Prema bivšem specijalnom agentu FBI-ja, koji je godinama ispitivao osumnjičene, lažovi rijetko govore nešto očigledno netačno. Tajna je u tome da znate šta da slušate.
Ovih pet fraza, koje na prvi pogled mogu zvučati sasvim bezopasno, često su znakovi laži. Kada ih jednom prepoznate, nikada više nećete slušati razgovore na isti način.
"To je otprilike to"
Riječ „otprilike“ je kvalifikator koji ukazuje na to da govornik možda ima još nešto da kaže, ali ne želi da to iznese. Da je govornik zaista ispričao cijelu priču, rekao bi jednostavno: „To je to“. Korištenje riječi „otprilike“ signalizira da odgovor nije potpun, što može biti znak obmane.
Osobe koje govore istinu obično iznose sve činjenice, ne bojeći se eventualnih društvenih ili pravnih posljedica.
"Ne možeš to da dokažeš"
Kada neko koristi riječ „dokaži“, to implicira da postoje dokazi koji mogu potvrditi optužbu, ali da govornik još uvijek nije otkrio te dokaze. Pošteni ljudi obično ne razmišljaju u terminima dokaza jer znaju da nisu uradili ono što im je stavljeno na teret.
Istraživanje objavljeno u UC Law Journal ukazuje da lažovi često znaju da postoje dokazi koji mogu potvrditi njihovu obmanu, ali pokušavaju izbjeći odgovornost dok ne budu suočeni s dovoljno dokaza.
"Zašto bih to uradio?"
Odgovaranje pitanjem na pitanje često je jasna crvena zastava koja ukazuje na moguću obmanu. Osobe koje govore istinu obično izravno poriču optužbe, govoreći nešto poput: „Nisam to uradio.“ Lažovi često izbjegavaju izravne odgovore i koriste strategiju pitanja kako bi dobili više vremena za izgradnju uvjerljive odbrane, što je potvrđeno istraživanjima u Journal of Speech, Language, and Hearing Research.
"Je li me to optužuješ?"
Pored odgovaranja pitanjem, optuženi može pokušati okrenuti situaciju protiv osobe koja ih ispituje, postavljajući pitanje koje sugerira da je ispitivač taj koji je u obrani. Neizgovorene riječi koje prate ovu frazu su: „Kako se usuđuješ da me optužiš? Pripremi se da se braniš.“ Ovakav suptilan kontranapad omogućava lažovima da kupe vrijeme i razviju uvjerljiviju priču.
"Ne sjećam se toga"
Često korištena fraza među lažovima, „Ne sjećam se“, može biti pokušaj skrivanja istine. Ova izjava skriva dvije zamke. Prva je da, kako bi neko rekao da se nečega ne sjeća, prvo mora biti svjestan da je nešto učinio. Ako osoba zaista nije učinila nešto, ona bi jednostavno rekla: „Ne znam“ ili „To nije tačno“.
Druga zamka se odnosi na to da osoba ne može reći: „Ne sjećam se da sam to uradila“ osim ako nije sačuvala informacije o tom događaju. Riječ „to“ implicira da osoba ima određena sjećanja, ali ne želi ih podijeliti, jer bi to moglo otkriti istinu.
Kada postanete svjesni ovih fraza, vaša sposobnost da prepoznate obmanu bit će znatno poboljšana. Slušajte pažljivo, jer iza svakog razgovora mogu se skrivati suptilni signali koji vas mogu uputiti na istinu.
