Dobre vijesti stižu za penzionere u Federaciji BiH. Naime, danas su u Sarajevu, kako saznajemo, predsjednici Saveza udruženja penzionera/ umirovljenika u Federaciji BiH, Redžo Mehić i Ivo Kožul potpisali sporazum sa direktorom Federalnog zavoda POI/MIO, Halilom Subašićem o dodjeli 940.000 KM za pomoć u liječenju i rehabilitaciji teško bolesnih i najugroženijih penzionera u Federaciji BiH u 2024.godini. Ovu informaciju su nam potvrdili Redžić i Kožul, koji su se obavezali na to da osiguraju da ovo pravo iskoriste penzioneri kojima je najneophodnija pomoć.Kriteriji o tome ko može ostvariti ovo pravo su zdravstveno i socijalno stanje, kao i to da penzioneri nisu do sada koristili to pravo.- To je jedna, zaista, velika pomoć za penzionere koji se za ostvarivanje tog prava prijavljuju preko svoji općinskih, odnosno, gradskih udruženja - kazali su nam iz Saveza.Rehabilitacija će se vršiti u periodu sve do 31.decembra ove godine, počevši od februara i to u banjama „Reumal“ u Fojnici, „Aquaterm“ u Fojnici, „Ilidža“ u Gradačcu i „Gata“ u Bihaću, a za što su, također, s direktorima tih ustanova danas potpisani ugovori. Podsjetimo, nakon što je usvojen budžet F BiH, UO Zavoda PIO/MIO je 26.januara donio odluku o akontativnom usklađivanju penzija u iznosu od pet posto.U skladu s članom 79. Zakona o MIO/PIO, akontativno usklađivanje primjenjuje se na sve penzije, počevši od 1.januara, osim penzija ostvarenih u 2024. godini, sa izuzetkom minimalnih i zajamčenih penzija. Tako najniža penzija za januar 2024. godine, čija isplata će biti realizirana 5.februara, iznosi 565,18 KM, zajamčena 674,52, dok najviša penzija prema Zakonu o PIO/MIO, koji je bio na snazi do 1.marta 2018.godine iznosi 2.757,74 KM. Najviša penzija prema važećem Zakonu do daljnjeg ostaje 2.800 KM.

Rehabilitacija će se vršiti sve do 31.decembra

Dobre vijesti za penzionere: Skoro milion KM za liječenje i rehabilitaciju

Pripadnici Policijske uprave Mostar su, u skladu s planom aktivnosti, na području Mostara, provela akciju pojačane kontrole saobraćaja. Uz pripadnike saobraćajne policije, učestvovali su i inspektori Odjela kriminalističke policije PU Mostar, koji su obavljali poslove iz svoje nadležnosti. Tokom osmosatne akcije kontrolisali su 46 motornih vozila i vozača, te su u skladu sa Zakonom o sigurnosti na cestama BiH i drugih propisa, zbog vožnje pod utjecajem alkohola, iz saobraćaja isključili 18 vozača motornih vozila, kojima su uručili prekršajne naloge.- Zbog neregistrovanih motornih vozila, dva su vozila isključena iz saobraćaja i vozačima je uručen prekršajni nalog. Zbog upravljanja motornim vozilom bez položenog vozačkog ispita iz saobraćaja je isključen jedan vozač i sankcionisan u skladu sa Zakonom. Još je uručeno sedam prekršajnih naloga, po drugim saobraćajnim prekršajima.Rezime operativne akcije po uočenim prekršajima, izrečeno je 28 novčanih kazni, a od toga 18 zaštitnih mjera zabrane upravljanja motornim vozilom, u trajanju od 30 do 60 dana, te su iz saobraćaja isključena dva motorna vozila - objavili su iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Izrečeno ukupno 28 novčanih kazni, naveli iz MUP-a HNK

U Mostaru od 46 kontrolisanih vozila 18 vozača bilo pod utjecajem alkohola

Osamnaestogodišnji biciklista D.Š. zadobio je povrede, za sada, neutvrđenog stepena u saobraćajnoj nesreći koja se jučer u poslijepodnevnim satima dogodila na magistralnoj cesti M-6 u mjestu Masline kod Stoca. Kako su naveli iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona, u nesreći su učestvovali G.B. (53) iz Bileće s vozilom Mercedes te uz D.Š. i biciklista S.B. (29).Policija je na licu mjesta izvršila uviđaj te su poduzete sve neophodne istražne radnje s ciljem rasvjetljavanja svih okolnosti ove saobraćajne nesreće.

Policija je na licu mjesta izvršila uviđaj te su poduzete sve neophodne istražne radnje

Kod Stoca povrijeđen 18-godišnji biciklista: U nesreći učestvovali vozač Mercedesa i još jedna osoba na biciklu

Tuga i gnjev, ogorčenje i šok. Bile su to reakcije građana nakon vijesti o ubistvu nevinog mladića Farisa Pendeka (19), maturanta Pete gimnazije na Dobrinji.Svirepo ubistvo se dogodilo nakon nesporazuma u saobraćaju na raskrsnici ulica VII transverzala i Bulevar Meše Selimovića. Faris Pendek je bio na zadnjem sjedištu automobila. U svađu i sukob zbog bizarne situacije nije se upuštao, ali se, ni kriv ni dužan, našao na meti Adema Šumana (23), koji ga je hicem iz pištolja usmrtio.Hladnokrvno ubistvo zaprepastilo je javnost... Ali, kao da smo zaboravili da živimo u društvu u kojem se propagiraju potpuno iskrivljene vrijednosti, u kojem su uzori kriminalci, ljudi s margina društva, starlete prenapuhanih usana i silikonske karikature raznih profila, u društvu u kojem je itekako zamrla komunikacija u porodici, u onom u kojem roditelji sve slabije poznaju svoju djecu, u kojem mladi imaju sve siromašniji vokabular, ali i u kojem se itekako slavi oružje i čija dostupnost nikad nije bila lakša.Kako je to primijetio sjajni profesor Vedran Zubić, „sve dok svaka šuša nosi pištolj, svi ćemo biti nesigurni“.Koliko smo se nagledali fotografija s društvenih mreža na kojima razni likovi ponosno, imenom i prezimenom poziraju s puškama, pištoljima, zoljama?! I među njima nisu samo napuhane pubertetlije, poluinteligentna bića, sitni kriminalci, likovi koji misle da su „kuleri“, već čak i čelnici odgojno-obrazovnih ustanova.Gdje su reakcije na pozive i silna obećanja nakon svih sličnih tragedija, poslije kojih smo tugovali za izgubljenim životima? Kao da je sve utihnulo, jer kod nas se, izgleda, od slučaja do slučaja bavimo posljedicama. Sve dok se vlasti, sve nadležne instance, ozbiljno ne uhvate ukoštac s ovim silnim problemima, stradavat će ni krivi ni dužni, sasvim nevini.

Gdje su reakcije na pozive i silna obećanja nakon svih sličnih tragedija, poslije kojih smo tugovali za izgubljenim životima

Naoružane "šuše"

Naš poznati meteorolog iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) izradio je zanimljivu analizu o broju dana s pojavom snijega. Analiza obuhvata period od 1951. godine do danas na meteorološkoj stanici Sarajevo-Bjelave, koja se, podsjetio je, nalazi na 630 metara nadmorske visine na sjevernoj padini Sarajevske kotline, dakle, na osunčanoj strani. <h2>38 posto</h2>Kako je naveo, snijeg je na toj stanici tokom septembra izuzetno rijetka pojava. Samo jednom, u septembru 1978. godine zabilježena je pojava snježnih padavina. Međutim, Krajinović je izračunao da je u oktobru snijega kao pojave zabilježeno u 38 posto slučajeva od analiziranih 73 godine. - Od 2000. godine, pa naovamo bilo ga je šest dana 2000. godine, zatim tri dana 2003. godine, dan 2004. i 2016., pet dana 2007., šest dana 2009., dva dana 2010., 2012. i 2014. i 2020. godine. Tokom novembra učestalost snijega dostiže 88,9 posto, a tokom decembra 98,6 posto. Dakle samo jedne godine u decembru nije bilo snijega i to 2020.godine - naveo je Krajinović.<h2>Najviše dana sa snijegom</h2>Prema njegovoj analizi, januar je mjesec u kojem se snijeg javlja svake godine, a najmanje dana sa snijegom bilo je 1989. godine svega četiri dana, zatim 1990., 1997., 2014. i 2024. godine po pet dana sa pojavom snijega i na kraju 1955. i 1991. godine po šest dana. - S druge strane najviše dana sa snijegom imali smo 2019. godine ukupno 27 dana sa pojavom snijega, potom 21 dan 1954. godine, 20 dana 2004. godine i po 19 dana 1963., 1987., 1995. i 2012. godine.Ove godine u januaru u Sarajevu imali smo samo pet dana sa snijegom što nije najmanje ikada zabilježeno, niti je nešto što nismo vidjeli u prošlosti. Kako sam spomenuo, 1989. godine bilo je četiri dana sa pojavom snijega. Ove godine maksimalna visina novonapadalog snijega iznosi 22 centimetra i izmjerena je 20. januara, dok je te 1989. godine bilo svega osam centimetara novog snijega izmjerenih 9. januara.Februar je mjesec sa 98,6 posto učestalosti pojave snijega, dakle samo 1966. i 2014. godine nije bilo pojave snijega u Sarajevu. Najveći broj dana sa pojavom snijega tokom februara zabilježen je 1986. godine ukupno 23 dana i 2012. godine 22 dana.Vrlo zanimljiv podatak kada je pojava snijega u Sarajevu jeste za mjesec mart, svake godine barem jedan dan imamo sa snijegom, a najviše je bilo 1962. godine čak 19 dana tokom marta. April je, također, snježan, čak 86,3 posto što znači da je samo 10 godina od ukupno 73 analizirane bilo bez snijega tokom ovog mjeseca - iznio je Krajinović u svojoj analizi.<h2>Maj poznat po snijegu</h2>Dodao je da je maj, također, poznat po pojavi snijega, ukupno 12,3 posto slučajeva je bilo sa pojavom snijega. Posljednji put snijeg u maju je bio 2012. godine i to dva dana, a 2005. godinu sa jednim danom kada je osmotren snijeg. - Na godišnjem nivou treba istaknuti 2005. godinu sa ukupno 71 dana sa pojavom snijega, zatim 1962. godinu sa 68 dana, 1981. i 2012. bilo je 67 dana i na petom mjestu je 2001. godina sa 64 dana. Iz ove analize proizilazi da nije ovo ništa novo niti čudno kada je u pitanju ova zima u Sarajevu. Bilo je perioda sa manje snijega, ali da je snijega manje to je tačno. Manje od prosjeka uz temperature iznad prosjeka, baš kako smo najavljivali početkom sezone - zaključio je Krajinović.

Februar je mjesec sa 98,6 posto učestalosti pojave snijega

Zanimljivo: U posljednje 73 godine najviše snijega u Sarajevu bilo 2005.godine

Da priča o uklanjanju ruševnih i devastiranih objekata u Mostaru, koja je sredinom mjeseca podigla veliku prašinu u javnosti i izazvala burne reakcije građana, stručnjaka, i nevladinih organizacija, nije stala pokazalo se večerašnjom dijaloškom tribinom. Tako se veliki broj Mostaraca odazvao javnoj debati Udruženja građana "Mostarski krug“ i "Urbana kuća Ideaa“ , organiziranoj, upravo povodom najave Gradske administracije o uklanjanju ruševnih i devastiranih objekata u Mostaru, a među kojima se nalaze i objekti visokog značaja za Mostar i građane pa i nacionalni spomenici.<h2>Stoje devastirani 30 godina</h2>Iako su se iz Grada , nakon silnih reakcija, "ispravili“ i naveli da neće rušiti nacionalne spomenike BiH te da je popis od 57 objekata i utvrđivanje vlasništva prvi korak u cijelom procesu, s večerašnje tribine je poručeno kako model za budućnost svih tih objekata ne može biti, isključivo, demolicija, bez obzira na činjenicu što kao ruševni i devastirani stoje već 30 godina.

Kako je ispred "Urbane kuće Ideaa“ kazala Senada Demirović Habibija, arhitektica koja je doktorirala na temu „Urbana rekonstrukcija u kontinuitetu- Mostar grad kulture“, značajan broj tih objekata se nalazi u području „Historijski urbani krajolik“.- Sve su to objekti koji imaju značajnu vrijednost i koji, kao takvi, moraju proći kroz dodatne procese. Naravno, s druge strane je neophodno obezbjediti i sigurnost građanstvu, usljed stanja u kojem se nalaze, ali to ne znači da se objekti moraju kompletno srušiti, da tako kažem, već moraju proći proces sanacije, konzeracvije i slično, sve dok se ne shvati koja će biti njihova buduća namjena - kazala je ona.<h2>Pojedinačna ambijentalna vrijednost</h2>Iako ogroman broj objekata, kako je navela, ima pojedinačnu ambijentalnu vrijednost, poput Više djevojačke škole, Zemaljske banke, poznatije kao Komitet, Alajbegovića kuće, kuće Mujage Komadine i drugih, ipak, svi oni su značajniji kao ansambl odnosno cjelina.- U tom procesu je neophodan holistički pristup, sve struke se moraju uključiti od arhitekata, urbanista do sociologa i ekonomista. Jer, ako historijsko nasljeđe stavljamo u funkciju turizma, onda moramo znati koji je ekonomski aspekt - kazala je, između ostalog, Demirović-Habibija.Alija Behram predstavnik "Mostarskog kruga“ je kazao da su u njihovom Udruženju bili zatečeni ogromnim brojem pitanja građana te je podsjetio na to da su promptno reagirali, kao što su to učinile i druge organizacije, poput mostarskog JOB-a.- Dobro je i da su se gradske strukture nakon toga probudile i reagovale novim saopštenjem u kojem su naveli da će sve korigovati. Međutim, ovo je historijski poduhvat u koji je Mostar krenuo, dakle, u proces uklanjanja ruševina, ali se postavlja pitanje odnosa prema spomeničkoj baštini - rekao je Behram.Naglasio je da su iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH dobili odgovor o tome kako ih niko iz Gradske uprave Mostara nije pitao ništa u vezi tog procesa.- Kako ćete ukloniti, naprimjer, kuću Mujage Komadine? Podsjetit ću na to da je svojevremeno Ministarstvo kulture Republike Turske ponudilo da obnovi tu kuću koja je danas mogla biti i sveučilišna knjižnica i univerzitetska biblioteka, dakle, da je koriste studenti obje visokoškolske ustanove u Mostaru.&nbsp;<h2>Skrenuti pažnju vlastima</h2>Međutim, Gradska administracija je to tada odbila, iz čega izvlačim, iz svojih daljih propitkivanja da je neko "zapikao“ tu lokaciju. Ovo što se radi je u sprezi s građevinskim lobijem Mostara koji je gladan posla jer i rušenje je posao, a onda se, da oprostite, zapišavaju te lokacije - ustvrdio je Behram.Izrazio je nadu da će uz pomoć građana i aktivista gradskim vlastima skrenuti pažnju na taj proces.- Tu smo da Gradu kažemo kako osluškujemo, pratimo i ne damo da radite ono što nije u interesu građana. A, sigurno je da ćemo biti dovoljni glasni - poručio je Behram.

Neophodan je logistički pristup, sve struke moraju učestvovati, kaže Demirović-Habibija

Historijski poduhvat uklanjanja ruševnih objekata, Mostarci neće nijemo posmatrati: Demolicija ne može biti jedini model

Polaganjem vijenaca i minutom šutnje danas je u Mostaru obilježena 30. godišnjica pogibije trojice novinara italijanske televizijske kuće RAI. Dario Danđelo (D'Angelo), Marko Luketa (Marco Luchetta) i Alesandro Ota (Allessandro Ota), 28. januara 1994. godine, stradali su od granate ispaljene s položaja HVO-a, u Fejićevoj ulici, u dvorištu zgrade na broju 82b, dok su snimali reportažu o djeci žrtvama rata. Usmrćeni su na licu mjesta i to u trenutku kada se trebao poštovati dogovor o prekidu vatre. Svojim tijelima ova trojica hrabrih novinara su tada od sigurne smrti spasili dječaka Zlatka Omanovića. Njihova prevoditeljica, Mostarka, Vesna Efendić, bila je ranjena.Današnjem obilježevanju godišnjice i komemoraciji na mjestu njihove pogibije prisustvovali su i članovi njihovih porodica i brojni prijatelji iz Italije, ali i brojni građani Mostara te predstavnici Ambasade Italije u BiH i gradskih vlasti.<h2>Realnost se urušava</h2>Prvi put prisutnima se obratio sin novinara Marka Lukete, Andrea. U svom emotivnom govoru, Andrea je kazao da su godišnjicu smrti svoga oca mogli obilježiti i u Italiji, ali su odlučili doći u Mostar „zbog vrijednosti koje sjećanje na njegovog oca i njegove kolege donosi ovom društvu“. Kazao je i da je prvi put u dvorište gdje je stradao njegov otac došao 2007.godine. Bio je u pratnji Zlatka, koji je tada ostao živ. Izgledalo je, rekao je, kako se okolne zgrade zatvaraju nad njim i kako se cijela realnost urušava...-Nisam javno govorio o tome, jer ne volim kada se o intimnim stvarima površno razgovara, ali iznosim ih, jer osjećam da sam među braćom koje su patile i koje su propatile ono što smo i mi, a često i gore i kada hodam po Mostaru imam čudno osjećanje familijarnosti-kazao je Luketa.

Kazao je i da patnja nije nešto što nas sve čini istim i ne briše odgovornost.- Znamo s koje je strane Bulevara došla granata, ne znamo je li bila direktno upućena na njih ili je to bio pokušaj da se još neko ubije, ali to ne pravi nikakvu razliku. Onaj ko je pucao je kriminalac i ko mu je dao ideološko opravdanje da to uradi nema pravo da bude ovdje.Cijenimo današnje prisustvo vlasti i u ime moje porodice im upućujem poziv: Preuzmite odgovornost vašeg prisustva, da poslije ovih vijenaca i govora radite da oslobodite Mostar od ove kape koja ga još pokriva. Suprotstavite se onome kome je potrebna mržnja da bi širio svoju moć u bilo kojoj zajednici, ako ne želite da povrijedite sjećanje na osobe kojih se danas sjećamo-kazao je Luketa.Marko di Ruca (Marco Di Ruzza), ambasador Italije u BiH kazao je da je ovo dirljiv trenutak, jer se od tog tragičnog događaja navršilo 30 godina.<h2>Poruka pomirenja</h2>- Još jednom smo, zajedno s gradonačelnikom Kordićem, rekli da je ovo događaj za koji ne želimo da bude samo sjećanje na poginule novinare, već želimo poslati poruku pomirenja. Kao Danđelo, Luketa i Ota, mnogi drugi Italijani su izgubili žviot u BiH i to je još jedan dokaz o tome koliko su Italijani bili blizu i još su narodima u BiH. I, imam običaj reći da su Italijani ovdje ostavili srce, a mnogi i više od toga - rekao je on.Izrazio je nadu da je sjećanje na trojicu novinara dodatna stimulacija boljeg, demokratičnog i multikulturalnog društva koje će biti daleko od etničkih mržnji koje su, kako je naveo, prolile toliko krvi u ovoj zemlji.- Nadam se da će to biti društvo koje će s povjerenjem gledati u evropsku budućnost. Italija iskreno vejruje u put BiH prema Evropskoj uniji, ali i cijelog Zapadnog Balkana. Evropska unija mora postati naš zajednički dom - poručio je di Ruca.Gradonačelnik Mostara Mario Kordić naveo je kako misli da su građani Mostara izvukli pouku iz nesretnih i bespotrebnih ratova, ali da nije svijet.- I danas ginu djeca i danas su ovo ponovo iste teme, kao da ne učimo iz ranijih lekcija. Ono što je danas posebno emotivno je da su došle i porodice trojice novinara da zajedno s nama budu na komemoraciji. S njima smo razgovarati u Vijećnici i jako sam zahvalan da su, kroz rad Fondacije koju su osnovali, nastavili osvještavati kako u ratu stradaju nevina djeca. Kroz rad te Fondacije prošlo je više od 800 djece – naveo je Kordić.&nbsp;&nbsp;

Položeni vijenci i održana komemoracija na mjestu gdje su poginuli Danđelo, Luketa i Ota

Sin poginulog italijanskog novinara imao poruku za vlasti Mostara: Poslije ovih vijenaca i govora suprotstavite se onome kome je potrebna mržnja da bi širio svoju moć

Da u Krivičnom zakonu (KZ) Federacije BiH postoje brojne “rupe”, govori činjenica da proganjanje, nametljivo ponašanje ili uhođenje ne postoji kao krivično djelo. I dok je Istanbulska konvencija obavezala države potpisnice da inkriminiraju namjerno ponavljanje prijetnji upućenih drugoj osobi, koje izazivaju strah za vlastitu sigurnost, tu obavezu u svoje zakonodavstvo Federacija BiH još nije uvela, za razliku od manjeg bh. entiteta. Na to je nedavno ukazao Damir Nikšić, zastupnik u Federalnom parlamentu koji je zatražio da se uhođenje ili nametljivo ponašanje u fizičkom ili online prostoru definira kao krivično djelo u KZ FBiH.<h2>Fizički napad</h2>- Nepostojanje krivičnog djela progona, tj. nametljivog ponašanja u KZ FBiH, u što se naša javnost, nažalost, više puta mogla uvjeriti, otvara prostor za različite oblike progona i nametljivog ponašanja u fizičkom i kibernetičkom prostoru, čije su žrtve u velikom broju slučajeva žene. Često progon, bilo u fizičkom ili kibernetičkom prostoru, završi fizičkim napadom, silovanjem, pa čak i femicidom - naveo je Nikšić.Pravni stručnjak Josip Aničić, tužilac Tužilaštva Zapadnohercegovačkog kantona, u razgovoru za „Avaz“ kaže da proganjanje prema KZ RS, KZ Republike Srbije, KZ Crne Gore, nametljivo ponašanje, kako je to definirano u Republici Hrvatskoj, ili uhođenje, poput Republike Slovenije, zapravo podrazumijeva ustrajno i kroz duže vrijeme praćenje ili uhođenje druge osobe ili uspostavljanje neželjenog kontakta, što kod te osobe izaziva tjeskobu i strah za sigurnost.

- KZ FBiH ne propisuje ovakvo ponašanje kao krivično djelo. S tim u vezi u KZ FBiH poznajemo samo krivično djelo ugrožavanje sigurnosti (član 183. stav 3.), koje propisuje ugrožavanje sigurnosti prikradanjem, učestalim praćenjem ili uznemiravanjem bračnog partnera, osobe u vanbračnoj zajednici, roditelja svog djeteta ili druge osobe s kojom održava ili je održavao bliske odnose. Dakle, primjera radi, ako u Federaciji BiH neovlašteno pratite određenu osobu, poduzimate radnje da joj se fizički približite protivno njenoj volji, nastojite uspostaviti kontakt s njom neposredno ili preko treće osobe ili putem sredstava komunikacije, nećete krivično odgovarati, osim ako ste ili ste bili u bliskom odnosu s njom, kako je definirano u članu 183. stavu 3. KZ FBiH - kaže nam Aničić.<h2>Ugrožavanje sigurnosti</h2>Također, naglašava on, KZ FBiH ne poznaje ugrožavanje sigurnosti bliskih osoba.- Primjera radi, ako neko uputi prijetnju da će nauditi vama bliskoj osobi, vi niste oštećeni sve dok prijetnja nije upućena direktno vama. S druge strane, KZ RS, kao i u krivičnom zakonodavstvu svih susjednih zemalja, propisuju ugrožavanje sigurnosti i vama bliskih osoba, neovisno o tome u kakvom ste odnosu - objašnjava nam Aničić.<h2>U susjedstvu dugogodišnje kazne</h2>Krivični zakonik Republike Srbije propisuje i uspostavljanje kontakta putem sredstava komunikacije te odgovornost za zloupotrebu podataka o osobnosti druge osobe ili njoj bliske osobe radi naručivanja robe ili usluga, a ako je zbog proganjanja nastupila smrt žrtve ili njoj bliske osobe, počinilac se može kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. KZ Republike Slovenije propisuje uspostavljanje kontakta putem elektroničkih sredstava komunikacije te posebno kažnjavanje za uhođenje maloljetne ili nemoćne osobe, dok KZ Crne Gore propisuje proganjanje trudne žene i osobe s invaliditetom. Jednako kao i KZ Republike Srbije, i KZ CG za smrt žrtve propisuje kaznu zatvora do deset godina - objasnio nam je Aničić.

Otvoren prostor za različite oblike progona i nametljivog ponašanja u fizičkom i kibernetičkom prostoru, čije su žrtve u velikom broju slučajeva žene

U Krivičnom zakonu Federacije BiH brojne "rupe": Nema krivične odgovornosti za osobu koja vas uhodi

Višegodišnja trakavica u vezi s kupoprodajom hotela „Zenit“ u Neumu konačno je dobila pravosudni epilog. Tako je pravomoćnom presudom Kantonalnog suda u Mostaru Agenciji za privatizaciju Hercegovačko-neretvanskog kantona, kao prvotuženom, naloženo da zaključi ugovor o prodaji 79,73 posto državnog kapitala u privrednom društvu HTD ZENIT-BRO d.o.o. Neum, prema uvjetima iz ponude tužitelja, kompanije „Bingo“ eksport-import Tuzla, i to u roku od 30 dana od dana pravosnažnosti ove presude.- U slučaju da Agencija za privatizaciju HNK ne postupi u ostavljenom roku, ova presuda će zamijeniti ugovor o prodaji 79,73 posto državnog kapitala u privrednom društvu HTD ZENIT-BRO d.o.o. Neum - navedeno je, između ostalog, u presudi koja je u posjedu „Avaza“. Tužitelj je dužan, navedeno je, na račun budžeta HNK uplatiti iznos od 2,5 miliona KM. Naime, toliko je iznosila ponuđena kupoprodajna cijena, kada je „Bingo“, još u septembru 2015. godine, ocijenjen kao najbolji ponuđač za prodaju 79,73 posto državnog kapitala u privrednom društvu HTD ZENIT-BRO d.o.o. Neum.Uprkos tome, u Agenciji za privatizaciju HNK su godinama odbijali zaključiti ugovor s tuzlanskom kompanijom, odnosno svoj potpis nije htio staviti Dragan Bevanda, zamjenik direktora. U međuvremenu su se drugi učesnici tendera žalili, pokretani su upravni sporovi, kao i revizija pred Vrhovnim sudom FBiH čiji je krajnji ishod bio u korist kompanije „Bingo“, a koja se obavezala da će u „Zenit“ investirati 30 miliona KM u prve tri godine poslovanja, kao i da će zaposliti nova 72 radnika.

Tužitelj je dužan, navedeno je, na račun budžeta HNK uplatiti iznos od 2,5 miliona KM

Ako Agencija za privatizaciju HNK ne stavi potpis: Sudska presuda zamijenit će ugovor kojim "Bingo" postaje vlasnik "Zenita"

Kolika je zloupotreba fentanila kao sintetičke droge, inače lijeka koji je od 50 do 100 puta jači od morfija i koji se uglavnom daje pacijentima koji trpe ekstremne bolove, pokazuju informacije koje je objavio Stejt department. - To je ubica broj jedan Amerikanaca od 18 do 49 godina! Izgradili smo koaliciju, sada više od 140 zemalja i organizacija, kako bismo zajedno radili na rješavanju ovog problema - poručeno je iz Stejt departmenta.<h2>Slučajevi predoziranja</h2>Ova izuzetno opasna droga preplavila je tržište Evrope, a nedavno su zabilježeni i prvi slučajevi predoziranja u regionu. Dileri je nerijetko, radi profita, miješaju s drogama poput heroina, kokaina ili metamfetamina, budući da vrlo mala količina fentanila stvara osjećaj opijenosti.Iako se iznosi da se fentanil koji se zloupotrebljava u susjednim Hrvatskoj i Srbiji zbog puteva prijenosa droge pojavio i u našoj zemlji, ipak, službenih podataka o tome nema niti su, prema posljednjim informacijama nadležnih instanci, zabilježeni slučajevi predoziranja.Prema podacima Federalne uprave policije (FUP) za proteklu godinu, u oduzetoj količini opojne droge bilo je 1.936 grama heroina, dok je u 2022. godini ta količina iznosila 456,92 grama. Zaplijenili su 7.826 grama kokaina, a godinu ranije 2.508 grama. Dok je zapljena amfetamina u protekloj godini bila manja u odnosu na 2022., dotle je količina oduzetog ekstazija iznosila 83.162 grama ili čak 707.388 komada. Godinu ranije ekstazija je bilo zaplijenjeno „samo“ 32.773 grama, odnosno 2.020 komada. <h2>Zapljena spida</h2>Također, porasla je zapljena spida sa 7.889 grama na 9.845 grama u protekloj godini.U protekloj godini, prema podacima FUP-a, evidentirano je 370 krivičnih djela neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga, za koja je prijavljeno 395 osoba. Slobode je lišena 241 osoba. Kada je riječ o krivičnom djelu posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga, zabilježeno ih je 1.607, za koja je prijavljeno 1.600 osoba, a njih 626 je uhapšeno. <h2>Transdermalni flasteri</h2>Slučajevi zapljene fentanila u FBiH bili su aktuelni u 2017. godine, i to u formi transdermalnih flastera, odnosno farmaceutskog lijeka. Tada je na području Bosansko-podrinjskog kantona zaplijenjeno 160 komada, a na području Hercegovačko-neretvanskog kantona šest komada.

Dileri taj sintetski opioidni analgetik miješaju s drugim drogama. Lani zaplijenjeno čak 707.388 komada ekstazija, a 2022. "samo“ 2.020 komada

Ubica broj jedan među drogama u SAD: Ima li fentanila na ulicama BiH

Borba mještana iz sedam mostarskih naselja: Miljkovići, Kozice, Međine, Gubavica, Pijesci, Planinica i Prigrađani protiv stihijskog izdavanja saglasnosti i koncesija za izgradnju solarnih i vjetroelektrana se nastavlja. Štaviše, kako su danas poručili sa okupljanja na Španskom trgu u Mostaru, ako vlasti ne zaštite interese građana, spremni su, tužbama protiv nadležnih, rušiti Prostorni plan Grada Mostara!Kako je rekao Mario Ćosić, jedan od članova neformalne grupe građana „Zaustavimo nezakonite izmjene Prostornog plana u Mostaru“, osnova za izdavanje svih koncesija jeste Prostorni plan Grada iz 2012.godine, a čije je izmjene i dopune u vezi izgradnje elektroenergetskih objekata usvojilo Gradsko vijeće Mostara u januaru 2022.godine bez ikakvih konsultacija s lokalnom zajednicom.

Čosić je ustvrdio kako je , prilikom dodjele koncesija, između ostalog, sporno to što se Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom zloupotrebljava.- Dakle, mahom se izdaju koncesije na državnom zemljištu. U Prostorni plan Grada su na nezakonit način ucrtane markice za elektroenergetske objekte na 90 posto područja Miljkovića i Kozica. Grad Mostar je uzrok svih naših problema i ako se ne iznađe zajedničko rješenje, ako ne budu imali sluha, slijede tužbe - poručio je on.Džemal Kodro, mještanin Gubavice podsjetio je na to da su zajedno s mještanima Pijesaka podnijeli peticiju. Konkretno, u tim naseljima je Prostornim planom na više od 50 posto površine namjenjena gradnja solarnih i vjetro elektrana.- Naša naselja se nalaze u drugoj agro zoni kojom je zabranjena gradnja. Nisu ispoštovane procedure, Prostorni plan je urađen bez saglasnosti viših instanci. Između Gubavice i Pijesaka je kupljeno 300 duluma zemljišta, uništene su šume i pitanje je na koji način je investitor dobio prenamjenu iz poljoprivrednog u građevinsko zemljište - kazao je Kodro.

Zdenka Krešić se osvrnula na područje Planinice, istakavši kako mještani nezakonitim izmjenama Prostornog plana nemaju slobodan pristup do svojih privatnih posjeda.- Nismo protiv solarnih i vjetroelektrana tamo gdje one mogu biti. Međutim, to što je sada ucrtano je neprihvatljivo, jer ide preko naših puteva koje smo našim novcima gradili, obradivih površina, puteva za repetitore, izvorišta. To je nedopustivo - rekla je ona.

Solarne i vjetroelektrane ucrtane na preko 90 posto područja pojedinih naselja

 S današnjeg okupljanja: Stihijsko izdavanje koncesija

Mještani poručili: Spremni smo rušiti Prostorni plan Grada Mostara!

Predsjednica Upravnog odbora Zavoda zdravstvenog osiguranja (ZZO) Kantona Sarajevo (KS), Jasmina Selimović razjasnila je informacije u vezi s primjedbama iznesenim od privatnih poliklinika i vlasnika jedne od njih, dr. Mirsada Đuguma koje se odnose na sredstva ZZO-a oročena u bankama. Radi se o sredstvima obavezne rezerve u iznosu od 23,6 miliona KM, a ne 90 miliona KM kako je to navedeno u primjedbama.- Zakonom je propisano da se pet posto od iznosa rashoda u prethodnoj godini, mora držati kao sredstava obavezne rezerve. Ta obavezna rezerva je namijenjena u slučaju nepredviđenih dešavanja za potrebe održavanja tekuće likvidnosti i u Zakonu ne piše, dakle, da su to sredstva namijenjena za liječenje pacijenata. Praktično, to se ne smije trošiti u te svrhe. Jer, u te svrhe mi imamo druge izvore. Mi smo principom bankarskog poslovanja- jer imate mogućnost da to držite na računu i da vam ne donosi nikakav prihod ili da oročite- odlučili da oročimo kao „A vista“ oročenje . To, praktično, znači da mi ta sredstva kada nam zatrebaju možemo povući u bilo kojem trenutku i iskoristiti za ono za što nam treba, naravno, u skladu sa zakonom - objasnila nam je Selimović. Podvukla je kako nema nikakvog govora da se radi , najprije, o 90 miliona KM, kako je to izneseno, a drugo o tome da se na taj način uskraćuje liječenje osiguranicima.- Liječenje se obavlja u skladu sa usvojenim finansijskim planom za sve ustanove primarne, sekundarne, tercijarne zaštite, a Upravni odbor nije društvo jednog lica i zna se kako se donose odluke - kazala nam je Selimović.U vezi pravilnika o naknadi za bolovanje, za tačnu elaboraciju nas je uputila na zvaničan upit prema ZZO-u, ali je dodala kako u vezi s tim postoje sudske presude.Inače, Upravni odbor ZZO-a KS je demantirao navode iz članka objavljenog na portalu „Avaza“, u nedjelju 28.januara. Njihov demanti prenosimo u cijelosti:U objavljenom tekstu s tendencioznim naslovom „Reakcija dr. Đuguma na odluke Selimović: Koja bahatost“ su iznesenim neistinama, paušalnim i nepotpunim informacijama, neprimjereno u negativan kontekst stavljene institucija od iznimnog javnog značaja poput Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, kao i njen Upravni odbor ZZO KS. Paušalni i neistiniti navodi očito imaju za cilj urušavanje svih unapređenja Zdravstvenog sistema u KS i direktni pokušaj miješanja predstavnika interesnih grupa u raspodjelu sredstava Zavoda u ličnom interesu, a ne u najvišem interesu osiguranika u Kantonu Sarajevo, kao što to Zavod i radi.U tekstu se navodi da je oko “90 miliona KS koje su pacijenti uplatili za liječenje oročeno u bankama”. Informacija nije tačna jer Zavod nije oročio ta sredstva, što se lako može dokazati uvidom u finansijske izvještaje, koji su javni dokumenti.Dalje je navedeno da se na sjednici Skupštine KS na dnevnom redu nalazi tačka kao izvještaj o snabdjevenosti lijekovima i sanitetskim maccterijalima u 2022. godini, koji se propisuju na teret zdravstvenog osiguranja.&nbsp;Ne znamo da li dr. Đugum ne poznaje propise i zakone, što bi bilo vrlo neugodno i nelogično, uzimajući u obzir činjenicu da je u proteklom periodu bio član Komisije za lijekove, koja predlaže listu lijekova Ministarstvu i Vladi KS.&nbsp;On bi stoga morao znati da listu lijekova, koji se propisuju na recept, donosi Vlada KS na prijedlog Ministarstva zdravstva KS i da to nije u nadležnosti Zavoda, u smislu stavljanja lijekova, kao i umanjenja ili povećanja broja i vrste lijekova na listi.UO Zavoda je kolektivno tijelo u kojem se odluke donose većinom glasova, što bi dr. Đugumu također trebalo biti poznato jer je to uobičajen način donošenja odluka u upravnim odborima. Iz tog razloga smatramo da iznošenje optužbi protiv jednog člana UO za cilj ima pokušaj lične i profesionalne diskreditacije, kao i pokušaj vršenja pritiska na UO i miješanje u njegov rad, zbog čega će protiv njega biti podnesene tužbe za klevetu.Napominjemo da je na osnovu Odluka UO ZZO KS implementiran čitav niz unapređenja u zdravstvenom sistemu KS.&nbsp;Zakonitim i odgovornim upravljanjem sredstvima, koja se uplaćuju u Fond, omogućili smo povećanje plata radnicima u zdravstvu za preko 80 miliona KM u periodu od 2 godine. Inicirano je ukidanje participacije za građane KS, nakon 20 godina.&nbsp;Osigurano je finansiranje palijativne njege za bolesnike u terminalnoj fazi bolesti. Osigurana su sredstva za finansiranje porodične medicine i deficitarnih usluga za koje građani čekaju preko 3 mjeseca, a u kojem aktivno učestvuje i poliklinika Atrijum u vlasništvu dr. Đuguma, koja na osnovu toga preuzima finansijska sredstva.Ne pokušavajući ni na koji način da se uplićemo i utičemo na neovisnost i uređivačku politiku vaše kuće objavljeni članak smatramo suprotnim pravilima i principima objektivnog izvještavanja, a posebno suprotnim odredbi čl. 7 Kodeksa za štampane i online medije u BiH.Naime, spomenuta odredba propisuje da “Novinari i urednici ne smiju prikrivati i/ili zadržavati važne informacije čije bi objavljivanje moglo materijalno utjecati na tumačenje objavljenog izvještaja i razumijevanje kod čitalačke publike”, kao i da su “Urednici i novinari dužni su da prenesu stavove svih učesnika u nekom događaju odnosno svih zainteresiranih strana, a po potrebi i mišljenja eksperata koji nisu involvirani u događaj, nemaju direktni interes ili nisu povezani s akterima događaja”.

Nije tačno da je 90 miliona KM namijenjenih za liječenje pacijenata oročeno na bankama, kaže Selimović

Reakcija Upravnog odbora ZZO-a KS

Upravni odbor Federalnog zavoda za penzijsko/mirovinsko i invalidsko osiguranje (PIO/MIO) u petak je, saznajemo, na vanrednoj sjednici donio odluku o akontativnom usklađivanju penzija za pet posto od januara 2024. godine. Podsjetimo, nakon usvajanja budžeta FBiH stekli su se uvjeti za to, kako se to i najavljivalo, da penzioneri u Federaciji BiH dobiju zapravo više penzije u vidu akontacije, a po osnovu redovnog usklađivanja koje se, u skladu sa Zakonom o PIO/MIO, vrši svakog 15. aprila. Tada će biti poznat i tačan iznos usklađivanja, koji, prema dosadašnjim projekcijama, iznosi šest posto. Naime, prema posljednjim pokazateljima, stopa rasta BDP-a za ovu godinu iznosi 6,2 posto, a indeksa potrošačkih cijena 5,8 posto. Prema zakonom definiranoj formuli za izračun, 50 posto iznosa ta dva parametra u zbiru daju iznos usklađivanja.Redžo Mehić, predsjednik Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH, potvrdio je za naš list da će penzioneri dobiti više penzije po osnovu akontativnog modela za pet posto, i to januarskih koje će biti isplaćene, najvjerovatnije, 5. februara.To znači da bi s povećanjem od pet posto najniža penzija u februaru iznosila 565 KM, a sada je 538,27 KM, zagarantirana bi bila 674,52 KM umjesto trenutnih 642,40 KM, dok bi prosječna samostalna, koja je sada 675,57 KM, bila isplaćena u iznosu od 709,34 KM.

Upravni odbor PIO/MIO je na vanrednoj sjednici donio odluku o akontativnom usklađivanju penzija za pet posto od januara 2024.

Saznali smo koliko će para biti više na računu: Najniža penzija 565, a prosječna 709,34 KM

Na današnji dan se navršilo 30 godina od pogibije trojice novinara italijanske televizijske kuće RAI koji su izvještavali o ratu u Mostaru. Dario Dianđelo (D'Angelo), Marko Luketa (Marco Luchetta) i Alesandro Ota (Allessandro Ota), tog su 28.januara 1994.godine stradali su od granate ispaljene s položaja HVO-a, u Fejićevoj ulici, u dvorištu zgrade na broju 82b, dok su snimali reportažu o djeci žrtvama rata. Svojim tijelima ova trojica hrabrih novinara su tada od sigurne smrti spasili dječaka Zlatka Omanovića. Njihova prevoditeljica, Mostarka, Vesna Efendić, bila je ranjena.U znak sjećanja na mjestu njihovog tragičnog stradanja postavljena je spomen - ploča koju su na svaku godišnjicu posjećivale brojne delegacije,među kojima i Grada Mostara.

Svojim tijelima spasili dječaka

Tri decenije od pogibije italijanskih novinara u Mostaru

Na dnevnom redu sutrašnje sjednice Skupštine Kantona Sarajevo planiran je izvještaj o snabdjevenosti Kantona Sarajevo lijekovima i sanitetskim materijalom u 2022.godini sa osvrtom na implementaciju Liste lijekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja. <h2>Najavljeno umanjenje</h2>Zanimljivo je da se u zaključnim razmatranjima s prijedlogom mjera i aktivnosti predlaže smanjenje učešća ZZO-a na listi B za 25 posto za sve lijekove, osim sirupa za pedijatrijsku populaciju. Praktično, ZZO KS namjerava da smanji učešće za oko 80 lijekova.Zbog najavljenog umanjenja prava pacijenata, ali i brojne druge odluke predsjednice UO ZZO KS-a, Jasmine Selimović, reagirao je prim. dr. Mirsad Đugum, specijalista interne medicine i vlasnik poliklinike „Atrijum“.-Kreator politike zdravstva Kantona Sarajevo je Jasmina Selimović-SDP, koja je proglasila ZZO KS za finansijsku instituciju i donijela odluku da ZZO KS oko 90 miliona KM koje su pacijenti uplatili za liječenje oroči u bankama.&nbsp;Predsjednica UO ZZO KS već godinama nanosi štetu privredi, jer je pravilnik o naknadi za bolovanje predložila, a UO usvojio protuzakonito-uplata za bolovanje preko 42 dana-zakonski se isplaćuje od strane ZZO 80 posto od plaće, koja je isplaćena mjesec prije bolovanja,ali je ona „kreator“ odluka da se isplati samo 80 posto bruto od prosjeka Federacije, a ne 80 posto od plaće koju je imao osiguranik.&nbsp;Neznanje, nekompetentnost, bahatost i nepostojanje empatije za osiguranike je ono što ugrožava zdravstveni sistem, a bolno je to što dolazi od predstavnika Socijaldemokratske partije - naveo je dr.Đugum.Upravni odbor ZZO KS, nastavio je, treba da vodi brigu o novcu koji uplaćuju osiguranici.<h2>Urušava&nbsp;javni sektor zdravstva </h2>- A, ne da taj novac usmjeravaju prema svojim nezakonitim odlukama u banke za oročavanja ili finansiranja zdravstvenih usluga bez poštivanja: Zakona o zdravstvenom osiguranju, Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o javnim nabavkama Anexa II, nepoštivanju presuda Suda BiH.&nbsp;Predsjednica Jasmina Selimović krši sve ove zakone u donošenju finansijskog plana ZZO KS, a time urušava i javni sektor zdravstva i ograničava prava osiguranika. Koja bahatost- naveo je u svojoj reakciji dr. Đugum.

Oko 90 miliona KM koje su pacijenti uplatili za liječenje oročeno u bankama

Reakcija dr. Đuguma na odluke Selimović: Koja bahatost

Dok čekaju posljednji korak da Vlada Hercegovačko- neretvanskog kantona konačno raskine štetne koncesione ugovore, a nakon što su iz Prostornog plana Grada Mostara krajem 2022. godine izbrisane dvije minihidroelektrane koje su se trebale graditi na Bunskim kanalima, aktivisti, nevladine organizacije i stručnjaci ne miruju kako bi očuvali ovaj jedinstveni spomenik prirode. Tako su jučer održali ključni sastanak s ciljem dalje brige, koji je rezultirao zaključcima upućenim prema gradskim vlastima.- Bunski kanali su, definitivno, velika turistička atrakcija i posjete turista nisu rezervisane samo za ljetni period, već, dolaze, zapravo tokom cijele godine. Nažalost, primjetno je da nema nikakve turističke signalizacije i informativnih tabli, ali ni kanti za otpad. Poznato je da smo na tom lokalitetu u nekoliko navrata održavali akcije čišćenja, kada smo znali prikupiti i preko stotinu vreća otpada. Potpuno je nerazumljivo da se na tom mjestu ili u njegovoj neposrednoj blizini nerijetko formiraju male divlje deponije smeća - kazao nam je Adnan Đulima, predsjednik Udruženja „Novi val“ iz Blagaja, koje predvodi projekt „Eko hub Blagaj“ u okviru kojeg je i briga o Bunskim kanalima.Naglasio je da je odaslana inicijativa koja bi trebala rezultirati većom brigom o tom Spomeniku priorode i trajnoj zaštiti ovog geomorfološkog fenomena od otpada.- Mi smo donijeli konkretne zaključke, najprije je neophodno postaviti kante za otpad, ali i uspostaviti saradnju s Gradom Mostarom kako bi se osiguralo redovno odvoženje smeća spodručja Bunskih kanala, čime će se održati čist okoliš. Postavljanje turističke signalizacije je neophodno kako bi se posjetiocima pružile relevantne informacije o ekološkom značaju Bunskih kanala, ali i lokalnom stanovništvu. Očekujemo, zaista, da će ove mjere doprinijeti očuvanju naših prirodnih ljepota - poručio je Đuliman.

Dobre vijesti za penzionere: Skoro milion KM za liječenje i rehabilitaciju

U Mostaru od 46 kontrolisanih vozila 18 vozača bilo pod utjecajem alkohola

Kod Stoca povrijeđen 18-godišnji biciklista: U nesreći učestvovali vozač Mercedesa i još jedna osoba na biciklu

Naoružane "šuše"

Zanimljivo: U posljednje 73 godine najviše snijega u Sarajevu bilo 2005.godine

Historijski poduhvat uklanjanja ruševnih objekata, Mostarci neće nijemo posmatrati: Demolicija ne može biti jedini model

Sin poginulog italijanskog novinara imao poruku za vlasti Mostara: Poslije ovih vijenaca i govora suprotstavite se onome kome je potrebna mržnja da bi širio svoju moć

U Krivičnom zakonu Federacije BiH brojne "rupe": Nema krivične odgovornosti za osobu koja vas uhodi

Ako Agencija za privatizaciju HNK ne stavi potpis: Sudska presuda zamijenit će ugovor kojim "Bingo" postaje vlasnik "Zenita"

Ubica broj jedan među drogama u SAD: Ima li fentanila na ulicama BiH

Mještani poručili: Spremni smo rušiti Prostorni plan Grada Mostara!

Reakcija Upravnog odbora ZZO-a KS

Saznali smo koliko će para biti više na računu: Najniža penzija 565, a prosječna 709,34 KM

Tri decenije od pogibije italijanskih novinara u Mostaru

Reakcija dr. Đuguma na odluke Selimović: Koja bahatost

Đuliman za "Avaz": Moramo očuvati Bunske kanale kao spomenik prirode

Dobre vijesti za penzionere: Skoro milion KM za liječenje i rehabilitaciju

U Mostaru od 46 kontrolisanih vozila 18 vozača bilo pod utjecajem alkohola

Kod Stoca povrijeđen 18-godišnji biciklista: U nesreći učestvovali vozač Mercedesa i još jedna osoba na biciklu

Naoružane "šuše"

Zanimljivo: U posljednje 73 godine najviše snijega u Sarajevu bilo 2005.godine

Historijski poduhvat uklanjanja ruševnih objekata, Mostarci neće nijemo posmatrati: Demolicija ne može biti jedini model

Sin poginulog italijanskog novinara imao poruku za vlasti Mostara: Poslije ovih vijenaca i govora suprotstavite se onome kome je potrebna mržnja da bi širio svoju moć

U Krivičnom zakonu Federacije BiH brojne "rupe": Nema krivične odgovornosti za osobu koja vas uhodi

Ako Agencija za privatizaciju HNK ne stavi potpis: Sudska presuda zamijenit će ugovor kojim "Bingo" postaje vlasnik "Zenita"

Ubica broj jedan među drogama u SAD: Ima li fentanila na ulicama BiH

Mještani poručili: Spremni smo rušiti Prostorni plan Grada Mostara!

Reakcija Upravnog odbora ZZO-a KS

Saznali smo koliko će para biti više na računu: Najniža penzija 565, a prosječna 709,34 KM

Tri decenije od pogibije italijanskih novinara u Mostaru

Reakcija dr. Đuguma na odluke Selimović: Koja bahatost

Đuliman za "Avaz": Moramo očuvati Bunske kanale kao spomenik prirode