U Njujorku sutra počinje 79. zasjedanje Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN), koja se smatra jednim od najvećih diplomatskih događaja u svijetu i koja okuplja lidere zemalja članica, javlja Anadolija.
Generalna skupština, koja svake godine okuplja šefove država i vlada članica u New sjedištu UN-a, zasjedat će od 24. do 30. septembra.
Kamerunac Philemon Yong predsjedavat će raspravama, koje će otvoriti generalni sekretar UN-a Antonio Guterres.
Očekuje se da će Generalnoj skupštini UN-a prisustvovati 133 šefa država i vlada, tri potpredsjednika, 80 potpredsjednika vlada i 45 ministara iz zemalja članica.
Tradicionalni redoslijed
Brazil drži prvi govor nakon predsjednika Generalne skupštine UN-a, što je tradicija koja se održava od 1955. godine. Nakon Brazila, riječ preuzima domaćin SAD.
Predstavljajući Republiku Tursku na Generalnoj skupštini UN-a, predsjednik te zemlje Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) govorit će treći.
Očekuje se da će Erdoan, kojem je to 14. obraćanje Generalnoj skupštini UN-a, u svom govoru posebno skrenuti pažnju na situaciju u Gazi.
Očekuje se da će predsjednik Erdoan tražiti od zemalja članica da se suprotstave izraelskim napadima.
Krize koje se protežu od Gaze do Haitija
Okupljanje lidera zemalja UN-a i ove godine se održava u sjeni sve većih kriza, sukoba i ratova širom svijeta.
Zato se očekuje da dešavanja u Gazi, Ukrajini, Sudani i Haitiju budu na dnevnom redu rasprava.
Također je za očekivati da u fokusu bude situacija u Gazi, koju je UN već definirao “paklom na zemlji“. Poziv na prekid vatre, osuda izraelskog kršenja međunarodnog prava, poštivanje rezolucija UN-a i poziv na isporuku humanitarne pomoći su u ono što se od lidera očekuje.
To je važna tema i u kontekstu rizika od izbijanja regionalnog rata na Blsikom istoku, a posebno nakon posljednjih izraelskih napada i eksplozija bežičnih uređaja u Libanu.
Očekuje se da će palestinski predsjednik Mahmoud Abbas svoj govor održati 26. septembra ujutro, a izraelski premijer Benjamin Netanjahu (Netanyahu) bi trebao govoriti istog dana u popodnevnim satima.
Glavna tema
Glavna tema ovogodišnjih rasprava Generalne skupštine UN-a glasi “Ne zapostaviti nikoga: Mir, održivi razvoj i ljudsko dostojanstvo“.
- Današnji globalni poredak je nefunkcionalan za neke, u suštini nije funkcionalan ni za koga - rekao je nedavno generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš (Guterres).
Iz tog razloga se očekuje da će se na dnevnom redu lidera naći i pitanje reforme Vijeća sigurnosti UN-a i međunarodne finansijske strukture.
Osim sedmice na visokom nivou, održava se i Samit za budućnost na kojem će se razgovarati o klimatskim promjenama u svijetu.
Od lidera se takođe očekuje da se konsultuju o različitim pitanjima kao što su ciljevi održivog razvoja, otpornost na antimikrobne lijekove i nuklearno razoružanje.
Kastro je govorio 296 minuta, a Gadafi 100 minuta
Sastanci Generalne skupštine održavaju se u sjedištu UN-a od 1946. godine, kada je tu organizaciju osnovala 51 država.
Od lidera se očekuje da ograniče svoje govore na 15 minuta i dotaknu zadanu glavnu temu, ali mnogi lideri se ne pridržavaju toga, zbog čega se pojavljuju zanimljivi prizori u dvorani.
Generalna skupština UN-a održava redovne godišnje sjednice već 78 godina, a među zanimljivijim činjenicama je da je kubanski predsjednik 1960. govorio 296 minuta, dok je libijski lider Muamer Gadafi 2009. govorio 100 minuta i pocijepao stranicu Povelje UN-a.
Među zanimljivije scene iz anala Generalne skupštine UN-a spada i udaranje pesnicom o stol sovjetskog lidera Nikite Hruščova, koji je tako negodovao na govor predstavnika Filipina i priča da je potom i cipelom udarao o stol. Dogodilo se to na zasjedanju 1960. godine.
Često se u medijima podsjeća i na govor bivšeg predsjednika Venecuele Huga Chaveza, koji je 2006. godine “đavolom“ nazivao tadašnjeg američkog predsjednika Georgea W. Busha.
Novozelandska premijerka Jacinde Ardern je na na Generalnoj skupštini UN-a 2018. godine prisustvovala sa svojom tromjesečnom bebom.
Bivši američki predsjednik Donalda Trampa (Trump) je u govoru iz 2017. prijetio da će “uništiti Sjevernu Koreju ako bude morao“.
Ustaljena je praksa da delegacije napuštanjem dvorane negoduju zbog obraćanja koja im se ne sviđaju.
