<p>Cijene stanova u BiH lete u nebo. Svi koji se namjeravaju skućiti, izgleda, načekat će se na to da taj prenapuhani balon pukne. Cijene kvadrata stana su potpuno abnormalne, čak i u starogradnji. Tako svima koji kreću na put do vlastitog krova nad glavom ne preostaje ništa drugo već višedecenijsko kreditno ropstvo.</p><p>Hrabar je to korak za sve koji se u ovom vremenu raznih kriza, izazova i nedaća odlučuju na zaduženje kod komercijalnih banaka ne bi li imali vlastitu nekretninu. Posebno za one koji nisu dio bh. elite i koji nemaju bogate roditelji da ih "poguraju“, a ni bilo kakve ušteđevine u madracima.</p><p>Nažalost, mnoge koji imaju prosječne ili nešto više plaće, zbog skupih kvadrata i uvjeta pod kojima banke daju kredite, vlastiti stančić ili kakva kućica su nedosanjani san. Drugi koji su uspjeli u tome daju "crno iza nokta“ ne bi li preživjeli kada otplate visoke rate za kvadrate. Stoga ne čudi podatak da skoro 200.000 onih koji su pregurali 30. godinu i dalje žive s roditeljima.</p><p>U trenutku kada doživljavamo demografski slom i pad broja stanovnika, jer su mnogi koji se nisu uspjeli skućiti napustili ovu zemlju, stambena politika u BiH se, praktično, svodi na subvencije mladima za kupovinu nekretnine, a koje daju uglavnom općine, gradovi, kantoni.</p><p>Iako svaki model koji građanima pomaže riješiti stambeno pitanje treba pohvaliti, subvencije nisu rješenje. Kako to izgleda, brojni su primjeri, od nezadovoljnih iznosima subvencija koji su izašli na ulice, poput Sarajeva, do popisa na kojem su se našli oni koji nisu smjeli, a koje u raznim gradovima „promeću“ rođaci, prijatelji, šefovi, stranačke kolege. Nerijetko se u pojedinim gradovima, onda kada se bliže izbori, "podebljavaju“ iznosi kao predizborna darežljivost.</p><p>Svima je, izgleda, osim našim vlastima, jasno da se mora raditi na stambenoj strategiji, ali i na konkretnim rješenjima stambenih modela. Jasno, ako žele da im mlade porodice i ovo malo radne snage što je ostalo ne kupuju kartu u jednom smjeru ka Zapadu.</p>

Svima je, izgleda, osim našim vlastima, jasno da se mora raditi na stambenoj strategiji

Za mnoge su vlastiti stančić i kućica nedosanjani san

Kako se skućiti

<p>U Odjelu kriminalističke policije Policijske uprave Mostar tragaju za osobama koje su u nedjelju navečer podmetnule požar u krugu deponije „Uborak“.<br></p><p>Uz pomoć snimaka videonadzora trenutno se radi na utvrđivanju identiteta osobe koja je podmetnula požar. Podsjetimo, na snimcima koji su izuzeti, vidi se osoba koja na tom lokalitetu, a na kojem su izgorjela dva kamiona firme „Izgradnja Tojaga“, pali fitilj. </p><p>Također, kako smo saznali, prije  izbijanja požara su u blizini deponije uočene  nekolike osobe na čijem se pronalasku i identifikaciji radi.</p><p>Prema naredbi dežurnog kantonalnog tužioca, tokom jučerašnjeg dana je obavljen uviđaj, a s lica mjesta su izuzeti brojni tragovi koji će biti predmet vještačenja. Naložene su i sve druge neophodne istražne radnje.</p><p>Požar je pripadnicima Profesionalne vatrogasne jedinice (PVJ) Mostar prijavljen u 21.30 sati nakon čega su na lice mjesta upućene tri ekipe</p>

 S lica mjesta izuzeti tragovi koji će biti predmet vještačenja

Mostarska policija traga za osobama koje su podmetnule požar na deponiji

<p>Javnost u Ljubuškom je uznemirena nakon navodnih prijetnji učenika tamošnje Srednje strukovne škole "Ruđer Bošković", koje je tokom jučerašnjeg dana uputio profesorima. Zanimljivo je da su mediji o tome jutros obaviješteni iz Tužilaštva Zapadnohercegovačkog kantona.<br></p><p>- U vezi s navodnim prijetnjama u Srednjoj strukovnoj školi u Ljubuškom, obavještavate se da dežurni tužitelj Županijskog tužiteljstva ŽZH od policije PU Ljubuški sukladno zakonu i uputstvima nije obaviješten o navodnim prijetnjama učenika da će pobiti profesore, iako je riječ o događaju koji može izazvati uznemirenje građana. O navedenom događaju dežurni tužitelj ima samo neslužbena saznanja - navedeno je u obavijesti iz ove pravosudne institucije.</p><p>Iako smo nekoliko puta pokušali stupiti u kontakt s  direktoricom škole Milom Primorac, ona se na naše pozive nije javljala. Za lokalne medije je poručila da su o svemu obaviještene nadležne institucije. </p><p>Ni iz MUP-a Zapadnohercegovačkog kantona nisu iznosili nikakve informacije, dok je portparolka Uprave policije nedostupna. Ni u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta ZHK  nisu imali nikakve informacije o navodnom događaju, a, kako nam je rečeno, ministrica je na putu.</p>

O navedenom događaju dežurni tužilac ima neslužbena saznanja, navedeno u obavijesti

Učenik navodno prijetio da će pobiti profesore

Šta se događa u Ljubuškom: Učenik, navodno, prijetio da će pobiti profesore, mediji saznali od Tužilaštva

<p>Inflacija u BiH bilježi silazni trend. Međutim, ekonomski stručnjaci iznose da se inflacija u BiH sporije spušta u odnosu na zemlje Evrope.</p><h2>Količina novca</h2><p>Kako kaže ekonomski stručnjak prof. dr. Vjekoslav Domljan, kretanje cijena se usporava uglavnom kao posljedica kretanja cijena u Evropi, jer BiH koristi „currency board“, tj. vezu konvertibilne marke i eura, tako da se stanje preslikava i kod nas.</p><p>- Međutim, kod nas je to sporije zato što u slučaju BiH, uprkos „currency boardu“, postoji velika količina novca izvan banaka, odnosno izvan dosega monetarnih vlasti.&nbsp;</p>

<p>Primjera radi, izvan monetarnih vlasti je 7,5 milijardi maraka, a izvan banaka 6,2 milijarde, tako da ima dosta likvidnosti, koja, naravno, služi za odvijanje transakcija, odnosno za dozvoljavanje inflacije putem troškova - kaže nam prof. dr. Domljan.</p><h2>Statistički podaci</h2><p>Moguće je, naglašava, očekivati daljnji pad inflacije, mada su mogući neki „ispadi“, kao što je problematika na Crvenom moru, pa, s te strane, kaže, mogu doći nepovoljni impulsi.</p><p>Prema riječima Faruka Hadžića, ekonomskog analitičara, značajno usporavanje kretanja cijena bilježi se još od septembra. Statistički podaci koje objavljuju naše nadležne agencije, kaže, pokazuju da je inflacija sada gotovo zanemariva. I on navodi da će, ako ne dođe do nekih dramatičnih poremećaja na svjetskom tržištu, kao što su rat na Bliskom istoku ili neki globalni poremećaj, inflacija dodatno usporiti u ovoj godini.</p><h2>Cijene se ne vraćaju na staro</h2><p>- Ovo sada što imamo jeste to da je rast cijena usporio, ali one se nisu vratile na prethodni nivo. Cijene se, po samoj svojoj prirodi, za neke proizvode vrlo teško ili gotovo sigurno ne vraćaju na prethodni nivo - kaže Hadžić.</p>

Kod nas postoji velika količina novca izvan banaka, odnosno izvan dosega monetarnih vlasti, kaže profesor Domljan

U BiH se bilježi silazni trend, ali sporije nego u Evropi: Inflacija će dodatno usporiti

<p>U Tužilaštvu Hercegovačko-neretvanskog kantona, Područnom uredu Konjic, napokon su, saznajemo,  zaprimili pismeni otpravak presude iz Općinskog suda u Konjicu koja je 28. decembra izrečena Amiru Džafiću (44), donedavnom vlasniku hotela „Jablanica“.<br></p><p>Džafić je, podsjetimo, zbog krivičnog djela teška tjelesna povreda ozljeda iz  čl. 172. st. 1. KZ F BiH, na štetu Enise Klepo (28), osuđen, nepravomoćno, na zatvorsku kaznu u trajanju od 10 mjeseci.</p><h2>Pismeni otpravak</h2><p>Portparolk Tužilaštva HNK Ana Rajič potvrdila nam je informaciju o zaprimanju pismenog otpravka presude. </p><p>Kako nam je kazala Rajič, postupajuća tužiteljica Mediha Balić će u zakonskom roku uložiti žalbu i to zbog odluke o kazneno-pravnoj sankciji, odnosno, kazni. </p><p>Podsjetimo, Džafić je optužen nakon što je 1. avgusta ove godine brutalno pretukao Enisu Klepo, svoju tadašnju uposlenicu, koja je u hotelu „Jablanica“ radila kao recepcionerka. </p><p>Klepo je prije toga, kako je o tome i detaljno svjedočila na glavnom pretresu, imala prepirku s Ines Džafić, direktoricom hotela, inače, suprugom osuđenog, kojoj je usmeno dala otkaz nezadovoljna uvjetima na svom radnom mjestu, a tražila je isplatu plaće od 700 KM. Inače, na tom poslu je radila u okviru projekta kojim je Općina Jablanica sufinansirala zapošljavanje mladih.</p><p> Nakon te prepirke, direktorica je „pozvala muža da riješi problem“.</p><p>Čim je, po njenom pozivu, stigao u hotel, prema njoj je, kako je ispričala Klepo, „krenuo ubraznim korakom“. Navela je da je bio „ljut i razjaren“ te da ju je „izvadio“ iz stolice zadavši joj udarac u predjelu glave.. Potom ju je odvukao u prostor od hodnika prema bazenu gdje joj je iza zatvorenih vrata zadao više udaraca i upućivao joj pogrdne riječi. Dio brutalnog premlaćivanja zabilježen je kamerama u hotelu, a snimci su prikazani u sudnici .Klepo je nakon toga hospitalizirana u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici u Mostaru, gdje su joj konstatirani prijelom lijeve očne šupljine, otok i krvni podljevi gornjeg i donjeg kapka na oba oka, te krvarenje ispod konjuktive lijevog oka.</p><h2>Uzete u obzir olakšavajuće okolnosti</h2><p>Prilikom odmjeravanja visine krivičnopravne sankcije uzete su u obzir određene olakšavajuće okolnosti u odnosu na okrivljenog, odnosno, da je porodičan, ranije neosuđivan, kao i da je priznao krivicu i izrazio kajanje i žaljenje. </p><p>Kao otežavajuće okolnosti navedeno je to da je, praktično, bez ikakvog razloga pretukao svoju uposlenicu. </p><p>Podsjetimo, ovaj događaj je duboko uznemirio javnost, a u Jablanici kao i u drugim gradovima su organizirani protesti podrške Enisi Klepo.</p><p>Hotel „Jablanica“ od tada ne radi. Nedavno je hotel dobio novog vlasnika, jablaničkog poduzetnika Amila Babića, koji ne želi  zadržati ni ime koje je hotel još od prije rata nosio. Sada će to biti hotel „Park“, a trenutno se izvode radovi na unutrašnjem uređenju i proširenju kapaciteta. Kako nam je rekao Babić, plan je da hotel ponovo otvori vrata do 8.marta.</p>

Nepravomoćnom presudom Općinskog suda u Konjicu osuđen na 10 mjeseci zatvora

Tužilaštvo HNK ulaže žalbu na presudu Amiru Džafiću koji je pretukao Enisu Klepo

<p>Požar koji je sinoć izbio u krugu mostarske deponije „Uborak“, u kojem su izgorjela dva kamiona, vlasništvo firme „Izgradnja Tojaga“ je podmetnut. Potvrdio je to za portal „Avaza“ dežurni kantonalni tužilac, koji je, između ostalog, naložio izuzimanje snimaka videonadzora. Upravo su snimci pokazali da, je za sada, nepoznata osoba sinoć palila fitilj na lokaciji na kojoj je izbio požar.<br></p><h2>Naloženo saslušanje čuvara</h2><p>Inspektorima krim-policije PU Mostar koji su obavili uviđaj na licu mjesta, naložen je detaljni pregled snimaka s ciljem utvrđivanja identiteta osobe koja je izazvala požar, a naložene su i sve druge neophodne mjere i radnje.</p><p>Također, naloženo je saslušanje čuvara ovog odlagališta otpada, odnosno Javnog preduzeća „Deponija“, kao i direktora Mirhada Grebovića, ali i vlasnika  firme čiji su kamioni izgorjeli. </p><p>Podsjetimo, mještani okupljeni oko Udruženja „Jer nas se tiče“ od 2019. godine traže zatvaranje ove deponije, njenu sanaciju i izmještanje na drugu lokaciju. Oni su nekoliko puta blokirali rad deponije, usljed čega je Mostar bio zatrpan smećem.</p><h2>Pravni sporovi</h2><p>Početkom januara, Federalna vlada je, na prijedlog Ministarstva okoliša i turizma FBiH, usvojila izvještaj Interresorne radne grupe za potrebe ponovnog razmatranja izmjene ili prestanka važenja okolišne dozvole za deponiju „Uborak“.</p><p>Okolišna dozvola je izdata lani 16. januara, nakon čega je udruženje podnijelo tužbu. Federalno ministarstvo okoliša i turizma  je žalbu uložilo 16. marta, a u međuvremenu je Kantonalni sud u Sarajevu predmet vratio na početak. Iz Ministarstva su, također, prema Sudu uputili urgencije za ubrzavanje upravnih sporova koji se odnose na okolišnu  dozvolu i Plan prilagođavanja zatvaranja deponije.</p>

Na snimcima videonadzora se vidi osoba koja na lokaciji pali fitilj

Požar na mostarskoj deponiji podmetnut

<p>U požaru koji je sinoć izbio u krugu deponije „Uborak“ izgorjela su dva kamiona. Iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona danas su naveli da je riječ o teretnim motornim vozilima Mercedes koji su u vlasništvu firme "Izgradnja Tojaga".<br></p><p>O požaru je Policijsku upravu Mostar obavijestio, kako su naveli,  direktor JP „Deponija“ Mostar.</p><p>- Izlaskom na lice mjesta utvrđeno je da su u potpunosti izgorjela dva vozila kao i veća količina plastične folije koja se nalazila pored vozila prilikom čega je nastala veća materijalna šteta - kazali su iz MUP-a HNK.</p><p>Danas će na licu mjesta biti obavljen uviđaj, nakon čega bi trebalo biti poznato više informacija.</p>

Danas će biti obavljen uviđaj nakon čega bi trebalo biti poznato više detalja

MUP HNK objavio čiji su kamioni izgorjeli na mostarskom "Uborku"

<p>U Federaciji Bosne i Hercegovine je 28. maja prošle godine počela primjena Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje.</p><p>Ovaj zakon je u najvećoj mogućoj mjeri usklađen s Okvirnom konvencijom o kontroli duhana Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).</p><p>U razgovoru za "Avaz“ prof. dr. sc. Aida Ramić-Čatak, pomoćnica direktora za medicinske poslove i voditeljica Sektora javnog zdravstva Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, kaže da je stupanjem na snagu Okvirne konvencije o kontroli duhana WHO-a 2005. godine započeo historijski zaokret u zdravstvenim politikama zemalja širom svijeta, pa tako i u BiH.</p><h2>Nargile i e-cigarete</h2><p>BiH se, govori prof. dr. Ramić-Čatak, 2009. godine priključila zemljama koje su donijele odluku o ratifikaciji ovog dokumenta, čime se obavezala da će na entitetskom nivou uskladiti zakonodavstvo iz oblasti kontrole duhana, a u skladu s Okvirnom konvencijom o kontroli duhana WHO-a.</p><p>Od početka primjene Zakona o kontroli duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje u Federaciji BiH, naglašava naša sagovornica, očekuju se brojni benefiti, kao što su postepeno i dugoročno smanjenje obolijevanja i preuranjene smrtnosti od bolesti povezanih s pušenjem.</p>

<p>- Podsjećamo da, prema rezultatima posljednjih istraživanja, u FBiH 44,1 posto odraslog stanovništva su pušači, od čega je 56,3 posto muškaraca i 31,6 posto žena. Više od polovine stanovništva, odnosno 54,1 posto, svakodnevno je izloženo duhanskom dimu od drugih pušača u vlastitoj kući, na radnom mjestu i u zatvorenim javnim prostorima.</p><p>Podsjećamo da pušači više od šest puta češće dobivaju rak bronha i pluća, dvostruko češće dobivaju moždani udar, a tri puta češće dobivaju srčani udar - naglasila je prof. dr. Ramić-Čatak.</p><p>Nažalost, i među školskom djecom izražena je konzumacija duhanskih proizvoda. Tako 13,8 posto školske djece trenutno konzumira cigarete, 16,1 posto nargile, a 10,9 posto e-cigarete.</p><p>Među očekivanim benefitima ovog zakona su i smanjenje obolijevanja i smrtnosti novorođenčadi i djece mlađe od pet godina.</p><h2>Pasivno pušenje</h2><p>- Većina djece i adolescenata nije u potpunosti zaštićena od izloženosti pasivnom pušenju. Svaki dan hiljade male djece nemaju drugi izbor nego udisati duhanski dim, u svojoj kući ili stanu, automobilu, zatvorenim javnim mjestima, u kafićima i restoranima. Imaju češće upale srednjeg uha, bronhitis, upale pluća, astmu, slabi im imunitet, razvijaju se smetnje psihofizičkog razvoja. Djeca ovise o odraslima, koji im trebaju omogućiti zrak bez duhanskog dima - navela je ona.</p><p>Također, očekuje se postepeno i dugoročno smanjenje troškova zdravstvenog sistema zbog dijagnostike i terapije pušenjem uzrokovanih bolesti i stanja. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, kako navodi, tri četvrtine vodećih uzroka smrti stanovništva u Federaciji BiH čine bolesti srca i krvnih sudova i maligne neoplazme, kod kojih se pušenje pojavljuje kao najveći pojedinačni faktor rizika.</p><h2>Prostor bez duhanskog dima</h2><p>Naša sagovornica ukazuje i na promociju prostora bez duhanskog dima, kao jednog od uvjeta za zdravlje, odnosno zaštitu od posljedica pasivnog pušenja i pušenja iz treće ruke.</p><p>Posebno je važna, napominje, provedba zabrane pušenja u zatvorenim javnim prostorima, kao što su vrtići, škole, fakulteti, zdravstvene ustanove, radna mjesta, sredstva transporta, uz aktivan adekvatan inspekcijski nadzor.</p><p>- Među benefitima su i smanjena dostupnost duhanskih proizvoda mlađim od 18 godina, kao jedna od mjera smanjenja pristupa i konzumacije ovih proizvoda među školskom djecom i mladima, unapređenje inspekcijskog nadzora provedbe Zakona, ali i jačanje prevencije pušenja kao dugoročnog životnog stila kroz aktivni angažman kantonalnih zavoda za javno zdravstvo, u saradnji s kantonalnim ministarstvima obrazovanja u pripremi nastavnih planova obrazovnih ustanova s većim sadržajem prevencije pušenja. Od Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH je 2023. godine pripremljen i publiciran Vodič za prevenciju pušenja među školskom djecom, namijenjen kao podrška u radu nastavnog osoblja u osnovnim i srednjim školama. Također, nastavlja se aktivna uloga Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH u radu Federalne komisije za kontrolu duhana - govori ona.</p><h2>Intervencije odvikavanja</h2><p>Neophodne su i motivacija pušača na prestanak pušenja i veća dostupnost usluga odvikavanja s podrškom zdravstvenom sistemu kroz edukaciju zdravstvenih radnika kako da se stručno potvrđene učinkovite intervencije odvikavanja i prestanka od pušenja učine što dostupnijim za građane - informiranje, savjet, nikotin zamjenska terapija (NZT) medikamentozna terapija.</p><p>Očekuje se nastavak aktivnosti na edukaciji i informiranju javnosti o posljedicama po zdravlje koje nastaju konzumacijom duhanskih proizvoda, kao i savjeti za prestanak i odvikavanje od pušenja, uz aktivan angažman zavoda za javno zdravstvo, obrazovnih ustanova i nevladinih organizacija.</p>

Benefiti se ogledaju u prevenciji preuranjene smrtnosti od bolesti povezanih s pušenjem pa do smanjene dostupnosti duhana školskoj djeci

I među učenicima izražena konzumacija duhanskih proizvoda

Prim. dr. Aida Ramić-Čatak, pomoćnica direktora Zavoda za javno zdravstvo FBiH za "Avaz": Historijski zaokret u zdravstvenoj politici BiH

<p>U krugu mostarske deponije "Uborak" večeras je izbio požar. Kako nam je potvrđeno iz Profesionalne vatrogasne jedinice Mostar, dojavu o požaru su dobili u 21.30 sati, nakon čega su na lice mjesta upućene tri ekipe.</p><p>- Na terenu su tri vozila i sedam vatrogasaca, požar je aktivan i dalje i to su informacije koje, za sada, imamo - rečeno nam je u PVJ Mostar.</p><p>Prema riječima mještana, ogromne su količine dima, a cijelim područjem se širi nesnosan smrad. </p><p> </p><p>Podsjetimo, i ranije su izbijali požari na ovoj deponiji, a njeno zatvaranje, sanaciju i izmještanje na drugu lokaciju traže mještani okupljeni oko Udruženja "Jer nas se tiče" još od 2019.godine.</p><p>Oni su u nekoliko navrata blokirali rad ove deponije, a prema posljednjim informacijama, njeni kapaciteti su odavno premašeni. Također, u toku su i sudski procesi koje vodi Udruženje.&nbsp;</p>

Požar je aktivan, na terenu su tri vozila, potvrdili su iz PVJ Mostar

Požar na deponiji Uborak: Šire se ogromne količine dima i nesnosan smrad

<p>Gradske vlasti Mostara  odlučile su, izgleda, ozbiljno izvršiti pritisak na iznalaženje rješenja u vezi sa obnovom hotela „Ruža“  na ulazu u staru gradsku jezgru, a koja se, praktično, pretvorila u višedecenijsku trakavicu.<br></p><p>- Da se razumijemo, mi tu nemamo neke ovlasti, cijela priča se svodi na relaciju privatni investitor i kantonalne vlasti, ali smo jako zainteresirani da se to, napokon, okonča, budući da se nalazi na samom ulazu u Stari grad u Mostaru. Stoga, vršit ćemo pritisak, jer,  krajnje je vrijeme da se to više završi - kratko je za „Avaz“ rekao Mario Kordić, gradonačelnik Mostara.</p><h2>Raskid ugovora</h2><p>Zanimljivo je da se u posljednje vrijeme sve više špekulira o tome da su brojni investitori i privatni poduzetnici zainteresirani za kupovinu „Ruže“, za koju je  prije osam godina  najavljeno da će biti dio prestižnog hotelskog lanca „Marriott“ te se, navodno, vrše određeni pritisci na Agenciju za privatizaciju Hercegovačko-neretvanskog kantona za raskid ugovora. </p><p>Inače, investitor, Emir Kečo već pet godina pokušava isposlovati novi aneks na osnovni ugovor, čime bi hotel, navodno, konačno stavio u funkciju. </p><p>Međutim, iz Kantonalne vlade HNK, bez čijeg  odobrenja Agencija za privatizaciju HNK  ne može potpisati aneks ugovora, ne daju za to „zeleno svjetlo“. </p><p>Iz Vlade HNK su svojevremeno u vezi tog dodatka na ugovor zatražili da investitor dostavi revizorski izvještaj sa stvarnim ulaganjima koji treba biti urađen u skladu s propisima i standardima.</p><h2>Uložena 72 miliona KM</h2><p>Hotel „Ruža“ je privatiziran 2001.godine, a osnovni ugovor je do sada „pretrpio“ 10 aneksa. Posljednjom revizijom Agencije  konstatirano je da je završeno nešto više od 90 posto radova te da su u obnovu uložena 72 miliona KM. Glavni problem za konačnu obnovu i stavljanje u funkciju hotela je, prema posljednjim informacijama, nedostatak novca. Navodno, za potpuni dovršetak  ovog hotela  neophodno je 15 miliona KM. Međutim, osim toga sporna je i činjenica da investitor nije dobio neophodna odobrenja Federalnog ministarstva prostornog uređenja.</p><p>Objekt hotela „Ruža“ znatno je veći od prijeratnog, koji je bio jedan od simbola Mostara. Novi se prostire na, čak, 32.000 kvadratnih metara.</p>

Vršit ćemo pritisak, jer je krajnje vrijeme da se to završi, kaže Kordić

Priča koja traje 23 godine: Ni kraja ni konca sa obnovom hotela "Ruža" u Mostaru

<p>Uprkos previsokim cijenama, potražnja za stanovima je i dalje velika. Za razliku od Evrope, gdje cijene padaju, na naše tržište nekretnina se ta situacija ne prelijeva. Situacija je prilično jasna, jer cijenu nekretnina diktira odnos potražnje i ponude.<br></p><p>Kaže nam to Spaho Ljajić, stručnjak za nekretnine, naglašavajući da je kod nas i dalje znatno veća potražnja nego ponuda. </p><h2>U krizi</h2><p>- Ako se baziramo na Sarajevo, tu je znatno manja ponuda u odnosu na potražnju, što je razumljivo, budući da je Sarajevo glavni grad države, a u kojem je, uz sve odrednice, posebno onu turističku, upravo izražena potražnja za kupovinom stanova koji se iznajmljuju turistima, poput „stana na dan“. To je, razumljivo, dobar biznis, budući da se dvosoban stan iznajmljuje po cijeni od 100 ili 150 eura za noć. Kada se to pomnoži s, recimo, 20 dana iznajmljivanja, to su visoki iznosi. Uz sve troškove koje vlasnik plati, u džepu mu ostaje i do 4.000 KM mjesečno - objašnjava nam on.</p><p>Prema svim dosadašnjim analizama, teško se može očekivati da će doći do pada cijena u narednom periodu.</p><p>- Činjenica je da se u Evropi nešto događa po tom pitanju, jer je smanjena stanogradnja, s obzirom na to da je građevinarstvo nakon svojevrsne invazije građenja trenutno u krizi.  Zapad uglavnom živi od kreditiranja putem banaka, što nije slučaj kod nas. Kod nas još ima gotovog novca, odnosno „keša“ u bankama, imamo dijasporu koja štedi i kupuje stanove u BiH po vrlo povoljnim cijenama - kazuje nam on.</p><h2>Lošiji kvalitet</h2><p>Jedan od glavnih uzroka, dodaje, zbog čega cijene ne padaju jeste nedovoljna stanogradnja. </p><p>- U Starom Gradu nema nijedno gradilište, u Centru je jedno s uglavnom ekskluzivnim stanovima i koji su prodati u fazi gradnje po cijeni između 6.000 i 7.000 KM po kvadratnom metru. Skoro je prodat stan za 1,1 milion KM, čija je površina 120 kvadratnih metara -iznosi nam Ljajić.</p><p>Komentirajući preskupe kvadrate korištenih odnosno stanova u starogradnji, Ljajić kaže da i njihovu cijenu diktira veća potražnja. Nadalje, kaže on, primjetan je i sve lošiji kvalitet stanova u novogradnji, a koji su, naprimjer, izgrađeni na lokacijama bez adekvatne prateće infrastrukture.</p><h2>I korišteni poput novih</h2><p>Edin Batlak, vlasnik agencije za nekretnine u Mostaru, navodi da je i u tom gradu veća potražnja od ponude. Tržište nekretnina se, naglašava, ne hladi. U novogradnji u Mostaru, gdje je na nekoliko lokacija aktuelna izgradnja, stanovi dostižu cijenu i do 4.000 KM po kvadratnom metru. Međutim, kako dodaje, ta cijena se nudi i za pojedine stanove u starogradnji.</p><p>- To su renovirani stanovi, vlasnici imaju takva očekivanja, a, inače, u starogradnji je širok raspon cijena, od 1.800 do 2.800 KM po kvadratu - kaže Batlak.</p>

Prema dosadašnjim analizama, do pada cijena će teško doći, kaže Ljajić

Tržište nekretnina u BiH se ne hladi: U Sarajevu prodat stan od 120 kvadrata za 1,1 milion KM!

<p>Uz brojne krize, u BiH je prisutna i ona stambena, jer zbog prenapuhanih cijena nekretnina do stana mogu doći samo oni s dubokim džepovima.</p><p>I dok se cijene na tržištu nekretnina u BiH ne smiruju, već, naprotiv, pogotovo u gradovima gdje je potražnja znatno veća od ponude, samo „bujaju“, dotle se stambena politika svela na subvencioniranje, i to mladima koji kupuju svoje prve nekretnine.</p><h2>Prva nekretnina</h2><p>Druge kategorije, poput, naprimjer, samohranih roditelja su isključene iz te priče, a kako uostalom funkcioniraju ti procesi, pokazalo se nedavno u Sarajevu, gdje su mladi, nezadovoljni iznosom subvencija, izašli na ulice. U Mostaru će, naprimjer, mladi ove godine prvi put imati pravo na subvencije, i to s gradskog nivoa vlasti, a kantonalne, prema posljednjim informacijama, pripremaju, također prvi put, takvu odluku.</p><p>- Razlozi zbog kojih idemo u ovom smjeru su potražnja stanova i generalno porast inflacije, cijena, svega. Mladi bračni par u Mostaru s prosječnim primanjima u ovoj državi vrlo teško može realizirati svoju prvu nekretninu. Razmišljamo razne modele, a ova subvencija bila je jedan od najlakših modela za ovu godinu - izjavio je Mario Kordić, gradonačelnik Mostara.</p><p>Međutim, naglasio je i da razmišljaju o mogućnosti priuštivih stanova po posebnim cijenama, ali da ta priča, u koju će se Grad Mostar uključiti, zahtijeva ozbiljnu logistiku.</p><p>Nije precizirao je li riječ o javnim stanovima u dugoročnom najmu ili onima za najam s mogućnošću otkupa, ali brojni različiti stambeni modeli postoje u većini evropskih zemalja, koji su i određeno rješenje za nekontrolirani rast cijena, no ne i u BiH.</p><h2>Loš sistem</h2><p>Dino Osmanbegović, finansijski stručnjak za prodaju nekretnina, kaže da se kod nas forsiraju privatni investitori, dok je, s druge strane, na sceni nedoraslost ukupnog sistema i politike i strukture vlasti, ali i administracije u vezi s provođenjem stambenog modela poput izgradnje javnih stanova.</p>

<p>- Da se razumijemo, taj projekt, odnosno takva iskustva ima cijela Evropa, ali i nije to baš jednostavno. To bi trebalo osmisliti u principu da država investira i da, na neki način, povoljno da na otplatu, po kriterijima, izabranim korisnicima koji će to vremenom otkupiti. Jer nije država, da tako kažem, predodređena da bude vlasnik stanova u kojima će ljudi živjeti - kazao nam je Osmanbegović.</p><h2>Intenzivirati investicije</h2><p>Kao brža intervencija koja bi se trebala desiti jeste intenziviranje investicija po gradovima, u smislu da administracija olakša investitorima, naravno, u granicama razumnog i u granicama razvojnih i prostornih planova da se intenzivira gradnja i time pojača ponuda, naveo je Osmanbegović.</p><p>- Na taj način bi se i reguliralo tržište, u smislu prestanka divljanja cijena, pa čak i smanjenja cijena - podvukao je on.</p>

Na sceni nedoraslost ukupnog sistema, politike, strukture vlasti, ali i administracije, kaže Osmanbegović

Dok BiH trese stambena kriza, sve se svodi na famozne subvencije: Forsiraju se privatni investitori, o javnim stanovima za najam ni riječi

<p>U Gradskoj vijećnici u Mostaru danas su potpisani ugovori između Grada Mostar, "Air Serbie" i Aerodroma Mostar. Ugovore o uspostavi  direktne zračne linije na relaciji Mostar-Beograd, koja će biti  dostupna od sredine aprila do konca oktobra, tri puta sedmično, potpisali su gradonačelnik Mostara, Mario Kordić i Jirži Marek, generalni direktor "Air Serbia".<br></p><p>Prema Kordićevim  riječima, radi se o ugovoru koji ima ogroman značaj za Mostar, ali i cijelu regiju. U početku su, kazao je, ambicije bile mnogo skromnije, jer je prije tri godine razgovarano o tome kako Zračnu luku Mostar vratiti na ono mjesto gdje treba biti, a to je da bude generator razvoja Hercegovine i Mostara.</p><p>- Dakle, tada su bile mnogo manje ambicije, a danas sa zadovoljstvom mogu  reći da smo napravili očekivani rezultat. Tu su tri godine truda i rada Uprave, Gradske administracije, vijećnika, svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, rezultirali time da Grad Mostar ima četiri značajna haba, a to su Minhen, Rim, Beograd i Zagreb. To znači da smo manje-više s čitavim svijetom povezani, konkretno s ovom linijom  Mostar- Beograd, to je nebrojen broj gradova u čitavom svijetu s kojima će Mostar  biti od 15. aprila povezan - rekao je Kordić.</p><h2>Novi dizajn</h2><p>Naveo je  i da Aerodrom Mostar  dobiva svoj novi dizajn, jer broj putnika koji  se očekuje žele dočekati onako kako i priliči u jednom modernom objektu.</p><p>Boško Rupić, direktor za komercijalu i strategiju "Air Serbia",  kazao je da će letovi za Mostar ići ponedeljkom, petkom i nedjeljom. Destinacije koje će imati vezu preko Beograda, pa dalje po Zapadnoj Evropi, kako je naveo, jesu Njemačka, Francuska, Holandija, Belgija, zemlje Skandinavije, Italija,  ali destinacije u jugoistočnoj Evropi od Bukurešta, Istanbula, Atine  pa  nadalje.</p><p>- Za nas je ovo nastavak širenja saobraćaja u regionu,  Mostar je, praktično, 17. destinacija na teritoriji bivše države ka kojoj letimo. Očekujemo da će  biti putnika  na relaciji  Beograd -Mostar i obrnuto,  ali isto tako očekujemo veliko učešće putnika koji preko Beograda putuju dalje, čak, postoje konekcije i za Sjedinjene Američke Države - rekao je Rupić.</p><p>Činu potpisivanja ugovora prisustvovala je i Andrijana Katić, federalna ministrica prometa i komunikacija  koja je podvukla  da je ovo veliki uspjeh Aerodroma Mostar, ali i za Grad Mostar, Hercegovačko-neretvanski kanton i, općenito za regiju Hercegovine, te cijelu Federaciju BiH. </p><p>- Drago mi je što smo sudjelovali, ja, na čelu ovog resora, i Vlada Federacije BiH, u realizaciji ovoga projekta tako što smo u 2023. godini osigurali 1,3 miliona KM za subvencije letovima, ali nećemo se zaustaviti na tome. U ovoj godini predvidjeli smo u proračunu sredstva za unapređenje avioprometa i to u iznosu od sedam miliona KM. i Ohrabrujem Upravu Aerodroma Mostar da bude  ambiciozna u uvođenju novih zračnih linija,  a dali smo jednu vrstu obećanja da će Vlada FBiH, odnosno resorno ministarstvo, pružati im podršku i pratiti  ih u tim njihovim aktivnostima - poručila je Katić.</p><h2>Zaokružena priča</h2><p>Marko Đuzel, direktor Aerodroma Mostar, rekao je  da je današnji ugovor vrlo značajan iz razloga što je time  zaokružena priča četvrtog haba. </p><p>- Kada kažemo da se rijetko koja zračna luka može time pohvaliti, onda to nije prepotentno, jer, ova  četiri haba  nam mnogo znače. Za Beograd se veže više od 80 destinacija, od  Zapadne Evrope do Amerike i taj segment tranzitnih putnika će nama mnogo značiti - kazao je Đuzel.</p><p>Velibor Milivojević, potpredsjednik Gradskog vijeća Mostara, kazao je da je mnogo truda uloženo u uspostavu ove linije.</p><p>- Pored svih veza i benefita koje će imati građani Mostara na povezivaju ljudi, robe i novca, ovaj ugovor se potpisao i na dan kada obilježavamo 100 godina od smrti našeg velikog pjesnika Alekse Šantića i sigurno kada Pošte Srbije štampaju marku s njegovim likom, evo, na ovaj način se povezujemo - naveo je on. </p><p>Cijena karte, koje su već dostupne prodaji, u jednom smjeru iznosi 56 eura, a povratna je 104 eura.</p>

Direktna linija Mostar-Beograd bit će uspostavljena sredinom aprila, tri puta sedmično

Mostar se preko Beograda povezao s više od 80 destinacija od Evrope do Amerike

<p>Na grandioznom mostu Počitelj, a nakon pribavljanja svih neophodnih saglasnosti, u toku su radovi na otklanjaju napuknuća uočenih prije nešto više od pet mjeseci, potvrđeno je za „Avaz“ iz Javnog preduzeća „Autoceste Federacije BiH“.</p><p>Radovi se izvode prema tehničkom rješenju slovenske projektantske kuće „Ponting“, koju je preduzeće „Autoceste FBiH“, kako smo to prvi pisali, angažiralo za otklanjanje spornih nedostataka.</p><h2>Njihovo rješenje</h2><p>Njihovo rješenje je, zapravo, bilo jedino koje garantira da će most Počitelj nakon završenih radova biti u potpunosti tehnički ispravan i da stabilnost impozantne građevine neće biti ugrožena.</p><p>Nepravilnost koja je nastala na mostu, podsjetimo, greška je izvođača, a, kako saznajemo, na pojavu pukotina koje su se pojavile na jednom od spojeva mosta Počitelj, tačnije između stubova S3 i S4, visine od 92 i 91 metra, utjecala su ugrađena čelična užad.</p><h2>Ko će snositi troškove</h2><p>Stoga i troškove otklanjanja tih nepravilnosti snosit će izvođač radova, odnosno azerbejdžansko-kineski konzorcij „Azvirt Limited Liability Company Sinohydro Corporation limited“ i „Powerchina Roadbridge Group“.</p>

<p>- Izvođač je, dakle, u procesu otklanjanja nepravilnosti na mostu, a paralelno s tim izvode se i svi završni radovi, tako da će do konca aprila, najkasnije 1. maja, most Počitelj, ali i kompletna dionica Počitelj – Zvirovići, u dužini od oko 11 kilometara, biti u funkciji - rekao nam je Denis Lasić, direktor „Autocesta FBiH.</p>

Greškom izvođača na pukotine utjecala ugrađena čelična užad

U toku radovi na otklanjanju napuknuća: Most Počitelj s cijelom dionicom u funkciji do 1. maja

<p>Čak 3.000 maraka mjesečno, uz topli obrok, uplatu svih doprinosa, smještaj te druge pogodnosti, mogao bi zaraditi kuhar koji se zaposli u jednom restoranu u Stocu. </p><p>Toliku plaću, uz dodatnu nagradu tokom ljetne sezone, u oglasu je ponudio ugostitelj Ibrahim Batan Buzaljko. Uz silne simpatije javnosti koje je pobrao objavom takvog oglasa, Buzaljko već mjesec otad nije uspio pronaći kuhara. A potrebno mu ih je četvero.</p><h2>Prava pomama</h2><p>Kako nam je ispričao, hroničan nedostatak kuhara i uopće osoblja u ugostiteljskom sektoru sve je izraženiji.</p><p>- To je strašan problem, vjerujte, a sve sam pokušao. Interesa i upita za oglas je bilo, ima i dalje, ali nekako kao da svi bježe od odgovornosti. Pravog, profesionalnog kuhara je, izgleda, nemoguće naći, pogotovo u Hercegovini - ispričao nam je on.</p><p>Nepojmljivo mu je da obrazovanje ne prati tržište rada, pa je kao primjer ukazao na činjenicu da u Stocu od dvije srednje škole nijedna ne obrazuje učenike za zanate i ona zanimanja koja su deficitarna.</p><p>Njegov primjer nije jedini. Štaviše, kao nikada ranije u Hercegovini je krenula prava pomama za kuharima, konobarima, recepcionarima, sobaricama...</p><p>Davor Krešić, poznati neumski hotelijer, kazao nam je da je još u novembru prošle godine oglasio radna mjesta za ovu sezonu.</p><h2>Turistička mjesta</h2><p>- To je ogroman i kod nas zapravo standardni problem. Ne možete očekivati kuhare, konobare i slično iz, primjerice, Mostara, Međugorja, Sarajeva, jer sve su to turistička mjesta, a skoro podjednako tog kadra nedostaje i njima. Novac nije problem, plaće koje se nude su zaista visoke, ali, jednostavno, te radne snage nema - rekao nam je Krešić.</p><p>Umjesto da se, kako je naglasio, bavi prodajom i marketingom, trenutno je prisiljen fokus držati na traženju kadra.</p><p>- Nema druge, izgleda, već da uvozimo radnu snagu iz Nepala i Bangladeša - dodao je on.</p><h2>Najtraženija zanimanja</h2><p>Zanimljivo je da su, prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje, kuhari među najbrojnijim zanimanjima u mnogim kantonima. Najviše ih je u Tuzlanskom kantonu, i to 1.102, zatim u Zeničko-dobojskom, gdje ih je 781, a u Hercegovačko-neretvanskom na birou se vodi 697 kuhara. Kako su kazali naši sagovornici, postavlja se pitanje vođenja takve evidencije i uopće svrhe.</p><p>U sklopu istraživanja tržišta rada za ovu godinu među najtraženijim zanimanjima 3. i 4. stepena SSS-a su prodavači/trgovci, konobari, bravari, zavarivači, varioci, kuhari, vozači kamiona, šivači, stolari...</p><p>Iskazana je velika potražnja za pomoćnim radnicima u proizvodnji i radnicima za jednostavne poslove.</p>

Nema druge, izgleda, već da uvozimo radnu snagu iz Nepala i Bangladeša, umjesto da se bavim prodajom i marketingom, tražim kadar, navodi Krešić

Neviđena potražnja za kuharima uoči sezone: Plaća viša od 3.000 KM, a niko neće u kuhinju

<p>Dobre vijesti stižu za penzionere u Federaciji BiH. Naime, danas su u Sarajevu, kako saznajemo, predsjednici Saveza udruženja penzionera/ umirovljenika u Federaciji BiH, Redžo Mehić i Ivo Kožul potpisali sporazum sa direktorom Federalnog zavoda  POI/MIO, Halilom Subašićem o dodjeli 940.000 KM za pomoć u liječenju i rehabilitaciji teško bolesnih i najugroženijih penzionera u Federaciji BiH u 2024.godini.<br></p><p>Ovu informaciju su nam potvrdili Redžić i Kožul, koji su se obavezali na to da osiguraju da ovo pravo iskoriste penzioneri kojima je najneophodnija pomoć.</p><p>Kriteriji o tome ko može ostvariti ovo pravo su zdravstveno i socijalno stanje, kao i to da  penzioneri nisu do sada koristili to pravo.</p><p>- To je jedna, zaista, velika pomoć za penzionere koji se za ostvarivanje tog prava prijavljuju preko svoji općinskih, odnosno, gradskih udruženja - kazali su nam iz Saveza.</p><p>Rehabilitacija će se vršiti u periodu sve do 31.decembra ove godine, počevši od februara i to  u banjama „Reumal“ u Fojnici, „Aquaterm“ u Fojnici, „Ilidža“ u Gradačcu i „Gata“ u Bihaću, a za što su, također, s  direktorima tih ustanova danas potpisani ugovori.</p><p> Podsjetimo, nakon što je usvojen budžet F BiH, UO Zavoda PIO/MIO je 26.januara donio odluku o akontativnom usklađivanju penzija u iznosu od pet posto.</p><p>U skladu s članom 79. Zakona o MIO/PIO, akontativno usklađivanje primjenjuje se na sve penzije, počevši od 1.januara, osim penzija ostvarenih u 2024. godini, sa izuzetkom minimalnih i zajamčenih penzija.</p><p> Tako najniža penzija za januar 2024. godine, čija isplata će biti realizirana 5.februara, iznosi 565,18 KM, zajamčena 674,52, dok najviša penzija prema Zakonu o PIO/MIO, koji je bio na snazi do 1.marta 2018.godine iznosi 2.757,74 KM.</p><p> Najviša penzija prema važećem Zakonu do daljnjeg ostaje 2.800 KM.</p>

Kako se skućiti

Mostarska policija traga za osobama koje su podmetnule požar na deponiji

Šta se događa u Ljubuškom: Učenik, navodno, prijetio da će pobiti profesore, mediji saznali od Tužilaštva

U BiH se bilježi silazni trend, ali sporije nego u Evropi: Inflacija će dodatno usporiti

Tužilaštvo HNK ulaže žalbu na presudu Amiru Džafiću koji je pretukao Enisu Klepo

Požar na mostarskoj deponiji podmetnut

MUP HNK objavio čiji su kamioni izgorjeli na mostarskom "Uborku"

Prim. dr. Aida Ramić-Čatak, pomoćnica direktora Zavoda za javno zdravstvo FBiH za "Avaz": Historijski zaokret u zdravstvenoj politici BiH

Požar na deponiji Uborak: Šire se ogromne količine dima i nesnosan smrad

Priča koja traje 23 godine: Ni kraja ni konca sa obnovom hotela "Ruža" u Mostaru

Tržište nekretnina u BiH se ne hladi: U Sarajevu prodat stan od 120 kvadrata za 1,1 milion KM!

Dok BiH trese stambena kriza, sve se svodi na famozne subvencije: Forsiraju se privatni investitori, o javnim stanovima za najam ni riječi

Mostar se preko Beograda povezao s više od 80 destinacija od Evrope do Amerike

U toku radovi na otklanjanju napuknuća: Most Počitelj s cijelom dionicom u funkciji do 1. maja

Neviđena potražnja za kuharima uoči sezone: Plaća viša od 3.000 KM, a niko neće u kuhinju

Dobre vijesti za penzionere: Skoro milion KM za liječenje i rehabilitaciju

Kako se skućiti

Mostarska policija traga za osobama koje su podmetnule požar na deponiji

Šta se događa u Ljubuškom: Učenik, navodno, prijetio da će pobiti profesore, mediji saznali od Tužilaštva

U BiH se bilježi silazni trend, ali sporije nego u Evropi: Inflacija će dodatno usporiti

Tužilaštvo HNK ulaže žalbu na presudu Amiru Džafiću koji je pretukao Enisu Klepo

Požar na mostarskoj deponiji podmetnut

MUP HNK objavio čiji su kamioni izgorjeli na mostarskom "Uborku"

Prim. dr. Aida Ramić-Čatak, pomoćnica direktora Zavoda za javno zdravstvo FBiH za "Avaz": Historijski zaokret u zdravstvenoj politici BiH

Požar na deponiji Uborak: Šire se ogromne količine dima i nesnosan smrad

Priča koja traje 23 godine: Ni kraja ni konca sa obnovom hotela "Ruža" u Mostaru

Tržište nekretnina u BiH se ne hladi: U Sarajevu prodat stan od 120 kvadrata za 1,1 milion KM!

Dok BiH trese stambena kriza, sve se svodi na famozne subvencije: Forsiraju se privatni investitori, o javnim stanovima za najam ni riječi

Mostar se preko Beograda povezao s više od 80 destinacija od Evrope do Amerike

U toku radovi na otklanjanju napuknuća: Most Počitelj s cijelom dionicom u funkciji do 1. maja

Neviđena potražnja za kuharima uoči sezone: Plaća viša od 3.000 KM, a niko neće u kuhinju

Dobre vijesti za penzionere: Skoro milion KM za liječenje i rehabilitaciju