Lideri najjačih ekonomskih sila današnjice okupljaju se u brazilskom Rio de Žaneiro (Rio de Janeiru), gdje danas počinje dvodnevni samit grupe G20 na temu “Izgradnja pravednog svijeta i održive planete“, a organizatori su tim povodom istakli da je Rio de Žaneiro spreman ugostiti lidere 19 zemalja članica G20 i Evropske unije.Prije samita u gradu su pojačane mjere sigurnosti, a u centar grada specijalno za samit je raspoređeno 8.000 vojnih lica, te je sprovedena sveobuhvatna sigurnosna vježba.Samit će se održati u Muzeju moderne umjetnosti, koji je okružen sigurnosnim barijerama, počet će prijemom koji će brazilski predsjednik Lula da Silva u svojstvu domaćina organizovati za učesnike, među kojima su i turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan), američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) i drugi.Nakon ceremonije dočeka i zajedničke fotografije, bit će predstavljena Globalna alijansa protiv gladi i siromaštva, a lideri će se potom obratiti učesnicima na sesiji o socijalnom uključivanju i borbi protiv gladi i siromaštva.U okviru samita, okupit će se i čelnici MIKTA-e, platforme za konsultacije i koordinaciju koja uključuje Meksiko, Indoneziju, Južnu Koreju, Tursku i Australiju.Lideri će također prisustvovati sesiji o reformi institucija globalnog upravljanja prvog dana samita.Drugog dana samita na programu je sesija o održivom razvoju i energetskoj tranziciji.Nakon završne sjednice, Brazil će predati mandat predsjedavanja Južnoafričkoj Republici.Od lidera koji prisustvuju samitu očekuje se da održe i brojne bilateralne sastanke na marginama samita i da komentarišu aktuelne teme.

Nakon ceremonije dočeka i zajedničke fotografije, bit će predstavljena Globalna alijansa protiv gladi i siromaštva

Samit u Rio de Žaneiru: Lideri najjačih ekonomskih sila okupljaju se danas

Niz reakcija uslijedio je nakon objave informacije New York Timesa gdje se navodi da je još uvijek aktuelni američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) odobrio Ukrajincima korištenje ATACMS za duboke udare unutar ruske teritorije, a komentari stižu iz svih dijelova svijeta.Među prvim državama koja je reagovala bila je Kina, a glasnogovornik Ambasade Kine u SAD-u odluku je nazvao doljevanjem ulja na vatru.<h2>Reakcija iz Kine</h2>-	Kina se protivi svim koracima koji bi mogli dovesti do eskalacije ukrajinskog sukoba i povećanja napetosti. Stav Kine o ukrajinskoj krizi je dosljedan i jasan. Kina je posvećena unapređenju mirovnih pregovora i protivi se bilo kakvim koracima koji bi mogli dovesti do povećanja napetosti i eskalacije situacije u regiji - naveli su.Također su poručili da ovaj potez ne doprinosi smanjenju tenzija. Kako navode u saopćenju, umjesto da doljevaju ulje na vatru i podstiču sukobe, relevantne strane treba da nastoje da kroz dijalog i pregovore stvore uslove za političko rješenje ukrajinske krize.<h2>"Ludilo i osveta"</h2>O ovoj odluci svoj komentar dao je i predsjednik Venecuele Nikolas Maduro (Nicolas).-	Vlade SAD-a, Francuske i Velike Britanije odobrile su upotrebu raketa dugog dometa za napad na našu sestru Rusiju. Američki imperijalizam je ušao u fazu ludila i osvete – kazao je Maduro.Interesantno, odluku su komentirali i ljudi okupljeni oko novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trampa (Trumpa).Multimilijarder Ilon Mask (Elon Musk), koji će rukovoditi odjelom za efikasnost američke administracije u Trampovom mandatu, uključio se u raspravu na društvenoj mreži X. Na statuse u kojima se navodi kako "liberali vole rat", Mask je napisao "istina".Odluku Bajenove administracije komentirao je i sin Donalda Trampa koji je žestoko kritikovao ovaj potez.-	Čini se da vojno-industrijski kompleks želi da se pobrine da treći svjetski rat počne prije nego što moj otac dobije priliku da stvori mir i spasi živote. Moraju spasiti trilione dolara. Prokleti bili, imbecili - rekao je Tramp mlađi.

Kina se protivi svim koracima koji bi mogli dovesti do eskalacije ukrajinskog sukoba i povećanja napetosti

Burna reakcija Trampovog sina na Bajdenovu administraciju: "Prokleti bili, imbecili"

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džo Bajden (Joe Biden) posjetio je Amazoniju i time postao prvi predsjednik SAD koji je to učinio.On je ovom posjetom namjeravao ukazati na opasnosti od globalnog zagrijavanja koje je često zanemarivao Donald Tramp (Trump), novoizabrani predsjednik SAD koji će u januaru ponovo preuzeti tu dužnost, a koji je već obećao da će ukinuti mjere za borbu protiv klimatskih promjena, prenosi Reuters.Bajden putuje sa samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC) u glavnom gradu Perua, Limi, u brazilski grad Manaus na samit posvećen očuvanju Amazona, a potom u Rio de Žaneiro (Rio de Janiero) na samit Grupe 20 najvećih svetskih ekonomija, koji će se baviti različitim pitanjima - od gladi i siromaštva do globalnog upravljanja i klimatskih promjena.Naučnici upozoravaju da je očuvanje Amazona od ključne važnosti za suzbijanje klimatskih promjena zbog ogromne količine ugljen-dioksida koju drveće ovog regiona apsorbuje.

Naučnici upozoravaju da je očuvanje Amazona od ključne važnosti za suzbijanje klimatskih promjena zbog ogromne količine ugljen-dioksida

Bajden je postao prvi predsjednik SAD koji je ovo uradio

Najmanje 13 osoba poginulo je jučer kada se srušila zgrada u gradu Dar es Salam, u Tanzaniji, a više od 80 ljudi je spašeno.To je potvrdila predsjednica te afričke države Samija Suluhu Hasan.Četvorospratnica u istočnom dijelu ovog grada srušila se jučer oko 9 sati po lokalnom vremenu, a Hasan je rekao da su povrijeđene osobe prebačene u bolnicu.U bolnici je ostalo 26 osoba, prenosi Reuters.Hasan je dodala da će vlada pokriti troškove liječenja povrijeđenih i platiti sahrane nastradalih.

U bolnici je ostalo 26 osoba

Tragedija u Tanzaniji: Srušila se zgrada, poginulo najmanje 13 osoba 

Ruski predsjednik Vladimir Putin već je komentarisao potencijalno davanje dozvole Kijevu da koristi oružje dugog dometa za napade na teritoriju Rusije, rekla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.- Predsjednik je sve već rekao o ovom pitanju - rekla je Zaharova.Putin je u septembru rekao da će davanje odobrenja Kijevu da koristi oružje dugog dometa promenijeniti samu suštinu, prirodu sukoba, podsjeća "Sputnjik".- Donijet ćemo odgovarajuće odluke na osnovu prijetnji koje će nam biti stvorene - rekao je tada ruski lider.

Putin je u septembru rekao da će davanje odobrenja Kijevu da koristi oružje dugog dometa promenijeniti samu suštinu, prirodu sukoba

Iz Rusije reagirali na dozvolu Ukrajini da koristi oružje dugog dometa: "Putin je već sve rekao"

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da će rakete "govoriti same za sebe", nakon izvještaja da je Vašington dao Kijevu dozvolu da izvrši duboke udare u Rusiji raketama američke proizvodnje.- Danas mnogi u medijima govore da smo dobili dozvolu da preduzmemo odgovarajuće akcije, ali udari se ne prave riječima. Takve stvari se ne najavljuju. Rakete će govoriti same za sebe - rekao je Zelenski u večernjem obraćanju, prenio je Reuters.Nešto ranije, "New York Times" je, pozivajući se na neimenovane zvaničnike američke administracije, javio da je američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) prvi put dao Ukrajini dozvolu da koristi rakete dugog dometa za gađanje ciljeva u dubini ruske teritoriji.

Prvi put je SAD dao Ukrajini dozvolu da koristi rakete dugog dometa za gađanje ciljeva u dubini ruske teritoriji

Zelenski: Rakete će govoriti same za sebe

Nakon što je administracija američkog predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden) dala zeleno svjetlo Ukrajini da američkim dalekometnim raketama gađa duboko unutar ruske teritorije, to su učinile i Francuska i Velika Britanija.Pariz i London su dozvolili Kijevu da gađa Rusiju raketama SKALP/Storm Shadow (SKALP je izraz koji se koristi u Francuskoj, Storm Shadow u Britaniji).U pitanju su krstareće rakete dometa do 300 kilometara. Ranije je Reuters, pozivajući se na izvore upoznate sa situacijom, prenio da su SAD prve dale zeleno svjetlo.- Ukrajina planira da izvede prve udare na velike udaljenosti u narednim danima - rekli su izvori, ali nisu otkrili detalje iz sigurnosnih razloga, dok je Bijela kuća odbila da komentariše.Promjena politike uslijedila je nakon što je Rusija rasporedila sjevernokorejske kopnene trupe kako bi ojačala svoje snage, što je izazvalo zabrinutost u Vašingtonu i Kijevu.Prema neimenovanim izvorima Reutersa, prvi duboki napadi vjerovatno će biti izvedeni pomoću raketa ATACMS, koje imaju domet do 300 kilometara.

Pariz i London su dozvolili Kijevu da gađa Rusiju raketama SKALP/Storm Shadow

Napad Ukrajine se očekuje u narednim danima

Francuska i Velika Britanija dale zeleno svjetlo Ukrajini za napade

Telefonski razgovor ruskog predsjednika Vladimira Putina i njemačkog kancelara Olafa Šolca (Scholz) bio je poslovan, detaljan i veoma iskren, saopćio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.- Koliko znam, to je bio prilično poslovni razgovor. Detaljno i veoma iskreno, jer su stavovi strana izneseni obostrano - rekao je Peskov.Zvaničnik Kremlja je dodao da je Putin razgovarao sa Šolcom na ruskom, preko prevodioca.Inače, poznato je da ruski predsjednik tečno govori njemački jezik.

Detaljno i veoma iskreno, jer su stavovi strana izneseni obostrano, kazao je portparol Kremlja

Na kojem su jeziku razgovarali Putin i Šolc: Ruski lider tečno priča njemački, ali...

Vrhovni vođa Irana ajatolah Ali Hamnei (Khamenei) nalazi se u komi i njegovo zdravstveno stanje je izrazito teško. Zbog njegovog zdravstvengo stanja su se pojavile spekulacije da je abdicirao.&nbsp;Prema pisanju opozicionih medija, vrhovni vođa Irana je tajno odabrao nasljednika, te da je već abdicirao prije svoje smrti.&nbsp;Ajatolah Hamnei je donio ovakvu odluku da bi spriječio političku krizu koja bi mogla Iran ako bi politička vlast dožvijela neplaniranu tranziciju.&nbsp;Zvaničnici su, prema pisanju medija, izabrali nasljednika. Navodno je 60 članova iranske Stručne skupštine održalo sastanak u tajnosti 26. septembra u znak pristanka na zahtjev Hamneija, a naređeno im je da odluku o sukcesiji donesu idmah i uz potpunu povjerljivost.Svi dobro upućeni izvori navode da će njegov sin Mojtaba Hamnei preuzeti glavnu ulogu dok mu je otac živ.&nbsp;Mojtaba Hamnei je navodno stekao značajan utjecaj tokom protekle dvije godine. Poznat je po svojoj ulozi u suzbijanju postizbornih protesta 2009. godine.&nbsp;On je 2021. godine dobio titulu ajatolaha, ispunjavajući ustavni uslov da služi kao vrhovni vođa.

Prema pisanju opozicionih medija, vrhovni vođa Irana je tajno odabrao nasljednika, te da je već abdicirao prije svoje smrti

Vrhovni vođa Irana u komi: Ajatolah Hamnei abdicirao i odabrao sina za nasljednika?

Administracija predsjednika Džoa Bajdena ukinula je ograničenja koja su blokirala Ukrajinu da koristi američko oružje za napade duboko unutar teritorije Rusije, rekli su tri izvora upoznata s odlukom, označivši značajnu promjenu u američkoj politici prema sukobu između Ukrajine i Rusije.Ukrajina planira da izvede prve dugometne napade u narednim danima, naveli su izvori, ne otkrivajući detalje zbog sigurnosnih razloga.Bijela kuća je odbila da komentariše ovu odluku, javlja Reuters.Ova promjena, koja dolazi nešto više od dva mjeseca prije nego što novoizabrani predsjednik Donald Tramp preuzme dužnost 20. januara, uslijedila je nakon višemjesečnih zahtijeva ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da se ukrajinskoj vojsci omogući korištenje američkog oružja za napade na ruske vojne ciljeve daleko od granice.

Ukrajina planira da izvede prve dugometne napade u narednim danima

Bajden dozvolio Ukrajini da koristi američko oružje za napade unutar Rusije

Delegati njemačke Zelene stranke predložili su ministra ekonomije Roberta Habeka za kandidata za kancelara na predstojećim vanrednim izborima.Habek nije imao protivkandidata na kongresu Zelene stranke, a delegati su glasali o prijedlogu koji je po hitnoj proceduri podnio izvršni odbor partije, prenosi Srna.Dobio je podršku 96,48 odsto delegata, samo 2,6 odsto je glasalo protiv, a 0,9 odsto je bilo uzdržano.Habek će voditi predizbornu kampanju zajedno sa ministrom spoljnih poslova Analenom Berbok, prenijela je agencija DPA."Dobićemo izbore", rekao je Habek u govoru na stranačkom kongresu u kojem je prihvatio nominaciju.Očekivalo se da će Habek, koji je vicekancelar u vladi kancelara Olafa Šolca, biti kandidat stranke, nakon što je najavio kandidaturu prošle sedmice.Berbokova je uoči glasanja pohvalila Habeka kao "superpragmatičnog", rekavši da je vodio Njemačku kroz period krize kao ministar ekonomije i oslobodio zemlju zavisnosti od Rusije kao snabdjevača energijom.

Habek će voditi predizbornu kampanju zajedno sa ministrom spoljnih poslova Analenom Berbok

Robert Habek kandidat za kancelara Njemačke

Lideri najjačih ekonomskih sila današnjice okupljaju se u brazilskom Rio de Žaneiru (Janeiro), gdje sutra počinje dvodnevni samit grupe G20 na temu "Izgradnja pravednog svijeta i održive planete".Organizatori su kazali da je Rio de Žaneiro spreman ugostiti lidere 19 zemalja članica G20 i Evropske unije.<h2>Pojačane mjere sigurnosti</h2>Prije samita u gradu su pojačane mjere sigurnosti. U centar grada specijalno za samit je raspoređeno 8.000 vojnih lica i sprovedena je sveobuhvatna sigurnosna vježba, javlja Anadolu.Samit će se održati u Muzeju moderne umjetnosti, koji je okružen sigurnosnim barijerama.Samit počinje sutrašnjim prijemom koji će brazilski predsjednik Lula da Silva u svojstvu domaćina organizirati za učesnike, među kojima su i turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan), američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) i drugi.<h2>Socijalne teme</h2>Nakon ceremonije dočeka i zajedničke fotografije, biće predstavljena Globalna alijansa protiv gladi i siromaštva.Lideri će se potom obratiti učesnicima na sesiji o socijalnom uključivanju i borbi protiv gladi i siromaštva.U okviru samita, okupit će se i čelnici MIKTA-e, platforme za konsultacije i koordinaciju koja uključuje Meksiko, Indoneziju, Južnu Koreju, Tursku i Australiju.<h2>Brojni sastanci</h2>Lideri će također prisustvovati sesiji o reformi institucija globalnog upravljanja prvog dana samita.Drugog dana samita na programu je sesija o održivom razvoju i energetskoj tranziciji.Nakon završne sjednice, Brazil će predati mandat predsjedavanja Južnoafričkoj Republici.Od lidera koji prisustvuju samitu očekuje se da održe i brojne bilateralne sastanke na marginama samita i da komentiraju aktuelne teme.

Od lidera koji prisustvuju samitu očekuje se da održe i brojne bilateralne sastanke na marginama samita

Rio de Žaneiro spreman za sutrašnji početak samita lidera G20

Šef Hezbolaha za odnose s medijima Mohamed Afif je ubijen u izraelskom napadu na zgradu u centru Bejruta, potvrdila su za Reuters dva libanska izvora iz sigurnosnog sektora.Izraelska vojska je izvela udar u naselju Ras al-Naba u centralnom dijelu glavnog grada, što je udaljeno od uporišta Hezbolaha u južnom predgrađu.Međutim, zbog konstatnih udara IDF-a, dolazi do unutrašnjih migracija u zemlji.&nbsp;IDF nije izdao nikakvo upozorenje o evakuaciji prije udara, što je neobično s obzirom na to da ova lokacija nije očekivana meta.

Izraelska vojska je izvela udar u naselju Ras al-Naba u centralnom dijelu glavnog grada

Portparol Hezbolaha ubijen u napadu na Bejrut

Najmlađi sin novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trampa, Baron Tramp, koji sada ima 18 godina, mogao bi da bude izabran za predsjednika SAD 2044. godine, piše danas "Sky News".Baron Vilijam Tramp rođen je na Floridi 20. marta 2006. godine i jedino je dijete Melanije i Donalda Trampa koji iz prethodna dva braka ima četvero djece.Kada se prvi put ove godine pojavio na predizbornom mitingu, Tramp je sugerirao ostalim svojim sinovima da će ih Baron prestići.Uz Trampa su dok je proglašavao svoju pobjedu na predsjedničkim izborima prvi stajali supruga Melanija i sin Baron."Sky News" ističe da je Baron doprinio da mladi glasači biraju Trampa, što je doprinijelo njegovoj pobjedi.Trampa je na ovogodišnjim izborima podržalo 56 posto muških glasača starosti od 18 do 28 godina u odnosu na 41 posto prije četiri godine.Ističe se i da je Baron utjecao na Trampa da tokom predizborne kampanje daje intervjue poznatim podkasterima.Trampov intervjuu na kanalu Džoa Rogana na YouTubeu imao je više od 50 miliona pregleda, što je daleko više od gledanosti predsjedničkih debata i posjećenosti predizbornih mitinga.

Tramp je sugerirao ostalim svojim sinovima da će ih Baron prestići

Novi Tramp bi mogao na čelo SAD 2044. godine: Baron je Donaldu dao jedan od ključnih savjeta

Cijene maslaca, vrhnja, sira i drugih mliječnih proizvoda u zapadnoj Evropi nastavljaju vrtoglavo rasti. Povećanja su posebno primjetna u Njemačkoj, Nizozemskoj i Irskoj, piše Agrarheute.Prema podacima Evropske komisije od 10. novembra, u Njemačkoj je maslac 763 €/100 kg, a u Irskoj, odakle se značajan dio maslaca uvozi na njemačko tržište, trenutna vrijednost mu je 782 €/100 kg. U Francuskoj je nešto niža, 741 €/100 kg.Na evropskom veleprodajnom tržištu prosječna vrijednost maslaca iznosila je 760 €/100 kg, što predstavlja blagi porast u odnosu na prethodni tjedan. Istovremeno, rast cijena bilježe i drugi mliječni proizvodi poput sireva, punomasnog mlijeka u prahu i obranog mlijeka u prahu.<h2>Rast otkupne cijene sirovog mlijeka </h2>Raste i otkupna cijena sirovog mlijeka. Trenutno je 60 centi/kg na sjeveru Njemačke, 61,50 centi/kg na jugu, dok se u Nizozemskoj trguje po 61,5 centi/kg. To je znatno više od iznosa koji su mljekare plaćale njemačkim farmerima u septembru kada je bila oko 48,7 centi/kg.Međutim, portal navodi da farme muče problemi s nedostatkom radne snage, strožim propisima uzgoja i prijetnjama bolesti poput plavog jezika u sjeverozapadnoj Evropi.&nbsp;<h2>Poskupljenje i u Nizozemskoj</h2>U srijedu je službeni nizozemski mliječni portal ZuivelNL saopćio da je cijena svježeg maslaca viša za 30 eura po 100 kg u usporedbi s prošlim tjednom, odnosno oko 795 € bez poreza, ali još uvijek nešto niža od rekorda iz rujna od 810 €.Punomasno mlijeko u prahu poskupjelo je za 5 €, dosegnuvši 424 € na 100 kg. Obrano mlijeko u prahu za stočnu hranu poraslo je za 3 € na 247 €/100 kg, dok je sirutka u prahu skuplja za 2 €, sada iznosi 87 €/100 kg. Samo je cijena obranog mlijeka u prahu za prehranu ostala stabilna na 255 €/100 kg.Ponuda sirovog mlijeka ostaje oskudna, dok su cijene vrhnja dosegnule rekordne razine. Prema nizozemskoj agenciji DCA, ona je porasla na 10.155 €/t.Nizozemski prerađivač Vreugdenhil Dairy Foods povećao je otkupnu cijenu sirovog mlijeka za studeni na 57,13 centi/kg (4,45% masti, 3,58% proteina), što je 1,65 centi više nego u oktobru.

Dok cijene mlijeka i mliječnih proizvoda nastavljaju rasti, mljekarske farme na sjeverozapadu Evrope muče problemi s nedostatkom radne snage

Vrtoglavo poskupljenje maslaca u zapadnoj Evropi

Profesor međunarodne sigurnosti na Univerzitetu u Birmingemu Stefan Vulf&nbsp; (Stefan Wolff) objavio je tekst na portalu theconversation.com, koji prenosimo u cijelosti:- Izvještaji o telefonskom razgovoru između novoizabranog predsjednika Sjedinjenih Država, Donalda Trampa (Trump), i njegovog ruskog kolege, Vladimira Putina (mada je Kremlj te navode brzo demantovao), dali su prvi uvid u ton i pravac njihovog odnosa u neposrednoj budućnosti. Prema pisanju “Vašington posta”, Tramp je razgovarao s Putinom 7. novembra, upozoravajući ga protiv bilo kakve eskalacije u Ukrajini i podsjećajući ga na “značajno vojno prisustvo Vašingtona u Evropi”.Bez obzira na to da li se razgovor zaista odigrao ili ne, svaku - čak i ako je samo indirektna - razmjenu poruka između njih dvojice treba pažljivo da prate američki saveznici na Zapadu, kao i glavni partner Rusije na Istoku: kineski lider Si Đinping. A takvih poruka bilo je mnogo u posljednjih nekoliko mjeseci.Putin je ranije, na dan navodnog telefonskog razgovora, održao dug govor na godišnjem sastanku Valdaj debatnog kluba u ljetovalištu Soči na Crnom moru. Nije iznenađujuće da je govor - kao i Putinovi odgovori na pitanja publike nakon toga - bio antizapadni i pun uvjeravanja da je novi svjetski poredak sada u “fazama istinskog stvaranja”.

Međutim istovremeno, Putin se potrudio da pohvali Trampa kao “hrabrog čovjeka”, rekavši da bi razmotrio svaki Trampov predlog usmjeren na obnavljanje odnosa SAD i Rusije i okončanje onoga što je Putin nazvao “ukrajinskom krizom”.Međutim, Putin je nakon toga znatno više vremena posvetio iznošenju argumenata za odnos između Rusije i Kine. Tu se nije toliko obraćao budućem američkom predsjedniku, već svom starom prijatelju, kineskom lideru.Razlog za to seže do jedne od Trampovih poruka Putinu i Si Đinpingu. Tramp je rekao Takeru Karlsonu na jednom predizbornom skupu 31. oktobra da će raditi na tome da “razjedini” Rusiju i Kinu. Tramp je sugerisao da su oni “prirodni neprijatelji” jer Rusija ima ogromnu teritoriju koju Kina želi zbog svoje populacije.Rusija i Kina imaju istoriju sukoba zbog teritorije duž svoje duge kopnene granice u Sibiru. Ovo je bio dio kinesko-sovjetskog raskola 1960-ih, koji je prethodio otvaranju SAD prema Kini pod tadašnjim predsjednikom Ričardom Niksonom 1970-ih.Za razliku od Niksona, Tramp će po svoj prilici pokušati da resetuje odnose SAD sa Moskvom, a ne sa Pekingom. Iako je teško zamisliti sličan raskol između Rusije i Kine danas, Trampova očigledna želja da iskoristi nesuglasice između Rusije i Kine u korist SAD-a ne bi trebalo da se odbaci kao potpuno nerealistična.Na prvi pogled, Putin i Si Đinping su blisko usklađeni. Međutim, dublje istraživanje odnosa između Rusije i Kine sugeriše da je to prvenstveno odnos između njihovih trenutnih lidera i da nedostaje institucionalna dubina koja karakteriše druge saveze.U Rusiji postoji mnogo ogorčenosti prema Kini, kako u javnim, tako i u političkim krugovima. Rusi su i dalje oprezni u vezi sa rastućom ulogom Kine u Centralnoj Aziji i zabrinuti su zbog mogućih sporova oko dugo problematičnih granica. Mnogi su takođe nezadovoljni činjenicom da je Moskva sada mlađi partner Pekingu.Ovo su potencijalno svi problemi koje Tramp može iskoristiti da stvori raskol između Rusije i Kine. Međutim, mnogo toga zavisi od toga šta Putin smatra da je u interesu Rusije. Ovo bi trebalo da bude nešto što bi zapadne zemlje trebalo da ozbiljno razmotre kada je riječ o tome u kojem pravcu će Trampova politika prema Ukrajini ići i šta to znači za Ukrajinu i Zapad.Dogovor kojem bi posredovao Tramp vjerovatno bi podrazumijevao priznanje ruskih teritorijalnih osvajanja u Ukrajini od 2014. godine, potpuno ukidanje sankcija i široku međunarodnu rehabilitaciju za Moskvu. Sigurno bi takođe uključivao smanjenje američkog angažmana u NATO-u i obećanje da se savez neće dalje širiti.

Tramp bi mogao da postigne dogovor sa Putinom, ali pitanje je da li će ga se Putin pridržavati. Mnogo je vjerovatnije da će Putin jednostavno igrati na obje strane u nadi da bi Rusija mogla na ovaj način postati treći ravnopravan partner pored Kine i SAD u novom međunarodnom poretku.Ovo je, naravno, puka fantazija s obzirom na veličinu ruske ekonomije, ali vjerovatno neće uticati na Putinove proračune, s obzirom na njegovu želju da obnovi status Rusije kao svjetske supersile.Otvoreni pristup SAD prema Moskvi, umjesto Pekingu, takođe je teško zamisliti jer je malo vjerovatno da će američki evropski partneri pristati na to. Neki, poput Viktor Orbana iz Mađarske i Roberta Fica iz Slovačke, mogli bi smatrati ovu ideju generalno atraktivnom, ali Njemačka i Francuska, između ostalih u EU, vjerovatno će željeti da postignu dogovor s Kinom.Razlog za to je ekonomske prirode - oni su uglavnom prevazišli svoju zavisnost od ruske nafte i gasa, ali ne i od Kine kao tržišta za izvoz.Peking, s druge strane, neće dokono sjedjeti dok Tramp pokušava da stvori raskol između Rusije i Kine. Uprkos Putinovim naporima da izgradi paralelne odnose sa Sjevernom Korejom i Iranom, Si Đinping zadržava značajan ekonomski uticaj na Rusiju i iskoristiće ga da zadrži Rusiju na svojoj strani.Diplomatski, Putin zavisi od Sija i organizacija koje predvodi Kina, kao što su Šangajska organizacija za saradnju i Briks. Mada postoje razlike između Moskve i Pekinga, oni takođe dijele zajedničko viđenje svijeta u kojem je SAD u terminalnom opadanju - što će sada vjerovatno biti još više ubrzano preokretima koji se očekuju tokom drugog Trampovog mandata.Za Kinu posebno, sprečavanje SAD da se potpuno okrenu Indopacifičkom regionu biće ključni prioritet - a sprečavanje Trampa da postigne dogovor sa Putinom na štetu Kine biće visoko na Sijevoj agendi kao sredstvo da se postigne taj cilj.Tramp bi mogao da pokuša da se otvori prema Rusiji postizanjem dogovora sa Putinom o Ukrajini. Međutim, takav dogovor s Putinom nije isto što i razdor između Rusije i Kine. Naprotiv, vjerovatnije je da će to “razjediniti” Evropu i SAD, te dodatno oslabiti transatlantski savez.Umjesto da ponovo učini Ameriku velikom, Tramp bi mogao dodatno ubrzati njen pad tako što će zamijeniti teze i pomisliti da uništavanje onoga što je ostalo od liberalnog međunarodnog poretka nije isto što i njegovo preoblikovanje prema interesima SAD.

Samit u Rio de Žaneiru: Lideri najjačih ekonomskih sila okupljaju se danas

Burna reakcija Trampovog sina na Bajdenovu administraciju: "Prokleti bili, imbecili"

Bajden je postao prvi predsjednik SAD koji je ovo uradio

Tragedija u Tanzaniji: Srušila se zgrada, poginulo najmanje 13 osoba

Iz Rusije reagirali na dozvolu Ukrajini da koristi oružje dugog dometa: "Putin je već sve rekao"

Zelenski: Rakete će govoriti same za sebe

Francuska i Velika Britanija dale zeleno svjetlo Ukrajini za napade

Na kojem su jeziku razgovarali Putin i Šolc: Ruski lider tečno priča njemački, ali...

Vrhovni vođa Irana u komi: Ajatolah Hamnei abdicirao i odabrao sina za nasljednika?

Bajden dozvolio Ukrajini da koristi američko oružje za napade unutar Rusije

Robert Habek kandidat za kancelara Njemačke

Rio de Žaneiro spreman za sutrašnji početak samita lidera G20

Portparol Hezbolaha ubijen u napadu na Bejrut

Novi Tramp bi mogao na čelo SAD 2044. godine: Baron je Donaldu dao jedan od ključnih savjeta

Vrtoglavo poskupljenje maslaca u zapadnoj Evropi

Tramp će pokušati razdvojiti Putina i Sija

Globus

Samit u Rio de Žaneiru: Lideri najjačih ekonomskih sila okupljaju se danas

Burna reakcija Trampovog sina na Bajdenovu administraciju: "Prokleti bili, imbecili"

Bajden je postao prvi predsjednik SAD koji je ovo uradio

Tragedija u Tanzaniji: Srušila se zgrada, poginulo najmanje 13 osoba

Iz Rusije reagirali na dozvolu Ukrajini da koristi oružje dugog dometa: "Putin je već sve rekao"

Zelenski: Rakete će govoriti same za sebe

Francuska i Velika Britanija dale zeleno svjetlo Ukrajini za napade

Na kojem su jeziku razgovarali Putin i Šolc: Ruski lider tečno priča njemački, ali...

Vrhovni vođa Irana u komi: Ajatolah Hamnei abdicirao i odabrao sina za nasljednika?

Bajden dozvolio Ukrajini da koristi američko oružje za napade unutar Rusije

Robert Habek kandidat za kancelara Njemačke

Rio de Žaneiro spreman za sutrašnji početak samita lidera G20

Portparol Hezbolaha ubijen u napadu na Bejrut

Novi Tramp bi mogao na čelo SAD 2044. godine: Baron je Donaldu dao jedan od ključnih savjeta

Vrtoglavo poskupljenje maslaca u zapadnoj Evropi

Tramp će pokušati razdvojiti Putina i Sija