<p>Nedavno je Vil Kartkart, generalni direktor WhatsAppa, potvrdio da će ova popularna aplikacija za razmjenu poruka uskoro uvesti reklame. Ova izjava dolazi kao iznenađenje, s obzirom na to da je Kartkart prethodno negirao izvještaje o planovima za uvođenje reklama.<br></p><h2>Reklame neće narušiti korisničko iskustvo</h2><p>U intervjuu za jedan brazilski medij, Kartkart je naglasio da će se reklame pojaviti na određenim mjestima unutar aplikacije, kao što su Status stranica i Kanali, a ne u primarnom inboksu korisnika.</p><p>- Želimo da naši korisnici imaju neometano iskustvo korištenja inboksa, bez prisustva reklama - rekao je on. Ova strategija sugeriše da WhatsApp želi da reklame uvede na način koji neće pretjerano narušiti korisničko iskustvo.</p><p>Razmatrajući historijat WhatsAppa i njegov odnos prema reklamama, ovo predstavlja značajnu promjenu. Meta, vlasnik WhatsAppa, prvobitno je najavila planove za uvođenje reklama na Status stranici još 2018. godine, ali su ti planovi odloženi 2020. zbog negativne reakcije korisnika i stručne javnosti. Čak se i Brajan Akton, jedan od osnivača WhatsAppa, javno suprotstavio ideji o reklamama, ističući važnost privatnosti korisnika, što je ključni aspekt reputacije WhatsAppa., piše Telegraf.rs.</p><h2><span style="color: rgb(51, 51, 51); font-size: 28px;">Ključni izazov</span></h2><p>Kartkart nije pružio detalje o tome kada će se tačno reklame pojaviti na platformi, niti je objasnio kako će WhatsApp uskladiti ciljanje reklama sa očuvanjem privatnosti korisnika, imajući u vidu da su poruke na servisu end-to-end enkriptovane. Ovaj balans između prihoda od reklama i privatnosti korisnika predstavlja ključni izazov za WhatsApp u budućnosti.</p><p>Dok WhatsApp nastavlja da istražuje ovu novu strategiju, javnost i korisnici sa nestrpljenjem očekuju više informacija, kao i to kako će se ove promjene odraziti na njihovo iskustvo korištenja aplikacije. Važno je napomenuti da će način na koji WhatsApp implementira ove promjene biti ključan za očuvanje povjerenja i lojalnosti svoje ogromne globalne korisničke baze.</p>

Dok WhatsApp nastavlja da istražuje ovu novu strategiju, javnost i korisnici sa nestrpljenjem očekuju više informacija

WhatsApp najavio novinu koja bi mogla da izazove negodovanje korisnika

<p>Umjetna inteligencija je svoj put pronašla u sve sfere naše svakodnevice, a od nje nije uspio pobjeći ni sport. Bilo da se radi o aktivnosti pojedinca kojem to popunjava dan ili najvišem profesionalnom nivou, svi su se našli pod njenim utjecajem.</p><p>Uvođenje umjetne inteligencije u sportski svijet predstavlja svojevrsnu revoluciju koja donosi brojne prednosti. Međutim, pozitivni aspekti nisu jedini i potrebno je biti svjestan izazova s kojim se suočava.</p><p>Inovativna tehnologija omogućuje praćenje, analizu i optimizaciju sportskih performansi na nivo koji je dosad bio nezamisliv.</p><h2>Smanjenje pogreški</h2><p>U svijetu sporta generalno svako uvođenje noviteta gleda se prvenstveno sa strane pozitivnih benefita.</p><p>Među prvim stvarima zasigurno se izdvaja unapređenje performansi kao jedna od najvažnijih prednosti umjetne inteligencije. Sposobnost programa da prati i analizira sportske performanse u stvarnom vremenu dodatno olakšava posao pojedincu.</p><p>Senzori i nosivi uređaji omogućuju sportistima i trenerima praćenje vitalnih znakova, brzine i snage, što omogućuje detaljno razumijevanje njihovog nastupa, te pomaže pri identificiranju područja koje bi se trebalo poboljšati.</p><p>Uporedo s tim, umjetna inteligencija omogućuje trenerima kreiranje individualnih trening programa za svakog sportistu. Analiziranjem prikupljenih podataka, treneri se prilagođavaju specifičnim potrebama i sposobnostima, te do dovodi do veće učinkovitosti i smanjenja rizika od povreda.</p>

<p>Upravo je sprečavanje povreda jedan od glavnih ciljeva integriranja umjetne inteligencije u svakodnevni život sportista. Naime, svaka povreda usporava napredak i smanjuje mogućnost rada uopće, a ukoliko ste profesionalac, cilj vam je za vrijeme karijere provesti što više vremena u treningu i na terenu.</p><p>Također, uvođenjem pametnih tehnologija može se doprinijeti i smanjenju ljudskih grešaka. Iako je razlog nejasan, u današnjici smo svjedoci sve većeg broja pogrešaka na najvišem nivou, a najčešći krivac za to su upravo ljudi.</p><p>Najpriznatiji sistem VAR (Video Assistant Referee) koristi se u velikom broju sportova (pod drugačijim imenima) kao pomoćnik sudijama. Međutim, tu je još uvijek moguće zateći ljudske pogreške, stoga se u svijetu fudbala okreću ka novom, poboljšanom modelu.</p><p>Poluautomatski ofsajd je prva od mnogo ideja koje će zaživjeti u skorijoj budućnosti, a radi se o sistemu u kojem umjetna inteligencija, uz pomoć mnogobrojnih kamera postavljenih na stadionu, bilježi apsolutno svaki trenutak utakmice, te u slučaju ofsajda odmah izbacuje poruku sudijama da je riječ o kršenju tog pravila.</p><h2>Novi izazovi</h2><p>S druge strane, uvođenjem umjetne inteligencije postoje i izazovi s kojima se moraju korisnici suočiti i tako shvatiti da li je to pravi put za njih.</p><p>Sama implementacija i održavanje može biti skupo, posebno za pojedinca ili manje sportske organizacije. Finansijski teret može spriječiti manje popularne sportove u iskorištavanju.</p><p>Postavlja se i pitanje same sigurnosti podataka, te zaštite privatnosti. Uz veliku količinu podataka koji se prikupljaju svake sekunde, ključno je osigurati da se podaci čuvaju na siguran način i da se koriste isključivo u sportske svrhe, a nikako da se zloupotrebljavaju.</p><p>Možda i najveći problem predstavlja potencijalna ovisnost o korištenju te pametne tehnologije. Ljudi se dokazano kroz mnoštvo primjera vrlo lako naviknu na korištenje nečega, te im to na kraju oduzme osnovne sposobnosti. Tako nije nerealno reći da se u slučaju pretjeranog korištenja umjetne inteligencije za rješavanje problema otupi u trenucima kada se treba donijeti bitna odluka ili prilagoditi nepredvidivoj situaciji bez tehnološke potpore.</p><h2>Na kraju</h2><p>se sve svodi na to da li brojne prednosti koje poboljšavaju sportske učinke, zdravlje sportista i iskustvo gledalaca prevazilazi potencijalne izazove koji bi mogli napraviti više štete, ukoliko do njih i dođe.</p>

Dok s jedne strane pomaže rastu i poboljšanju, s druge može napraviti korisnika ovisnim

Vrijedi li koristiti umjetnu inteligenciju

Kako umjetna inteligencija utječe na sport: Jeste li spremni za poluautomatski ofsajd

<p>Indijski naučnici planiraju prvi put ''posijati oblake'' kako bi izazvali obilne kiše u nekim dijelovima Nju Delhija, nadajući se da će time smanjiti problem smoga koji guši najgušće naseljeni glavni grad na svijetu, objavio je u četvrtak voditelj projekta.<br></p><h2>Uoči zime</h2><p>Kvalitet zraka u Delhiju svake godine pada uoči zime jer hladni zrak zadržava čestice iz ispušnih cijevi automobila i dimnjaka fabrika, prašinu s gradilišta i pepeo nastao spaljivanjem poljoprivrednog otpada.</p><p>Naučnici oko 20. novembra očekuju nad gradom gustu naoblaku i u nju planiraju ''posijati'' so kako bi izazvali obilnu kišu, rekao je Manindra Agraval, stručnjak s Tehnološkog instituta u Kanpuru.</p><p>Projekt koji košta 120.000 dolara po 100 četvornih kilometara sastoji se od prskanja oblaka mješavinom soli, uključujući srebreni jodid.</p><p>Vlasti grada s 20 miliona stanovnika koji se prostire na površini od 1.500 četvornih kilometara u prošlosti su zatvarale škole, zaustavile građevinske radove i ograničavale broj automobila na cestama kako bi se kontroliralo onečišćenje.</p><p>Indeks kvaliteta zraka bio je u četvrtak 506, što ga čini "opasnim", objavila je švicarska grupa IQAir.</p><h2>Natapanje usjeva</h2><p>Nekoliko zemalja se poslužilo ''sijanjem oblaka'' za izazivanje kiše, pročišćavanje zraka i natapanje usjeva u vrijeme suše, uključujući Meksiko, SAD, Kinu, Indoneziju i Maleziju.</p><p>No, godine 2021. je zaustavljen plan da se tom tehnologijom povećaju snježne padaline nad planinama u Novom Meksiku nakon kritika da bi to moglo otrovati ljude i tlo, piše Zimo.</p>

Projekt koji košta 120.000 dolara po 100 četvornih kilometara sastoji se od prskanja oblaka mješavinom soli, uključujući srebreni jodid

Plan za smanjenje onečišćenja zraka: "Posijat će oblake" kako bi izazvali kišu

<p>Društvena mreža Instagram najavila je testiranje nove funkcije koja će omogućiti korisnicima da isključe potvrdu o pročitanoj poruci u inboksu, odnosno popularni „seen“.<br></p><p>Instagram, koji je u vlasništvu kompanije Meta, nije se zvanično oglasio kada će funkcija biti na raspolaganju korisnicima.</p><p>WhatsApp, aplikacija za dopisivanje koja je također u vlasništvu Mete, već ima sličnu funkciju koja omogućava korisnicima da izaberu da li drugi mogu vidjeti da li je poruka pročitana ili ne.</p><p>Metina aplikacija Facebook Messenger nema tu opciju.</p><p>Prvi čovjek Instagrama Adam Moseri nije saopćio okvirni rok kada se može očekivati, međutim, kada bude dostupna, korisnici će je pronaći u tabu „podešavanja privatnosti“, piše RTCG.</p>

Facebook Messenger nema tu opciju

Instagram testira novu opciju: „Seen“ više neće otkrivati jeste li pročitali poruku

<p>Još u maju Google je najavio da će početi brisati naloge koji su neaktivni dvije godine ili duže. Prije ovoga kompanija bi izbrisala samo sadržaj sačuvan na nalogu, a ne i sam nalog. Promjena, navodno, treba da ojača sigurnost, jer su nekorišteni nalozi podložniji kompromitovanju.</p><p>Google je rekao da će brisanje početi u decembru 2023. godine, što je samo mjesec od sada.</p><p>Ako imate neaktivan nalog koji želite da sačuvate, još imate vremena da to učinite. Tehnološki gigant počinje proces u fazama, počevši od naloga koji su kreirani i nikada više nisu korišteni, piše B92.</p><p>Važno je napomenuti da Google kaže kako u ovom trenutku nema namjeru da briše naloge sa YouTube videosnimcima. Da biste zadržali svoj nalog, sve što treba da uradite je da ga aktivirate - dovoljno je da se ulogujete i iskoristite bilo koju uslugu, kao što je čitanje mejla.</p><p>Odluka o brisanju odnosi se samo na lične naloge, ali ne obuhvata naloge organizacija poput škola i preduzeća.</p>

Odluka o brisanju odnosi se samo na lične naloge, ali ne obuhvata naloge organizacija poput škola i preduzeća

Google briše milione Gmail naloga, evo kako da sačuvate svoj

<p>Alati za prepoznavanje lica temeljeni na umjetnoj inteligenciji korišteni su na publici koja je bila na koncertu Bijonse u Kardifu za traženje pedofila i terorista.&nbsp;<br></p><h2>Nakon bombaškog napada</h2><p>Povjerenik za kriminal u Južnom Velsu Alun Majkl (Michael) tvrdi da je potraga za potencijalnim teroristima na takvim događajima postala normalna nakon bombaškog napada u Mančester areni 2017., prenosi BBC.</p><p>Rekao je da su pedofili bili meta jer je na koncertu bio veliki broj mladih djevojaka. Također, opravdao je korištenje takvih kamera kao “potpuno razumno”. No, kritizirali su ih borci za ljudska prava.</p><p>Keti Vots (Katy Watts), odvjetnica grupe za ljudska prava Liberty, rekla je da tehnologija “učvršćuje obrasce diskriminacije u policiji” i “narušava privatnost hiljada ljudi”. No, Majkl se ne slaže.</p><p>- Bilo je mnogo nesporazuma kada se mislilo da se fotografije snimaju i čuvaju, što nije slučaj. Zadržavaju se samo one na kojima identificiramo osobe koje tražimo. Sad postoji implementacija prepoznavanja lica uživo, unaprijed sam obaviješten i rečeno mi je koji je popis za praćenje. To je operativna odluka koju mogu, uživo, pregledati i provjeriti - kazao je povjerenik za kriminal i spomenuo koncert Bijonse (Beyonce) 17. maja u Kardifu kao primjer:</p><h2>Mlade djevojke</h2><p>- Unaprijed se smatralo da bi se popis onih koje se provjerava trebao sastojati od dva skupa pojedinaca. Osobe za koje se zna da su umiješani u ekstremizam i terorizam i pedofili jer se na tom koncertu očekivao veći broj mladih djevojaka. To je unaprijed najavljeno u javnosti, nije bila tajna. Stoga, takva praksa mi se čini razumna i ispravna.</p>

Alati za prepoznavanje lica temeljeni na umjetnoj inteligenciji korišteni su na publici koja je bila na koncertu Bijonse za traženje pedofila

Umjetna inteligencija na koncertu Bijonse tražila pedofile i teroriste

<p>Tastature, bilo na računaru ili na mobilnim uređajima, odavno su zamijenile olovke i nalivpera.<br></p><p>No, sada umjetna inteligencija (AI) „prijeti“ da zamijeni i novinare. Barem se toga plaše pripadnici sedme sile.</p><p>Razvoj AI tehnologije i duboko učenje već su omogućili stvaranje sofisticiranih sistema koji mogu generirati vijesti, analizirati podatke i prepoznati obrasce.</p><h2>"Lični asistent“</h2><p>Svjetske agencije počele su s korištenjem OpenAI-ja, proizvođačem ChatGPT-a, dok je Google navodno predstavio velikim novinskim kućama, uključujući „New York Times“, „Washington Post“ i „Wall Street Journal“, novi softver “lični asistent” za novinare, kodnog naziva Genesis, koji prikuplja informacije i generira sadržaj vijesti.</p><p>Mnogi eksperimentiraju sa sadržajem u stilu bloga generiranim od nule.</p><p>No, s obzirom na činjenicu da AI prikuplja već postojeće podatke, obrađuje ih i daje odgovore, medijske organizacije to smatraju nekom vrstom „krađe materijala“ te traže kompenzaciju za to.</p><p>Postoji nekoliko teorija o tome šta bi se moglo desiti u odnosu novinarstvo – umjetna inteligencija, a jedna od njih je da će AI zamijeniti novinarstvo.</p><p>Ali prema primjeru pojedinih stranica koje su uvrstile AI, vrlo brzo su i prestale s korištenjem jer je utvrđeno da je sadržaj tekstova bio pun nečuvenih grešaka, čime se zaključilo da nije baš učinkovita zamjena za novinara.</p><p>Vijest bi na kraju bila samo automatiziran proizvod, temeljena na dostupnim informacijama, bez ikakvog opozicionog djelovanja.</p><p>Drugi, ipak, smatraju kako AI može unaprijediti novinarstvo. Jedan primjer je urednika „Insidera“ Nikolasa Karlsona (Nicholas Carlson), koji je dao dopuštenje za korištenje alata poput ChatGPT-a, ocjenjujući da generativna umjetna inteligencija može urednike, novinare i producente učiniti boljim, uz upozorenje da takvi alati mogu pružiti netačne informacije.</p><h2>Alat za prikupljanje</h2><p>Optimistična teorija o ovakvim alatima je da će oni jednostavno učiniti određene novinarske operacije produktivnijima, djelimično automatizirajući procese tipkanja i transkripcije oslobađajući resurse za, recimo, stvarno izvještavanje. </p><p>Ali činjenica je da je vijest ono što je novo i vrijedno zbog onoga što otkriva, a ne zbog određenog stila njenog objavljivanja ili distribucije.</p><p>Još jedna teorija, koja bi bila pogubna za novinare ako se pokaže kao ispravna, jeste da će AI „progutati“ novinarstvo, koje bi u tom slučaju većinski ustvari postalo alat za AI, odnosno za prikupljanje informacija koje bi na kraju koristila AI.</p><p>Ipak, od toga smo još daleko. </p><h2>Donošenje vijesti</h2><p>Činjenica je da bi AI trenutno mogla pomoći novinarima i uredništvu u obavljanju „manjih“ zadataka, poput transkripcije ili pisanja izvještaja. Ali donošenje vijesti i informacija, kao i ugao prezentiranja tih noviteta, AI još nije savladala.</p>

S obzirom na to da AI prikuplja već postojeće podatke, obrađuje ih i daje odgovore, medijske organizacije to smatraju nekom vrstom „krađe materijala“ 

Umjetna inteligencija pravila tekstove s nečuvenim greškama

Ima li razloga da sedma sila bude zabrinuta: Može li AI biti pogubna za novinare

<p>SAG-AFTRA, sindikat koji zastupa holivudske izvođače, navodno je odgovorio na ''posljednju, najbolju i konačnu'' ponudu studija za prekid štrajka, odbacujući klauzule koje bi im dopuštale da ponovo koriste slike visoko traženih i preminulih izvođača koje je stvorila umjetna inteligencija bez njihovog pristanka.</p><h2>Sindikat daje protuponudu</h2><p>Sindikat navodno planira dati protuponudu koja uklanja trenutni diskurs vezan uz umjetnu inteligenciju.<br></p><p>- Ne mogu imati tu rupu u zakonu koja im dozvoljava iskorištavanje izvođača - rekao je izvor iz sindikata za The Hollywood Reporter. </p><p>- Nismo mogli dopustiti da taj jezik opstane.</p><p>THR izvještava da je Savez filmskih i televizijskih producenata (AMPTP) predložio ''osiguranje AI skeniranja'' za izvođače iz Rasporeda F (članovi sindikata koji zarađuju više od 32.000 dolara po TV epizodi ili 60.000 dolara po filmu). Predloženi ugovor studija zahtijevao bi od njih da jednokratno plate skeniranje likova izvođača iz Rasporeda F bez plaćanja za njihovu upotrebu ili ponovnu upotrebu - što bi im u biti dalo vječna prava na njihove likove nakon što jednom plate unaprijed, piše Engadget.</p><p>Još upečatljiviji detalj je da se čini da način na koji je prijedlog napisan zagovara neograničenu upotrebu slika mrtvih izvođača koje je stvorila umjetna inteligencija bez odgovarajućeg dopuštenja. </p><h2>Korištenje skeniranih snimaka</h2><p>- Jezik koji je trenutno u ponudi AMPTP-a predviđa da studiji i streameri mogu osigurati pravo korištenja skeniranih snimaka preminulih izvođača bez pristanka njihovih porodica ili SAG-AFTRA-e - piše THR. </p><p>SAG-AFTRA navodno želi priložiti zahtjev za pristankom i kompenzaciju za svaki put kada studio ili streamer ponovo upotrijebi AI skeniranje izvođača. Međutim, nakon što je ovaj dio spora postao javan, Variety je izvijestio da je sindikat ''postigao zajednički dogovor'' s AMPTP-om o ''trnovitim pitanjima'' kao što je pristanak na primjenu umjetne inteligencije nakon što glumac umre.</p><p>- Mislimo da to nije samo razumno, već i apsolutno ključno za održivost industrije - rekao je izvor za THR prije nego što je objavljena vijest o modificiranoj ponudi.</p><p>SAG-AFTRA je navodno obavijestila članove sindikata o pregovorima u ponedjeljak, uvjeravajući ih da neće pristati na loš ugovor, piše Tportal.</p><p>- Obavještavamo vas da je svaki član našeg TV/Kazališnog pregovaračkog odbora odlučan osigurati pravi dogovor i time odgovorno okončati ovaj štrajk - napisao je sindikat svojim članovima. </p><h2>Bitne stavke</h2><p>- Postoji nekoliko bitnih stavki o kojima još nemamo dogovor, uključujući umjetnu inteligenciju. Obavještavat ćemo vas o razvoju događaja.</p>

SAG-AFTRA, sindikat koji zastupa holivudske izvođače, navodno je odgovorio na ''posljednju, najbolju i konačnu'' ponudu studija za prekid štrajka

Filmski studiji žele koristiti naličje preminulih glumaca bez odobrenja njihovih porodica

<p> </p><p>Grupa profesora s Njujorškog univerziteta, Prinstona i Univerziteta u Pensilvaniji svojim novim radom pod nazivom “Kako će četbotovi poput ChatGPT-a utjecati na profesije i razne industrije” pokušala je da rasvijetli koja bi to zanimanja prva bila na udaru najbrže rastuće tehnologije na svijetu.</p><p>Iako naučni rad još nije u potpunosti završen, dosadašnji nalazi su fascinantni, piše Nova.rs.</p><p>- Smatramo da će nova otkrića u vještačkoj inteligenciji najviše pogoditi radnike u telemarketingu, zatim profesore koji u srednjim školama predaju jezike, književnost i historiju - navode naučnici.</p><p>Među glavnim industrijama u kojima bi vještačka inteligencija mogla postati dominantna su pravni i finansijski sektor.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">These Are the Jobs Most Vulnerable to AI, Researchers Say <a href="https://t.co/pENWrCKuzb">https://t.co/pENWrCKuzb</a> <a href="https://t.co/9oOCl9ze0y">pic.twitter.com/9oOCl9ze0y</a></p>&mdash; Reg Saddler (@zaibatsu) <a href="https://twitter.com/zaibatsu/status/1638964969688686592?ref_src=twsrc%5Etfw">March 23, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>- Ključno je bilo prepoznati deset područja u kojima je vještačka inteligencija najviše napredovala (prepoznavanje slika, prepoznavanje govora, modeliranje jezika, apstraktne strateške igre…) i povezati ih sa 52 vještine koje ljudi koriste u svojoj profesiji - objavio je jedan od profesora.</p><p>Dakle, učitelji i zaposleni u finansijskim službama, prema ovim istraživanjima, mogli bi biti prve žrtve ChatGPTa.</p><p>Ipak, treba naglasiti kako ChatGPT još nije najprecizniji u davanju pravih informacija, što dovodi u pitanje kako će podučavati druge o historiji. Također, ChatGPT nije baš najbolji u matematici, što je vještina od presudnog značaja za rad u finansijskom sektoru.</p>

Iako naučni rad još nije u potpunosti završen, dosadašnji nalazi su fascinantni, ali i zabrinjavajući

Na nekoliko profesija vještačka inteligencija neće imati veliki uticaj

Naučnici provode istraživanje: Vještačka inteligencija bi mogla najviše ugroziti ova zanimanja

<p>Sićušnog robota nalik pauku koji se može provući kroz malene proreze i potom vratiti u prvobitan oblik spasioci bi mogli koristiti za pretraživanje područja na kojima se dogodila katastrofa, bilo prirodna ili na drugi način izazvana, piše Smartlife.</p><p>Naprimjer, zgradu srušenu nakon potresa mogli bi u potrazi za preživjelima pretražiti roboti veličine kukca. Novi četveronožni robot ima naziv mCLARI te je dugačak samo 20 mm i težak 0,97 grama. Ima četiri neovisno pokretana nožna modula s 2 stepena slobode, od kojih svaki pokreću piezo-električni pokretači — mehanički mišići.</p>

<p>„Noge“ su međusobno povezane pasivnim tjelesnim zglobovima i to mu omogućuje da lako mijenja oblik kada dođe u kontakt s vanjskim ograničenjima. To mu omogućuje da pasivno mijenja svoj oblik kako bi se provukao kroz uske otvore u više smjerova.</p><p>Ima maksimalnu brzinu od tri duljine svog tijela u sekundi i može podnijeti više od tri puta veću tjelesnu težinu kao dodatni teret, što je dovoljno za malenu videokameru koja se može postaviti na mCLARI.</p>

Zgradu srušenu nakon potresa mogli bi u potrazi za preživjelima pretražiti roboti veličine kukca

Robot nalik pauku mijenja oblik: Velika pomoć u potragama i spašavanju

<p>TikTok gasi svoj fond Creator.<br></p><h2>Loša vijest</h2><p>To je loša vijest za sve koji zarađuju putem popularne aplikacije, uključujući i većinu tvoraca sadržaja za društvene medije.</p><p>Prema istraživanju kompanije ''Epidemic Sound'', 30 posto kreatora smatra kako je TikTok najbolja platforma za stvaranje prihoda, ispred YouTubea (25,8 posto), Facebooka (16,5 posto), Twittera (13,1 posto) i Instagrama (7,1 posto). </p><p>Aplikacija će službeno zatvoriti fond - koji plaća kreatorima s najmanje 10.000 pratilaca i najmanje 100.000 pregleda njihovih videa u posljednjih 30 dana - u subotu, 16. decembra.</p><p>Vijest nije posve iznenađujuća. Kada je TikTok prvi put pokrenuo fond Creator 2020. godine, najavili su kako će isplate tvorcima sadržaja biti dostupne samo tri godine.</p><p>Iz TikToka su časopisu ''Time'' rekli kako će dio napora i resursa posvećenih razvoju proizvoda preusmjeriti drugdje, kako bi što bolje podržali kreatore i istražili nove ponude.</p><h2>Program Creativity ostaje</h2><p>Program Creativity - putem kojeg TikTok odobrenim kreatorima plaća za video zapise duže od minute - i dalje ostaje aktivan, piše Mashable, prenosi Tportal.</p>

Iz TikToka su poručili kako će dio napora i resursa posvećenih razvoju proizvoda preusmjeriti drugdje, kako bi što bolje podržali kreatore i istražili


TikTok gasi fond namijenjen tvorcima sadržaja

<p>Facebook je već dugo poznat po moderiranju i ublažavanju dezinformacija na platformi uz pomoć mašinskog učenja i umjetne inteligencije.&nbsp;</p><h2>AI alat</h2><p>Početkom oktobra kompanija je proširila mašinsko učenje i na oglašivačka nastojanja eksperimentalnim skupom generativnih AI alata koji mogu obavljati zadatke poput generiranja pozadine, prilagođavanja slike i stvaranja naslova za videosadržaj oglašivača.<br></p><p>Reuters izvještava da Meta te alate neće dati na raspolaganje političkim marketinškim stručnjacima uoči, kako se očekuje, brutalnog i razdornog nacionalnog izbornog ciklusa.</p><p>Metina odluka da zabrani korištenje generativne umjetne inteligencije u skladu je s velikim dijelom ekosistema društvenih medija, iako, kako Reuters brzo ističe, kompanija ''još nije javno objavila odluku u bilo kakvim ažuriranjima svojih standarda oglašavanja''. Poređenja radi, TikTok i Snap zabranjuju političke oglase, dok Google koristi ''crnu listu pojmova'' kako bi spriječio generativne AI alate od zadiranja u politički govor.</p><h2>Neplaćene objave</h2><p>Meta dopušta širok raspon iznimaka od ovog pravila – naprimjer, zabrana se alata odnosi samo na ''dezinformirajuće videozapise generirane umjetnom inteligencijom u svim sadržajima, uključujući neplaćene objave, s izuzetkom parodije ili satire'', piše Reuters. Ove iznimke trenutno nadgleda neovisni nadzorni odbor kompanije u sklopu slučaja u kojem je Meta ostavila modificirani video predsjednika Bajden (Biden) jer ga, tvrdi kompanija, nije generirala umjetna inteligencija.</p><p>Facebook je zajedno s drugim vodećim firmama za umjetnu inteligenciju iz Silicijske doline pristao na dobrovoljne obaveze koje je postavila Bijela kuća - donošenjem tehničkih i političkih mjera zaštite u razvoju budućih generativnih sistema umjetne inteligencije.</p><h2>Provjera autentičnosti</h2><p>Ovo, podsjetimo, uključuje proširenje napora kontradiktornog mašinskog učenja (red-teaming) za iskorjenjivanje lošeg ponašanja modela, dijeljenje informacija o povjerenju i sigurnosti unutar industrije i s vladom, kao i razvoj sheme digitalnog vodenog žiga za provjeru autentičnosti službenog sadržaja i otkrivanja je li ili nije stvorena uz pomoć umjetne inteligencije, zaključuje Engadget, piše Tportal.</p>

Eksperimentalne značajke mogu se koristiti za uređivanje slika, stvaranje pozadina i automatsko stvaranje prijevoda pod videima

Meta se sprema za burne američke izbore, ograničit će korištenje AI-ja

<p>Prema izvještaju kompanije Dashlane, koja stoji iza istoimenog popularnog menadžera lozinki, primjetan je pozitivan trend kada je riječ o sigurnosti lozinki, ali još ima prostora za poboljšanje. Globalno, 44 posto lozinki se koristi na više naloga, što dovodi tone osjetljivih podataka u opasnost.</p><h2>Analiza lozinki</h2><p>Analiza lozinki 19 miliona korisnika i 22.000 kupaca koju je provela kompanija pokazala je da je ponovna upotreba lozinki i dalje prisutna. Ponovna upotreba čak i jakih i komplikovanih lozinki ostavlja naloge izloženim napadima ako nisu zaštićeni višefaktorskom autentifikacijom (MFA).</p><p>Udio ponovne upotrebe lozinki ostaje veći od 44 posto ili više u svim regionima. S obzirom da svaka osoba u prosjeku ima 227 naloga, nerealno je očekivati da je svaki od njih adekvatno zaštićen, piše B92.</p><p>- Bez obzira na to da li su korisničke lozinke jake ili ne, ponovo korištena lozinka može imati domino-efekt: ako je jedan nalog kompromitovan, svi bi mogli pasti, posebno bez MFA – rekli su iu je Dashlanea.</p><h2>Pristupni ključevi</h2><p>Jake lozinke u kombinaciji sa MFA su dobar izbor, ali Dashlane smatra da je budućnost u pristupnim ključevima koji se smatraju "sigurnom zamjenom za lozinke koja je laka za korištenje i otporna na fišing".</p><p>Ipak neće još neko vrijeme u potpunosti zamijeniti lozinke. Pristupnim ključevima koji koriste otiske prstiju, skeniranje lica, PIN kodove i druge metode za otključavanje uređaja i naloga često nedostaje podrška mnogih aplikacija, posebno starih aplikacija, baza podataka, protokola i resursa.</p>

Bez obzira na to da li su korisničke lozinke jake ili ne, ponovo korištena lozinka može imati domino-efekt

Jednu lozinku koristite na više naloga: Evo zašto ste laka meta za hakere

<p>Zanima li vas kako izgleda unutrašnjost jedne od najpoznatijih američkih građevina?</p><h2>Zanimljivo iskustvo</h2><p><a href="https://artsandculture.google.com/story/aQVRQ1-zMnlrnQ">“Welcome to the White House”</a> (Dobro došli u Bijelu kuću) prvi je virtuelni vođeni obilazak Bijele kuće. Obilazak je snimljen korištenjem Street Viewa, dijelu Google karti i Google Arts &amp; Culture.</p><p>Za obilazak vam je potrebna samo internetska veza pa ako ste oduvijek željeli posjetiti Bijelu kuću, a niste imali priliku, sigurno će vam ovo biti zanimljivo iskustvo. Najprije ćete pogledati uvodni govor aktuelnog američkog predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden). Nakon toga se uz pomoć strelica krećite po prostorijama. Imat ćete priliku vidjeti i vrt s cvijećem i drvećem, kao i porodično kino. Postoji čak i kineska soba s posuđem za jelo.</p><p>Google na svom blogu piše kako se Bijela kuća, suprotno uvriježenom mišljenju, nije uvijek zvala tako.</p><h2>Plava soba</h2><p>Tokom 1800-ih imala je različite nazive poput "Predsjednička palača", "Predsjednička kuća" ili "Izvršna palača". Teodor Ruzvelt (Theodore Roosevelt) je 1901. godine Bijeloj kući dao jednostavno ime i ono se do sada zadržalo, piše Smartlife.</p><p>Dok istražujete dom američkog predsjednika, ući ćete virtuelno u 11 jedinstvenih prostorija, od Plave sobe (tu je održano jedino vjenčanje u Bijeloj kući u historiji), do biblioteke s američkim pejzažom Džordžije O'Kife (Georgia O'Keeffe), zatim do „East Room“, gdje je Abraham Linkoln (Lincoln) prvi put promovirao Julisiza Granta (Ulysses).<br></p>

Dok istražujete dom američkog predsjednika, ući ćete virtuelno u 11 jedinstvenih prostorija

Želite zaviriti u Bijelu kuću: Sada je to moguće uz virtuelni obilazak

<p>Brojne tehnološke kompanije, uključujući i Teslu, razvijaju napredne humanoidne robote i ulažu milijarde u robotsku tehnologiju. Slične planove o razvoju takvih tehnologija ima i Kina, koja želi postati globalni lider na poljima umjetne inteligencije i robotike.<br></p><h2>Postaviti standarde</h2><p>Prema dokumentu kineskog ministarstva industrije i informacijskih tehnologija, Kina već za dvije godine želi ne samo razviti napredne humanoidne robote već ih namjerava i masovno proizvoditi. Kako bi ispunila taj ambiciozni plan, kineska vlada želi privući što više kompanija u tu industriju, postaviti standarde razvoja robotike, produbiti međunarodnu saradnju i razvijati talente.</p><p>Kinezi vjeruju kako će tokom sljedeće dvije godine uspjeti napraviti veliki napredak na područjima senzora, kontrole pokreta i interakcije između mašina, a sve to utjecat će na robotsku revoluciju.&nbsp;</p><h2>Procurile informacije</h2><p>Osim navedenog, u dokumentu se ne spominju nikakvi konkretni načini na koje to žele postići, no zato je naglašeno kako bi takvi roboti mogli donijeti disrupciju na tržište na sličan način na koji su je donijela računala, pametni telefoni i električna vozila.</p><p>Nakon što su informacije iz dokumenta procurile u javnost, porasle su cijene dionica kineskih robotskih kompanija. Jedna od takvih kompanija (Fourier Intelligence) ranije ove godine predstavila je svoga humanoidnog robota GR-1, koji već sada ima prilično napredne mogućnosti. Robot tako može hodati na dvije noge brzinom od 5 km/h, i to sat noseći 50 kg tereta. Već krajem ove godine trebala bi početi njegova masovna proizvodnja i sljedeće godine očekuje se isporuka više hiljada komada. Također, Fourier Intelligence planira saradnju s kompanijama koje razvijaju AI kako bi implementirali umjetnu inteligenciju u mozak svoga robota.</p><h2>Kvantno računarstvo</h2><p>Kako podsjećaju na TechSpotu, jedan je nezavisni think-tank početkom godine objavio kako je Kina ispred SAD u istraživanjima u čak 37 od 44 važne i rastuće tehnologije, uključujući odbrambene tehnologije, ali i robotiku, umjetnu inteligenciju i kvantno računarstvo, piše Zimo.</p>

Kinezi vjeruju kako će tokom sljedeće dvije godine uspjeti napraviti veliki napredak na područjima senzora, kontrole pokreta i interakcije 

Kinezi razvijaju napredne humanoidne robote, na tržištu ih očekujemo već za dvije godine

<p>Iz YouTubea su ove sedmice najavili da počinju eksperimentirati novim opcijama generativne umjetne inteligencije na svom videoservisu. Noviteti su rezervirani samo za premium korisnike, odnosno one koji plaćaju pretplatu za YouTube, i bit će dostupni tokom sljedećih nekoliko sedmica.<br></p><h2>Dvije opcije</h2><p>YouTube će zasad eksperimentirati s dvije takve opcije. Jedna od njih je konverzacijski alat koji koristi umjetnu inteligenciju za odgovaranje na pitanja o sadržaju te će davati preporuke na korisničke upite. Konverzacijski alat odgovarat će na pitanja koristeći informacije s YouTubea i weba, a zahvaljujući njemu korisnici će dobiti "dubinski uvid" u sadržaj koji gledaju. Osim što će im dati više informacija o samom videu, AI alat korisnicima će moći preporučiti i sadržaj sličan videu koji gledaju. Treba naglasiti kako će korisnici s tim alatom moći razgovarati tokom reprodukcije videa pa neće morati prekidati video koji gledaju.</p><p>Na početku će alat biti dostupan samo korisnicima Androida u SAD kojima će se na YouTubeu pojaviti u obliku opcije "Ask". Iako se pretplatnici koji zadovoljavaju ove uvjete već sada mogu prijaviti za novu opciju, ona im ipak neće biti dostupna još neko vrijeme i trenutno se testira među malim brojem korisnika.</p><p>Druga opcija, koja će biti dostupna samo malom dijelu pretplatnika, omogućit će sažimanje komentara ispod videa u posebne teme, ovisno o sadržaju komentara. Takav će prikaz komentara u posebnim temama biti naročito zanimljiv kreatorima sadržaja, odnosno svima koji objavljuju videe ispod kojih korisnici ostavljaju brojne komentare.&nbsp;</p><p>Zahvaljujući toj opciji kreatori će moći lakše pratiti komentare, odnosno neće morati pratiti sve komentare koji su objavljeni, već samo one komentare, odnosno teme koje bi im mogle biti zanimljive. Također, kako kažu na YouTubeu, iz takvih tema korisnici bi mogli dobiti i inspiraciju za stvaranje budućeg sadržaja.</p><h2>Ograničena dostupnost</h2><p>Ove su opcije eksperimentalne i ne moramo uvijek pogoditi s njima. Zato počinjemo s ograničenom dostupnošću te ćemo prikupljati mišljenja korisnika, komentirali su nove AI opcije iz kompanije.</p><p>Inače, YouTube je ranije predstavio i još neke AI opcije pomoću kojih kreatori mogu pronaći muziku za svoje videozapise, koristiti alat za stvaranje pozadine za Shortse itd., dok na YouTube Musicu umjetna inteligencija može stvarati playliste za koje smatra da bi mogle biti zanimljive slušaocima.</p>

WhatsApp najavio novinu koja bi mogla da izazove negodovanje korisnika

Kako umjetna inteligencija utječe na sport: Jeste li spremni za poluautomatski ofsajd

Plan za smanjenje onečišćenja zraka: "Posijat će oblake" kako bi izazvali kišu

Instagram testira novu opciju: „Seen“ više neće otkrivati jeste li pročitali poruku

Google briše milione Gmail naloga, evo kako da sačuvate svoj

Umjetna inteligencija na koncertu Bijonse tražila pedofile i teroriste

Ima li razloga da sedma sila bude zabrinuta: Može li AI biti pogubna za novinare

Filmski studiji žele koristiti naličje preminulih glumaca bez odobrenja njihovih porodica

Naučnici provode istraživanje: Vještačka inteligencija bi mogla najviše ugroziti ova zanimanja

Robot nalik pauku mijenja oblik: Velika pomoć u potragama i spašavanju

TikTok gasi fond namijenjen tvorcima sadržaja

Meta se sprema za burne američke izbore, ograničit će korištenje AI-ja

Jednu lozinku koristite na više naloga: Evo zašto ste laka meta za hakere

Želite zaviriti u Bijelu kuću: Sada je to moguće uz virtuelni obilazak

Kinezi razvijaju napredne humanoidne robote, na tržištu ih očekujemo već za dvije godine

Umjetna inteligencija stiže na Googleov videoservis: Evo koje novitete AI donosi na YouTube

Tehnologija

WhatsApp najavio novinu koja bi mogla da izazove negodovanje korisnika

Kako umjetna inteligencija utječe na sport: Jeste li spremni za poluautomatski ofsajd

Plan za smanjenje onečišćenja zraka: "Posijat će oblake" kako bi izazvali kišu

Instagram testira novu opciju: „Seen“ više neće otkrivati jeste li pročitali poruku

Google briše milione Gmail naloga, evo kako da sačuvate svoj

Umjetna inteligencija na koncertu Bijonse tražila pedofile i teroriste

Ima li razloga da sedma sila bude zabrinuta: Može li AI biti pogubna za novinare

Filmski studiji žele koristiti naličje preminulih glumaca bez odobrenja njihovih porodica

Naučnici provode istraživanje: Vještačka inteligencija bi mogla najviše ugroziti ova zanimanja

Robot nalik pauku mijenja oblik: Velika pomoć u potragama i spašavanju

TikTok gasi fond namijenjen tvorcima sadržaja

Meta se sprema za burne američke izbore, ograničit će korištenje AI-ja

Jednu lozinku koristite na više naloga: Evo zašto ste laka meta za hakere

Želite zaviriti u Bijelu kuću: Sada je to moguće uz virtuelni obilazak

Kinezi razvijaju napredne humanoidne robote, na tržištu ih očekujemo već za dvije godine

Umjetna inteligencija stiže na Googleov videoservis: Evo koje novitete AI donosi na YouTube