Kada je riječ o pronalaženju nove planete za život, najočitiji kandidat je naš planetarni susjed Mars. Ako govorimo o našim drugim izgledima u Sunčevom sistemu, tada Mars izgleda kao najbolja opcija među lošim izborima. Mogli bismo ili izgorjeti na Veneri ili umrijeti na Jupiteru u jednoj od oluja koje pogađaju njegovu površinu, koje su same po sebi mnogo veće od Zemlje. Također postoji i pitanje kako uopće doći tamo.<h2>Sedam mjeseci da stignemo</h2>Elem, Mars je, evidentno, najočitiji izbor za nas, ali NASA procjenjuje da bi nam i dalje trebalo otprilike sedam mjeseci da stignemo tamo. Čovječanstvo možda na Marsu ne bi suočavalo s izazovima ovih drugih planeta, ali postoje još mnogi načini na koje bi se bilo koji naseljenik Marsa mogao nadrapati.Krenimo s nečim što obično uzimamo zdravo za gotovo ovdje na Zemlji, a to je disanje. Na Zemlji najčešći element u atmosferi je dušik, 78 posto, s 0,04 posto ugljičnog dioksida. Na Marsu nivo CO2 je nevjerovatnih 95 posto. Za usporedbu, atmosfera s 10 posto CO2 dovoljna je da nekoga onesvijesti u roku od 10-15 minuta, a 15 posto je ipak malo previše. Dakle, 95 posto može biti oveći problem.Sljedeća je temperatura, pri čemu je najniža zabilježena temperatura na Zemljina, ona na Antarktiku -93,2°C. Međutim, na Marsu temperature redovno padaju na -125°C.Jedna osoba istražila je kako bismo se mogli prilagoditi neprijateljskom okruženju na Crvenoj planeti. Biolog Skot Solomon (Scott) objavio je knjigu "Budući ljudi: U unutrašnjosti nauke naše kontinuirane evolucije", koja se bavi upravo ovim.Solomon predlaže da bi ljudi mogli postati predmet ''osnivačkog učinka''. To je situacija u kojoj vrsta mora vrlo brzo, u evolucijskom smislu, prilagoditi se s malom populacijom u novom okruženju. Takve okolnosti stvaraju genetsko grlo boce, što znači da mutacije nastaju brže, što je u evolucijskom smislu nekoliko stotina generacija, piše Klik.hr.<h2>6.000 godina evolucije</h2>To bi moglo biti samo 6.000 godina, dakle malo više od svih zabilježenih ljudskih povijesti. Solomon piše u svojoj knjizi: "To se rutinski događa životinjama i biljkama izoliranim na otocima... ali dok specijacija na otocima može trajati hiljade godina, ubrzana stopa mutacija na Marsu i oštri kontrasti između uvjeta na Marsu i Zemlji vjerovatno bi ubrzali proces."Naprimjer, manja gravitacija na Marsu mogla bi dovesti do gubitka gustoće kostiju, što bi moglo uzrokovati češće lomove kostiju. Solomon kaže: "Nakon mnogo generacija, ljudi s Marsa mogli bi završiti s prirodno debljim kostima... dajući im robusniji izgled."

"Nakon mnogo generacija, ljudi s Marsa mogli bi završiti s prirodno debljim kostima... dajući im robusniji izgled"

Naučnici objasnili kakve bi se čudne stvari događale prvim ljudima koji bi živjeli na Marsu

Nobelovac, fizičar Piter Higs (Peter Higgs), po kojem je imenovan Higsov bozon, preminuo je u 94. godini.Vijest o njegovoj smrti potvrdio je Univerzitet u Edinburgu.- Preminuo je u ponedeljak, 8. aprila, u miru kod kuće, nakon kratke bolesti. Njegova porodica je tražila da mediji i javnost u ovom trenutku poštuju njihovu privatnost - naveli su sa Univerziteta. Piter Higs je 1964. godine, zajedno sa još pet fizičara, predložio teoriju koja objašnjava porijeklo mase elementarnih čestica.Ova teorija, kasnije nazvana Higsov mehanizam, implicira postojanje Higsovog bozona, koji je otkriven tek 2012. godine u ATLAS I CMS eksperimentima na velikom hadronskom sudaraču u Evropskom centru za nuklearna istraživanja (CERN).Higs i njegov kolega Fransoa Englert nagrađeni su Nobelovom nagradom za fiziku 2013. godine za njihov rad na formulisanju Higsovog mehanizma.U popularnoj literaturi, Higsov bozon se također naziva i "božanskom česticom", nakon naslova knjige fizičara i nobelovca Leona Ledermana "Božanska Čestica: Ako je svemir odgovor, šta je pitanje?" iz 1993. godine.&nbsp;Mnogi naučnici taj naziv odbijaju smatrajući ga senzacionalističkim.

Higs i njegov kolega Fransoa Englert nagrađeni su Nobelovom nagradom za fiziku 2013. godine za njihov rad na formulisanju Higsovog mehanizma

Preminuo slavni fizičar Piter Higs: Potresao je svijet nauke teorijom o "božanskoj čestici"

Milioni su imali prilike promatrati pomrčinu Sunca u Sjevernoj Americi, no tek šačica sretnika na Međunarodnoj svemirskoj stanici imala je priliku vidjeti isti događaj iz perspektive o kojoj mi obični smrtnici samo možemo sanjati. <h2>Odabrani astronauti</h2>Milioni ljudi su putovali Sjevernom Amerikom kako bi svjedočili rijetkom nebeskom događaju - potpunoj pomrčini Sunca vidljivoj na tom području, dok je nekoliko odabranih astronauta uživalo u tom spektaklu s Međunarodne svemirske stanice (ISS).Astronauti koji su kružili oko 400 kilometara iznad Zemlje podijelili su zadivljujuće videosnimke Mjesečeve sjene kako se kreće površinom Zemlje, nudeći nesmetan i drugačiji pogled na pomrčinu Sunca.Na tlu je pomrčina trajala tek nekoliko minuta, ali s ISS-a astronauti promatrači su imali puno više vremena pratiti Mjesečevu sjenu kako prelazi površinom Zemlje.NASA je strateški postavila ISS za optimalno gledanje, prilagođavajući putanju svemirske stanice tokom nekoliko proteklih mjeseci. Američka Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA) sastavila je kratkotrajnu animaciju pomrčine iz slika snimljenih geostacionarnim vremenskim satelitom, pružajući poboljšanu perspektivu tog događaja kojem su mogli svjedočiti svi žitelji i turisti u Sjevernoj Americi.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">Ever seen a total solar <a href="https://twitter.com/hashtag/eclipse?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#eclipse</a> from space? Here is our astronauts&#39; view from the <a href="https://twitter.com/Space_Station?ref_src=twsrc%5Etfw">@Space_Station</a> <a href="https://t.co/2VrZ3Y1Fqz">pic.twitter.com/2VrZ3Y1Fqz</a>&mdash; NASA (@NASA) <a href="https://twitter.com/NASA/status/1777420419311493356?ref_src=twsrc%5Etfw">April 8, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">The total solar <a href="https://twitter.com/hashtag/eclipse?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#eclipse</a> is now sweeping across Indianapolis. This is the first time in more than 800 years that the city is experiencing this celestial event! <a href="https://t.co/jZuKx4nUAb">pic.twitter.com/jZuKx4nUAb</a>&mdash; NASA (@NASA) <a href="https://twitter.com/NASA/status/1777414798222983489?ref_src=twsrc%5Etfw">April 8, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

S obzirom na to da su SAD imale sad priliku svjedočiti potpunoj pomrčini Sunca, na iduću priliku će morati pričekati naredna dva desetljeća. No, buduće prilike čekaju Grenland, Island, Španiju, Rusiju i Portugal 2026. godine.<h2>Svemirski vidikovac</h2>Uprkos planiranom povlačenju ISS-a do 2030. godine, NASA-ine ambicije za lunarnom bazom povećavaju mogućnost snimanje pomrčina Mjeseca s novih svemirskih vidikovaca.U povijesnom trenutku svjedočili smo ljepoti potpune pomrčine iz svemira, rekao je jedan od astronauta s ISS-a, sažimajući zapanjujuće iskustvo koje su doživjeli.Ovaj događaj naglašava značaj našeg kontinuiranog istraživanja svemira, dodao je njegov kolega, naglašavajući šire implikacije nebeskih pojava za naučna istraživanja i ljudska istraživanja, piše Zimo.

Milioni ljudi su putovali Sjevernom Amerikom kako bi svjedočili rijetkom nebeskom događaju 

Pogledajte snimak pomrčine Sunca kako su je vidjeli sretnici na ISS-u

U posljednje vrijeme svemirska industrija doživljava renesansu, a mladi širom svijeta dobijaju priliku da ostave svoj trag među zvijezdama. S pojavom privatnih svemirskih kompanija poput SpaceX-a, Blue Origina i Virgin Galactica, svemir više nije ekskluzivno igralište državnih agencija. Ovaj sektor sada nudi širok spektar mogućnosti za mlade profesionalce željne istraživanja, inovacija i, naravno, avanture izvan naše planete. <h2>Nove prilike&nbsp;</h2>Svemirska industrija danas traži više od astronauta i raketnih naučnika. Potreba za inženjerima, IT stručnjacima, dizajnerima, komunikacijskim stručnjacima, pa čak i umjetnicima, nikad nije bila veća.&nbsp;Mladi talenti s raznolikim vještinama i interesima mogu pronaći svoje mjesto u ovom dinamičnom sektoru, doprinoseći misijama koje će oblikovati budućnost čovječanstva. <h2>Edukacija i razvoj</h2>Za one koji sanjaju o karijeri u svemirskoj industriji, ključan je pristup odgovarajućem obrazovanju i praksama. Fakulteti i univerziteti širom svijeta sve više nude programe usmjerene na aerokosmičko inženjerstvo, planetarne nauke i srodne discipline.&nbsp;Osim toga, mnoge svemirske agencije i privatne kompanije nude prakse i stipendije za mlade entuzijaste, pružajući im priliku da steknu vrijedno iskustvo i umrežavaju se s profesionalcima u industriji. <h2>Mladi inovatori&nbsp;</h2>Primjeri mladih inovatora koji već ostavljaju svoj trag u svemirskoj industriji služe kao inspiracija budućim generacijama.&nbsp;Od razvoja novih tehnologija za održiv život u svemiru do dizajniranja aplikacija koje olakšavaju navigaciju i komunikaciju među satelitima, mladi talenti su u prvom planu svemirskih dostignuća. <h2>Budućnost je puna zvijezda</h2>S obzirom na planove za povratak na Mjesec, istraživanje Marsa i razvoj komercijalnih svemirskih letova, svemirska industrija stoji pred zlatnim dobom otkrića i inovacija. Za mlade koji sanjaju o zvijezdama, sada je savršeno vrijeme da svoje snove pretvore u stvarnost.&nbsp;Kroz obrazovanje, strast i predanost, mladi talenti imaju priliku sudjelovati u oblikovanju budućnosti koja obećava ne samo nova naučna otkrića, već i potpuno nove industrije i mogućnosti za čovječanstvo. Kako svemirska industrija nastavlja rasti, njezina vrata otvorena su širom za mlade ljude.&nbsp;Bez obzira na to želite li dizajnirati sljedeću generaciju svemirskih letjelica, istraživati nepoznate kutke svemira ili raditi na održivosti života izvan Zemlje, vaš doprinos može biti ključan u oblikovanju budućnosti svemirskih putovanja. Svemir čeka, a mladi su oni koji će ga osvojiti.

Fakulteti i univerziteti širom svijeta sve više nude programe usmjerene na aerokosmičko inženjerstvo, planetarne nauke i srodne discipline

Pomjeranje granica za mlade osobe: Sada mogu u svemiru ostaviti svoj trag među zvijezdama

Neki kažu da se ovi ljudi mogu ponašati različito u zavisnosti od situacije ili osobe s kojom se nalaze. Tridesetih godina prošlog stoljeća jedan japanski profesor je bio prvi koji je tvrdio da naša krvna grupa može odražavati neke od naših osobina ličnosti. U japanskoj kulturi postoje čak i horoskopi za krvne grupe! <h2>Univerzalni primaoci</h2>Postoje četiri krvne grupe A, B, AB i 0 plus, kao i njihove negativne i pozitivne osobine. Najrjeđa krvna grupa je AB s oko 3,4 posto i AB negativna sa 0,6 posto.Ako je vaša krvna grupa AB, možete sebe smatrati prilično posebnom osobom. Pa zašto su ljudi sa AB krvnom grupom jedinstveni?Nauka nam govori da ljudi s krvnom grupom AB nasljeđuju A gen od jednog roditelja i B gen od drugog roditelja. Činjenica da je ova mogućnost veoma rijetka nudi jednu ogromnu prednost: ljudi koji su AB pozitivni mogu dobiti bilo koju krvnu grupu, zbog čega su poznati kao „univerzalni primaoci”. Pa, smatrajte se sretnim!Štaviše, postoje i drugi razlozi zbog kojih treba da zavidimo ljudima s krvnom grupom AB. Očigledno su također odlični u obavljanju više zadataka i mogu brzo da završe sve na čemu rade. Neki kažu da se ovi ljudi mogu ponašati različito u zavisnosti od situacije ili osobe s kojom se nalaze. To ne znači da nisu iskreni prema sebi. Oni su jednostavno takvi.<h2>Osjetljivi su i stidljivi</h2>Ljudi s krvnom grupom AB također mogu biti prilično stidljivi i nevini, barem u početku, prije nego što bolje upoznaju osobu. Kada počnu da se navikavaju da budu s nekim, oni su kao otvorena knjiga. Pored toga, ako imate krvnu grupu AB, postoji velika vjerovatnoća da ste i osjetljiva, emotivna osoba kojoj je stalo do određenih problema. Kada je ljubav u pitanju, ovi ljudi su prilično idealisti. Neko ko može da ispuni njihove visoke standarde bit će odličan partner. Također vole da se prema njima postupa s pažnjom i toplinom. Sve u svemu, ljudi s AB krvnom grupom su veoma posebni i volimo ih imati u blizini!

Odlični u obavljanju više zadataka i mogu brzo da završe sve na čemu rade

Ljudi koji imaju ovu krvnu grupu su posebni, imaju dar koji niko nema

Nivoi tri najvažnija plina koja zadržavaju toplotu u atmosferi ponovo su dostigla nove rekordne vrijednosti prošle godine, potvrdili su američki naučnici, naglašavajući eskalirajući izazov koji predstavlja klimatska kriza.Globalna koncentracija ugljendioksida, najvažnijeg i najzastupljenijeg od plinova s efektom staklene bašte koje emituje ljudska aktivnost, porasla je na prosječnih 419 molekula na milion u atmosferi 2023. godine, dok je metan, moćan, ali i kratkotrajniji plin koji ima efekt staklene bašte, porastao na 1.922 molekula u odnosu na milijardu.Nivo azot-oksida, trećeg po značaju plina koji ima efekt staklene bašte, blago se popeo na 336 molekula u odnosu na milijardu.Povećanja ne odgovaraju u potpunosti rekordnim skokovima viđenim posljednjih godina, prema Nacionalnoj upravi za okeane i atmosferu (NOAA), ali i dalje predstavljaju veliku promjenu u sastavu atmosfere, čak i od prije samo jedne decenije, piše Euronews.rs.Sagorijevanjem fosilnih goriva, uzgojem životinja i krčenjem šuma, svjetski nivoi CO2 su sada za više od 50 posto veći nego što su bili prije ere masovne industrijalizacije.Metan, koji dolazi iz izvora koji uključuju eksploataciju nafte i plina i uzgoj životinja, porastao je još dramatičnije posljednjih godina, saopćila je NOAA i sada ima atmosferske koncentracije 160 posto veće nego u predindustrijsko vrijeme.NOAA je saopćila da je povećanje nivoa plinova koji imaju efekt staklene bašte posljedica kontinuirane upotrebe fosilnih goriva, kao i utjecaja šumskih požara, koji izbacuju dim prepun ugljika u zrak.Azotni oksid je, u međuvremenu, porastao zbog široke upotrebe azotnog đubriva i intenziviranja poljoprivrede.Sve veće prisustvo plinova s efektom staklene bašte potiče porast globalne temperature, koja izaziva poplave, suše, toplotne valove i šumske požare.

Sve veće prisustvo plinova s efektom staklene bašte potiče porast globalne temperature, koja izaziva poplave, suše, toplotne valove i šumske požare

U atmosferi zabilježena rekordna koncentracija plinova koji izazivaju efekt staklene bašte

Na listi najbogatijih osoba na svijetu godinama se izmjenjuju ista imena i većinom su to osnivači i izvršni direktori velikih tehnoloških kompanija, uz poneku iznimku poput Bernarda Arnaulta. Godinama je ovom listom vladao Bil Gejts (Bill Gates), dok se posljednjih godinama na njoj izmjenjuju osobe poput Ilona Maska (Elon Musk) i Džefa Bezosa (Jeffa). <h2>Tržišna vrijednost firme</h2>Njihovo bogatstvo konstantno raste i pada, ovisno o poslovanju kompanija, glasinama o proizvodima ili servisima koje pripremaju, potezima konkurenata i slično. U roku od nekoliko mjeseci ili kvartala situacija se tako može drastično promijeniti, što najbolje možemo vidjeti na primjeru Marka Zakerberga (Zuckerberg) i njegove usporedbe s Ilonom Maskom. Nakon teškog razdoblja za osnivača Facebooka i njegovu Metu u 2022. godini kada je tržišna vrijednost firme, kao i Zakerbergovo osobno bogatstvo bilo u značajnom padu, od prošle godine oni bilježe strelovit uspon.Na krilima odličnih poslovnih rezultata, kao i pozitivnih najava i očekivanja za budućnost, prošle je sedmice ponovo porasla cijena dionice Mete, dok je Tesla nakon četiri godine u prvom kvartalu zabilježila prvi pad prodaje automobila, što je utjecalo na pad dionice veći od sedam posto. Od početka ove godine, Tesla je u minusu od čak 34 posto.Rast Mete i pad Tesle odrazio se i na bogatstvo njihovih osnivača. Mark Zakerberg tako je prestigao Maska i postao je treća najbogatija osoba na svijetu prema Bloombergovom popisu milijardera.Prema njihovom popisu, Arnault se nalazi na prvom mjestu s bogatstvom od 223 milijarde dolara, Bezos je drugi s 207 milijardi dolara, dok je sada na trećem mjestu Zakerberg koji je prestigao Maska. Mark je težak 187 milijardi dolara, dok bogatstvo Maska iznosi 181 milijardu. Na petom mjestu je Bil Gejtes čije bogatstvo iznosi 153 milijarde dolara.<h2>Cijene dionica</h2>Ovo je prvi put od 2020. godine da se Zakerberg probio na popis tri najbogatije osobe na svijetu, a s obzirom na to da predviđanja analitičara govore kako je pred Metom daljnji rast prihoda i cijene dionice, ne treba se iznenaditi ako njen osnivač i CEO s vremenom postane najbogatija osoba na svijetu, piše Zimo.

Ako se ovakav rast cijene dionice Mete nastavi, Zakerberg bi u budućnosti mogao postati najbogatiji na svijetu

Zakerberg prestigao Maska i postao treća najbogatija osoba na svijetu

Za ljude koji imaju malo viška vremena ili oni koji jednostavno vole istraživati, Google karte su često izvor fascinacije. <h2>Rupa usred vode</h2>Može vam se dogoditi da provedete sate listajući kroz svijet, maštajući o putovanjima, pratite ceste poznatih ili otkrivate tajanstvene lokacije.Jedna od tih misterioznih pojava su tzv. rupe na Google kartama. Ponekad se na karti pojave crne ili zatamnjene površine, što može biti zbog nedostupnosti tog područja ili jednostavno zato što ljudi žele zadržati svoju privatnost. Međutim, nedavno je mnoge korisnike društvenih mreža zbunila čudna ''rupa'' usred vode.To izgleda kao neobičan otok koji je potpuno prazan, s valovima koji se lome oko rubova. Prvo su ljudi koji su naišli na tu zatamnjenu tačku bili zbunjeni i nisu znali tačnu lokaciju. Neki su se našalili da su napokon pronašli izgubljenu lokaciju iz TV serije Lost.

Međutim, nakon mjeseci špekulacija, korisnici društvenih medija otkrili su da je tajanstvena ''vruća tačka'' zapravo nenaseljeni otok po imenu Vostok, koji pripada Republici Kiribati u Tihom okeanu. Ovaj otok je otkriven zahvaljujući videu koji je objavio National Geographic prije više od 14 godina. <h2>''Cenzurirana'' destinacija</h2>Video prikazuje ronioca Enrika Salu (Enrico) koji istražuje bogatstvo koraljnih grebena oko otoka Vostok. Iako je identitet otoka potvrđen, on se i dalje pojavljuje zatamnjen na Google kartama.Ovo je izazvalo nekoliko teorija zavjere, uključujući i onu da je to namjerno ''cenzurirana'' destinacija. Međutim, drugi su objasnili da je crna površina zapravo gusta šuma sastavljena od tamnozelenih stabala Pisonia.Iako je tajanstvena ''rupa'' na karti možda izazvala znatiželju mnogih, u stvarnosti se radi o jednostavnom objašnjenju koje je napokon riješilo misteriju.

Za ljude koji imaju malo viška vremena ili oni koji jednostavno vole istraživati, Google karte su često izvor fascinacije

Ronilac pokazao kako izgleda misteriozno mjesto koje ne postoji čak ni na Google kartama

Radi obilježavanja 140 godina od potonuća „Tasmana“ u tasmanijskim vodama, tri ronioca su riješila da posjete olupinu.Uprkos tehničkim problemima, bili su zadovoljni što su vidjeli ne samo ostatke broda na morskom dnu već i kritično ugroženu rozu hodajuću ribu (Brachiopsilus dianthus) bijesnog izgleda, piše IFL Science.Hodajuće ribe su izuzetno retke i postoji samo nekoliko populacija u vodama kod Tasmanije i Australije, prenosi Nauka.rs.Roze hodajuće ribe su dugačke samo 13,6 centimetara. Vrsta je poznata samo na osnovu pet primjeraka i nije viđena u posljednjih 20 godina, kaže Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN). Slično tome, druga vrsta, uska hodajuća riba (Pezichthys compressus), prvi put je nakon 1996. primijećena prošle godine.

Parobrod „Tasman“ je potonuo u novembru 1883. poslije udara u stijenu kod poluotoka Tasman. Zatim je ležao neotkriven na dnu mora više od 100 godina.- Ovo otkriće daje nadu da roza hodajuća riba ima dublje i hladnije utočište od zagrijavajućih priobalnih voda koje ugrožavaju egzistenciju mnogih tasmanijskih morskih vrsta - rekao je profesor Nevil Beret iz Instituta za antarktička i morska istraživanja na Tasmanijskom univerzitetu.Ranije fotografije roze hodajuće ribe su napravila daljinski kontrolisana i autonomna podvodna vozila. Ronioci su još tri puta odlazili na mjesto brodoloma kako bi još snimali ribu. Bili su prilično uzbuđeni kad su uočili drugu roze hodajuću ribu, samo 10 metara od prve.

Vrsta je poznata samo na osnovu pet primjeraka i nije viđena u posljednjih 20 godina

Roze hodajuće ribe su dugačke samo 13,6 centimetara

Izuzetno rijetka roza hodajuća riba primijećena u blizini 140 godina stare tasmanijske olupine

Mozak počinje dramatično da se mijenja u srednjim godina, poslije 40. godine, a te promjene mogle bi da budu ključ u razumijevanju demencije i borbi protiv nje, vjeruju naučnici. <h2>Mentalne funkcije</h2>- Ljudski mozak dramatično se mijenja tokom više perioda u životu, kada životni sat otkucava brže nego obično. Djetinjstvo, adolescencija i starost su dobar primjer toga. Međutim, tokom odraslog doba sve uglavnom teče regularno. Međutim, postoji period života kada sat u mozgu počne brže da otkucava, a mozak to ni ne primijeti. To možda dijelom izaziva i krv. Ta faza starenja mozga dešava se u četrdesetim i pedesetim godinama, u takozvanom srednjem dobu, i može da predvidi buduće zdravlje osobe - naveli su Sebastijan Dom-Hansen Alard, doktorand, i Ivon Nolan, profesorica Univerzitetskog koledža u Korku, u tekstu za The Conversation.Psiholozi koji proučavaju mentalne funkcije kažu da one počinju da opadaju postepeno, u dvadesetim i tridesetim, dodaju. Međutim, kada se proučava pamćenje svakodnevnih događaja, ono je promjenjivo i nestabilno tokom srednjih godina.- Ovo sugerira da mozak prolazi kroz proces ubrzanja, a ne kroz postepene promjene u ovom periodu. Nekoliko struktura mozga se mijenja u srednjim godinama. Hipokampus, oblast ključna za stvaranje novih memorija, jedna je od njih. Smanjuje se tokom odraslog doba, a ovo smanjenje se ubrzava tokom srednjih godina. To bi moglo da objasni slabije pamćenje. U suštini, ono što omogućuje mozgu da obavlja svoje funkcije su veze između moždanih ćelija – bijela masa. One veze sazrijevaju sporo, posebno one s kognitivnim funkcijama. Tokom srednjih godina, mnoge od njih prolaze kroz prekretnicu, od povećanja do gubitka mase. To znači da se signali i informacije ne prenose istom brzinom. Tada počinje da usporava i vrijeme reakcija. To je i vrijeme kada mogu da se primijete rani rizici demencije - navode autori.<h2>Analizirali prisustvo molekula</h2>Oni navode da su naučnici s Univerziteta Misisipija i Univerziteta Džon Hopkins analizirali prisustvo molekula pod upalom u krvi u srednjim godinama i uspjeli su da predvide kognitivne promjene u narednih 20 godina.- Srednje godine mogu biti značajnije za buduće zdravlje mozga nego što mislimo - naveli su Alard i Nolan, piše Telegraf.

Istraživanja sugeriraju da mozak u četrdesetim i pedesetim prolazi kroz proces ubrzanja, vjeruju naučnici

Poslije 40. godine mozak se dramatično mijenja: U srednjim godinama javljaju se prvi znaci demencije

Nova istraživanja sugeriraju da biljke ispuštaju zvukove koji su slični "vriskovima" kada su uznemirene, što je otkriće koje može šokirati vegetarijance.Studija, objavljena u naučnom časopisu Cell 2023. godine, otkrila je da biljke proizvode nečujne zvukove škljocanja tokom akutnih situacija. Evolucijska biologinja Lilah Hadani (Lilach Hadany) s Tel Avivskog univerziteta istaknula je da, iako ljudi ne mogu čuti ove zvukove, oni nose važne informacije. Biljke, kako istraživanje sugerira, komuniciraju zvukovima s okolinom, posebno s kukcima i drugim životinjama, prenosi Indy100.Studija je pokazala da biljke pod stresom, poput onih kojima su odrezane stabljike ili su dehidrirane, proizvode visokofrekventne zvukove pucketanja, dok one bez stresa ne emitiraju takve zvukove. Uprkos ovom otkriću, još nije potpuno jasno kako biljke proizvode ove zvukove.Hadani ističe da je sljedeći korak istraživanja istražiti kako drugi organizmi reagiraju na ove zvukove te kako ljudi i životinje percipiraju i interpretiraju ove zvukove u prirodnim okruženjima.Ovo otkriće dolazi nakon što su druga istraživanja sugerirala da su promjene u prehrambenim navikama, posebno nedostatak vlakana u modernoj prehrani, utjecale na način na koji ljudi probavljaju biljke poput voća i povrća.

Studija, objavljena u naučnom časopisu Cell 2023. godine, otkrila je da biljke proizvode nečujne zvukove škljocanja tokom akutnih situacija

Naučnici dokazali da se i biljke glasaju: Evo kada i zašto ''vrište''

Retrogradni Merkur je astronomski fenomen koji nema nikakav utjecaj na planeti, kao ni na ljudsko zdravlje ili njihovu sudbinu, rekao je Dmitrij Bisikalo, direktor Astronomskog instituta Ruske akademije nauka i umjetnosti.- Retrogradni Merkur je astronomski fenomen koji se javlja kada se čini da se planeta Merkur kreće unazad na svom orbitalnom putu. Ovo je optička iluzija koju izazivaju različite orbitalne brzine Zemlje i Merkura. Naučno govoreći, Merkur ne mijenja pravac svog kretanja, nastavlja da kruži oko Sunca kao i obično. Zbog toga je to retrogradno kretanje Merkura ništa više od stvari percepcije na Zemlji, bez ikakvog fizičkog utjecaja na našu planetu i njene stanovnike - rekao je on za Tass.Bisikalo naglašava da ne postoji nijedan naučni dokaz da retrogradni Merkur ima ikakav utjecaj na komunikaciju, tehnologiju ili međuljudske odnose.- U astronomiji i fizici nema dokaza da položaj Merkura u svemiru ima direktan utjecaj na svakodnevni život ljudi. Interakcije između planeta solarnog sistema i Zemlje zasnovane su na gravitacionim silama koje su previše slabe na tim rastojanjima da bi imale primjetan utjecaj na pojedinačne ljudske akcije i odluke - objasnio je naučnik.Retrogradni Merkur je počeo 1. i trajat će do 25. aprila.

Naučno govoreći, Merkur ne mijenja pravac svog kretanja, nastavlja da kruži oko Sunca kao i obično

Ruski naučnik kategoričan: Retrogradni Merkur nema utjecaj na svakodnevni život

Pošto Sjedinjene Države žele postaviti međunarodne norme izvan Zemljine orbite, Ured Bijele kuće za nauku i tehnologiju (OSTP) naložio je američkoj svemirskoj agenciji da do kraja 2026. godine osmisli plan za standard, kako navodi, koordiniranog lunarnog vremena. <h2>"Vrijeme različito prolazi"</h2>- Dok NASA, privatne firme i svemirske agencije diljem svijeta pokreću misije na Mjesec, Mars i šire, važno je uspostaviti standarde nebeskog vremena radi sigurnosti i tačnosti - saopćio je zamjenik direktora OSTP-a za nacionalnu sigurnost Stiv Velbi (Steve Welby).Rekao je da "vrijeme različito prolazi" ovisno o položajima u svemiru te kako se čini da vrijeme prolazi sporije ondje gdje je gravitacija jača, odnosno u blizini nebeskih tijela.-Dosljedna definicija vremena među operaterima u svemiru ključna je za uspješne sposobnosti svemirske situacijske svijesti, navigaciju i komunikaciju - rekao je Velbi.Bijela kuća navodi da je cilj da koordinirano lunarno vrijeme ili LTC bude povezano s koordiniranim univerzalnim vremenom (UTC), primarnim vremenskim standardom koji se koristi u cijelom svijetu za reguliranje vremena na Zemlji.Bijela kuća uputila je NASA-u da sarađuje s ministarstvima trgovine, odbrane i prometa kako bi se izradila strategija standarda vremena koja će poboljšati navigaciju i misije, posebice u cislunarnom prostoru između Zemlje i Mjeseca.Novi standard fokusirat će se na četiri značajke: sljedivost do UTC-a, dovoljna tačnost za podršku preciznoj navigaciji i nauci, otpornost na gubitak kontakta sa Zemljom i skalabilnost na okruženja izvan cislunarnog prostora.<h2>Lunarno vrijeme</h2>- Baš kao što se zemaljsko vrijeme postavlja skupom atomskih satova na Zemlji, skup satova na Mjesecu mogao bi postaviti lunarno vrijeme - saopćio je OSTP. SAD planira povratak na Mjesec 2026. godine, što bi trebalo biti prvo slijetanje čovječanstva na Mjesec od misije Apollo 17 1972. godine, piše 24.hr.

Bijela kuća naložila je NASA-i da stvori jedinstveni vremenski standard za Mjesec i druga nebeska tijela, dok traje nadmetanje vlada i privatnih firmi

NASA dobila novi zadatak: Koliko je sati na Mjesecu

Naučnici su otkrili ključan korak u zarastanju rana, koji je onesposobljen kod bolesti poput dijabetesa. Što je još važnije, uspjeli su da ubrizgavanjem molekula uključenog u zarastanje tkiva drastično ubrzaju te procese – zarastanje rana dva i po puta, a regeneraciju mišića 1,6 puta. <h2>Životinjski modeli</h2>Istraživanje, čiji su rezultati objavljeni u žurnalu Nature, rađeno je na životinjskim modelima.- Ovo otkriće moglo bi transformirati regenerativnu medicinu jer baca novo svjetlo na ključnu ulogu senzornih neurona u organizaciji oporavka i regeneracije tkiva, što daje nadu - rekao je glavni istraživač studije Mikael Martino, vanredni profesor Australskog instituta za regenerativnu medicinu Univerziteta Monaš, prenosi ScienceDaily.Nociceptori, neuroni koji osjećaju bol, upozoravaju nas na potencijalno opasne stimuluse u tkivu poput štete na tkivu, zapaljenja, temperature i pritiska. Istraživači su otkrili da tokom procesa liječenja krajevi senzornih neurona rastu u povrijeđenu kožu i mišićno tkivo, komunicirajući s imunoćelijama preko neuropeptida nazvanih CGRP.- Izuzetno je što ovi neuropeptidi djeluju na imunoćelije tako što ih kontroliraju i pokreću zarastanje poslije povrede - rekao je Martino u saopćenju Univerziteta Monaš.Otkrili su da su senzorni neuroni ključni za stvaranje CGRP jer, kada se uklone, to smanjuje broj CGRP i značajno zaustavlja zarastanje kože i regeneraciju mišića.<h2>Regeneracija mišića</h2>Kada su naučnici miševima s neuropatijom sličnom onoj kod dijabetičara dali CGRP, to je dovelo do ubrzanog zarastanja rana i regeneracije mišića.- Ovo je velika nada za regenerativnu medicinu, posebno za liječenje tkiva koja sporo zarastaju i za hronične rane - rekao je prof. Martino, piše Telegraf.

Korištenje neuropeptida CGRP može pomoći u liječenju oštećenog tkiva i regeneraciji mišića, pokazalo je istraživanje u Australiji

Ubrizgana molekula ubrzava zarastanje rana dva i po puta

U nedavnoj studiji naučnici su otkrili vezu između niskog nivoa otkucaja srca u mirovanju kod žena i povećane vjerovatnosti nenasilnog zločina. Ta je studija na neki način i odjek prethodne slične studije o muškarcima iz 2015. godine, naglašavajući da rizično ponašanje ne poznaje rodne granice. <h2>Niži otkucaji srca, manja nasilnost</h2>Studija, koju su proveli naučnici iz SAD, Švedske i Finske, pratila je kriminalne dosjee 12.499 žena starijih od 40 godina. Otkrili su da su žene s nižim otkucajima srca u mirovanju nešto sklonije nenasilnim krivičnim osudama.Iako ovi rezultati zahtijevaju ponavljanje, istraživanje pokazuje da smanjeno autonomno uzbuđenje, posebno indeksirano nižom brzinom otkucaja srca u mirovanju, može imati potencijal poslužiti kao prediktor krivičnog djela, ne samo kod muškaraca, kao što sugerira prethodna studija, već i kod žena, ističu autori novog istraživanja koje je objavljeno u časopisu PLOS ONE.Naučnici su primijetili korelaciju između niske nivoe otkucaja srca i povećanih nenamjernih ozljeda, što sugerira da smanjena aktivnost autonomnog nervnog sistema može natjerati pojedince na rizično ponašanje.Naše otkriće da je niži broj otkucaja srca u mirovanju bio povezan s povećanim rizikom od nenamjernih ozljeda među ženama je značajno, pišu autori studije.Nova studija dovodi u pitanje konvencionalne pristupe prevenciji zločina, koji često zanemaruju biološke faktore poput regulacije otkucaja srca. Ispitivanjem otkucaja srca 12.499 Šveđanki koje su se pridružile vojsci s 18 godina, istraživači su željeli uočiti bilo kakvu vezu između fizioloških pokazatelja i ponašanja.Rezultati su otkrili da žene s otkucajima srca u mirovanju ispod 69 otkucaja u minuti imaju 35 posto veću vjerovatnost krivičnih presuda, u poređenju s onima s otkucajima iznad 83 otkucaja u minuti. Štoviše, niži otkucaji srca povezani su s povećanim rizikom od nenamjernih ozljeda.Niže autonomno uzbuđenje je dobro poznati korelat kriminalnih prijestupa i drugih rizičnih ponašanja kod muškaraca, ali malo je studija istraživalo tu povezanost i kod žena, kaže kriminologinja Sofi Oskarson (Oskarsson) s Univerziteta Orebro.<h2>Biološki markeri&nbsp;</h2>Studija priznaje svoja ograničenja, posebno zastupljenost opće populacije u uzorku. Uprkos tome, naglašava potencijal bioloških markera u predviđanju kriminalnog ponašanja.Ako daljnje i opsežnije studije potvrde ove rezultate, to bi nam moglo pomoći u razumijevanju bioloških faktora koji utječu na ljude koji počine zločine kako bismo mogli razviti bolje taktike za zadovoljavanje njihovih potreba, zaključuju autori istraživanja, piše Zimo.

Novo istraživanje sugerira da otkucaji srca mogu poslužiti kao vrijedan pokazatelj kriminalnog ponašanja, ne samo kod muškaraca već i kod žena

Otkrivena veza između nivoa otkucaja srca i vjerovatnosti da je neko skloniji kriminalu

Naučnici s nedavno otvorenog Instituta za rani rak na Univerzitetu Kembridž započeli su rad na utvrđivanju promjena u ćelijama mnogo godina prije nego što se one razviju u tumore, a to istraživanje bi trebalo da pomogne u dizajniranju radikalno novih načina liječenja raka, piše Guadian. <h2>Drugačiji pristup</h2>Institut za rani rak, koji je upravo dobio 11 miliona funti od anonimnog donatora, fokusiran je na pronalaženje načina da se uhvati ukoštac s tumorima prije nego što izazovu simptome. Istraživanje će iskoristiti nedavna otkrića koja su pokazala da mnogi ljudi razvijaju predkancerozna stanja koja su u mirovanju tokom dugog perioda.- Latencija za razvoj raka može trajati godinama, ponekad i deceniju ili dvije, prije nego što se stanje naglo manifestira kod pacijenata - rekla je profesorica Rebeka Ficdžerald, direktorica Instituta.Prema njenim riječima, potreban je drugačiji pristup, koji može rano otkriti osobu koja je u riziku od raka, uz korištenje testova koji se mogu dati velikom broju ljudi.Jedan od primjera je citosunđer, sunđer na žici, koji su razvili Ficdžerald i njen tim. On se guta kao pilula, širi se u stomaku i zatim se povlači u jednjak prikupljajući na putu ćelije jednjaka.One ćelije koje sadrže protein nazvan TFF3, koji se nalazi samo u prekanceroznim ćelijama, daju rano upozorenje da je pacijent u opasnosti od raka jednjaka i da ga treba nadgledati.Najvažnije je da se ovaj test može primijeniti jednostavno i u širokom obimu. Jedan od pristupa Instituta fokusira se na uzorke krvi. Uzorke krvi dale su žene koje su prošle skrinin za rak jajnika i čuvane su u specijalnim skladištima, a Institut je sada promijenio namjenu ovih uzoraka.-Imamo oko 200.000 takvih uzoraka i oni su zlatni rudnik - rekao je Džejmi Blandel, vođa istraživačke grupe na Institutu.Koristeći ove uzorke, istraživači su identificirali promjene koje razlikuju one davaoce kojima je naknadno dijagnosticiran rak krvi 10 ili čak 20 godina nakon što su dali uzorke, od onih koji nisu razvili takva stanja.<h2>Genetske promjene</h2>- Otkrili smo da postoje jasne genetske promjene u krvi osobe više od jedne decenije prije nego što počnu da pokazuju simptome leukemije - rekao je Blundel.Prema njegovim riječima, to pokazuje da postoji niz mogućnosti koje se mogu iskoristiti da bi se interveniralo i dali tretmani koji će smanjiti šanse za dobivanje raka, piše Telegraf.

Naučnici objasnili kakve bi se čudne stvari događale prvim ljudima koji bi živjeli na Marsu

Preminuo slavni fizičar Piter Higs: Potresao je svijet nauke teorijom o "božanskoj čestici"

Pogledajte snimak pomrčine Sunca kako su je vidjeli sretnici na ISS-u

Pomjeranje granica za mlade osobe: Sada mogu u svemiru ostaviti svoj trag među zvijezdama

Ljudi koji imaju ovu krvnu grupu su posebni, imaju dar koji niko nema

U atmosferi zabilježena rekordna koncentracija plinova koji izazivaju efekt staklene bašte

Zakerberg prestigao Maska i postao treća najbogatija osoba na svijetu

Ronilac pokazao kako izgleda misteriozno mjesto koje ne postoji čak ni na Google kartama

Izuzetno rijetka roza hodajuća riba primijećena u blizini 140 godina stare tasmanijske olupine

Poslije 40. godine mozak se dramatično mijenja: U srednjim godinama javljaju se prvi znaci demencije

Naučnici dokazali da se i biljke glasaju: Evo kada i zašto ''vrište''

Ruski naučnik kategoričan: Retrogradni Merkur nema utjecaj na svakodnevni život

NASA dobila novi zadatak: Koliko je sati na Mjesecu

Ubrizgana molekula ubrzava zarastanje rana dva i po puta

Otkrivena veza između nivoa otkucaja srca i vjerovatnosti da je neko skloniji kriminalu

Naučnici započeli rad na utvrđivanju promjena u ćelijama mnogo prije pojave raka: Prvi rezultati nevjerovatni

Nauka

Naučnici objasnili kakve bi se čudne stvari događale prvim ljudima koji bi živjeli na Marsu

Preminuo slavni fizičar Piter Higs: Potresao je svijet nauke teorijom o "božanskoj čestici"

Pogledajte snimak pomrčine Sunca kako su je vidjeli sretnici na ISS-u

Pomjeranje granica za mlade osobe: Sada mogu u svemiru ostaviti svoj trag među zvijezdama

Ljudi koji imaju ovu krvnu grupu su posebni, imaju dar koji niko nema

U atmosferi zabilježena rekordna koncentracija plinova koji izazivaju efekt staklene bašte

Zakerberg prestigao Maska i postao treća najbogatija osoba na svijetu

Ronilac pokazao kako izgleda misteriozno mjesto koje ne postoji čak ni na Google kartama

Izuzetno rijetka roza hodajuća riba primijećena u blizini 140 godina stare tasmanijske olupine

Poslije 40. godine mozak se dramatično mijenja: U srednjim godinama javljaju se prvi znaci demencije

Naučnici dokazali da se i biljke glasaju: Evo kada i zašto ''vrište''

Ruski naučnik kategoričan: Retrogradni Merkur nema utjecaj na svakodnevni život

NASA dobila novi zadatak: Koliko je sati na Mjesecu

Ubrizgana molekula ubrzava zarastanje rana dva i po puta

Otkrivena veza između nivoa otkucaja srca i vjerovatnosti da je neko skloniji kriminalu

Naučnici započeli rad na utvrđivanju promjena u ćelijama mnogo prije pojave raka: Prvi rezultati nevjerovatni