostati, ali je ovo kraj demokratije u SDA. Činjenica da je Bakir Izetbegović jedini lider i da je gospodin Mehmedović eliminisan na način na koji je eliminisan, potvrđuje da SDA nije definitivno demokratska stranka. Također, sve one glasine koje su se širile oko SDA, a koje su bile zasnovane na tezi da je Izetbegović naslijedio stranku od oca, sada postaju neka vrsta realnosti - rekao je Kazaz za "Avaz".Dodaje da je dobro što je tako.- Jer SDA sa svojim kriminalom, korupcijom, nepotizmom, uništavanjem Bosne i Hercegovine, skupa s partnerima s kojima je bila na vlasti, definitivno će ostati u opoziciji. Najneomiljenija ličnost na političkoj sceni jeste supruga Bakira Izetbegovića, pa onda on. Tako da je SDA napravila najgori mogući izbor - istakao je profesor Kazaz.Ipak, čestitao je na ovom izboru.- Želim im sve najbolje na njihovom putu, a to najbolje na njihovom putu jedino je dobro po BiH i katastrofalno po SDA - zaključio je Kazaz.

Sve one glasine koje su se širile oko SDA, a koje su bile zasnovane na tezi da je Izetbegović naslijedio stranku od oca, sada postaju realnost

Kazaz o Bakirovoj odluci: Dobro po BiH, katastrofalno po SDA

Kako sve vas koji sjedite na bilo kojoj funkciji na kojoj možete učiniti nešto, bilo šta, više nije stid? Kako se ne osjećate krivima barem malo? Kako spavate noću znajući da one koje su glasale za vas ni večeras neće spavati zbog straha od bivšeg, sadašnjeg ili potencijalnog partnera? Kakvi ste to ljudi kada ste svjesni koliko su zakonske procedure u našoj zemlji komplicirane, a vi imate moć da ih olakšate, pojednostavite, pa napokon uvrstite femicid kao krivično djelo, a – kakav šok! – ništa ne radite u vezi s tim?Region je ostao zgrožen brutalnim ubistvom Nizame. I tada su se svi oglašavali, saosjećali, govorili ''nijedna više''. Iskoristite barem ono osnovno obrazovanje pa izbrojte koliko žena je samo otad ubijeno, prebijeno, doživjelo prijetnje!Jer nama, ženama, ne trebaju vaša saosjećanja i empatija. Imamo je dovoljno u sebi. Trebaju nam zakoni, a u okviru njih zaštita i sigurnost.Treba nam da, uz sve dokaze o nasilju, počinilac, naš dželat, ne bude pušten na slobodu niti da ima mogućnost da je plati. Tako ćete nam pomoći. Meni, vama nepoznatoj, i hiljadama drugih, možda sutra i vašoj majci, kćerci, unuci.Samo hranite zvijeri nepoduzimanjem ničega.Klara iz Ljubuškog je bila primorana na to da medijima pošalje audiosnimak svog batinanja, preklinjanja da uzoran građanin, sportista, prestane da je udara. Dok joj uzvraća sve gnusnijim prijetnjama.Kako vas nije stid? Pitam opet.Hoćete da izazovete toliki bijes javnosti da na ulicama tražimo pravdu? Niste daleko od toga. Jer nijedan vaš izgovor više ne pije vode.Nikoga ne zanima kako ne možete, ne zanimaju nas prepreke, izabrani ste da rješavate probleme, pa, gospodo i gospođe, izvolite, riješite.Stidite se i vi koji još tastature koristite kako biste ponizili bilo koju ženu koja je sakupila snage pa se usprotivila zlostavljaču. Komentari poput „zaslužila je“, „nešto mu je morala uraditi“ moraju se drastično, također, kažnjavati. Ne samo da povređujete tu ženu kojoj to pišete već i svaku koja isto ili slično proživljava, pa se zbog vas nenormalnih (u najmanju ruku) predomisli i ostane u takvom odnosu. Modra, krvava, uplakana... Stidite se.

Samo hranite zvijeri nepoduzimanjem ničega

Nećemo empatiju, hoćemo zakone

U Sarajevu je večeras upriličena premijera autobiografskog filma "3211" Stefana Đurića Raste. Muzičar koji uživa veliku slavu u regionu u jednom momentu je odlučio da će svoju priču o jednom periodu života prikazati na velikim platnima.<h2>U zatvoru napisao kompletan album</h2>Konkretno o boravku u zatvoru od oktobra 2020. do januara 2021. godine kada je zatvoren zbog nedozvoljenog držanja opojne droge. Priznao je da je droga bila namijenjena ličnoj upotrebi te je postignut dogovor da godinu bude u kućnom zatvoru.No šta je to zaista za njega značilo mnogi ne znaju. Posebno odvojenost od kćerke Tare.Sa svojom ekipom Rasta se večeras u Sarajevu družio s publikom, pravio selfie i davao autograme. Interesantno je da je popularni reper odlučio da "skine" upečatljive dredove, po kojima je godinama bio poznat.Premijerno je već prikazan u srbijanskim gradovima, a, nakon Sarajeva, putuje u Banju Luku, a potom u Evropu. Naposlijetku, naredne godine, promovirat će ga i u Americi.Rasta je u zatvoru napisao kompletan album pod istim nazivom kao i film "3211", ali muzika neće biti dostupna ni na jednoj streaming platformi dok se ne okonča promotivna turneja. Tako da će publika novi set pjesama moći slušati isključivo u kinima - uz film. Naziv filma ustvari predstavlja broj ćelije u kojoj je bio.<h2>Sloboda je neprocjenjiva</h2>Rasta je u Sarajevu poručio da im je cilj da poruku prenesu na pravi način.- Mislim da je bioskop svakako to mjesto, gdje se okupljaju i porodice. Očekujem raznoliku publiku. Imali smo nevjerovatnu lepezu ljudi koja je prisustovala premijerama i projekcijama - rekao je Rasta.A poruka je - sloboda je neprocjenjiva.- Moj cijeli život je javan i kao u izlogu. Ljudi prosto posmatraju i gledaju. Htio sam da ispričam priču kakva jeste, a ne samo kako mediji i okolina predstavljaju - rekao je muzičar.

Na početku projekta smatrali su ga neostvarljivim.- Pravili smo ovaj film ne da populiziramo kriminal ni da stavljamo neke momente koji su komercijalni - naglasio je Rasta.Istakao je da mu je bitno da publika sama, nakon gledanja filma, shvati to. A u sličaju da bude obrnuto, poručio je da ih čeka ono što je i njega.- Film daje odgovore na mnoga pitanja - rekao je.<h2>Tara već vidjela film</h2>Njegova kćerka Tara je na beogradskoj premijeri saznala gdje je njen otac ustvari bio dok su joj govorili da je u Njemačkoj i da radi.- Kćerkica je već vidjela film, bila je na premijeri u Beogradu i bilo je zanimljivo.Bilo je turbulentno. Dugovao sam joj da zna gdje sam bio cijeli taj period - iskren je bio Rasta.Naglasio je da mu uskraćenje slobode do tada nije bilo poznato.- Do tada nisam imao priliku da osjetim šta znači nedostatak slobode i šta znači kada ne odlučuješ sam o sebi. U čovjekovom biću je da bude slobodan - zaključio je Rasta.

Pravili smo ovaj film ne da populiziramo kriminal ni da stavljamo neke momente koji su komercijalni, naglasio je Rasta

Rasta bez dredova u Sarajevu: "3211" je priča o meni, ne kakvom me mediji predstavljaju

Nedavne izjave visokih evropskih dužnosnika, poput Žozefa Borelja (Josep Borrell), Šarla Mišela (Charles Michel) i Olivera Varheljija (Varhelyi), da će Evropska unija (EU) do 2030. godine primati nove članice ulile su nadu Bosni i Hercegovini. <h2>Politička agenda</h2>To bi značilo da bi BiH za manje od sedam godina mogla postati dio evropske porodice. Ipak, nad “glavom” joj vise neophodne reforme, koje naše vlasti sporo ispunjavaju. I dok međunarodni zvaničnici u našoj zemlji pozivaju na hitno ispunjenje 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, njihovo (ne)ispunjavanje nije jedini problem s kojim se suočavamo.Naime, nije samo do zemalja kandidata da ih EU prihvati u članstvo već i do postojećih članica, tačnije njih 27.Svjesni ovog problema, vlade Francuske i Njemačke prethodne sedmice predstavile su ministrima u Briselu izvještaj u kojem se navodi da EU mora radikalno izmijeniti sistem odlučivanja i finansiranja da bi se 27-člani blok bio spreman do 2030. godine proširiti na nove zemlje.- Iz geopolitičkih razloga, proširenje zauzima visoko mjesto na političkoj agendi EU, koja, međutim, još nije ni institucionalno ni politički spremna za to - piše u izvještaju.U dokumentu se navodi da bi EU trebala odlučivati kvalificiranom većinom umjesto jednoglasno u nekim područjima.Jednoglasno odlučivanje propisano je za pitanja iz vanjske i sigurnosne te porezne politike u finansiranju EU, u nekim područjima pravosuđa i unutrašnje politike te socijalne sigurnosti i zaštite.<h2>Virtuelne članice</h2>U ovom prijedlogu reforme EU detalji nisu do kraja definirani, no, u suštini, radi se o dokumentu „Evropa više krugova“, po kojem bi se nova EU sastojala od četiri kruga zemalja.U prvom bi bile najdublje integrirane članice EU, zemlje s eurom kao zajedničkom valutom i članice Šengena.Drugi krug bi činile sve države sadašnje EU, dok bi u trećem bile „virtuelne članice“, koje formalno nisu dio EU, ali imaju status pridruženih članica. Četvrti krug činio bi forum Evropska politička zajednica, odnosno sve države Evrope, izuzev Rusije, Bjelorusije i Vatikana, koji bi predstavljao tek platformu za razmjenu mišljenja.Ukoliko ovaj prijedlog bude usvojen, nije teško pretpostaviti u kojem bi se krugu zemalja BiH mogla naći.Postavlja se pitanje bi li to bila EU kakvu poznajemo sada.<h2>Borba Brisela</h2>Neke vlade i stručnjaci već su kritizirali imperativ jednoglasnosti, ocjenjujući da on uveliko usporava, pa čak i blokira razvoj Unije, jer sve odluke u navedenim područjima moraju se svesti na najniži zajednički nazivnik.S druge strane, ako se taj zakon promijeni, morat će se donijeti amandmani na ugovore EU, što bi bio dug i težak proces, koji bi i sam zahtijevao jednoglasnost. Stručnjaci pozivaju na jačanje uvjeta da vlade država članica moraju poštivati vladavinu zakona i evropske vrijednosti kako bi imale pravo na novac iz EU fondova.Tu preporuku treba gledati u kontekstu činjenice da se Brisel godinama bori s nacionalistički i autoritarno nastrojenim vladama Poljske i Mađarske. Trenutno osam država ima kandidatske statuse: Turska, Ukrajina, Moldavija, Albanija, BiH, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija, dok su Gruzija i Kosovo potencijalni kandidati.

U dokumentu se navodi da bi EU trebala odlučivati kvalificiranom većinom umjesto jednoglasno u nekim područjima

Predložen novi format evropskih integracija: Upitan sistem odlučivanja EU prije proširenja, nije samo do BiH

U jednoj od bihaćkih ulica sinoć je došlo do saobraćajne nesreće.Prema informacija portala "Avaza", u nesreći je učestvovao motocikl kao i dva vozila.- Bila je nezgoda, u pitanju su teže tjelesne povrede motocikliste, koje nisu opasne po život. Uviđaj je završen, prema našim informacijama motociklista je izazvao nezgodu. Osim njega, u nesreći su učestvovala dva automobila - rečeno nam je iz Operativnog centra Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona (MUP USK).

Osim motocikla, u nesreći su učestvovala dva automobila

Motociklista skrivio nesreću, pa zadobio teže tjelesne povrede

Veliki požar koji je sinoć izbio u hali fabrike "Creativa" u Bihaću lokaliziran je.Kako je rečeno za portal "Avaza" iz Operativnog centra Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona izgorili su pomoćni objekti.

- Nastradalih nije bilo. Uviđajne radnje su u toku, odnosno pošto je požar bio sinoć kasno, sada će se vršiti uviđajne radnje. Više informacija nemamo. Uviđaj će pokazati šta je bilo - rečeno nam je iz MUP-a USK.Fabrika "Creativa" se bavi proizvodnjom namještaja.

Nastradalih nije bilo, rečeno nam je iz Operatinog centra Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona

Izgorjeli pomoćni objekti fabrike u Bihaću: Uviđaj će pokazati šta je bilo

Izborne malverzacije i krađe učestale su u našoj zemlji, zbog čega građani Bosne i Hercegovine sve manje vjeruju izbornim procesima. Evropska unija i Sjedinjene Američke Države obavezale su se da budu posrednici u pregovorima o izmjenama i eventualnim dopunama Izbornog zakona u BiH. <h2>Efikasnost procesa</h2>Nije mnogo toga postignuto do sada, a pred nama je nova izborna godina, kada će se birati lokalni predstavnici vlasti.Ipak, na upit „Avaza“, portparol Delegacije EU u BiH Ferdinand Koenig naglasio je da ustavna i izborna reforma ostaju ključno pitanje za BiH.- Presuda “Sejdić i Finci” i druge presude Evropskog suda za ljudska prava još se ne rješavaju, što za rezultat ima diskriminatoran izborni sistem. Štaviše, kredibilni navodi o izbornim prevarama i dalje podrivaju povjerenje u izborni sistem, a preporuke OSCE-a, ODIHR-a i GRECO-a u vezi s izbornim sistemom i dalje su neriješene. Nema sumnje u to da je potrebno ojačati integritet, transparentnost i efikasnost izbornog procesa, a posljednjih godina nije napravljen značajan napredak - naglasio je Koenig.Ekskluzivno za „Avaz“ otkrio je nove tehničke standarde kao moguće alate za sprečavanje izborne krađe.- Postoji niz dostupnih opcija za korištenje moderne tehnologije za unapređenje integriteta izbornog procesa. Naprimjer, identifikacija birača može biti olakšana putem skenera otiska prsta ili skenera lične karte. Glasački listići na biračkim mjestima mogli bi se skenirati kako bi se ograničile daljnje neovlaštene radnje. Postoje elektronski alati koji olakšavaju prebrojavanje, kao i brzu komunikaciju izbornih rezultata. Štaviše, neke zemlje su uvele videosnimanje na biračkim mjestima i u centrima za brojanje - otkrio je Koenig.Iako je dostupan niz opcija, njihova implementacija, kako ističe Koenig, predstavlja izazove. <h2>Finansijska sredstva</h2>- Prije svega, mogle bi biti potrebne izmjene i dopune Izbornog zakona BiH kako bi se omogućilo potpuno uvođenje ovih opcija. Drugo, uvođenje novih tehnologija treba temeljno testirati i pilotirati, uključujući i uzimanje u obzir ograničenja koja postavlja priroda mnogih biračkih mjesta u BiH. Konačno, potrebna su značajna finansijska sredstva, uključujući i opremu, osiguravajući adekvatan kapacitet za upravljanje. EU trenutno podržava Centralnu izbornu komisiju (CIK) BiH u pilot-studiji elektronske identifikacije birača i saopćavanja rezultata prebrojavanja - naglasio je.Upit smo poslali i Ambasadi SAD u BiH, iz čijeg su ureda za odnose s javnošću naglasili da SAD već duže vremena podržavaju donošenje paketa amandmana za unapređenje integriteta u izbornom procesu koji se bavi pitanjima koja su OSCE i GRECO definirali u svojim izvještajima o izbornom procesu u BiH.

- Vjerodostojne tvrdnje o široko rasprostranjenim prevarama i neregularnostima tokom izbora u oktobru 2022. naglašavaju potrebu, važnost i hitnost donošenja paketa amandmana za unapređenje integriteta u izbornom procesu. Građani BiH imaju pravo očekivati da će se njihov glas računati onako kako su glasali, a da se političke stranke neće upuštati u prevare i druge izborne smicalice kako bi promijenile ishod izbora - zaključili su iz Ambasade SAD.<h2>Vrijeme brzo curi</h2>Portparol Delegacije EU u BiH Koenig smatra da, uz političku volju, još ima vremena da se realiziraju neophodne promjene i reforme te osigura da se sljedeći izbori održe uz snažniji integritet.- Dosta se radilo na paketu amandmana koje su usaglasile brojne političke stranke. Prijedlog je dostavljen Parlamentarnoj skupštini BiH i to je i dalje dobar početak za daljnje rasprave o integritetu izbornog procesa. Međutim, vrijeme brzo curi i CIK-u treba dati dovoljno vremena da provede bilo kakve nove promjene. Koalicione stranke su oformile radnu grupu za razmatranje Izbornog zakona, ali EU nije zaprimila zahtjev za pomoć u njenom radu. Očekujemo od bh. vlasti da iskoriste prilike kandidatskog statusa da krenu naprijed sa zakašnjelim reformama koje će uskladiti BiH s evropskim standardima i omogućiti napredak na evropskom putu, uključujući i prioritet za unapređenje izbornog okvira - naglasio je Koenig.

Postoji niz dostupnih opcija za korištenje moderne tehnologije za unapređenje integriteta izbornog procesa, kazao je Koenig

Novi tehnički standardi EU za sprečavanje izborne krađe: Kako će se identificirati birači i registrirati listići

Džo Bajden (Joe Biden), kao predsjednik jedne od najmoćnijih sila svijeta – Amerike, stao je jučer pred lidere drugih država tokom Generalne skupštine Ujedinjenih naroda i jasno i glasno ponovio podršku Ukrajini te želju za prekidom krvavog sukoba uz diplomatska rješenja pravednog i trajnog mira.Naglasio je da Rusija jedina snosi odgovornost za ovaj rat te da ni SAD ni druge države ne smiju dozvoliti da prođe bez posljedica.Bajden nastavlja put koji su utrli neki od njegovih prethodnika. Svjestan da, iako su jedna od najmoćnijih nacija, ne mogu zatvoriti svoje granice i pustiti ostatak svijeta da se bori sa svojim problemima. Iako, ruku na srce, i Amerika ima svojih.Ne treba samo Amerika svijetu već i ostatak svijeta treba Americi.- Nijedna nacija ne može sama odgovoriti na izazove današnjice - poručio je američki predsjednik.A mi u Bosni i Hercegovini najbolje znamo šta znači kada imaš podršku svijeta u ključnim trenucima.

Ne treba samo Amerika svijetu već i ostatak svijeta treba Americi

Džo Bajden: Podrška Amerike

I opet nije šija, nego vrat. I opet Milorad Dodik i njegovi poklonici tvrde jedno, a čitav svijet drugo.Sada zamišljaju i izmišljaju granice između entiteta. Šta bi ustvari to značilo? Znamo da manji bosanskohercegovački entitet Republika Srpska nije država. Ili bi to, po Dodikovom, značilo i da je veći entitet Federacija BiH država? Šta je onda Distrikt Brčko? Šta je onda u toj njihovoj horor priči ili bajci, zavisi kako ko gleda, onda država Bosna i Hercegovina? Ili je to država u okviru koje su druge manje države?Nije i nikada neće niti može to biti.Da ponovimo gradivo. Uzmite i Vi, gospodine Dodik, zajedno s dodikovcima, štivo u ruke pa čitajte iznova – granica NE POSTOJI, RS je entitet u okviru države Bosne i Hercegovine, ono što vi nazivate granicom jeste međuentitetska linija i ništa više od toga. I dalje ste državljani Bosne i Hercegovine. I, pobogu, pomirite se s tom činjenicom ili, jednostavno, idite gdje vam je bolje, jer za vama niko plakati neće. Ni oni koji vas podržavaju kada napokon shvate da nemaju hljeba jesti, da uništavate zarad sebe sve ono što im je potrebno za dostojanstven život.Glavni baja u selu inače biva zaboravljen, jer je ništa osim baje.Čudni su ljudski umovi. Zbog svoje ograničenosti i zatucanosti prave i granice tamo gdje one ne postoje. A oni koji su devedesetih pokušali prekrajati granice... Pa, znamo svi kako i gdje su završili.Mada, imaginarno postavljanje granica gdje one, da ponovimo, ne postoje, moguć su znak ozbiljnih problema. I to ne političkih.Zar Vas nije sramota da Vas stranci, kako ih nazivate, moraju podsjećati na to šta nalaže Ustav BiH?!

Oni koji su devedesetih pokušali 
prekrajati granice... Pa, znamo svi kako i gdje su završili

Imaginarne granice i druge psihoze

Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) zasjeda u Njujorku. To je njeno 78. izdanje. Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić u Njujork je stigao sinoć, a, kako saznaje "Avaz", on će se obratiti u srijedu, 20. septembra, oko 10:30 sati po tamošnjem vremenu, odnosno oko 16:30 po našem vremenu.Ovogodišnja tema zasjedanja Genaralne skupštine Ujedinjenih nacija je “Ponovna izgradnja povjerenja i ponovno poticanje globalne solidarnosti”. Sutra su, između ostalih, planirana obraćanja američkog predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden) i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.Svi oni govorit će u okviru generalne debate, koja predstavlja priliku da lideri zemalja raspravljaju o svjetskim problemima.

Sutra su, između ostalih, planirana obraćanja američkog predsjednika Džoa Bajdena i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog

Komšić se pred Generalnom skupštinom UN-a obraća u srijedu

Ovogodišnje izdanje Sarajevo Film Festivala donijelo je brojna domaća, svjetska i regionalna ostvarenja u kojima je publika mogla uživati. Jedno od njih je sigurno i „Smrt djevojčice sa žigicama“, ostvarenje nastalo prema prvom romanu i prvom bestseleru Zorana Ferića, nagrađivanog hrvatskog književnika. Uloge su ostvarili brojni glumci iz susjedne Hrvatske, među kojima su i Goran Navojec i Slavko Sobin. Ipak, naslovnu ulogu igra bh. glumica Elma Juković, koju će publika u redovnoj projekciji u bh. kinima moći gledati od 21. septembra.<h2>Novi izazov</h2>Svjetsku premijeru ovo ostvarenje imalo je na ranije održanom Pulskom filmskom festivalu, potom međunarodnu na Festivalu u Sarajevu, a prije nekoliko dana i u Zagrebu.Juković je u razgovoru za „Dnevni avaz“ govorila o svojoj ulozi Rumunke Marilene u filmu „Smrt djevojčice sa žigicama“ i zašto je bila jedna od najzahtjevnijih u njenoj dosadašnjoj karijeri.- Super su reakcije. Sada zavisi ko šta očekuje. Film je rađen prema knjizi Zorana Ferića, koji je izuzetan pisac. Jako teško je bilo u Sarajevu naći knjigu, jedna je bila u biblioteci. Pročitala sam je i oduševila sam se kako dobro čovjek piše. Nisam mogla vjerovati da ga nisam ranije čitala, jer je to prezabavno. Film, naravno, prikazuje suštinu knjige, koju, u svakom slučaju, možete doživjeti na mnogo više načina – kazala je Juković.

Režiju potpisuje Goran Kulenović, a Juković ističe da produkcija nije slučajno odlučila raditi upravo s njim.- Kulenović ima svoj stil koji je vrlo tačan i linearan i ne ide u artizam, već u ono što je komercijalno, jasno. Priča je obimna ima mnogo karaktera i sve to stane u dva sata. Moglo bi i u mini seriju da sve ide – istakla je Juković.Lijepa Elma igra djevojku koja je ubijena, što se vidi iz prvih scena u filmu, kao i nedavno objavljenom trejleru. Upravo zbog toga, a i još jedne velike novine, odnosno da ima muški spolni organ, za Juković je ovo bila izazovna uloga. Ova druga stavka izazvala je pitanje kako će biti prihvaćeno kod publike u svim zemljama bivše Jugoslavije s obzirom na to da važe za staromodne, a u mnogima su ovakve teme još tabu.<h2>Sati smrzavanja</h2>- Moji prijatelji su oduševljeni, sviđa im se. Radujemo se distribuciji, kada bude u kinu. Meni je sve bilo jako izazovno. Baš je kompleksna uloga. Nisam imala priliku da igram mrtvaca.&nbsp;Koliko to zvuči banalno, a nekako je najteže što sam ikada radila. S obzirom na to da imam ogromne rane po tijelu. Imali smo vremenske uslove koji su bili kritični. Rađena je maska šest ili sedam sati, ja ležim na nekom podu, ne smijem da se mrdam. Onda me tako prenose u kombi, idemo na lokaciju, pa još 12 sati snimanja, smrzavanja, bura, vjetrova. I kad gledaš film, nemaš zapravo pojma šta je sve iza toga – iskrena je Juković.Priznaje da je za nju to bilo novo i specifično, ali i da su takvi izazovi suština njenog posla.- Uloga je specifična i po rodnom smislu. Ima osobine i muškog i ženskog spola, ali je po rođenju žena s osobinama ovog drugog. Specifično je jer se pisac inspirisao stvarnim ljudima iz 70-ih godna kada je Rab (otok na kojem je film sniman, op.a.) bio neko LGBTQ okupljalište ljudi sa svih strana. Imala sam toliko toga da istražujem. Ovaj posao je nevjerovatan, može se ići u stvari koje nikad ne biste na taj način istraživali. I dokle se stvori empatija s ljudima koje glumite, različitih karaktera, bili oni zlobnici ili pozitivci, opet se razumijevanje pronađe za sve – naglasila je Juković.

Sama uloga ju je natjerala na razmišljanje o rodnosti.- Moja percepcija shvatanja različitosti potpuno se promijenila i koliko su ljudi kod nas neosviješteni. Ljudi koji su drugačiji od nas, na marginama margina su. I to se ne vidi ovako, jer svako ima svoj život. A u svijetu je sve to toliko zaštićeno. Na Zapadu je došlo do toga da se to poštuje i prihvata. Voljela bih da kroz moju ulogu i to što sam ja uradila, urade i drugi - pomjere svoje granice. Neki ljudi koji su možda konzervativniji i imaju neke blokade ne bi to učinili. A to je sve normalno, život je to, i o tome se treba pričati – kazala je Juković.Elma Juković briljirala je u ulozi Doli Bel u predstavi Kamernog teatra 55 „Djećaš li se Doli Bel“, nastaloj prema tekstu Abdulaha Sidrana, a pod rediteljskom palicom maestralnog Kokana Mladenovića. I na neki način Juković je ostala Doli Bel.Zbog toga smo je pitali o toj ulozi i smeta li joj što je tako oslovljavaju.<h2>Odlazak Tuke</h2>- Doli Bel je zvučna. Mediji to uvijek povezuju. I meni je to drago, ali počinje da mi para uši. Super je nekoga vezati za neku ulogu, u smislu spominjati to, ali do neke mjere... To je uloga iz predstave, to nije isto. Koliko je ljudi imalo prilike da pogleda tu predstavu do sada, pogledalo je. U svakom slučaju, to je jedno od divnih iskustava i nekako se nadam da ćemo se okupiti, da će se možda ta predstava nastaviti igrati – kazala je Juković.Prisjetila se kolege Mirsada Tuke, koji je preminuo 11. jula, a koji je i igrao u spomenutoj predstavi.- Imali smo specijalno nesretnu okolnost da nam je preminuo naš dragi kolega, stvarno divan glumac i čovjek, Mirsad Tuka. Uopće ne znam da li će biti moguće nama emotivno da to iznesemo, da igramo bez njega. Ali na neki način možda i trebamo upravo zbog njega, in memoriam. Bilo bi lijepo da to učinimo. Pa ćemo naći neki put – istakla je Juković.<h2>Saradnja s Mustafićem</h2>- Mnogo toga se izdešavalo od uloge Doli Bel. Spomenula bih premijeru „Majke“ reditelja Dine Mustafića, riječ je o Velerovoj trilogiji. To mi je bio prvi put da radim s Dinom i bilo je sjajno. Počinje nova sezona, bacamo se na daske koje život znače. U svakom smislu sve ide dobro – kazala je Juković.

<h2>Sjajna ekipa</h2>- Odlično je bilo sarađivati s kompletnom ekipom „Smrt djevojčice sa žigicama“. Na Rabu sam imala nekoliko dana snimanja, ali sam bila dugo tamo. Radili su mi mnogo proba zbog maske i kose. Bilo je predivno iskustvo, sprijateljili smo se. Vrlo profesionalno, lagano, sve je bilo okupljeno oko filma i posla. I ekipa iza kamere je toliko profesionalna i divna – oduševljeno je rekla Juković.<h2>Teže je raditi ljubavne intimne scene</h2>Glumica je govorila i o scenama golotinje.- To su scene gdje se zaista ništa specijalno ne vidi. Mislim da je teže raditi neke ljubavne intimne scene nego ovakvo nešto. Jedino ako se ja ne bih osjećala ugodno u tom okruženju i s tom ekipom. Ali to nije bio slučaj. I naravno da bih odustala da jeste. Kada se ne osjećam dobro, onda ne mogu do kraja to odraditi. Imala sam sreću do početka, kada me Kula izabrao, rano smo počeli komunicirati i kroz ulogu i kroz probe, toliko je povjerenje ulio u mene. Divan je i reditelj i čovjek, toliko temeljan, sistematičan. Nije bilo nikakvih momenata kada bih se osjetila na neki način ugroženom – kazala je Juković.

Naslovna uloga u filmu „Smrt djevojčice sa žigicama“, koji u bh. kina dolazi 21. septembra

Glumica Elma Juković otvoreno za "Dnevni avaz“ o karijeri, kolegama, privatnom životu: Para mi uši kada me zovu Doli Bel

Milorad Dodik nastavio je svoju praksu crtanja meta na čelo nepodobnim medijima i novinarima. Napao je ponovo ekipu BN televizije, koja, zajedno s još nekoliko medija iz RS, poput Buke i N1, konstantno trpi uvrede, klevete, nepoštovanje, kao i onemogućavanje obavljanja svog posla. Još kad se tome doda ponovna kriminalizacija klevete, koja je već neko vrijeme na snazi, postavlja se pitanje gdje je i kuda ide novinarstvo. <h2>Bit će gore</h2>Aleksandar Trifunović, glavni i odgovorni urednik projekta Buka, za „Avaz“ je rekao da se efekt zakona kojim se ponovo kriminalizira kleveta, nažalost, osjeti od onog trenutka kada je najavljen. - Donošenje je samo potvrdilo tu tezu, a u vidu, prije svega, velike obazrivosti i novinara, većine, a i onih koje mi pozivamo za izjave. Drastično se smanjio broj onih koji žele da govore o društvenim problemima. Oni novinari koji su pisali ranije o problemima, nastavili su, a oni koji su možda bili negdje između, odlučili su da ne pišu. Došlo je do jednog potpunog otežavanja rada, čak i obesmišljavanja - rekao je Trifunović.Naglasio je da je, što se tiče ponašanja Milorada Dodika prema novinarima, ono isto i ići će samo nagore.- Zato što on zna da, i kada napadne neke novinare i kada ih prozove, ostat će dovoljan broj onih koji će ga slušati šta god da on govori. Štaviše, koji će mu nabacivati pitanja na volej u kojima se on dobro snalazi, a koja najčešće nemaju nikakve veze sa životom. Čim ga pitate bilo koje pitanje na koje nema odgovor ili ne želi da ga da, dobit ćete bijes, ljutnju, zabrane i slično. On se neće promijeniti. Pitanje je samo hoće li se novinarska zajednica promijeniti jer ne postoje tu pravila. Novinari moraju biti solidarni, trebali bi barem biti. Ali to, nažalost, nije slučaj i bojim se da to nećemo doživjeti. Novinarstvo je jedna od najnesolidarnijih profesija u BiH. I to je ustvari naš najveći problem - istakao je Trifunović.<h2>Spor proces</h2>Sudovi su, dodaje, dužni da rade po postupcima koji se pokrenu i za medije u FBiH, a pred sudovima u RS.- To može dovesti do situacija da vi jednostavno odgovarate za tekst koji ste napisali o RS i da vas policija zove. Mislim da je javnost pogrešno shvatila da je ovo problem samo novinara. Ta nezainteresovanost koju je javnost pokazala ohrabrila je Dodika da on istraje u ovom zakonu. On je zainteresovan za birače, a da su oni pokazali da su zainteresovaniji da zadrže slobodu medija na bilo kojem nivou, on bi izašao, nevoljno, ali ususret. Ovako je Dodik shvatio da neće izgubiti ništa od popularnosti ako i dalje krene nametati. Imamo ogroman problem, bit će spor proces, ali će biti neminovno gušenje, odnosno slabljenje slobode govora na ovom prostoru - naglasio je Trifunović.<h2>Ostat će propaganda</h2>Trifunović je istakao da je novinarski posao sam po sebi težak.- Ako se on bude dodatno otežao i ako budete imali dodatne prepreke za slobodan novinarski rad, novinari će odustajati od profesije. Pitanje je ko će izdržati to teže. Mediji će se gasiti sami od sebe. I publika će, na kraju krajeva, prestati da čita nezanimljive novine. Izgubit ćemo medijski sadržaj, ostat će samo propaganda - rekao je Trifunović.

Mona Muhidinović: Zlata vrijedna hemičarka

Mona Muhidinović, jedina magistrica hemije iz BiH na čuvenoj pariskoj Sorboni: Bosanska Marija Kiri uspjela bez podrške države

Nevjerovatni Bosanac: Almin Karamehmedović dodao još jednu Emi nagradu svojoj pozamašnoj kolekciji

Konaković o kandidaturi Izetbegovića: Lijepa vijest za nas, uskoro će biti novih "izdajnika" koji će napustiti SDA

Kazaz o Bakirovoj odluci: Dobro po BiH, katastrofalno po SDA

Nećemo empatiju, hoćemo zakone

Rasta bez dredova u Sarajevu: "3211" je priča o meni, ne kakvom me mediji predstavljaju

Predložen novi format evropskih integracija: Upitan sistem odlučivanja EU prije proširenja, nije samo do BiH

Motociklista skrivio nesreću, pa zadobio teže tjelesne povrede

Izgorjeli pomoćni objekti fabrike u Bihaću: Uviđaj će pokazati šta je bilo

Novi tehnički standardi EU za sprečavanje izborne krađe: Kako će se identificirati birači i registrirati listići

Džo Bajden: Podrška Amerike

Imaginarne granice i druge psihoze

Komšić se pred Generalnom skupštinom UN-a obraća u srijedu

Glumica Elma Juković otvoreno za "Dnevni avaz“ o karijeri, kolegama, privatnom životu: Para mi uši kada me zovu Doli Bel

Aleksandar Trifunović o pritisku na medije za "Avaz": Nezainteresiranost javnosti ohrabrila je Dodika

Mona Muhidinović: Zlata vrijedna hemičarka

Mona Muhidinović, jedina magistrica hemije iz BiH na čuvenoj pariskoj Sorboni: Bosanska Marija Kiri uspjela bez podrške države

Nevjerovatni Bosanac: Almin Karamehmedović dodao još jednu Emi nagradu svojoj pozamašnoj kolekciji

Konaković o kandidaturi Izetbegovića: Lijepa vijest za nas, uskoro će biti novih "izdajnika" koji će napustiti SDA

Kazaz o Bakirovoj odluci: Dobro po BiH, katastrofalno po SDA

Nećemo empatiju, hoćemo zakone

Rasta bez dredova u Sarajevu: "3211" je priča o meni, ne kakvom me mediji predstavljaju

Predložen novi format evropskih integracija: Upitan sistem odlučivanja EU prije proširenja, nije samo do BiH

Motociklista skrivio nesreću, pa zadobio teže tjelesne povrede

Izgorjeli pomoćni objekti fabrike u Bihaću: Uviđaj će pokazati šta je bilo

Novi tehnički standardi EU za sprečavanje izborne krađe: Kako će se identificirati birači i registrirati listići

Džo Bajden: Podrška Amerike

Imaginarne granice i druge psihoze

Komšić se pred Generalnom skupštinom UN-a obraća u srijedu

Glumica Elma Juković otvoreno za "Dnevni avaz“ o karijeri, kolegama, privatnom životu: Para mi uši kada me zovu Doli Bel

Aleksandar Trifunović o pritisku na medije za "Avaz": Nezainteresiranost javnosti ohrabrila je Dodika