<p>Predsjednik RS Milorad Dodik sinoć je na Twitteru objavio niz poruka u kojima je napisao da su sarajevske vlasti, „uklanjanjem imena Srđana Aleksića iz naziva ulice", još jednom pokazale da u tom gradu više nema mjesta za Srbe - ni za žive, ali ni za mrtve.</p><h2>Sve počelo od Kecmanovića</h2><p>No, da li je ime ulice Srđana Aleksića zaista promijenjeno ili je Milorad Dodik (po običaju), prenio lažnu vijest?</p><p>Sve je počelo od teksta Nenada Kecmanovića, savjetnika Milorada Dodika, koji je u tekstu objavljenom u Politici 14. februara napisao vijest o skidanju ploče.&nbsp;</p><p>-	Posljednjih dana avgusta prošle godine u Sarajevu je zvanično izbrisano ime ulice Srđana Aleksića. Ulica je, naravno, ostala, ali je preimenovana u ulicu Mehmeda Alagića, generala tzv. ABiH (25.08.22). Bilo je to pet mjeseci uoči 30. godišnjice smrti Srđana Aleksića koja je kao i minulih godina obilježena sjećanjem na Srđana Aleksića (27.01.23) - objavio je Kecmanović u Politici.</p><p>"Avaz" je danas bio na licu mjestu i ustanovio da tabla s nazivom ulice Srđana Aleksića nije uklonjena.</p><p>Bivši vijećnik Općinskog vijeća Novi Grad Sarajevo Tajib Delalić (SDA) za "Avaz" je kazao da ni sam nije siguran je li naziv ulice promijenjen. </p><p>-	Od kud ću ja znati? Nemam pojma. Što mene – upitao je Delalić.</p><p>Delalić je, podsjetimo, inicirao da se ulica Srđana Aleksića preimenuje u Mehmeda Alagića. Dodao je da svoju inicijativu nije dalje nastavljao te je pritom iznio brojne psovke. </p><p>-	Nije promijenjena? Ko je rekao da je promijenjena? J*bo. Sad nemojte me bolan vući za jezik. Vi vjerujete Dodiku, je**mu mater i Dodiku. To je najveći  četničina koji postoji u BiH i samo zbunjuje muslimane. Znači, dio ulice koji je vezan za Novu Otoku nosi ime Mehmeda Alagića, čitava Nova Otoka, a onaj dalje nasatavak gore, sve je Srđana Aleksića. Nije uklonjena još i bit će uklonjena zato što je četnik taj Srđan Aleksić. Ako ne možete dokazati, a prvi ste se digli protiv mene da to nije četnik, otiđite u Trebinje pa pitajte, ko je Srđan Aleksić – izjavio je Tajib Delalić te nastavio.</p><p>-	Vi ste prvi u "Avazu" napali. Rekli ste da Tajib Delalić traži da se ukine za Rodoljuba, kojeg Rodoljuba?! Što nema u Banja Luci ulica Srđana Aleksića ili u Trebinju? Nemojte klepit ušima kad vas Dodik nešto pita – rekao je.</p>

<p></p><h2>Dodik drži lekcije iz morala</h2><p>Vijest o promjeni ulice Srđana Aleksića dočekana je s mnogo negodovanja. Među onima koji su osudili ovu navodnu promjenu naziva ulice bio je i čuveni bh. novinar Ivica Puljić.</p><p></p><p>- Navodno da Sarajevo ne želi imati ulicu Srđana Aleksića, a želi imati ulicu nazvanu po optuženiku za ratne zločine Mehmedu Alagiću. Bakir šuti, Željko šuti, Denis šuti. Dodik, hej ljudi Dodik, drži lekcije iz morala. I ne, Sarajevo više nije gdje je nekad bilo ... – napisao je Puljić.</p><p><br></p>

<p>Iako vijest da je promijenjen naziv ulice Srđana Aleksića u Sarajevu očigledno nije tačna, istina je da pojedini bošnjački nacionalistički krugovi posljednjih mjeseci vode žestoku kampanju da se promijeni naziv ulice. Pored SDA-ovih općinskih vijećnika koji zahtijevaju tu promjenu, jedan od najupornijih zagovornika promjene naziva ulice je i bh. akademik Abdulah Sidran. On je pokojnog Aleksića, između ostalog, nazivao četničkim vojnikom, švercerom te nazive po njemu nazivao "sramotom".</p><p>- Ako ti je, pri pomenu Trebinja, prva asocijacija Srđan Aleksić, a ne 7.000 prognanih Trebinjaca, tvoj je mozak zapao u ropstvo! – poručivao je također Sidran.</p>

<h2>Simbol ljudskosti</h2><p>No, postavlja se pitanje kome smeta Srđan Aleksić i zašto?<br></p><p>Podsjetimo, Aleksić je nasmrt pretučen u januaru 1993. nakon što je pritrčao da zaštiti svog druga, Bošnjaka Alena Glavovića kojeg je grupa vojnika VRS napala na trebinjskoj pijaci. Četvorica vojnika su Aleksića pretukla kundacima pušaka. Alen Glavović danas živi u Švedskoj, oženjen je i ima dvoje djece. Svake godine posjeti Trebinje, Srđanov grob i njegovog oca</p><p>Srđanu Aleksiću je posthumno dodijeljena Povelja Helsinškog komiteta za ljudska prava u Bosni i Hercegovini.</p><p>Tako je Aleksić danas postao u regionu naširoko prihvaćen simbol za hrabrost i ljudskost, čovjek koji je u vremenu zla svoj život žrtvovao da spasi osobu druge nacionalnosti koja je postala meta samo zbog svog imena i prezimena. To je, u konačnici, važan simbol za Bosnu i Hercegovinu kao multietničku zemlju koja nosi tešku ratnu prošlost - da su prijateljstvo i ljudskost nešto što mora prevazići naše međunacionalne razlike i podjele.<br><br>No, očigledno je da mnogi i u samom Sarajevu takvu zemlju i takav simbol ne žele. Ako ni jedan Srđan Aleksić nema mjesta u glavnom gradu BiH, onda se šalje jasna i nedvosmislena poruka da je Sarajevo grad u kojem uistinu nema mjesta ni za jednog Srbina koji nije bio direktno lojalan vladi u Sarajevu tokom rata, uključujući ni one koji su život položili braneći svoje prijatelja Bošnjake. Ako bi njihova vizija Sarajeva na kraju pobijedila, to bi bio definitivan znak da je sva priča o Sarajevu kao mogućem istinskom multietničkom centru koji ujedinjuje narode u BiH definitivno mrtva.</p><p><br></p>

<p>Umjesto toga, Sarajevo bi bilo pretvoreno u jednu zatvorenu nacionalističku kasabu iz kojeg se protjeruje sve što nije „naše“, a Bosna i Hercegovina bi i definitivno bila podijeljena na tri međusobno zakrvljena, netolerantna, nacionalistička i konzervativna feuda.</p><p>A to je upravo ono što želi i Milorad Dodik, ali i mnogi članovi SDA. Dodiku ovakve stvari trebaju kako bi i definitivno potvrđivao svoju agendu da su Srbi nepoželjni u Sarajevu, a Bosna i Hercegovina teško moguća država. Mnogi SDA-ovci godinama čine sve da dokažu da je u pravu.</p><p>Srećom, u Sarajevu postoje mnoge snage koje neće dozvoliti da im grad u to pretvore i koje su odane vrijednostima multietničkog, otvorenog i tolerantnog društva. S te strane valja pohvaliti reakciju gradonačelnice Benjamine Karić koja je poručila: „Sarajevo ima i imat će ulicu Srđana Aleksića. Sarajevo je bilo, jeste i biće multetnički grad“.</p>

Ako bi oni pobijedili, to bi bio definitivan znak da je sva priča o Sarajevu kao mogućem istinskom multietničkom centru mrtva

Kome u Sarajevu smeta Srđan Aleksić?

<p>Nihad Uk kandidat je Naše stranke za novog premijera Kantona Sarajevo. Uk, koji bi na ovoj poziciji trebao naslijediti svog stranačkog kolegu Edina Fortu, u razgovoru za „Avaz“ je rekao kako je njegova ambicija da nastavi s dobrim politikama koje je započeo njegov prethodnik.</p><p>- Želim da Kanton Sarajevo bude izvoznik dobrih rješenja za čitavu BiH. Naprimjer, slična je bila situacija s naknadama za porodilje u Kantonu Sarajevo koje su u trenutku usvajanja bile osporavane, a danas je to najregularnija stvar i u drugim kantonima - istakao je Uk.</p><h2>&nbsp;Regionalni centar</h2><p>Naveo je kako će mu u posebnom fokusu biti rješavanje problema bespravne gradnje u Sarajevu i zagađenog zraka.</p><p>- Znam da je to jedan gorući problem koji se ne može tek tako riješiti u jednom mandatu, ali koraci koje poduzmemo u narednom mandatu mislim da će biti krucijalni za čišćenje Sarajeva - naveo je kandidat Naše stranke.</p><p>Sarajevo, kako je ustvrdio, treba postati regionalni kulturni centar.</p><p>- Veliki iskorak je napravljen u prethodnom mandatu što se tiče kulturnih dešavanja. Ja ću napomenuti da je, naprimjer, Zemaljski muzej osigurao adekvatno finansiranje putem Univerziteta u Sarajevu. Cilj je, također, izgradnja “Ars Aevija”, koji je višedecenijski projekt na kojem se ništa nije radilo. Tek u posljednjih 18 mjeseci osigurana su određena finansijska sredstva, a to je samo dio onoga što je u planu - kazao je Uk.</p><h2>Niz zamjerki</h2><p>Vijest o njegovoj kandidaturi u startu je naišla na niz negativnih reakcija, kako od opozicije tako čak i od pojedinih partnera iz trojke.</p><p>- Svakom biste mogli naći zamjerke, ali moj cilj je da u narednom periodu svima koji sumnjaju u moju sposobnost dokažem da su pogriješili, a također da svim mladim ljudima koji su sposobni trasiram put za preuzimanje ključnih funkcija u ovom društvu - navodi Uk u razgovoru za „Avaz“.</p><h2>&nbsp;Prokleti ponder</h2><p>- Bit će itekako teško u prvoj i narednoj godini, s obzirom na prokleti ponder, koji je smanjen da se Kanton Sarajevo kazni. To je učinjeno na najbrutalniji način zahvaljujući SDA - istakao je Uk. </p><p>Čak 110 miliona KM, naime, ove je godine manje u budžetu nego što je trebalo biti. </p><h2>&nbsp;ZAKON</h2><p>o sportu u KS je u nacrtu. Tim zakonom će se predvidjeti značajna sredstva za četiri vrhunska sarajevska kluba. FK Željezničar, FK Sarajevo, KK i Bosna i RK Bosna će se definirati kao klubovi od interesa za Kanton, naveo je Uk.</p>

 Svima onima koji sumnjaju u moju sposobnost dokazat ću da su pogriješili. Trasirat ću put mladima za preuzimanje ključnih pozicija u društvu


Nihad Uk za "Avaz": Mogu biti premijer!

<p>Policijska uprava Bosanska Gradiška podnijela je izvještaj nadležnom tužilaštvu protiv žene osumnjičene da je od vlasnice butika u tom gradu ukrala novčanik u kojem je bilo 1.800 KM i lični dokumenti.</p><p>Izvještaj je podnesen banjalučkom Okružnom javnom tužilaštvu protiv žene čiji su inicijali S.DŽ. iz Sarajeva zbog postojanja osnova sumnje da je počinila krivično djelo krađa, saopšteno je iz Policijske uprave Bosanska Gradiška.</p><p>Imenovana je to djelo počinila u novembru prošle godine u Vidovdanskoj ulici kada je ušla u prostorije za šivenje i iskoristila nepažlju vlasnice i iz njene torbe uzela novčanik.</p><p>Iz policije navode da je osumnjičena time sebi pribavila protivpravnu imovinsku korist, a oštećenoj pričinila materijalnu štetu.</p><p>Podsjećamo Džindo, poznata i pod nadimkom "Kraljica džeparoša", je zbog krađa bila hapšena u skoro svim gradovima u BiH, ali i u susjednim državama. U septembru 2015. godine našla se i na crvenoj Interpolovoj potjernici.</p><p>Sudovi po pravilu utvrđuju da Džindo krivična djela izvršava u neuračunljivom stanju, pa joj izriču mjeru obaveznog psihijatrijskog liječenja od kleptomanije.</p>

Ona je to djelo počinila u novembru prošle godine u Vidovdanskoj ulici

"Kraljica džeparoša" ponovo u akciji: Ženi ukrala 1.800 KM

<p>Premijer Federacije BiH Fadil Novalić otkazao je posjetu Turskoj, saznaje portal "Avaza".</p><p>Podsjetimo, Novalić je najavio da će se ekipama spasilaca iz FBiH pridružiti na dva dana u Turskoj, a do mjesta pogođenih zemljotresom trebalo ga je prevesti vojnim helikopterom.<br></p><p>U Tursku nije otišao, ali je prije dva dana bio u sudnici gdje su se iznosile završne riječi u predmetu "Fadil Novalić i drugi".</p><p>Pripadnici Federalne specijalizirane jedinice za spašavanje iz ruševina – Jedinica za urbano traganje i spašavanje (USAR tim), u pokrajini Hataj još jučer su na terenu pružati podršku i pratiti rad teških mašina koje vrše uklanjanje ruševina na višespratnici u centru grada Antakja.<br></p><p>Po izvršenju ovog zadatka USAR tim FUCZ završio je misiju u Republici Turskoj i nakon pakovanja opreme, u ranim jutarnjim satima rasformirali su kamp u kome je tim bio smješten i kopnenim putem krenuli na put prema Bosni i Hercegovini.<br></p>

Podsjetimo, Novalić je najavio da će se ekipama spasilaca iz FBiH pridružiti na dva dana u Turskoj

"Avaz" saznaje: Fadil Novalić otkazao posjetu Turskoj

<p>Nihad Uk kandidat je Naše stranke za novog premijera Kantona Sarajevo, objavljeno je jučer.&nbsp;</p><p>Uk, koji bi na ovoj poziciji trebao naslijediti svog stranačkog kolegu Edina Fortu, u razgovoru za "Dnevni avaz", koji u cijelosti možete pročitati u sutrašnjem printanom izdanju, ističe kako je njegova ambicija da u svom mandatu nastavi s dobrim politikama koje je započeo njegov prethodnik.</p><p>Vijest o njegovoj kandidaturi u startu je naišla na niz negativnih reakcija, kako od opozicije, tako čak i od pojedinih partnera iz Trojke.&nbsp;</p><p>Uk ističe da će im svima dokazati da su u krivu.<br></p><p>-	Želim da Kanton Sarajevo bude&nbsp; izvoznik dobrih rješenja sa čitavu BiH. Npr., slična je bila situacija s naknadama za porodilje u Kantonu Sarajevo koje su u trenutku usvajanja bile osporavane, a danas je to najregularnija stvar u drugim kantonima. E, to je moj cilj, da u narednom periodu slična ta rješenja budu norme djelovanja i drugih kantona, odnosno cjelokupne FBiH i BiH – ističe Uk.</p>

Koraci koje poduzmemo u narednom mandatu mislim da će biti krucijalni za čišćenje grada Sarajeva  – navodi kandidat Naše stranke za premijera KS

Uk za "Avaz": Svima koji sumnjaju u moju sposobnost dokazat ću da griješe

<p>Istraživanje koje je obradilo temu vjerovanja u život poslije smrti na području Evrope, a koje je uradio "World Values Survey", pokazalo je da naša zemlja vrlo dobro kotira na ovoj listi. Na prvom mjestu je Turska, u kojoj je 91,8 posto ispitanih kazalo da vjeruje u zagrobni život, dok je u Bosni i Hercegovini ta brojka 65,9 posto, s čime je druga u Evropi, dok je na trećem mjestu Poljska sa 62,2 posto.</p><h2>Svakodnevni život</h2><p>Na popisu 2013. godine čak 97 posto stanovništva BiH izjasnilo se da je religiozno i da pripada jednoj od tri konfesije u našoj zemlji. </p><p>U anketi o važnosti religije u svakodnevnom životu koju je radio „Pew Research Center“ 54 posto Bosanaca i Hercegovaca je reklo da im je religija važna u svakodnevnom životu. Viši procent imala je samo Grčka (55). Poređenja radi, u Češkoj je samo 7 posto ljudi kojima je religija značajna, u Švedskoj, Finskoj i Velikoj Britaniji 10 posto, a u Njemačkoj i Francuskoj 11 posto.</p><p>Istovremeno, prema Indeksu percepcije korupcije koji izrađuje “Transparency International”, BiH je rangirana kao treća najgora država u Evropi, a iza nas su samo Rusija i Bjelorusija. Također, istraživanja pokazuju da je svaka treća žena bila žrtva nasilja u porodici, a pritom je naša zemlja jedna od rijetkih u Evropi u kojima je moguće istovremeno imati optužnicu protiv sebe ili falsificiranu diplomu te i dalje obnašati najviše funkcije u državi.</p><h2>&nbsp;Loše stvari</h2><p>No, kako objasniti ovu naizgled kontradiktornost – da je država koja je prema broju vjernika u samom vrhu Evrope istovremeno i po broju loših stvari u samom vrhu? </p><p>Ne bi li nam vjerovanje u Boga trebalo donijeti moral, poštenje i blagostanje, kako nam to učestalo poručuju vjerski lideri i s njima povezane političke vođe? </p><p>„Nekad su&nbsp;lagali&nbsp;Tita da su&nbsp;komunisti, a sad lažu hodže i popove da su vjernici“, mogao bi biti najkraći odgovor na ovu dilemu. </p><h2>&nbsp;Ispod površine</h2><p>Reći da vjeruješ u Boga i upražnjavanje vjerskih rituala postala je stvar društvene identifikacije – time bi potvrđivao da slijediš „prave vrijednosti“ i da si pravovjeran i nimalo sumnjiv član društva, „jedan od nas“, kao nekoć u partiji. A ispod površine, tradicionalno – droga, kriminal, korupcija, nepotizam, laž i orgije.</p><h2>Treći u Evropi</h2><p>Treća najgora država u Evropi po korupciji je BiH, a iza nas su samo Rusija i Bjelorusija.<br></p><p>BiH je na druga listi po broju ljudi koji vjeruju u zagrobni život, a ispred je samo Turska.</p>

Nekad smo lagali Tita da smo komunisti, a sad lažemo hodže, popove i anketare da smo vjernici

BiH je država i vjernika i lopova

<p>Nasljednica dinastije Jasmina Izetbegović postavljena je za direktoricu hotela “Swissotel i Novotel Bristol”, objavili su brojni bh. mediji. Ovu informaciju ni Izetbegovićka Junior ni uprave hotela nisu potvrdile, ali ni demantirale.<br></p><p>Rijetko gdje su se vidjele bahatost, socijalna neosjetljivost i suština društva koje je u bošnjačkom “fildžanistanu” gradio bračni par Izetbegović kao na primjeru njihove kćerke. Dok su desetine hiljada mladih bile primorane napustiti svoju domovinu trbuhom za kruhom, ili se mukotrpno boriti u društvu koje im ne pruža perspektivu, mezimica je za to vrijeme bila u privilegiji po Sarajevu organizirati skupe razuzdane zabave i „razvijati biznise“ preko poslovanja njenih firmi s državnim preduzećima pod kontrolom SDA. </p><p>Prestolonasljednica je pride dobila privilegiju i da je vjenča reisu-l-ulema lično, a Erdoan (Erdogan) joj bude kum. Za sve to vrijeme njen otac je karijeru gradio prosipajući neukim i siromašnim masama priču o vjeri i skrušenosti, a njegovi najbliži saradnici im poručivali da nemaju pravo da se žale ako imaju bilo šta da jedu.</p><p>Primjer je to najgorih feudalnih praksi, u kojima se narod drži u pokornosti, strahu, siromaštvu i lažnom vjerskom moralu, dok elite i njihovo potomstvo žive u najvećem luksuzu od otetih resursa od tog istog naroda.</p>

<p>Društvo je to dubinske nejednakosti i nepravde jer dijete rođeno u selu kod Kalesije ne može ni maštati o takvim prilikama u životu.</p><p>Možda je Izetbegovićka Junior zaista vrhunski menadžer, no činjenica da ništa u životu nije napravila bez veza i uvezanih ljudi sa svojim roditeljima daje nam i više nego dovoljno razloga da sumnjamo u to.</p><p>Možda joj se, kako upućeni tvrde, sve to patrijarhalno islamističko licemjerje koje njen otac, zajedno sa svojim radikalnim pristalica, širi iskreno i gadi, no nikad joj nije bilo mrsko iz te ruke piti vode. Naprotiv, kao i njeni roditelji, savršeno nastavlja zloupotrebljavati svoje prezime kako bi živjela u svim mogućim nezasluženim privilegijama, na račun ostatka društva. A taj sistem nepravde moralno je jedino do temelja razmontirati.</p>

Rijetko gdje su se vidjele socijalna neosjetljivost i suština društva koje je u bošnjačkom “fildžanistanu” gradio bračni par Izetbegović 

Izetbegovićka Jr.

<p>Ideja o građanskoj Bosni i Hercegovini posljednjih godina ponovo je popularizovana u bh. javnosti. Da li je tako uređena BiH realna i da li bi ona uopće trebala da bude uređena kao građanska država? Šta znači uopće građanska država i koliko je dejtonska BiH udaljena od nje?</p><p>Može li Bosna i Hercegovina biti (samo) građanska država? O ovom pitanju razgovarali smo u prvom izdanju “Sarajevskih debata” koje su se održale u hotelu “Radon Plaza”.</p><p>Debatanti&nbsp; su bili: Prof. dr. Senadin Lavić, dr. Slaven Kovačević, Bojan Bajić i prof. dr. Ivo Komšić. “Sarajevske debate” su novi projekat koji realizira Liberalni forum u saradnji sa Avaz TV.&nbsp;</p><p>Projekat je podržan od Atlas Fondacije iz Sjedinjenih Američkih Država.&nbsp;</p><h2>"Alija je bio principijelan"</h2>

<p>Najviše duhova uzburkao je bivši predsjednik Naše stranke Bojan Bajić. Smatra da je preduslov bilo kakvog napretka Bosne i Hercegovine, pa i eventualne izgradnje građanske države, prihvatanje Dejtona. Replicirajući Slavenu Kovačeviću, savjetniku člana Predsjedništva Željku Komšić, Bajić je poručio:</p><p>- Alija Izetbegović je bio principijelan čovjek. Godine 1946. su ga uhapsili zbog mladomuslimanske ideje. Pa onda pisao, radio, razmišljao, pa ga opet uhapsili 1983. Ali nije bio dio sistema, nego je pisao knjige, umovao. A onda je 1990. dočekao izbore i na izborima, kao dosljedan, kaže ja 1946. hapšen kao musliman, onda 1943., evo glasajte za mene sada. Ono s čim ja imam problem s Vama Slavene i Vašim liderom Željkom Komšićem je što on prima platu iz ovog sistema nagovarajući ljude protiv ovog sistema. A pritom je sve gore i gore. Pa izađite iz sistema i pišite knjige k'o Alija - poručio je Bajić.</p><h2>"Dejton nije Bogom dan"</h2>

<p>Profesor Senadin Lavić kazao da je Dejton posljedica agresije na Bosnu i Hercegovinu te agresije i genocida:</p><p>- Govore nam da je Dejton Bogom dano stanje. Nema Bogom danog stanja. Ja sam čovjek, ja sam ljudsko bit će. Ne možeš mi protjerati rođake iz Trebinja i Foče i reći to je srpska zemlja. U Bosni i Hercegovini vrijeđa kad se kaže srpska zemlja. Ovo je bosanska zemlja. Onaj ko hoće mene da uvjeri da moram pristati na Republiku Srpsku, taj se prevario. I sad bih ja trebao k'o mali Mujica klepiti ušima i šutjeti. E rodila su se djeca koja neće na to pristati - istakao je Lavić.</p><h2>"Draži su mi EU i NATO od Dejtona"</h2><p></p>

<p>Dr. Slaven Kovačević, savjetnik Željka Komšića, kazao je da s postojećim dejtonskim ustavom BiH ne može ući ni u NATO ni u Evropsku uniju.</p><p>- To su nam eksplicitno rekli. Dozvoliti da je meni draže članstvo u EU i NATO saveza od Dejtonskog sporazuma. E sad je pitanje, kao što je kolega postavio "kad"? Radi se o procesima koji su izvjesno dugotrajni. Bojan Bajić tvrdi da treba prihvatiti Dejton i da će to donijeti nekakvo dobro, evo ja tvrdim da neće - kaže Kovačević.</p><h2>"Svi naši izbori su građanski"</h2>

<p>Ivo Komšić skrenuo je pažnju na činjenicu da je dejtonski mirovni sporazum samo u posrednim izborima dao primat nacionalnom nad građanskim.</p><p>- Svi naši izbori po Dejtonu, od općinskih, preko kantonalnih, etnitetskih do državnih su građanski izbori. Mi svi biramo po principu jedan građanin - jedan glas. Načelnike, gradonačelnike, parlamentarce, sve biramo po tom izboru. Samo su izbori za Dom naroda FBiH, oni nisu građanski, ali i oni koji se biraju u ta tijela imaju građanski legitimite, jer su ih prethodno građani birali u kantonalne skupštine po principu "jedan čovjek - jedan glas".</p>

Može li Bosna i Hercegovina biti (samo) građanska država? O ovom pitanju razgovarali smo u prvom izdanju “Sarajevskih debata”

Bajić: Treba prihvatiti Dejton; Lavić: E ne možeš mi protjerati rođake i reći: "To je srpska zemlja"

<p>Njemački diplomati i nekadašnji zaposlenici OHR-a uputili su pismo Bundestagu i zatražili smjenu Kristijana Šmita (Christian Schmidt) s funkcije visokog predstavnika u BiH.</p><p>U samom pismu iznose se zamjerke na račun Šmita koje su se već mjesecima unazad mogle čuti iz krugova bliskih SDA – DF osovini.</p><h2>Poznata imena</h2><p>Pismo potpisuju dr. Manfred Dauster, Marion Kraske i Aleksander Rotert (Alexander Rhotert). Rotert je bivši visokopozicionirani službenik unutar OHR-a, Kraske je urednica “Heinrich Boll Stiftunga” u Sarajevu, instituta povezanog s njemačkom strankom Zelenih, dok je Dauster bivši predsjedavajući sudija Vrhovnog suda Bavarske, sudija Državnog suda Bosne i Hercegovine i šef Odjela za borbu protiv korupcije u Uredu visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu.</p><p>Dakle, riječ je o ljudima s umjereno visokim pozicijama i dobro upućenim u situaciju u BiH. Stoga se nameće pitanje može li ovo pismo nešto značajno promijeniti i, u konačnici, dovesti do smjene Šmita.</p><h2>Ideološka pozadina</h2><p>Iako određeni pojedinci iz Evrope i Njemačke kritiziraju rad Šmita, njegova pozicija ipak teško da je i na koji način ugrožena. Naime, kritike imaju i ideološku pozadinu. Šmit dolazi iz konzervativne bavarske CSU, dok njegovi kritičari pripadaju prvenstveno spektru lijevog centra koji svakako nije u ljubavi s njegovom matičnom strankom.</p><p>Ipak, ono što je Šmitu mnogo značajnije jeste to da je do sada za svoj rad imao punu podršku SAD i Velike Britanije, kao i zvaničnih njemačkih vlasti. S te strane, nema izgleda ni volje da se Šmit može smijeniti.</p><h2>Kritike Strik</h2><p>Visoki predstavnik u BiH već je ranije trpio kritike nekih od evropskih zvaničnika. Tako je zastupnica Zelenih u Evropskom parlamentu Tineke Strik kritizirala Šmita zbog, kako smatra, nedemokratskog nametanja izmjena Izbornog zakona, za koje smatra da su dodatno ojačale etnički princip u BiH.</p><p>- Razmjena mišljenja sa Šmitom bila je prilično razočaravajuća jer se činilo da nema razumijevanja za razloge zbog kojih je bio kritiziran - rekla je Strik nakon što je Šmit bio saslušan pred Odborom za vanjske poslove Evropskog parlamenta.</p>

Ono što je Šmitu najznačajnije jeste to da je do sada za svoj rad imao punu podršku SAD i Velike Britanije, kao i zvaničnih njemačkih vlasti

Visoki predstavnik ima podršku ključnih saveznika

<p>Danas se na Općinskom sudu u Tuzli održalo ročište povodom tužbe Zlatana Begića, zastupnika DF-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH protiv „Avaza“ za klevetu.</p><h2>Verbalni napad</h2><p>Begić je poznat po svom primitivnom rječniku i vrijeđanju ljudi. Tako je bilo i ovog puta.</p><p> Begić je u sudnici najprije rekao da napokon vidi da postoje ljudi iz "Avaza" i da nisu skriveni, a nakon toga je pogledao u novinara našeg medija Nermina Demirovića koji je bio svjedok na suđenju i obratio mu se riječima: „Šta ti gledaš?“. </p><p>Nastavio je s verbalnim napadom na novinara "Avaza" nakon čega je reagirala i sutkinja.</p><p>Unijela je sve u zapisnik i izrekla opomenu Begiću da će, ukoliko još jednom bude ponovio takav izgred da će biti udaljen iz sudnice.</p><h2>Vrijeđanje stranih zvaničnika</h2><p>Inače, Begić je u javnom prostoru poznat po kočijačkom vrijeđanju i verbalnim napadima na sve one koji mu iz nekog razloga stanu na žulj, uključujući i najviše političke funkcionere te strane diplomate. Tako je Begić visokom predstavniku Kristijanu Šmitu (Christian Schmidt) poručivao da „tako se dere u svojoj kući“, nazivao ga je prijateljem nacista, prijetio mu riječima „ja ću ti udariti pečat“, kao i „gnjevom poniženih“. Članove probosanskih stranaka koje su formirale vlast na državnom nivou nazivao je „Dodikovim muslimanima“. Američkog ambasadora Majkla Marfia (Michael Murphy) nazivao je selektorom, aludirajući da on navodno bira ko će biti bošnjački partneri u novoj vlasti te ga optuživao da „prijeti novinarima“.</p><p>-	Trenutno je problem je sto ambasador SAD u BiH, Majkl, zove bh. novinare u ambasadu i prijeti im, zastrašuje, ucjenjuje i pritišće ih oko načina izvještavanja u vezi najavljenog Schmitovog nametanja odluka oko Izbornog zakona…. To je crvena linija koju nisu smjeli prijeći – udarao je Begić svojevremeno na Sjedinjene Države.</p><p>Begić je svojevremeno brutalno uvrijedio i žrtve stravičnog zločina u Prijedoru, uporešujući prijedorski masakr s izmjenama Izbornog zakona koje je nametnuo Kristijan Šmit. Begić se tako u televizijskom studio pojavio s bijelom trakom na ruci. Podsjetimo, prijedorskim Bošnjacima i Hrvatima 1992. bilo je naređeno da nose bijele trake n kako bi se razlikovali od Srba, što je bio uvod u stravičan zločin u kojem je ubijeno više od 3.000 ljudi.</p><h2>Komšićev borac za građansku državu</h2><p>Ovo je samo sičišni dio arsenala uvreda, optužbi i uličarskog rječnika koji Begić svakodnevno istresa u javni eter u BiH. </p><p>Naravno, kakve psovke, uvrede i prijetnje se tek mogu čuti iza zatvorenih vrata kada Begića ne snima kamera, ponajbolje znaju njegovi nesretni studenti na Tuzlanskom univerzitetu.</p><p>Elem, takav primitivac i verbalni siledžija imao je obraza suditi „Dnevni avaz“ za klevetu. Nije problem, sud će na kraju reći svoje.</p><p>Ipak, ne možemo da se ne zapitamo šta je toliko trulo u našoj državi pa da  osobe, čijih bi se manira i izražavanja postidjeli i najneobuzdaniji navijači na stadionu, mogu dogurati do pozicije profesora te od lidera ovdašnjih stranaka biti prepoznati kao „potencijali“ da ih instaliraju u državni parlament, sve sa pričom o građanskoj državi preko likova koji u civiluzacijskom smislu nisu odmakli od kamenog doba.</p>

Sutkinja ga upozoravala da će biti udaljen iz sudnice ako ne prestane

Nedostajalo je samo još da Begić usklikne kako se radi o velikom križarskom planu istrebljivanja muslimana iz Evrope

Zlatan Begić verbalno napao "Avazovog" novinara: "Šta je, šta gledaš?"

<p>- Velika Britanija snažno podržava OHR - objavio je to ambasador ove države u BiH Džulijan Rajli (Julian Reilly).</p><p>On je objavio informaciju da se britanski ministar za Evropu Leo Dočerti (Docherty) sastao sa visokim predstavnikom u BiH Kristijanom Šmitom (Christian Schmidt).</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="und" dir="ltr">🇬🇧 podrška <a href="https://twitter.com/OHR_BiH?ref_src=twsrc%5Etfw">@OHR_BiH</a> je nepromjenjiva. Ministar <a href="https://twitter.com/LeoDochertyUK?ref_src=twsrc%5Etfw">@LeoDochertyUK</a> razgovarao je o tome kako međunarodna zajednica može podržati reforme u 🇧🇦 i pomoći u provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma sa visokim predstavnikom Schmidtom i <a href="https://twitter.com/USEmbassySJJ?ref_src=twsrc%5Etfw">@USEmbassySJJ</a> 🇺🇸 ambasadorom Murphyem. <a href="https://t.co/Qpr70EKpuk">pic.twitter.com/Qpr70EKpuk</a></p>&mdash; Julian Reilly (@JulianReillyUK) <a href="https://twitter.com/JulianReillyUK/status/1625423227823525888?ref_src=twsrc%5Etfw">February 14, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>- Podrška Velike Britanije OHR-u je nepromjenjiva. Ministar Leo Dočerti razgovarao je o tome kako međunarodna zajednica može podržati reforme u BiH i kako pomoći u provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma sa visokim predstavnikom Šmitom i američkim ambasadorom Marfijem - naveo je.</p>

Ministar Leo Dočerti razgovarao je sa Šmitom i Marfijem o tome kako međunarodna zajednica može podržati reforme u BiH

Velika Britanija uz Šmita: "Podrška OHR-u je nepromjenjiva"

<p>Formiranje nove Vlade Federacije BiH i dalje visi u zraku. Nakon što je SDA raznim mahinacijama i postizbornim prebjezima uspjela doći do većine u Klubu Bošnjaka Doma naroda Federalnog parlamenta jedini su bili u prilici nominirati kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva Federacije, preko kojeg će, najavljuju, blokirati izbor nove vlade ako u njoj neće učestvovati ova stranka.<br></p><h2>Izmjene Zakona</h2><p>Poslije svega je jasno da izmjene Izbornog zakona Kristijana Šmita (Christian Schmidt) nisu u potpunosti ostvarile svoj cilj – spriječiti mogućnost blokade za Federaciju BiH. </p><p>Naime, Šmit je kroz postavljanje rokova, određivanje tri kruga glasanja za novog predsjednika FBiH, kao i reduciranje onoga što se može smatrati vitalnim nacionalnim interesom pokušao spriječiti ono što se desilo nakon izbora 2018., da se putem jednog kluba u Domu naroda blokira Federacija. S druge strane, povećanjem broja delegata svakog konstitutivnog naroda sa 17 na 23 i Kluba ostalih sa 7 na 11 te broja glasova u prvom krugu koji je potreban iz svakog kluba da se imenuju kandidati za predsjednika FBiH željela se spriječiti mogućnost da predstavnici jednog naroda nameću drugom predstavnike u izvršnoj vlasti.</p><p>Ono na što Šmit očito nije računao jeste to da će neko preko članova Predsjedništva koji se izaberu, a ne preko Doma naroda, pokušati opstruirati proces izbora nove vlade. </p><p>Drugim riječima, Šmit je spriječio mogućnost da se blokira izbor novog predsjednika FBiH (što je HDZ učinio nakon izbora 2018.), ali nije otklonio mogućnost da Predsjedništvo FBiH blokira izbor nove vlade.</p><h2>Kopirati rješenje</h2><p>Naime, prema Ustavu Federacije BiH, novog mandatara imenuje predsjednik ovog entiteta, ali uz saglasnost oba predsjednika, što znači da bilo koji od tri člana može blokirati imenovanje nove vlade. </p><p>Ovaj problem se može riješiti jednom vrlo jednostavnom odredbom – kopiranjem mehanizma s državnog nivoa. </p><p>Problem bi riješila odredba prema kojoj bi za imenovanje mandatara za sastav nove vlade bila potrebna podrška dva od tri člana Predsjedništva, s tim što bi svako od njih imao pravo uložiti veto na tu odluku. O vetu bi, u konačnici, odlučivao klub u Domu naroda iz kojeg dolazi član koji ga je uložio. Ako bi dvije trećine delegata podržale veto, odluka bi postala ništavna i pregovori oko izbora mandatara bi bili nastavljeni. Ukoliko ne bi bilo dvotrećinske podrške, odluka bi stupila na snagu.</p><p>Na taj način istovremeno bi se spriječila situacija da neko preko manipulacije etničkim klubom nametne svog člana u Predsjedništvo FBiH i blokira čitav entitet, ali istovremeno bi se spriječila mogućnost da dva naroda nametnu predstavnicima trećeg vlast koja mu nije po volji, s obzirom na to da bi dvotrećinska većina u nacionalnom klubu imala pravo zaustaviti takve pokušaje. </p><p>Taj jednostavan amandman istovremeno bi omogućio i bolju funkcionalnost Federacije i zaštitu prava njenih naroda.</p><h2>Traži se rješenje</h2><p>Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić još jednom je pozvao Kristijana Šmita da omogući formiranje Vlade Federacije te naveo da imaju intenzivne razgovore s njim i tragaju za rješenjem.</p><p>- Tražimo rješenje, pričamo o rješenju. Naravno, kako u javnosti tako i na ovim našim sastancima, visoki predstavnik nikad nije rekao šta će uraditi - rekao je Nikšić.</p>

Šmit je spriječio mogućnost da se blokira izbor novog predsjednika FBiH

Jedna odredba ne bi nikoga ugrozila: Kako Šmit može zaustaviti blokadu

<p>Svijet i dalje potresa neviđena tragedija u Siriji i Turskoj, gdje je zemljotres jačine 7 rihtera iza sebe ostavio razarajuće učinke, ubivši preko 20.000 ljudi.<br></p><p>Na svu sreću, sličnu tragediju kada je u pitanju sila podrhtavanja tla naša zemlja nije doživjela. No, kroz svoju historiju i Bosna i Hercegovina je zabilježila nekoliko razornih zemljotresa.<br></p><h2>Razorniji potresi</h2><p>Do sada je u Bosni i Hercegovini zabilježen značajan broj zemljotresa što ponovo potvrđuje činjenicu da je i područje naše zemlje tektonski aktivno i podložno manjim, pa čak i onim razornijim zemljotresima.</p><p>Teritorija Bosne i Hercegovine predstavlja jedan od seizmički najaktivnijih dijelova Balkanskog poluotoka, koji ulazi u sastav sredozemno-trans-azijskog seizmičkog pojasa. Prema raspoloživim podacima, na području Bosne i Hercegovine, u prošlosti se dogodilo više razornih zemljotresa iz lokalnih žarišnih zona magnitude oko 5.0, dok je intenzitet u epicentru dostizao i do 7 stepeni MCS skale.</p><p>Posljednji jači zemljotres u BiH desio se u decembru prošle godine, jačine 3.4 po Rihteru, a podrhtavanje tla ojetilo se u nekoliko gradova.</p><p>Zemljotres se osjetio u Mostaru, Stocu, Međugorju, Čapljini i drugim hercegovačkim mjestima.&nbsp;</p><p>Nešto razorniji zemljotres koji je zabilježen u BiH 2012. u blizini Zenice. Podrhtavanje tla trajalo je oko deset sekundi, a potres je bio magnitude 4,7 prema Rihteru. Epicentar potresa bio je oko 10 kilometara sjeveroistočno od Zenice, a intenzitet u epicentru 6 - 7 stepeni Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice. Ubrzo nakon prvog potresa, uslijedio je drugi jačine 4,2 po Rihteru, a kasnije još jedan od 2,9 stepeni.</p><h2>Značajni rasjedi</h2><p>U BiH ima nekoliko značajnih regionalnih rasjeda kao što su bugojanski, višegradski, neretvanski i banjalučki, uz koje se mogu stvarati zemljotresi razorne jačine, a često uzrokuju manja podrhtavanja tla.</p><p>Tako se, po podacima seizmografa, u BiH godišnje zabilježi oko 1.100, ili u prosjeku tri zemljotresa dnevno slabija od tri stepena po Mercallijevoj skali. Radi se o zemljotresima koje zabilježe uređaji, dok ih ljudi ne osjete, a oko desetak zemljotresa godišnje osjete stanovnici BiH.</p><p>Najjači zemljotresi koji su zabilježeni do sada u BiH su 1905. godine, u Petrovcu, jačine 5,0, 1907. u Počitelju, jačine, 5,7, 1908., Vlasenica, 5,3, 1916., Bihać, 5,0, 1923. Jajce, 5,0, 1927., Ljubinje, 6,0, 1940., Derventa, 5,1, 1950., Drugovići / Banja Luka, 5,7, 1962., Treskavica, 6,0, 1967., Srebrenica, 5,1, 1969., Gacko, 5,0, 1981., Banja Luka, 5,4, 1974., Lukavac, 5,0, i 2003., Stolac-Hutovo blato, 3,6 stepeni prema Richteru.</p><h2>Stradanje Banja Luke</h2><p>Najjači zemljotres ikada zabilježen u BiH desio se u Banjoj Luci, 1969. godine, a izmjerena jačina ovog zemljotrea bila je 6,6 Richtera. Počeo je neuobičajeno jakim prethodnim udarom, u noći 26. oktobra u 2:55 sati; podrtavanje se nastavilo do 8:53 sati kada je se desio i onaj najjači zemljotres jačine 6.6 Rihterove skale.</p><p>U zemljotresu 1969. godine, 15 osoba je izgubilo život, hiljadu ljudi su bili teže i lakše ozlijeđeni. Materijalna šteta je bila ogromna. Potpuno je uništeno 86 000 stanova.</p><p>Seizmografi tvrde da u sljedećih 50 godina na području BiH mogu se očekivati zemljotresi maksimalnog intenziteta do sedam stepeni Mercallijeve skale, znači s mogućim oštećenjima kuća.</p><p>No za razdoblje od 100 ili više godina za područje Banje Luke, planine Treskavice, te područje Trebinja i Neuma, prognoziraju se razorni zemljotrese s velikim štetama, ali i ljudskim žrtvama.</p><p>Iz zabilježenih zemljotresa jasno je da se na području Bosne i Hercegovine, dogodilo više razornih zemljotresa s najjačim intenzitetima iz žarišnih zona Ljubinje, Treskavica i Banja Luka.</p><p><br></p>

<p>Veliki zemljotres desio se u Zagrebu, glavnom gradu Hrvatske, 22. marta 2020. godine. Zemljotres je bio jačine 5,5 po rihteru. Pola sata kasnije osjetio se i drugi, jačine 4,8 stepeni, nešto slabiji, ali opet razoran. U zemljotresu je oštećeno 25.000 zgrada, od kojih je 6.000 u potpunosti uništeno.<br></p><p>Iz centra grada raseljeno je 10.000 ljudi.</p><p>Devet meseci kasnije, nekoliko dana pred novu godinu, desio se još jedan razoran zemljotres, ovog puta u Petrinji, gradu na oko 50 kilometara od Zagreba.</p><p>U zemljotresu jačine 6,2 stepena Rihterove skale poginulo je sedmoro ljudi, među kojima i dvanaestogodišnja djevojčica.</p><h2>Predjeli Dinare</h2><p>Na teritoriju bivše Jugoslavije najčešći i najjači zemljotresi desili su se u predjelima Dinare, donjeg toka Neretve, Boke Kotorske, Dubrovnika, Podrinja, Šumadije, Metohije, Banja Luke i Skopja.</p><p>Najveći zemljotresi do sada su zabilježeni u Skopju (1518. i 1963.), Dubrovniku (1667. i 1924.), u predjelu Resave (1911.), Hercegovine (1924.), u Šumadiji (1927.), Valandovu (1931.), Debru (1967.), Banja Luci (1969.), i crnogorskom primorju (15. april 1979).</p>

Naša zemlja je tektonski aktivno područje

Najjači zemljotres u BiH desio se 1969. godine, a stručnjaci upozoravaju na izglednu katastrofu

<p>Bosna i Hercegovina je puno bolja država nego što mislite. Možda će vam biti malo šokantno što ovo čitate i pomislit ćete da je u pitanju neka ironija. </p><p>Naime,  opće je poznato da je naša država među siromašnijim u Evropi, nefunkcionalna troglava aždaha, dejtonska nakaza podijeljena na te neke silne entitete, kantone, neuređena, puna međunacionalne mržnje, stalnih tenzija, korumpirana do srži.... </p><p>I uistinu, kada se poredimo s ostalim državama u Evropi, mi svakako djelujemo kao jedna od najgorih država.</p><p>Ali... Jedno veliko ali. </p><h2>Mrze se više od nas</h2><p>Problem je što nam poređenje ne valja. Naime, evropske države su uglavnom jednostavne jednonacionalne države koje su svoje ratove, genocide i etnička čišćenja davno završile. U njima decenijama unazad vladaju mir, prosperitet i sigurnost.</p><p>Mi smo složena država u kojoj su njene tri etničke grupe vodile krvavi rat. E hajmo se malo porediti s takvim državama.</p><p>Na irskom otoku, više od 100 godina nakon rata, tenzije su ogromne. Status Sjeverne Irske i dalje visi u zraku, a Republika Irska se nikad nije u potpunosti pomirila s činjenicom da je sjeverni dio otoka u Velikoj Britaniji. Kada govorimo o Sjevernoj Irskoj, katolici i protestanti dan-danas imaju odvojene kafiće i strane ulica po kojima hodaju, s trotoarima obojenim različitim bojama za katolike i protestante.</p><p> Do prije nekoliko godina, IRA, teroristička organizacija koja se zalaže za ujedinjenje Irske,  izvodilaje  terorističke napade i dizala ljude u zrak.</p><p>Problem s terorizmom decenijama je imala i Španija izložena napadima baskijeske separatističke organizacije ETA-e. Vlast u Kataloniji je pak prije nekoliko godina provela neustavni referendum i proglasila jednostrano otcjepljenje. Dodik, i pored svog bulažnjenja, još nije ni pomišljao da nešto slično zaista i provede u djelo.</p><p>Kipar je dio Evropske unije, ali je jedinstvena država samo na papiru. Sjeverni i južni dio zemlje su zasebne cjeline, ljudi s jedne strane ne idu na drugu stranu i obratno. </p><p>Da ne spominjemo tek konflikte na Bliskom istoku: Izrael i Palestinu, Turke i Kurde, šite i sunite u Iraku, Afganistan i ostala brojna postratna žarišta širom svijeta. </p><h2>Uspješan američki projekat</h2><p>Kada se pogledaju države koje su imale slično iskustvo kao i BiH, dakle multietničke države koje su prošle kroz teški konflikt, Bosna i Hercegovina zapravo je jedan od najpozitivnijih primjera u svijetu.</p><p>Narodi u BiH možda se i ne vole previše, ali se ne mrze baš toliko u praksi. Poslije rata desio se zabilježen je izuzetno mali, gotovo zanemariv broj etnički motivisanih zločina iz mržnje, što je pravo čudo za zemlju u kojoj su narodi vodili toliko krvav rat. Nije bilo zločina iz osvete.</p><p>Ljudi normalno trguju, rade, putuju, druže se, čak ni međuetnički brakovi nisu neuobičajeni.</p><p>Država nam možda nije najfunkcionalnija, vlast nam možda jeste od najkorumpiranijih... Ali država radi. Uprkos svim tim silnim prijetnjama o otcjepljenjima, ukidanjima i ratovima, političke glavešine na kraju se nekako uvijek dogovore. Još nikada se nije desilo da poslije nekih izbora državna vlast ne bude formirana. </p><p>Ne samo to, u BiH njeni vlastiti sudovi procesuiraju i osuđuju ratne zločince te je to bez velikog otpora uglavnom prihvaćeno od sva tri naroda.</p><p>Američka politika Bosnu i Hercegovinu smatra jednim od svojih najuspješnijih mirovnih projekata u svijetu, upravo zato što ona to jeste. Vjerujte da bi svijet bio puno mirnije i bolje mjesto da poslije svakog konflikta države funkcionišu ovako kao što funkcioniše BiH.</p><p>Ekonomska situacija je loša i morala bi biti puno bolja, no čak i u tom smislu građani nekolicine evropskih država uživaju gori standard od nas poput Moldavije, Albanije, Kosova, Sjeverne Makedonije, Ukrajine... I ne zaboravite da je Evropa najbogatiji i najprosperitetniji kontinent na svijetu.</p><h2>Trovači duše</h2><p>No, što nismo svjesni te činjenice i nismo prepoznali ipak one pozitivne tekovine među nama i pomak koji smo ostvarili kao država? Zato što svuda oko nas, od medija preko fakulteta do političara, tri decenije slušamo otrovne, zapaljive, mrzilačke riječi o tome kako je situacija apokaliptična, užasna, kako se oko nas sve raspada, kako je država na rubu opstanka. Non-stop se sole ratne rane sole, priča se o velikim političkim armagedonima, prijeti se, huška, prepadaju se ljudi, najavljuju se ratovi bez municije, maštari se o nikad ostvarenim ratnim pobjedama, dok se zapravo ništa ne miče s mjesta. I dok se društvo iz dana u dan truje pesimizi i beznađem, „intelektualci“ i mediji koji okolo prodaju takvu robu od svega jako unosno profitiraju.</p><p>Takva ludačka atmosfera haosa, panike, straha i očaja istinski je zločin prema građanima ove zemlje, posebno mladim ljudima koje tjera iz Bosne i uvjerava ih da je ovo jedno užasno mjesto koje nema nikakvu budućnost. A zapravo treba da budemo malo realniji i shvatimo da za državu s našim historijskim iskustvom priča i nije toliko loša.</p>

Narodi u BiH možda se i ne vole previše, ali se ne mrze baš toliko u praksi

BiH i nije toliko loša država: Pomislite na Kipar, Irak,  Belfast... 

<p>Na jedvite jade, sarajevska trojka jučer je uspjela sakupiti 18 ruku i razriješiti Edina Fortu dužnosti. Većina je sakupljena tek nakon pauze, a prije nje su imali samo 14 ruku. Činjenica da u trojci više ni sve ruke nisu u stanju sakupiti pokazuje da tu očigledno odavno nešto škripi.</p><p>Forto pak odlazi usred posla u Kantonu, procjenjujući da mu je pozicija državnog ministra s višom plaćom ugodnija od pritisaka i obaveza u daljnjem vođenju procesa u najmoćnijem kantonu u državi.</p><p>I dok će sada Darja Softić-Kadenić, kao v. d. premijerke, naslijediti Fortu, koji se seli na državne jasle, stranke trojke nastavljaju kukumakati kako im SDA na Federaciji pokušava zakočiti procese formiranja federalne vlasti. Ipak, nameće se pitanje zbog čega, s druge strane, vlasti Kantona Sarajevo još nema, s obzirom na to da bi ovdje trojka trebala imati sigurnu većinu.</p><p>Pa odgovor je, naravno, opet u uhljebljenjima. Naime, protagonisti iz Sarajeva čekaju rasplet situacije na federalnom i državnom nivou, da vide hoće li im se prilika za kakvo uhljebljenje ukazati da bi kantonalnu vlast formirali kao posljednju. Drugim riječima, kantonu šta ostane.</p><p><br></p>

<p>A upravo je oko tih uhljebljenja pukla ljubav između osmorke na državnom i federalnom nivou, pa su to sad dva bloka.</p><p>I to je otprilike sve što treba znati o odnosu same trojke i drugih stranaka u Sarajevu, građanima i vlasti. Trojka iza sebe u Sarajevu nije ostavila neke značajnije projekte, ali barem je ostavljena neka nada da transparentnija i pozitivnija vlast može postojati.</p><p>Sada pak sami protagonisti trojke više i ne pokušavaju sakriti svoju suštinu – da je riječ o prizemnim karijeristima sa skromnim biografijama mimo politike, kojima politički angažman prvenstveno služi kao prilika za unosna uhljebljenja sebe i svojih bližnjih. Pa dok se svi podmire, možda konačno i dođemo jednom do konkretnih politika i ideja. Jednog lijepog dana.</p>

Kadrovi trojke čekaju prilike za uhljebljenja na višim nivoima, pa Sarajevu šta ostane

Prvo uhljebljenja

<p>Zastupnik SDA Haris Zahiragić nedavno je poručio da će podnijeti ostavku na funkciji kantonalnog zastupnika ako mu se pokaže 20 novih sarajevskih trolejbusa. Resorni ministar Adnan Šteta (SDP) je nakon toga objavio fotografiju na kojoj se vidi 20 ovih vozila.</p><h2>Problematizirao na sjednici</h2><p>Zahiragić je često problematizirao isporuku trolejbusa bjeloruskog proizvođača BKM, pitajući šta se događa s isporukom. To je učinio i na jučerašnjoj sjednici Skupštine Kantona Sarajevo, obraćajući se kantonalnom ministru saobraćaja.</p><p>- Ako mi pokažete 20 trolejbusa koje smo platili kreditom, bilo gdje - parkirane ili neparkirane, sve one koje smo platili, ako su došli u Kanton Sarajevo, podnosim ostavku na mjesto zastupnika. Je li pošteno? Evo, javno pred kamerama govorim - izjavio je Zahiragić.</p><h2>Dobio dokaz</h2><p>Rano jutros ministar Šteta objavio je fotografiju kojom dokazuje sve, uz poruku:</p><p>- Trolejbuski depo s novim trolejbusima, 9. februara 2023., dva sata poslije ponoći na minus devet stepeni Celzijusovih. Laku noć Sarajevo - napisao je Šteta.</p><p><br></p>

Kome u Sarajevu smeta Srđan Aleksić?

Nihad Uk za "Avaz": Mogu biti premijer!

"Kraljica džeparoša" ponovo u akciji: Ženi ukrala 1.800 KM

"Avaz" saznaje: Fadil Novalić otkazao posjetu Turskoj

Uk za "Avaz": Svima koji sumnjaju u moju sposobnost dokazat ću da griješe

BiH je država i vjernika i lopova

Izetbegovićka Jr.

Bajić: Treba prihvatiti Dejton; Lavić: E ne možeš mi protjerati rođake i reći: "To je srpska zemlja"

Visoki predstavnik ima podršku ključnih saveznika

Zlatan Begić verbalno napao "Avazovog" novinara: "Šta je, šta gledaš?"

Velika Britanija uz Šmita: "Podrška OHR-u je nepromjenjiva"

Jedna odredba ne bi nikoga ugrozila: Kako Šmit može zaustaviti blokadu

Najjači zemljotres u BiH desio se 1969. godine, a stručnjaci upozoravaju na izglednu katastrofu

BiH i nije toliko loša država: Pomislite na Kipar, Irak, Belfast...

Prvo uhljebljenja

Zahiragić najavio ostavku ako mu neko pokaže nove trolejbuse, Šteta mu ih pokazao

Kome u Sarajevu smeta Srđan Aleksić?

Nihad Uk za "Avaz": Mogu biti premijer!

"Kraljica džeparoša" ponovo u akciji: Ženi ukrala 1.800 KM

"Avaz" saznaje: Fadil Novalić otkazao posjetu Turskoj

Uk za "Avaz": Svima koji sumnjaju u moju sposobnost dokazat ću da griješe

BiH je država i vjernika i lopova

Izetbegovićka Jr.

Bajić: Treba prihvatiti Dejton; Lavić: E ne možeš mi protjerati rođake i reći: "To je srpska zemlja"

Visoki predstavnik ima podršku ključnih saveznika

Zlatan Begić verbalno napao "Avazovog" novinara: "Šta je, šta gledaš?"

Velika Britanija uz Šmita: "Podrška OHR-u je nepromjenjiva"

Jedna odredba ne bi nikoga ugrozila: Kako Šmit može zaustaviti blokadu

Najjači zemljotres u BiH desio se 1969. godine, a stručnjaci upozoravaju na izglednu katastrofu

BiH i nije toliko loša država: Pomislite na Kipar, Irak, Belfast...

Prvo uhljebljenja

Zahiragić najavio ostavku ako mu neko pokaže nove trolejbuse, Šteta mu ih pokazao