Za sutra su ponovo najavljene dvije sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, te će na prvoj, koja se nastavlja po treći put, između ostaloga biti razmatrana buduća trasa autoputa Sarajevo - Beograd.

Radi se o Deklaraciji o kriterijima za definiranje te trase, koju je predložio dopredsjedavajući Doma Mladen Bosić (Srpska demokratska stranka - SDS), a koja predviđa da ruta ide Sarajevo-Žepče-Tuzla-Brčko-Bijeljina-Beograd.

Nakon okončanja te sjednice, trebala bi uslijediti nova na kojoj je predviđeno razmatranje izmjena Izbornog zakona BiH, a Dom naroda, koji je ranije podržao ta rješenja, zatražio je da se zakon razmatra po hitnom zakonodavnom postupku.

Kako navode predlagači, tim izmjenama regulira se izbor članova Predsjedništva BiH, implementira Odluka Ustavnog suda BiH, odnosno izbor delegata u Domu naroda Federacije BiH te Odluka Ustavnog suda BiH koja se tiče izbora u Gradu Mostaru.

- Razlozi za donošenje ovog zakona ogledaju se u provođenju Odluke Ustavnog suda BiH od 1. decembra 2016. godine, kao i zadovoljavanje općeg principa demokratije da jedan narod drugom ne bira predstavnike - stoji u obrazloženju.

Također, poslanici Nezavisnog bloka (Salko Sokolović, Senad Šepić i Sadik Ahmetović) predložili su izmjene Izbornog zakona, a cilj tog prijedloga je, kažu, osigurati da volja glasača bude poštovana, svodeći mogućnosti za malverzacije na minimum.

U dnevni red te sjednice uvrštene su i izmjene seta zakona koji se odnose na akcize. Te izmjene prethodno je usvojio Dom naroda u oba čitanja i predložio Predstavničkom domu da ga razmatra po hitnom zakonodavnom postupku.

Te izmjene predložilo je Vijeće ministara, a ključna izmjena odnosi se na činjenicu da se ne povećavaju akcize, osim na biogoriva i biotečnosti, nego se za 0,15 KM povećavaju cestarine, pri čemu će se prikupljena sredstva isključivo koristiti za izgradnju autocesta i cesta.

Usvajanje tog seta zakona značilo bi, tvrde u Vijeću ministara, pokretanje investicionog ciklusa u izgradnji autocesta i cesta, što bi vodilo ka daljnjem rastu bruto društvenog proizvoda (BDP), jačanju i razvoju niza komplementarnih privrednih djelatnosti i otvaranju novih radnih mjesta.

Izmjene tih zakonskih rješenja ranije je  predlagalo  Vijeće ministara, ali nikada nisu usvojene, jer su opozicione stranke, ali i neke iz vladajuće koalicije na državnom nivou, zamjerale transparentnost trošenja budžetskih sredstava, što je sada precizirano.

Radi se o izmjenama Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini, izmjenama Zakona o uplatama na Jedinstveni račun i raspodjeli prihoda te izmjenama Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini.

Na dnevnom redu nove sjednice još su i dva prijedloga o izmjenama Zakona o platama, od kojih se jedan odnosi na osiguranje prava na policijski dodatak, a drugi se tiče uvođenja naknada za sudije, tužioce i određene kategorije stručnog osoblja u pravosudnim institucijama BiH.

Poslanici će biti upoznati i s Informacijom o rezultatima usklađivanja cijena i usluga i tehničkom kvalitetu usluga mobilne telefonije u BiH s cijenama u regionu i Evropi koju je pripremila Regulatorna agencija za komunikacije BiH.