Dugometražni film „Sve si u pravu“, autorsko djelo Azura Jahića, kompozitora i tekstopisaca koji se našao i u ulozi reditelja, premijerno je prikazan u Narodnom pozorištu Tuzla, a predstavlja bogat splet priča koje prikazuju aktuelno vrijeme u kojem živimo dok se suočavamo s različitim izazovima.Jahić je time napravio korak naprijed za tuzlansku kinematografiju, a za „Dnevni avaz“ je rekao da je film rezultat entuzijazma glumaca koji su se angažirali na ovom projektu bez ikakvog budžeta. <h2>Nezavisna produkcija</h2>- Inspiraciju za film pronalazim u svakodnevnom životu kod nas koji se, nažalost, nije promijenio već trideset godina. Da sam ovaj film napisao 1995., 2005. ili 2015. podjednako bi bio aktuelan kao i danas – rekao je Jahić.Iako u nekim navodima piše da je film snimljen za „nula maraka“, Jahić je za „Avaz“ otkrio da to nije baš tako. - Taj naslov je imao simboličnu namjeru. Za film nisam konkurisao ni na jednom javnom pozivu, tako da nisam ni dobio sredstva od bilo koje gradske, federalne ili državne fondacije. Film je snimljen sredstvima moje produkcijske kuće „Piksi“ uz pomoć mojih kolega – objasnio je Jahić.Glavnu ulogu Mirze tumači mladi talent Armin Filipović, koji utjelovljuje čovjeka koji se protivi lažima i korupciji.- Film, u suštini, prati Mirzu, čovjeka koji se približava četrdesetim godinama, a još nije riješio pitanje zaposlenja. I dalje živi sa ocem. On je dao sve od sebe da se odupre sistemu kakav jest. Film prati jedan dan njegovog života kada mu se dešavaju veliki izazovi dok se suočava sa svim što on mora da žrtvuje da bi opstao u sistemu kakav je naš. Svi težimo ka moralnosti, ali to danas nije lako – rekao je Jahić.<h2>Zimske pauze</h2>Dodao je da je film sniman 14 dana, što im je predstavljalo najveći izazov.- Pošto su glumci angažovani kako u Narodnom pozorištu Tuzla tako i na Akademiji scenskih umjetnosti, morali smo se uklopiti u vrijeme zimske pauze. Zajedničke scene, kada su svi glumci u jednoj sobi, radili smo sa tri kamere, snimajući velike dijelove teksta kako bismo zadržali autentičnost rasprava i svađa u kojima se glumci preklapaju – rekao je Jahić.<h2>Bez konkurencije nema publike</h2>Jahić je kazao da je nezahvalno komentirati kinematografiju u BiH te postavlja pitanje da li kinematografija uopće postoji.- Ako se u BiH snimi par filmova godišnje, i tih par filmova koje Fondacija podrži, nekako su uvijek vezani za neku ratnu ili poslijeratnu tematiku ili naginju festivalima. Sve dok ne budemo u mogućnosti napraviti deset ili dvadeset filmova godišnje, neće biti ni konkurencije. A bez konkurencije, neće biti ni publike – poručio je Jahić.

Korak naprijed za tuzlansku kinematografiju

Jahić: Film je rezultat entuzijazma glumaca koji su radili bez budžeta

Azur Jahić za "Avaz" o filmu koji je koštao "nulu maraka": Nije lako težiti moralnosti

Ivan Salonski član je Baleta Narodnog pozorišta Sarajevo (NPS) i dobitnik nagrade za najbolju sporednu ulogu u baletnoj predstavi „Romeo i Julija“ za 2023. godinu, a nije rijetkost da se nađe i u ulozi reditelja i koreografa.Salonski će igrati ulogu lovca u „Snjeguljici i sedam patuljaka“ čija je premijera zakazana za 1. novembar, a za „Avaz“ je istaknuo da svaka uloga koju igra nosi poseban karakter koji zahtijeva istraživanje mimo baletske sale.<h2>Priprema uloge</h2>- Postoji mnogo načina koje koristim da se pripremim za ulogu, kao što su istraživanje i analiza datog djela, ulazak u psihološki profil lika, slušanje muzike i slično. Dakle, to je način gdje se kod baletskog igrača, u ovom slučaju kod mene, instinktivno bude, nazovimo ih, emocionalne strune koje, u zavisnosti od emotivnog stanja uloge, otkidam od sebe i na taj način uloga sama po sebi i dolazi do izražaja – rekao je Salonski.Ovaj Novosađanin s baletskom produkcijom u Sarajevu počeo je sarađivati iznenada. I drago mu je zbog toga.- Iskren da budem, nisam ni planirao da ciljano dođem u Sarajevo. To se jednostavno desilo samo od sebe, vjerovatno sudbinski. Što se tiče trupe i kolega, rekao bih da je u ovom ansamblu, u poređenju sa teatrima u regionu, najnetoksičnija sredina koliko može biti. Tako da sam poprilično zadovoljan – kazao je Salonski.Salonski je rekao da mu nije teško naći balans između dječije bajke poput „Snjeguljice i sedam patuljaka“ i klasičnog baletskog izraza.- Ne postoji klasičan i bajkovit izraz za mene, balet je sam po sebi bajka, i kada govorimo o izrazu dječije predstave, sve što je potrebno jeste vratiti se u djetinjstvo, i tu se dobijaju svi odgovori – naglasio je Salonski.<h2>Tražiti blago</h2>Kazao je da nema revolucionarnih stvari koje su se desile otkako gradi karijeru baleta, ali i poručuje da je baletska karijera beskonačna.- Sve je već smišljeno, postavljeno i napravljeno. Danas se samo dešavaju neke oscilacije i varijacije, a balet kao umjetnička forma neće nestati. Ono što se može učiniti jeste da produkcije kao takve prosperiraju u mnogo dobrom pravcu, jer „staro-novo“ uvijek dobro prolazi. Naša profesija je beskonačna, to je kao da tražite blago koje je tu, a vi nikako da ga iskopate, ali ipak težite ka tome – poručio je Salonski.<h2>Neostvareni snovi</h2>Salonski je istakao da nakon godina iskustva na sceni još ima snova koji tek čekaju da budu ostvareni.- Postoji tu još nekoliko stvari koje bih želio, ali mislim da je zasad potrebno biti na sceni kako bi snovi postali stvarnost – poručio je Salonski.

Svaka uloga koju igra nosi poseban karakter

Novosađanin Ivan Salonski za "Dnevni avaz": Balet je sam po sebi bajka

Sara Vojičić, mlada sarajevska glumica i pjevačica, kćerka legendarnog Mladena Vojičića Tife, oduševljava publiku igrajući u kabareu „At the Ballet“. Za „Avaz“ je istaknula da je muzika oduvijek bila njen primarni put, iako je odmalena bila aktivna na nekoliko različitih polja.<h2>Muzički teatar</h2>- Prvi put sam iskusila čari snimanja u studiju s pet godina. Voljela sam pisati poeziju, te je tako jedna od mojih pjesama „Nada“,&nbsp;posvećena djeci oboljeloj od raka, uglazbljena i snimljena 2006. godine. Pohađala sam balet, svirala violinu, zamišljala karijeru u svijetu klasične muzike, a onda sam se u srednjoj školi priključila metal bendu i tada se sve počelo mijenjati. Violinu sam ubrzo stavila na drugo mjesto i zamijenila je mikrofonom. Započela sam svoje vokalno obrazovanje u iMTM-u gdje je ujedno započela i moja obuka za muzički teatar. Pjevanje je moj primarni poziv i trenutno pjevam u metal bendu „Dolia“ u čijoj se muzici mogu pronaći elementi klasike, te sam performer u muzičkom teatru gdje imam priliku glumiti, pjevati i plesati u isto vrijeme – kazala je Vojičić.Od svih uloga, Vojičić je naglasila da joj je uvijek najdraža ona na kojoj trenutno radi.- Pripremam se za ulogu Eponine u kultnom mjuziklu „Les Miserables“ u produkciji Hrvatskog kazališta „Komedija“ u Zagrebu. U procesu sam već mjesec, a otprilike još toliko nas dijeli do premijere koju ne mogu dočekati. Imam priliku raditi s izuzetnim umjetnicima od kojih sam već toliko toga novog naučila i jako sam zahvalna na tome – naglasila je Vojičić.Vojičić trenutno radi na ostvarenju njenog najbitnijeg sna, a to su autorski rad i karijera s bendom. <h2>Pripreme albuma</h2>- Trenutno pripremamo izlazak drugog singla i spota te snimamo album koji će biti objavljen iduće godine, a nakon toga se nadam i turneji. Što se tiče muzičkog teatra, postoji jedna uloga koju bih jako željela igrati. Samo ću reći da sam pjesmu iz tog mjuzikla prije tri godine izvela na televiziji u rok verziji i da jedva čekam pogledati film koji ubrzo dolazi u kina. Dosta se pjevača našlo i na filmskom platnu, pa mislim da bi i to za mene bilo veoma interesantno iskustvo – kazala je Vojičić.&nbsp;Kabare „At the Ballet“ uključuje izvođenje songova iz poznatih mjuzikala, a Vojičić je izdvojila „Look at me“ iz mjuzikla „Witches Of Eastwick“.- Radi o meni lično veoma emotivnom triju. Sam mjuzikl je premijerno izveden 2000. godine na West Endu te tako sadrži elemente pop-muzike i dozvoljava malo drugačije vokalne izbore – rekla je Vojičić.<h2>Zahtjevan period</h2>Vojičić je kazala da se nada da će biti još mnogo muzičko-scenskih projekata u kojima će sudjelovati.- Nadam se da ću nastupati ne samo u našoj državi koja vapi za takvom vrstom osvježenja, već i van nje. Početkom zime za mene počinje jedan izuzetno zahtjevan period u kontekstu svega onoga što je trenutno na čekanju zbog aktuelnog angažmana u Zagrebu – naglasila je Vojičić.

Pjevanje je moj primarni poziv

Vojičić: Violinu sam stavila na drugo mjesto i zamijenila je mikrofonom

Sara Vojičić, glumica i pjevačica, za "Dnevni Avaz": Zamišljala sam se u svijetu klasične muzike, a onda sam otkrila metal

Trenutno je u toku evakuacija nastavnika i učenika u nekoliko srednjih škola na području Kantona Sarajevo uključujući i Prvu bošnjačku gimnaziju u Sarajevu zbog dojave o postavljenoj bombi.Slične dojave su svakodnevna pojava u nekoliko sarajevskih obrazovnih institucija.Za "Avaz", informaciju je potvrdila potparolka MUPA-a Mersiha Novalić koja je istakla da je u protekle dvije sedmice deset učenika srednjih škola lišeno slobode.- Od njih deset, devet je maloljetnih, a protiv 16 osoba podnijeta je krivična prijava za izvršenje istog krivičnog djela - dodala je Novalić.Sve relevantne službe su mobilizovane i pretražuju škole kako bi osigurale bezbjednost učenika i nastavnika.

Za "Avaz", informaciju je potvrdila potparolka MUPA-a Mersiha Novalić 

Nastavljaju se dojave bombama: Protiv 16 osoba podnijeta krivična prijava

Cjelodnevna Međunarodna naučna konferencija Bosanska usmena tradicija u kulturi svijeta povodom "250 godina balade Hasanaginica", održana je jučer u Zemaljskom muzeju BiH.Skup je okupio doktore nauka različitih profila koji su baladu tretirali iz različitih uglova od filozofskog promišljanja balade, preko književno-kritičkog i književno-historijskog osvrta, lingvostilističkog pristupa baladi, balade u mediju radija, u nastavi bosanskog jezika i književnosti, u Millman Perrijevoj zbirci usmene književnosti, u narodnoj muzičkoj tradiciji BiH te u drami Alije Isakovića. Prof. dr. Amina Arnautović, vandredna profeaorica na FIN-u, je za "Avaz" rekla da je konferencija značajna, jer reafirmira baladu "Hasanaginica" kao književnoumjetničko blago bošnjačke usmene poezije.- Cijeneći međunarodni karakter konferencije, opredijelila sam se da govorim o baladi na engleskom jeziku. Od ukupno petnaest izlaganja, tek dva su održana na engleskom, moje te predavanje prof. dr. Davida Elmera, sa Univerziteta Harvard, koji je svoje izlaganje održao putem zooma. U svojstvu profesorice engleskog jezika sa višegodišnjim istraživačkim radom na baladi "Hasanaginica" i njezinim prijevodima na engleski jezik, odbranjenom doktorskom disertacijom te objavljenom knjigom Lingvostilistička analiza engleskih prijevoda bošnjačke balade "Hasanaginica" (2022), brojnim naučim radovima koji tretiraju ovu baladu i njezine prijevode na engleski jezik, među kojima je i izvorni naučni rad "Through linguo-stylistic analysis to a new retranslation of the ballad Hasanaginica“, na današnjoj konferenciji sam govorila o izazovima prevođenja ove bezvremenske balade - kazala je Arnautović.Izlaganje je imalo za cilj dati kratak pregled svih do sada objevljenih prijevoda ove balade na engleski jezik.-&nbsp; Također opisala sam proces lingvostilističke analize izvornika i ciljnih tekstova, ukazujući na najveće izazove s kojim sam se susretala u toku rada te sam ukratko predstavila rezulate istog. Izlaganje sam završila čitanjem svog prijevoda balade na engleski jezik, koji je i posljednji u nizu od ukupno 26 prijevoda balade "Hasanaginica" na engleski jezik.&nbsp;I na kraju, vrlo važno je naglasiti da svi učesnici konferencije treba da budu tu sa samo jednim ciljem, kako bismo opetovano sagledali ovo bošnjačko usmenoknjiževno remek djelo, koje jeste i treba biti fokus našeg okupljanja - dodala je Arnautović.&nbsp;Organizatori su Zemaljski muzej BiH, Međunarodni Forum Bosna, Filozofski fakultet u Tuzli, Pedagoški fakultet Univerziteta u Bihaću, Institut za muzikologiju Muzičke akademije UNSA, Filozofski fakultet u Zenici, Bosanski kulturni centar u Tuzli i Muzej Hercegovina.

Skup je okupio doktore nauka različitih profila koji su baladu tretirali iz različitih uglova od filozofskog promišljanja balade

Prof. dr. Amina Arnautović za "Avaz": Govorila sam o izazovima prevođenja bezvremenske balade "Hasanaginica"

Aldin Omerović je bh. glumac poznat po svojim ulogama u teatru, ali i u filmu. Pored pozorišnih angažmana, Omerović je nastupao u popularnim TV serijama, kao što su "Konak kod Hilmije“, "Na rubu pameti“ i "Lud zbunjen normalan“.Za "Dnevni avaz“ Omerović je istakao da ima različite strategije s kojima pristupa ulogama, bilo to za pozorište, film ili TV. <h2>Pripreme za uloge </h2>- Strategija zavisi od mnogo faktora. Naprimjer, kako je napisana uloga autora, je li to neki klasični dramski tekst sa dobrom ulogom, sa dobrom pričom, ili je to neki savremeni tekst, ko je reditelj, ko su glumci s kojima radim. Svi ti elementi utječu jako na to kako ja prilazim pojedinoj ulozi. A osnova prilaza ulozi uvijek je, zapravo, cilj da izvučem iz nje maksimum. Nekada je maksimum lako izvući, ako je uloga dobro napisana, vi samo trebate pustiti svoje emocije i pustiti se toj ulozi, nema se tu šta dodavati – rekao je Omerović.Omerović je naglasio da bi domaći kreativci, bilo da su scenaristi, reditelji, producenti ili drugi idejni tvorci projekata – filmskih, televizijskih ili serijskih – trebali biti hrabriji i više rizikovati u stvaranju svojih radova. - Oslanjajući se na domaće snage, mogli bi pružiti priliku mlađim i srednjim generacijama glumaca, umjesto da se fokusiraju na sigurni pristup koji podrazumijeva angažovanje već priznatih zvijezda iz regiona ili inostranstva.Ovaj pristup bi im omogućio ne samo da promoviraju svoje projekte, već i da unaprijede kvalitet svojih radova, a uvjeren sam da bi rezultat bio sjajan film ili serija. Tako da bez hrabrosti nema velikih stvari – dodao je Omerović.Kada govorimo o društvenoj odgovornosti umjetnika, Omerović smatra da je ona ključna. <h2>Osnovne vrijednosti</h2>- Iako se često spominje potreba za korištenjem platformi poput društvenih mreža, ja nemam takve naloge i ne pišem duge postove. Mislim da se to često zloupotrebljava za samopromociju, umjesto da služi važnijim porukama. Svaki pojedinac,treba početi od svog neposrednog okruženja – porodice, prijatelja, komšija. Trebamo se usredotočiti na osnovne vrijednosti i dobre manire, umjesto da preskočimo te korake i zamočimo se u velike teme bez konkretnih akcija. Umjetnici mogu najviše doprinijeti društvu tako što će biti najbolji u svom poslu. Kao glumac, trebam dati sve od sebe u svakom projektu, jer je to najvažnije što mogu učiniti za zajednicu. Kada se posvetimo onome za šta smo se školovali, doći ćemo do pozitivnih promjena – poručio je ovaj mladi glumac.Omerović je pridobio simpatije igrajući ulogu u predstavi „Seljačka opera“, čije je reprizno izvođenje 19. novembra, na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo.- Predstava se bavi temom svakodnevnog primitivizma. Mnogi se trude da prikažu sebe kao savršene i dobromisleće, dok u stvarnosti skrivaju svoje prave osobine. Kroz naše likove otkrivamo tu licemjernu uglađenost i razotkrivamo elementarni primitivizam koji je prisutan u društvu. Ova dramska predstava koristi posebnu formu – replike se pjevaju, a usto se pleše i izvode velike koreografije. Reakcija publike je izvanredna. Ona uživa i smije se, a na kraju shvati dubinu poruke. Kao i u komediji, iza svake zabavne scene često se skriva teška istina koja ima moć osvijestiti gledatelje. Naša predstava teži tom cilju – da zabavi, ali i da otvori oči publici – rekao je Omerović.<h2>Planovi za budućnost</h2>U NPS-u ima angažman u Dramskom ansamblu i planira sudjelovati u svim projektima ove sezone, a posebno se raduje saradnji s Kokanom Mladenovićem.- To bi trebalo biti u Kamernom teatru na projektu „Blank“, temeljenom na romanu Feđe Štukana. S Kokanom sam već radio na tri predstave i saradnje su bile vrlo uspješne. Osim toga radujem se izlasku filma koji sam snimao s mađarskim rediteljem u Sarajevu. Film istražuje kako mađarski turisti doživljavaju naš grad s njegovom bogatom historijom i ratnom prošlošću. U njemu imam veoma dragu ulogu, a trenutno je u postprodukciji. Vjerujem da će film biti prikazan na narednom Sarajevo Film Festivalu, što me dodatno veseli – zaključuje Omerović.

Trebamo se usredotočiti na osnovne vrijednosti i dobre manire

Omerović: Kada se posvetimo onome za šta smo se školovali, doći ćemo do pozitivnih promjena

Glumac Aldin Omerović za "Dnevni avaz": Bez hrabrosti nema velikih stvari

Danas je oko 14 sati u ulici Bulevar Meše Selimović došlo do saobraćajne nesreće u kojoj su učestvovali pješak i motociklista.- Motociklista je povrijeđen i prevezen na KUM radi daljeg ukazivanje ljekarske pomoći - rekli su za "Avaz" iz Dežurnog operativnog centra MUP-a KS.Još nije poznat stepen povreda.Iz MUP-a Kantona Sarajevo navode da saobraćaj funkcionsiše otežano.&nbsp;

Još nije poznat stepen povreda

Sudar u Sarajevu: Motociklista povrijeđen i prevezen u bolnicu

Balerina Albina Huskić od šeste godine se bavi baletom, a od 2014. godine članica je baletnog ansambla Narodnog pozorišta Sarajevo (NPS).Huskić je u razgovoru za „Dnevni avaz“ istakla da je posebno vezana za umjetnost baleta zbog mogućnosti da proživi različite živote kroz uloge koje igra, a koje se drastično razlikuju od njenog ličnog karaktera.<h2>Pomjeranje granica</h2>- Uvijek je poseban dar za mene kada imam priliku igrati uloge koje na neki način žive život i nose sa sobom razne emocije koje volim dijeliti na sceni sa kolegama i publikom. Ono što mi pričinjava zadovoljstvo u baletu su pomjeranje granica i proširivanje granica vlastitog tijela i uma. Jer na neki način, kada vidite vlastiti napredak, onda stalno želite ići dalje i vidjeti koliko vaše tijelo može – rekla je Huskić.Trenutno radi na utjelovljenju uloge zle kraljice u predstavi „Snjeguljica i sedam patuljaka“ koja će biti premijerno izvedena 1. i 2. novembra.- Nekako osjećam da će ta uloga zauzeti posebno mjesto u mojoj karijeri. Uloga je vrlo zahtjevna, i fizički i tehnički, ali i glumački. Nekako me već sada, kroz proces, puno promijenila. Iako imamo još dvije sedmice do premijere, mislim da će to biti jedna od mojih omiljenih uloga.Huskić je kazala da je tabu tema mentalni pritisak i stres kojeg nije bila toliko svjesna ranije jer je bila mlađa.<h2>Želja za napredovanjem</h2>- Sad kad sam starija, kako dobijam veće zadatke, veće uloge, sve više sam svjesna tog mentalnog pritiska. I nekako, stres koji dolazi s pripremama, ulogama, izlaskom na scenu, mislim da je to nešto na šta treba obratiti pažnju. Nekako se tek nedavno počelo govoriti o tome, ali taj mentalni pritisak i stalna želja da budete savršeni, što je naravno nemoguće, i da predstave budu dobre i na zadovoljavajućem nivou – podcrtala je Huskić.Ona kaže da profesionalno igra već 10 godina, a ne krije želju da nastavi i narednih 10 ili 15 godina.- Naša karijera je vrlo kratka, i svaki trenutak u baletskoj sali i na sceni je zapravo vrlo dragocjen, a karijera nam nekako prolazi vrlo brzo, a da toga nismo ni svjesni. Tako da bih voljela odigrati što više lijepih, kvalitetnih uloga u narednih 10 godina, i jednostavno bih voljela igrati što je duže moguće, tako da me ta želja za scenom, za igranjem i napretkom stalno gura naprijed – naglasila je Huskić.Budućnost baleta u BiH nije baš najsvjetlija, a Huskić je istakla da je gotovo nimalo cijenjen u našem političkom, društvenom, ekonomskom sistemu.- Žao mi je što je balet uvijek gurnut u stranu, ali NPS definitivno ima svoju baletsku publiku, i mislim da će je uvijek imati. Mi smo jedini balet u našoj zemlji, u drugim zemljama imate po dva, tri ili četiri baleta, i mislim da uopšte nismo dovoljno cijenjeni. Očigledno je da su potrebne neke reforme unutar našeg sistema, potrebno nam je više radnih mjesta, više građana i više novca za produkciju.<h2>Privatni život balerine</h2>Huskić je istakla da ima vrlo malo slobodnog vremena za svoj privatni život, ali da balansira jer je sada vrijeme njene karijere.- Svi oko mene su toga svjesni, i ja sam potpuno posvećena svojoj karijeri, tako da slobodno vrijeme trenutno ne postoji, ali sam to svjesno izabrala, i ljudi oko mene su toga svjesni i podržavaju me, tako da se nadam da će za nekoliko godina taj balans biti malo bolji – rekla je Huskić.

Kada vidite vlastiti napredak, onda stalno želite ići dalje

Huskić: Mislim da uopće nismo dovoljno cijenjeni

Balerina Albina Huskić za "Avaz": Naša karijera je vrlo kratka

Dojava u bombi stigla je jutros u Prvu bošnjačku gimnaziju i evakuacija je u toku, saznaje portal "Avaza".Kako nam je potvrdila portparolka MUP-a KS Mersiha Novalić, stigle su dojave o bombi u nekoliko škola.- Bez obzira što su i sinoć tri maloljetnika lišena slobode, jutros postoje određene lokacije na koje su stigle nove dojave, a one se trenutno provjeravaju - kazala je za portal "Avaza" Mersiha Novalić.

Bez obzira što su i sinoć tri maloljetnika lišena slobode, jutros postoje određene lokacije na koje su stigle nove dojave, kaže Novalić

Dojave o bombi i ovog jutra na nekoliko lokacija u Sarajevu

Praizvedba predstave „Ne daj se, generacijo“ autora Marija Drmaća i Alena Muratovića oduševila je publiku u martu 2024. godine, a svaka nova izvedba nastavlja puniti dvorane do posljednjeg mjesta.Autor, reditelj i glumac Alen Muratović za „Dnevni avaz“ je kazao da je inspiraciju našao u glumačkoj potrebi da istražuje likove koji su dijametralno drugačiji od njega samog.<h2>Manjak samopouzdanja</h2>- Sljedeći motiv je bio da konačno nešto što napišem ugleda i svjetlo dana. „Ne daj se, generacijo“ nije moj prvi napisani tekst. Dosta toga je završilo u nekim vlastitim arhivama iz manjka samopouzdanja. Ključna stvar koja me inspirisala su ljudi oko mene. Sve te priče djeluju na prvi pogled nezanimljive, ali kada zakopate malo ispod površine otvorite svijet o kojem ste zapravo malo znali. Upravo taj momenat otkrivanja likova poput Bebe i Ruže me inspirisao da u konačnici završim tekst. Emocija koju sam prepoznao u tim likovima bila mi je vodilja – rekao je Muratović.Muratović je istakao da predstava ima dosta poruka i da neke tek otkriva nakon predstave iz reakcija publike.- U suštini, glavna tema predstave je prijateljstvo u najizvornijem mogućem postojanju. Ljubav i povjerenje kao osovine prijateljstva. Poruka predstave bi išla u pravcu koliko smo spremni život tretirati kao izazov, dan pretvoriti u neko novo iskustvo? Koliko možemo odstupiti od ustaljenih životnih obrazaca? Koliko nas tradicija - tradicionalno sprečava? Zašto brinemo brigu? Zašto podrazumijevamo? Koliko smo usamljeni? Zašto ljubav krijemo? Šta nas čini sebičnima? – poručio je Muratović.Glumac Mario Drmać već više od dvije decenije uživa u bezuvjetnoj podršci publike, a Muratović je podijelio svoja iskustva o radu s ovim izvanrednim umjetnikom.<h2>Kreativno partnerstvo</h2>- Mario i ja smo zajedno studirali. Radili smo također neke projekte zajedno. Jako dobro se poznajemo na sceni. U Mariju imam partnera od punog povjerenja, kojem se divim i uživam u njegovom kreativnom radu. On je veliki profesionalac. Od početka sam znao da pišem uloge za nas dvojicu. Također sam znao koja uloga će kome pripasti. Poznajem sve Marijove kvalitete. Mogućnost fizičke preobrazbe, osjećaj za komično, vokalne sposobnosti su stvari koje sam htio istaknuti kod Marija pišući ovaj tekst – naglasio je Muratović.Osnovao je svoje udruženje „Moje pozorište“, te, kako je i sam kazao, uvijek se trudi da dugoročno planira projekte.- Moj sljedeći angažman koji je u planu da se radi početkom nove godine dogovoren je još 2021. Ideja je da kroz udruženje u vlastitim ili koprodukcijskim uslovima stvaram predstave. Trenutno sam napravio plan za iduće četiri godine. Vjerujem da će rad i aktivnosti udruženja biti prepoznati od strane publike kao što je to do sada bio slučaj – rekao je Muratović.<h2>Dobitnik „Srca Sarajeva“</h2>Muratović je istakao da je osjećaj zaista prelijep i da je za njega to nagrada koju ne može baš često konkurirati.- Nadam se da će u budućnosti biti projekata koji me mogu dovesti do nečega sličnog. Snimanje filmova i serija kod nas je uvijek komplikovano, zahtjevno i u minimalnim količinama. Rijetko imamo priliku baviti se na taj način svojim pozivom. Uz takve okolnosti nagrada poprima još veći značaj. Također, ono što u meni ta nagrada proizvodi jeste odgovornost i želja za još većim radom. Nagrade me ne uspavljuju, one me stimulišu.

U Mariju imam partnera od punog povjerenja. Od početka sam znao da pišem uloge za nas dvojicu

Muratović: Ključna stvar koja me inspirisala su ljudi oko mene

Glumac Alen Muratović za "Avaz“ o autorskom radu: Zašto krijemo ljubav?

U trenucima tragedije koja je zadesila Donju Jablanicu, Kenan Velić je postao simbol snage i porodične povezanosti. Njegova sestra Adela i njen suprug Vedad Tufek izgubili su živote u prirodnoj katastrofi, dok je njihov osmogodišnji sin Edi preživio, zahvaljujući brzoj reakciji spasilaca koji su ga evakuirali helikopterom EUFOR-a u Mostar.Kada je Kenan saznao da je Edi preživio, odmah je krenuo prema Mostaru. Išao je preko Prozora pa do Blidinja, odatle u Posušje.Kaže da nije znao koliko je ozbiljno, ali jedino na šta je mislio jeste da mora biti uz Edija.U Mostaru, Kenan je postao Edijeva podrška i sigurnost. Svakodnevno provodi vrijeme s njim igrajući karte. Osim što se brine o Ediju, Kenan je i svjedok snage zajednice. Građani Mostara ponudili su mu smještaj i pomoć, pokazujući jedinstvo i solidarnost u teškim vremenima.- Svi smo ujedinjeni u ovoj tragediji - dodao je Velić.U trenucima kada su mu misli okupirane gubitkom voljenih, Kenan ostaje fokusiran na Edija. Iako su se njihovi životi drastično promijenili, ljubav i podrška koju pružaju jedan drugom pomažu im da prebrode ovu tešku situaciju.U ovim izazovnim vremenima Kenan Velić postaje pravi heroj, simbol otpornosti i nade, pružajući svima lekciju o važnosti porodice.

Kada je Kenan saznao da je Edi preživio, odmah je krenuo prema Mostaru

Velić: Svi smo ujedinjeni u ovoj tragediji

Kenan Velić: Heroj u teškim trenucima

Haris Pašović, bh. pozorišni i filmski reditelj, poznat po svojim snažnim predstavama koje istražuju pitanja rata, mira, ljudskih prava i identiteta, privodi kraju pripreme za „Oslobođenje Sarajeva“, predstavu koja će premijerno biti izvedena 22. oktobra u Sarajevskom Ratnom Teatru (SARTR).U okviru priprema za ovu značajnu premijeru, Pašović je za „Dnevni avaz“ istakao da umjetničko pozorište mora uvijek govoriti istinu o čovjekovom životu.<h2>Političke odredbe</h2>- Ono što se najdublje tiče nas danas, tiče se i ljudi u Južnoafričkoj Republici, Francuskoj, Kini, Čileu. To su ljubav, prevara, posao, gubitak posla, novac, strah od rata i nasilja, odgovornost. Mlada žena iz Sarajeva i mlada žena iz Hamburga imaju više zajedničkog nego što se čini na prvi pogled. Ljudi u BiH, Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori imaju identične probleme, identične strahove, imaju isti humor, imaju istu narav. Mi smo svi bliži jedni drugima nego što politike to žele, a naši političari ne žele da mi živimo u miru – rekao je Pašović.Tokom opsade Sarajeva, Pašović je organizirao predstave u ekstremno teškim uvjetima.- Ja sam bio umjetnički formiran kad je počeo rat. Najvažnija spoznaja tokom opsade Sarajeva je to da je publika bila spremna rizikovati život da bi prisustvovala predstavi. To me je impresioniralo u Sarajevu. Rat u BiH je najvažnije iskustvo u mom životu, za koje bih najviše volio da se nije desilo – kazao je Pašović.

Inspiraciju za predstavu „Oslobođenje Sarajeva“ Pašović je našao u drami Dušana Jovanovića „Oslobođenje Skoplja“.- Nikad nije postavljena predstava o okupaciji Sarajeva u Drugom svjetskom ratu, a to je bio jedan od četiri najtragičnija događaja u historiji Sarajeva. Nema ozbiljne drame koja je napisana o tom vremenu. Ja sam adaptirao dramu „Oslobođenje Skoplja“ Dušana Jovanovića, jednog od naznačajnijih jugoslavenskih i slovenačkih dramskih pisaca i reditelja. Sličnost između Sarajeva i Skoplja u Drugom svjetskom ratu je ogromna. Oba grada su suštinski multikulturna. Oba su na rijeci. Oba su bila okupirana i u oba je djelovao snažan pokret antifašističkog otpora. Jedina razlika je što su Skoplje okupirali nacisti i bugarski fašisti, a Sarajevo nacisti i ustaše – naglasio je Pašović.Pašović je istakao da su djeca glavni junaci u predstavi jer u ratovima upravo ona prva stradaju, te dodaje da su ljudi jedina vrsta koja masovno ubija pripadnike svoje vrste – uključujući i mladunce.<h2>Ratno Sarajevo</h2>- Mi smo najprimitivnija vrsta u prirodi. Moja glavna motivacija je bio fascinantni otpor koji je prikazan u drami, a koji se događao i u stvarnosti Sarajeva u Drugom svjetskom ratu. Uprkos ustaškom i nacističkom teroru, uprkos gladi i neimaštini, ilegalni pokret otpora predvođen Komunističkom partijom Jugoslavije bio je ogroman. Nacisti i ustaše su provodili genocid nad sarajevskim Jevrejima, Srbima i Romima. Hiljade njih su deportovali u Jasenovac, logor smrti u Hrvatskoj, u kojima su ih ubijali na gnusne načine. Ubijali su i muslimane i Hrvate koji su bili članovi pokreta otpora. Jezu izaziva činjenica da je u okupaciji Sarajeva u Drugom svjetskom ratu i u opsadi Sarajeva od 1992. godine do 1996. ubijen skoro isti broj Sarajlija, približno po 11 hiljada – dodao je Pašović, i dodao da od glumačke ekipe zavisi koliko je teško prenijeti tako važnu historijsku temu na scenu.<h2>Vrhunski tim</h2>- U SARTR-u sam radio prvi put i oduševljen sam fascinantnom glumačkom ekipom. Davor Sabo, Maja Salkić, Kemal Rizvanović, Hana Zrno, Jasenko Pašić, Alen Konjicija, Faruk Hajdarević i Mirela Lambić su jednostavno – fantastični. Dječiji ansambl, Luka Sučić, Livia Delibašić, Una Bajrović, Merijem Serdarević, Leon Rauković i Dino Hamidović su, zaista, izvanredni! Vrhunski kreativni tim sačinjavaju Lada Maglajlić i Vedad Orahovac (scena), Irma Saje (kostim), Dino Šukalo (kompozitor); Larisa Lipovac Navojec (koreografija), Fuda Šetić i Irma Granulo (harmonika); Dino Hujić (videodizajn); Dejan Sredojević (scenski govor) i Naida Čelik (grafički dizajn). Produkcija, tehnika i administracija pozorišta SARTR su bile izvanredne tokom pripreme predstave – kazao je Pašović.Planova i ideja za nove projekte uvijek ima. Kada bih živio još deset života ne bih stigao da izrežiram sve što želim, istakao je Pašović

Publika bila spremna riskirati život da bi prisustvovala predstavi

Pašović: Djeca su glavni junaci u predstavi jer u ratovima prvi stradaju

Bh. reditelj Haris Pašović o premijeri "Oslobođenja Sarajeva": Političari ne žele da živimo u miru

Narodno pozorište Republike Srpske (NPRS) ove godine otvara 95. sezonu, a za "Dnevni avaz“ o repertoaru govorio je Ljubiša Savanović, dugogodišnji glumac i umjetnički direktor NPRS-a.<h2>Krenuti na vrijeme</h2>- Na samom početku nove sezone očekuje nas premijera predstave „Švabica“, pripovijetka Laze Lazarevića koju je dramatizovao i režirao Dušan Petrović. Predstava će biti izvedena 18. oktobra na dan NPRS-a. Do kraja godine bit će održane još dvije premijere – „Ni riba, ni meso“ Franca Ksavera Kreca (Franz Xaver Kroetz), u režiji mladog reditelja Nikole Bundala, i predstava „Razbijeni krčag“ Hajnriha fon Klajsta, u režiji Tatjane Mandić Rigonat.U sljedećoj godini u Narodnom pozorištu odigrat će se diplomska predstava mladog reditelja Milana Bogdanovića na Sceni „Petar Kočić“, kao i premijera predstave „Kuća“, autora Nebojše Cileta Ilića, u režiji Nikole Kolje Pejakovića. Za kraj sezone publiku očekuje premijera predstave „Majstori, majstori“ Gorana Markovića, a u režiji Marka Misirače.Scena NPRS-a „Petar Kočić“ u naredne dvije godine bit će rezervirana za rad domaćih reditelja, a mnogima će to biti i diplomski radovi, kazao je Savanović, te dodao da je najvažnije da pripreme krenu na vrijeme.- To je jedini način da smanjimo sve rizike i da sve bude sa što manje problema, jer izazovi su razni i svakodnevni. Ali na drugo i drugačije nismo navikli. Uostalom, živimo u državi u kojoj je toliko poštovanja, reda i zakona da je rizik izaći i na ulicu, tako da nam je u pozorištu još i dobro.<h2>Sjajni majstori</h2>Savanović je istakao da su njegove želje za pozorište skromnije.- Dovoljno mi je da ozbiljno i posvećeno uđemo u svaki projekat i da onda čista obraza izađemo pred našu publiku.Manjak radnih resursa je neizostavan, posebno u tehničkom sektoru, rekao je Savanović.- Neradnici su zaštićeni kao bijeli medvjedi u svim ustanovama na državnim jaslama, tako da je pred nama veliki izazov da zadržimo vrijedne i požrtvovane ljude kojih ima i koji rade za plate koje nisu konkurentne onima u privatnom sektoru. Narodno pozorište RS je jedno od rijetkih koje ima svoje radionice, a u njima i sjajne majstore. Na to smo posebno ponosni.<h2>Nacionalni spomenik</h2>Narodno pozorište RS smješteno je u centru Banje Luke, a proglašeno je nacionalnim spomenikom 2012. godine. Adaptirano je 1959. i modernizirano 2004. godine s novom scenom „Petar Kočić“ sa 77 sjedišta. Ovo je jedino profesionalno pozorište u RS, pored „Dječijeg pozorišta RS“.

Živimo u državi u kojoj je rizik izaći na ulicu, tako da nam je u pozorištu još i dobro

Savanović: Izazovi su razni i svakodnevni

Direktor NPRS-a Ljubiša Savanović za "Dnevni avaz": Neradnici su zaštićeni kao bijeli medvjedi

Premijera predstave "Uhvati zeca“ upriličena je u Narodnom pozorištu Sarajevo (NPS), a mlada glumica Ana Marija Tomić utjelovljuje glavnu ulogu Sare, djevojčice koja sazrijeva u mladu ženu, prolazeći kroz put unutar okrutnog patrijarhalnog i mračnog perioda devedesetih godina.&nbsp;Za “Dnevni avaz” govorila je o predstavi te otkrila malo više o svojoj ulozi. <h2>Pukotina bića</h2>- Na tom putu Sara upoznaje najbolju prijateljicu, prvu ljubav, prolazi kroz traumatičan odnos s majkom i prvo seksualno iskustvo koje je lišeno romantizacije. Kroz svoje iskustvo, vidim koliko prijateljstvo može biti lijepa, ali i kompleksna veza. Iako prijateljstva ponekad nose bol, nesporazume, pa i raskide, u njihovoj suštini nalazimo neprocjenjivu vrijednost. Pripremajući se za ovu ulogu, analizirala sam svoje dugogodišnje prijateljstvo, tražeći slične kockice. Ženska prijateljstva su, prema mom mišljenju, najdragocjeniji odnosi u našem životu jer omogućuju da rastemo, da razumijemo sebe kroz drugog, i da ponekad pronađemo u pukotini našeg bića ono što je izgubljeno ili zakopano - kazala je Tomić.Dodala je da se svi možemo poistovjetiti da smo nekoga voljeli i izgubili.- Sjećam se da sam plakala kada sam prvi put pročitala roman "Uhvati zeca“, jer sam se sjetila svoje prijateljice Mersije, koju sam nesebično htjela čuvati samo za sebe, ali smo se ipak morale razdvojiti. Kroz te priče postajemo svjesniji dubokih veza koje imamo s prijateljima, kao i ranjivosti koje dolaze s neizbježnim gubicima - rekla je Tomić.<h2>Male radosti</h2>Istaknula je da se i sama uhvati u potrazi za poentom u životu. - Suludi život, negdje se smije i namjerno mi podmeće nogu, ili pruži ruku. Ukoliko prihvatimo da život ne mora uvijek imati poentu, možemo osloboditi sebe od stalne potrage za smislom i početi više cijeniti trenutke, spontanost i male radosti - kazala je Tomić.<h2>Dobitnica Zlatne značke</h2>Tomić je završila Muzičku akademiju Univerziteta u Sarajevu te je dobitnica Zlatne značke, dok trenutno privodi kraju studij glume na Akademiji scenskih umjetnosti. Pohađanje dva fakulteta, ali i rad na predstavama zahtijevalo je ogromnu posvećenost i organizaciju.- Svakako da je najizazovnije bilo balansirati vrijeme, energiju jer obje akademije zahtijevaju intenzivan rad, što ponekad dovodi do mentalnog i fizičkog iscrpljenja, ali ako si strastven u vezi s onim što studiraš i imaš snažnu unutrašnju motivaciju, uprkos svim izazovima,&nbsp;svako proživljeno iskustvo je zaista ispunjavajuće - poručila je Tomić.

Ženska prijateljstva su najdragocjeniji odnosi. Ranjivost dolazi s neizbježnim gubicima

Ana Marija Tomić o prvoj većoj ulozi: Život mi ili podmeće nogu ili pruža ruku

Pitanje vrednovanja života u Bosni i Hercegovini postaje sve urgentnije, posebno u svjetlu učestalih grešaka ljekara koje se ne smiju ignorirati.&nbsp;Izjave poput „nikad više“ postale su gotovo ritualne, dok se suočavamo s tragičnim ishodima koji su često rezultat sistematskih propusta u zdravstvenom sektoru.Slučaj Džene Gadžun, dvoipogodišnje djevojčice koja je preminula nakon „rutinske“ operacije očnog kapka u stomatološkoj ordinaciji „Dr. Bejtović“, šokirao je javnost.&nbsp;Tokom ove procedure, koja je trebala biti bezopasna, došlo je do ozbiljnih komplikacija, srčanog zastoja i konačnog pada u komu iz koje se nikada nije probudila. Ova tragedija ostavila je neizbrisiv trag u društvu. Rekli smo “da se više nikada ne desi”, a desilo se.Slična sudbina zadesila je Džejlu Drapić, šesnaestogodišnjakinju koja je preminula nakon komplikacija nastalih tokom stomatološke intervencije. Dovedena je u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) u teškom stanju, ali, nažalost, nije preživjela. Ove tragedije nisu izolovani incidenti, one su simptom duboko ukorijenjenih problema u našem zdravstvenom sistemu.Postavljaju se pitanja, ključna - ko snosi odgovornost za ovakve greške, hoće li se optužnice nizati, ali bez stvarne odgovornosti onih koji su zakazali? Ova pitanja ostaju otvorena, ali su odgovori na njih neophodni za prevenciju budućih tragedija. Potrebna su hitna i odlučna rješenja, reforme koje će osigurati da se ovakve tragedije više ne ponavljaju.Svaki izgubljeni život predstavlja ne samo ljudsku tragediju već i gubitak povjerenja u sistem koji bi trebao zaštititi i brinuti se o zdravlju građana.Ovo je trenutak kada se mora stati ukraj neodgovornosti i nesposobnosti. Ne možemo dozvoliti da životi mladih ljudi postanu samo brojke u statistikama.&nbsp;

Hoće li se optužnice nizati, ali bez stvarne odgovornosti onih koji su zakazali

Cijena života u BiH

Niko ne može da se pomiri sa smrću šesnaestogodišnje Džejle Drapić iz Sarajeva, koja je preminula uslijed komplikacija nakon stomatološkog zahvata.Roditelji i porodica neutješni, kao i prijatelji, ali i oni koji je nisu poznavali.Na društvenim mrežama Džejlini prijatelji dijele emotivne objave posvećene njoj, a jedna od takvih, ona od njene drugarice iz razreda tjera suze na oči.Na TikToku je, uz pjesmu Al'dina "I sad me po tebi poznaju", podijelila emotivne trenutke i sjećanja na Džejlu, a njenu objavu prenosimo u cijelosti: - "Ružo moja, kada bih im pričala o tebi, djelovalo bi nestvarno, baš kao što si bila ti… Nestvarno lijepa i stvorena da budeš prvi primjer oličenja ljepote i ljubavi. Uvijek si blistala, Vilo moja, čak i više od bilo koje zvijezde na nebu.Lako si bila najsjajnija u moru istih, vratila si se gore… Sa željom da nam pokažeš koliko je nebo sa tobom sjajnije. I dalje u prolazu čujem tvoj šaljivi kikot na svakom našem uglu, tamo gdje smo nekada zajedno tražile mir. Tvoj lik vidim posvuda, ali ne mogu niti da te dodirnem, niti da te dozovem. Na svakom mjestu gdje si ikada bila ostavila si svoj trag… Nebo si nam obojila svojim plavim očima, u kojima bi se čak i more utopilo.Ostavila nas zaslijepljene sjajem tvog osmijeha, i naprosto se izgubila u svijetu. Nebo je bogatije za još jednu zvijezdu, a zemlja za još jednu najdivniju ružu.Često te sanjam, gledam te dugo, onim skamenjenim pogledom, onako... S divljenjem, koliko si svakog puta sve više i više lijepa. Sve dok tvoj odraz u mojim očima ne zatreperi, dok ogromna rijeka ne stane u samo jednu kap i ne padne prva pratiteljica te najčišće duše, sa najhladnijim tragom koji se lagano spušta obrazom...Tada mi se izgubiš iznenada i vratiš se opet s vremena na vrijeme, kao da mi daješ znak da ne trebam biti zabrinuta i da si na sigurnom. Ni sama mi ne bi vjerovala kada bih ti rekla koliko puta pogledam iza sebe, i ponadam se da ćeš se jednog trena pojaviti... Fališ mi... da ti ispričam koliko je praznine nastanilo duge hodnike škole kojom si nekada, onako bezbrižno i dječasto trčala na čas. Fali mi da dijelimo isti dim cigarete, da se stalno kikotamo na naše interne fore (koje smo uzjedan pogled razumjele samo mi), da jedna drugoj kroz suze ispričamo ono što riječima nismo mogle, i nakon svega da se opet, onako najglasnije nasmijemo jedna drugoj i nastavimo dalje. Fališ mi, Mila moja, za sve što dolazi...Zamolit ću da me vidiš odozgo, i da svaku noć čuješ kroz molitve koliko si mi značila. Dok god živim ja živiš i ti, Ružo moja!Vidimo se uskoro, Mila moja, negdje gdje ćemo obje imati mir koji smo tražile. Volim te, Dželo moja."

Azur Jahić za "Avaz" o filmu koji je koštao "nulu maraka": Nije lako težiti moralnosti

Novosađanin Ivan Salonski za "Dnevni avaz": Balet je sam po sebi bajka

Sara Vojičić, glumica i pjevačica, za "Dnevni Avaz": Zamišljala sam se u svijetu klasične muzike, a onda sam otkrila metal

Nastavljaju se dojave bombama: Protiv 16 osoba podnijeta krivična prijava

Prof. dr. Amina Arnautović za "Avaz": Govorila sam o izazovima prevođenja bezvremenske balade "Hasanaginica"

Glumac Aldin Omerović za "Dnevni avaz": Bez hrabrosti nema velikih stvari

Sudar u Sarajevu: Motociklista povrijeđen i prevezen u bolnicu

Balerina Albina Huskić za "Avaz": Naša karijera je vrlo kratka

Dojave o bombi i ovog jutra na nekoliko lokacija u Sarajevu

Glumac Alen Muratović za "Avaz“ o autorskom radu: Zašto krijemo ljubav?

Kenan Velić: Heroj u teškim trenucima

Bh. reditelj Haris Pašović o premijeri "Oslobođenja Sarajeva": Političari ne žele da živimo u miru

Direktor NPRS-a Ljubiša Savanović za "Dnevni avaz": Neradnici su zaštićeni kao bijeli medvjedi

Ana Marija Tomić o prvoj većoj ulozi: Život mi ili podmeće nogu ili pruža ruku

Cijena života u BiH

Emotivna posveta drugarice Džejle Drapić: Vidim te svuda, ali ne mogu niti da te dodirnem, niti da te dozovem

Azur Jahić za "Avaz" o filmu koji je koštao "nulu maraka": Nije lako težiti moralnosti

Novosađanin Ivan Salonski za "Dnevni avaz": Balet je sam po sebi bajka

Sara Vojičić, glumica i pjevačica, za "Dnevni Avaz": Zamišljala sam se u svijetu klasične muzike, a onda sam otkrila metal

Nastavljaju se dojave bombama: Protiv 16 osoba podnijeta krivična prijava

Prof. dr. Amina Arnautović za "Avaz": Govorila sam o izazovima prevođenja bezvremenske balade "Hasanaginica"

Glumac Aldin Omerović za "Dnevni avaz": Bez hrabrosti nema velikih stvari

Sudar u Sarajevu: Motociklista povrijeđen i prevezen u bolnicu

Balerina Albina Huskić za "Avaz": Naša karijera je vrlo kratka

Dojave o bombi i ovog jutra na nekoliko lokacija u Sarajevu

Glumac Alen Muratović za "Avaz“ o autorskom radu: Zašto krijemo ljubav?

Kenan Velić: Heroj u teškim trenucima

Bh. reditelj Haris Pašović o premijeri "Oslobođenja Sarajeva": Političari ne žele da živimo u miru

Direktor NPRS-a Ljubiša Savanović za "Dnevni avaz": Neradnici su zaštićeni kao bijeli medvjedi

Ana Marija Tomić o prvoj većoj ulozi: Život mi ili podmeće nogu ili pruža ruku

Cijena života u BiH

Emotivna posveta drugarice Džejle Drapić: Vidim te svuda, ali ne mogu niti da te dodirnem, niti da te dozovem