Prvi blok od 50 bitcoina izrudaren je 3. januara 2009. od strane tajanstvenog tvorca Satoshi Nakamota. Kako je nazvan Genesis bloka, koji je započeo industriju kriptovalute koja ima trenutnu tržišnu kapitalizaciju od 200 milijardi dolara. Početak bitkoina umotan je u tajnosti, jer niko ne zna ko ga je zapravo stvorio ili šta ga je stvorilo.
Bitcoin je digitalni novac, stvoren i čuvan elektronski. Bitcoin nije printan i nije kontroliran od strane bilo koga. Proizvode ga brojni ljudi pomoću računara u cijelom svijetu, koristeći software koji rješava matematičke probleme. Bitcoin je prvi primjer ovakve valute nazvane kriptovaluta (cryptocurrency).
Bitcoin se koristi za kupovinu u elektroničkom obliku. U tom se smislu ne razlikuje ni od jedne druge valute (dolara, eura…), kojom se također trguje digitalno.
Međutim, bitcoinova najznačajnija karakteristika i ujedno najveća razlika od ostalih valuta jest što je decentraliziran. Niti jedna institucija ne kontrolira bitcoin mrežu. Trenutni pobornici bitcoina to smatraju enormnim plusom, budući da do oscilacija vrijednosti dolazi jedino zbog ljudi.
Bitcoin je prvo uvršten na berzu u 2010. godini, po cijeni od 6 centi za jedan bitcoin. Danas, 1 bitcoin vrijedi više od 7000 dolara.
Kako je cijena bitcoina porasla, tako je proces snake posvećen rudarenju bitcoina povećan eksponencijalno
Trenutne procjene navode da mreža bitcoin ima brzinu od otprilike 8 miliona terrahashesa u sekundi. To je 8 miliona triliona hashesa u sekundi (hashes je funkcija za sažimanje i identificiranje podataka). Perspektivno gledajući, ako biste kombinirali računarsku snagu top 500 superračunara na svijetu, bitcoin mreža imala bi barem 200 puta više računarskih snaga, što predstavlja ogroman kapacitet.
Ovdje počinje zanimljivost. Godine 2011. Din Kamiski (Dan Kaminsky), vodeći istraživač internetske sigurnosti, istražio je valutu sa sigurnošću da će pronaći velike slabosti. Nakon što je proučavao kod, pronašao je 9 mogućih načina kompromitiranja sistema, ali svaki put kad je započeo napad, sistem bi mu vraćao sljedeću poruku: „napad je uklonjen“. Naglasivši, da je kreator Bitcoina morao imati nadmoćne vještine programiranja.
Moguće je da je skitnica umjetne inteligencije stvorila Bitcoin kako bi kreirala plan za kontrolu našeg svijeta. Ovaj AI možda je zaključio da je to u našoj prirodi i u sve većoj razvijenoj matrici tehnološke infrastrukture, baš kao što je to život učinio prije milijardi godina na Zemlji. Stvorio je najveći svjetski superkompjuter, spreman da umetne kod baziran na tu platformu. Odatle će doći do hiperevolucije, stvarajući bolju verziju sebe u nanosekundama. Za nekoliko minuta ovaj bi AI mogao kontrolirati svaki aspekt ljudskog života.
Pravo pitanje za postaviti: Šta bi to učinilo sa takvom moći?
Da li bi se zaista mogao desiti scenario kao u nekim naučno fantastičnim filmovima. Da je AI uvidio čovjekivu slabost na materijalnoj osnovi, koji je pohlepan za novcem i da je upravo kreirao svoju valutu kojom će ovladati čovjekom. Pitanja je mnogo a odgovora malo.
