Legendarni komandant, heroj Sarajeva i Bosne i Hercegovine Dragan Vikić za „Dnevni avaz“ govorio je povodom 1. marta – Dana nezavisnosti BiH. Čovjek koji je stao na bedeme Sarajeva i sa svojim „vikićevcima“, odnosno Specijalnom jedinicom MUP-a BiH, branio i odbranio glavni grad BiH, a samim tim i državu od agresije koja je počela odmah nakon referenduma za nezavisnost.<h2>Bitan dan</h2>- Mogu kazati, iako to svako zna, koliko je bitan taj Dan nezavisnosti i kako je, ustvari, postignut. Prema mom mišljenju, možda malo i sa zakašnjenjem. Puno prije su se odvojili i Slovenija i Hrvatska, a sreća naša pa je, eto, na koncu to urađeno, i to na referendumu 1. marta, jer je faktički odmah poslije toga taj rat i krenuo. A možda su mogli i zakasniti s tim, pojedini su čekali. Ne znam ni šta su čekali da nakon toliko godina obnovimo tu našu neovisnost – istakao je Vikić.Naglasio je da i on, kao i mnogi njegovi sugrađani, nosi pečat svega onoga što je doživio u Sarajevu, a posebno taj značajni datum.- Još ako znamo, a znamo, da je jedan dio ljudi, neću kazati cijeli, ali veliki dio srpskog naroda preko Srpske demokratske stranke nastojao da blokira refrendum, i jeste ga blokirao gdje god je mogao i na razne načine pritiskao svoje ljude da ne idu na taj referendum. Ali, eto, hvala Bogu, 63,7 posto građana je izašlo, a njih 99,7 posto je bilo za neovisnost. Ti ljudi su izašli i rekli da hoće svoju državu, da hoće svoju nezavisnost, da hoće svoju slobodu, a ne opet da budu u nečijim tuđim raljama, u nečijim tuđim okvirima, kao što se nekada godinama i bivalo – naglasio je ratni komandant Vikić.Upečatljivo mu je, kaže, da su neposredno poslije referenduma na mnogim mjestima, kako u gradu, tako i po BiH, blokade krenule.<h2>Rastjerati šljam</h2>- Sjećam se kad se narod okupio, pa krenuo ulicama grada Sarajeva da skloni te ljude s kapuljačama, maskama, bradama. Nažalost, mislim da se tada policija nije iskazala. Nije policija kao policija sama bila odgovorna, za to su odgovorni rukovodioci koji su trebali dati da se taj šljam rastjera. I mogao se jednostavno rastjerati. Ali eto, bilo je šta je bilo, možemo se samo sjećati toga – kazao je Vikić za „Avaz“.Na naše pitanje plaši li se mogućnosti ponavljanja nečega sličnoga kao 1992., odgovorio je:- Ne plašim se ničega. Bit će što će biti, niko od nas nije one pameti iz 1992. ni onog iskustva. Svi smo svašta prošli, znamo, ali nadam se da se nećemo dovesti u situaciju sličnu 1992.<h2>"Zaustavimo ovo zlo"</h2>„Ja sam Dragan Vikić, komandant Specijalne jedinice MUP-a BiH. Ja nisam došao ovdje samoinicijativno. Ja sam došao na zahtjev vas, na veliki broj telefonskih poziva. Ja vas, drage Sarajlije, molim, preklinjem vas, jedina je snaga u narodima naše Bosne i Hercegovine, i Srbima, i Muslimanima, i Hrvatima, da zaustavimo ovo zlo, da ne dozvolimo da se desi ono što se desilo u Hrvatskoj...“Ovim riječima obratio se Dragan Vikić pred narodom i TV kamerama u Skupštini BiH 5. aprila 1992. godine, kada je pozvao sve građane da se odupru Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA) i srpskim paravojnim formacijama nakon održanog referenduma o nezavisnosti BiH.

Ne znam ni šta se čekalo da nakon toliko godina obnovimo tu našu neovisnost. Bilo je šta je bilo, možemo se samo sjećati toga

Legendarni komandant Dragan Vikić za "Avaz": Ne plašim se ničega, građani su htjeli svoju nezavisnost

Brojne delegacije na više lokacija u Sarajevu polaganjem cvijeća obilježavaju Dan nezavisnosti BiH.Ispred Vječne vatre zabilježen je jedan skandal kada je grupa građana došla s transparentima i tražila pravdu za poplavljena područja."Kako izgleda Dan nezavisnosti u poplavljenim područjima", "Pravda pod kamenjem" neki su od transparenata koje su donijeli ispred Vječne vatre dok su delegacije polagale polagale cvijeće.Iako se to može smatrati jednim vidom građanskog demokratskog bunta, koji ni na koji način nije ugrožavao samu manifestaciju, pripadnici MUP-a KS su legitimisali te osobe.

"Kako izgleda Dan nezavisnosti u poplavljenim područjima", "Pravda pod kamenjem" neki su od transparenata 

Dok su delegacije polagale cvijeće, građani tražili pravdu za poplavljena područja, policija ih legitimisala

Članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić, te brojne delegacije svih nivoa vlasti danas su učenjem Fatihe, minutom šutnje i polaganjem cvijeća odale počast onima koji su svoje živote dali za nezavisnu i suverenu državu BiH i na taj način obilježile Dan nezavisnosti BiH na Šehidskom mezarju Kovači.&nbsp;Delegacije će danas položiti cvijeće i na spomen-obilježju ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992-1995. i na spomen-obilježju ubijenim policajcima u Velikom parku i spomen-park "Vraca".

Bosna i Hercegovina danas obilježava 33 godine od kada su građani gotovo dvotrećinskom većinom na referendumu odlučili da žele živjeti u nezavisnoj državi.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na YouTube kanal Avaz TV.</a>

Delegacije će danas položiti cvijeće i na spomen-obilježju ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992-1995. 

Delegacije na Kovačima položile cvijeće i obilježile Dan nezavisnosti BiH

Kako tradicija nalaže, u Sarajevu je pucnjem topa sa Žute tabije obilježen početak najsvetijeg mjeseca muslimana - ramazana.

Uprkos kiši mnoštvo ljudi je došlo za Žutu tabiju, a oni najmlađi su u rukama nosili balone.Sa zalaskom sunca večeras počinje mjesec ramazana, najvažniji u životu muslimana.Večeras se klanja i prvi teravih-namaz, dok će sutra biti prvi dan posta.

Ramazan je najodabraniji mjesec u islamu, a prema vjerovanju, sva dobra djela učinjena u njemu, višestruko se množe. Ovo je mjesec u kojem se nalazi i najsvetija noć – Lejletu-l-kadr, u kojoj je počela objava Kur'ana, ali i mjesec na čiji se 17. dan odvila bitka na Bedru, jedna od najvažnijih bitaka u historiji islama.Redakcija "Dnevnog avaza" svim muslimanima želi da predstojeće mubarek dane provedu u dobrom zdravlju, duševnom miru i blagostanju, zajedno sa svojim porodicama.<a href="https://www.youtube.com/channel/UCaRTo-H6Q9QZVKu9tDi-0WQ/">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal AVAZ TV.</a>

Večeras se klanja i prvi teravih-namaz, dok će sutra biti prvi dan posta

Pucnjem iz topa sa sarajevske Žute tabije: Stigao najdraži gost, počeo ramazan

Ime i prezime: Adnan Hasković.Datum i mjesto rođenja: 23. decembar 1984., Sarajevo.Šta prvo uradite kad se probudite: Zahvalim se Bogu na svemu.Da niste to što jeste, čime biste se bavili: Vjerovatno bih bio istražitelj u nekoj sigurnosnoj agenciji, rješavao nerazriješene slučajeve.Šta Vam je bio prvi posao u životu: Prodavac u minimarketu, koji su roditelji posjedovali, nisam bio plaćen. Kasnije sam radio na gradilištu, i za to sam bio plaćen.Kada biste samo jednu stvar mogli ponijeti na pusti otok, šta bi to bilo: Svetu knjigu Ku'ran.Najdraža pjesma: "Bila je lijepa“, bh. grupe "Macbeth“.Šta gledate na televiziji: Igrani i dokumentarni program.Šta Vas nervira: Nerviram samog sebe najviše u trenucima kad ne mogu da se izborim sa samim sobom.Najdraži grad: Istanbul.Najbolji poklon koji ste dobili: Moja porodica.Čega se plašite: Plašim se da ne iznevjerim Stvoritelja.S kim najradije pijete kafu: S dragim prijateljima i porodicom.Omiljena društvena mreža: Nisam učestali korisnik društvenih mreža, ali, ako bih birao, onda je to Facebook, "old school“.Najdraža boja: Crna.Ko Vam je uzor: Svaki plemenit čovjek, koji više želi dobro drugome prije nego sebi.Najdraži pisac: Lav Nikolajevič Tolstoj.Da imate mogućnost, šta biste uradili da poboljšate stanje u svijetu: Utjecao bih na ljude da vrate povjerenje jedni u druge, da se zavole, a ne da zaziru jedni od drugih, da se doživljavaju kao neprijatelji i čine zlo jedni drugima.Omiljeni muzičar ili bend: Hamza Ražnatović, grupa "Macbeth“.Posljednja knjiga koju ste pročitali: "Put, a ne usput", Sulejmana Bugarija.Tim za koji navijate: Ni za jedan, odavno sam prestao pratiti fudbal, izgubilo je davno suštinu i čar.Omiljena narodna izreka: Ne čini drugome ono što ne želiš sebi.Koje pitanje najviše mrzite: Da li više volite pozorište ili film?Omiljeni lik iz knjige, filma ili serije: Vilijam Valas (William Wallace), kojeg tumači glumac Mel Gibson u filmu "Hrabro srce“.Koju zemlju biste voljeli posjetiti: Palestinu, i njen grad Jerusalem.

Nerviram samog sebe najviše u trenucima kad ne mogu da se izborim sa samim sobom

Hasković: Porodica mi je najbolji poklon 

Glumac Adnan Hasković: Plašim se da ne iznevjerim Stvoritelja

Za razliku od prošle godine, kada je vrlo rano bilo jasno da će "Oppenheimer“ biti apsolutni pobjednik na prestižnoj ceremoniji dodjele Oskara, ova godina je jedna od najnapetijih. Dodjela će biti održana u Los Anđelesu, 3. marta prema našem vremenu, oko sat iza ponoći.<h2>Veliki skandal</h2>"Emilia Perez“, francuski mjuzikl na španskom o narkobosu koji promijeni spol predvodi ovu godinu s 13 nominacija, ali se našao u velikom skandalu nakon što je otkriveno da je glavna glumica Karla Sofia Gaskon (Gascon) na mreži X pisala brojne seksističke, homofobne i rasističke komentare. U tome nije pomogao ni reditelj Žak Audiard (Jacques) koji je španski proglasio jezikom siromašnih i zaostalih.Zbog toga mnogi smatraju da su šanse "Emilije Perez“ u tzv. "above the line“ kategorijama (film, režija, scenarij i gluma) gotovo nepostojeće, osim Zoe Saldane u kategoriji najbolje sporedne glumice, koja je idalje favoritkinja. Najveća konkurencija za najbolju sporednu glumicu joj je Arijana Grande (Ariana). Slavna pjevačica oduševila je u svom glumačkom debiju u mjuziklu "Wicked“ kao Glinda.Kada je riječ o kategoriji najboljeg sporednog glumca, Kieran Kulkin (Culkin, „A Real Pain“) jedan je od najvećih favorita sezone nagrada.

Adrien Brodi (Brody) od početka je favorit za Oskara u kategoriji najboljeg glavnog glumca, za svoju ulogu u troiposatnom epskom filmu „The Brutalist“ u kojem glumi arhitektu koji se, nakon što je preživio Holokaust, seli u SAD. I Timoti Čalamet (Timothee Chalamet) za ulogu Boba Dilana (Dylan) u filmu „A Complete Unkown“ dobiva odlične kritike i kritičara i publike.Za najbolju glumicu kao glavna favoritkinja progurala se Demi Mur (Moore), koja je u 61. godini doživjela veliki povratak ulogom u satiričnom hororu „The Substance“ za koji je osvojila svoj prvi Zlatni globus te je prvi put u karijeri nominirana za Oskar. Ipak, Brazilka Fernanda Tores (Torres, 59, „I’m Still There“) i Miki Medison (Mikey Madison, 20, „Anora“) najveće su joj konkurentkinje. Za Medison u prilog ide to što se film „Anora“, koji ona svojom izvedbom „nosi“, promeće u favorita za najbolji film.<h2>Moguća iznenađenja</h2>Dva najveća favorita svakako su "The Brutalist“ i "Anora“, čiju režiju, scenarij, produkciju i montažu potpisuje Šon Bejker (Sean Baker), koji ima priliku osvojiti četiri Oskara iste večeri, što je u historiji uspjelo samo Valt Dizniju (Waltu Disneyju).

Važno je podsjetiti da je kategorija najboljeg filma jedina koja se bira principom rangiranog izbora – dok u ostalim kategorijama glasači glasaju za svog favorita, ovdje svih 10 nominiranih „boduju“ od 1. do 10. mjesta.&nbsp;Zbog toga je moguće da film koji većini nije na prvom mjestu osvoji najviše bodova te na kraju i nagradu, dok filmovi koji su izazvali podijeljene reakcije pa su mnogima prvi, ali mnogima i posljednji, završe bez pobjede. Zbog toga su iznenađenja moguća!<h2>Hrvatski kandidat</h2>Hrvatski film "Čovjek koji nije mogao šutjeti“ reditelja Nebojše Slijepčevića nominiran je u kategoriji najboljeg kratkometražnog filma te se predviđa da će ekipa osvojiti prestižnog Oskara. Glavni glumac je Goran Bogdan.<h2>Predviđanja SAG-a</h2>Nagrade koje dodjeljuju sindikati općenito su najbolji prediktori - tako da se s posebnim očekivanjem čeka dodjela nagrada SAG-a, sindikata glumaca. Naime, Akademija i njeno glasačko tijelo se sastoji od profesionalaca - producenata, reditelja, glumaca itd, a ne od kritičara koji dodjeljuju nagrade poput Zlatnih globusa.

"The Brutalist“ i "Anora“ najizgledniji u kategoriji najboljeg filma

Dodjela nagrada 3. marta: Ko su favoriti za prestižnog Oskara

Ime i prezime: Šejla Zonić.Datum i mjesto rođenja: 14. januar 1994. Biedenkopf, Njemačka.Šta prvo uradite kad se probudite: Protegnem se.Da niste to što jeste, čime biste se bavili: Bila bih astronaut.Šta Vam je bio prvi posao u životu: Rad u internet-klubu.Kada biste samo jednu stvar mogli ponijeti na pusti otok, šta bi to bilo: Ponijela bih, ukoliko postoji, priručnik "Kako se izvući s pustog otoka“.Najdraža pjesma: Ne mogu se odlučiti.Šta gledate na televiziji: Ne gledam televiziju.Šta Vas nervira: Manipulacija i uloga žrtve.Najdraži grad: Dubai.Najbolji poklon koji ste dobili: Nematerijalni - vrijeme i podrška, materijalni – putovanje.Čega se plašite: Nemoći i starosti.S kim najradije pijete kafu: Sa sobom i s roditeljima. Armin ne pije kafu.Omiljena društvena mreža: Instagram.Najdraža boja: Sve boje koje mi lijepo pristaju.Ko Vam je uzor: Svako ko je dosljedan i vjeran svojim pozitivnim načelima.Najdraži pisac: Mnogo ih je.Da imate mogućnost, šta biste uradili da poboljšate stanje u svijetu: Navela bih ljude da se bave sobom.Omiljeni muzičar ili bend: "Toto“ i "Coldplay“.Posljednja knjiga koju ste pročitali: "Užitak sebičnosti“ od Mišela Elmana (Michelle).Tim za koji navijate: Nema ga.Omiljena narodna izreka: "Siromaštvo je željno mnogo čega; ali pohlepa, svega.“Koje pitanje najviše mrzite: Neobavezna pitanja poput: “Šta ima?”Omiljeni lik iz knjige, filma ili serije: Nemam ga.Koju zemlju biste voljeli posjetiti: Portugal i Brazil.

Navela bih ljude da se bave sobom

Pjevačica Šejla Zonić: Nervira me manipulacija

Aleksandar Hršum, jedna od najprepoznatljivijih TV ličnosti u našoj zemlji, već izvjestan period u tandemu s Aminom Hodžić vodi Dnevnik na Novoj BH. Njih dvoje čine idealan voditeljski par, a za „Avaz“ su pričali o izazovima novinarskog posla, svom prijateljstvu i udijelili savjete mladima koji bi se voljeli okušati u ovom poslu.<h2>Na strani običnih ljudi</h2>Šta prvo uradite kada se probudite?- Jutro je za mene poseban dio dana, tako da se radujem jutru i miru koji donosi. Volim jutra u prirodi i na moru, imaju mi poseban potpis na duši. Prvo što uradim zahvalim se za još jedan dan života - još jedan novi početak, napravim čaj i krenem dalje kroz cirkus zvani život – kazao je Hršum.- Jutra su mi omiljeni dio dana, volim kada su ispunjena pozitivnom energijom, zahvalnošću i osmijehom. Jutarnju rutinu počinjem obavaljajući ličnu higijenu. Slijedi nekoliko jutarnjih vježbica, svjež zrak i zdravi obrok. Zatim pregled obaveza za taj dan – dodala je Hodžić.Zašto ste izabrali novinarstvo?- Novinarstvo je izabralo mene, prije nešto više od trideset godina. Jednostavno je tako trebalo da se desi. Izgleda da je Univerzum tako složio kockice u mom zemaljskom životu. Prošao sam više etapa novinarskog života u ovih 30 godina, duga je to priča, ali sam srećan što je baš tako. Biti novinar za mene znači biti na strani običnih ljudi, jer baš takvi ljudi su mi davali ogromnu podršku kroz sve ove moje godine profesionalnog angažmana. Osim toga, biti novinar, znači biti odgovoran – opisao je Hršum.- Ne mislim da sam mogla birati, vjerujem da je tako trebalo biti. Život me odveo u tom smjeru, i zahvalna sam na tome – objasnila je Hodžić.S kojim izazovima se susrećete kao javne ličnosti?- Javnost je ta koja tebe definiše u javnom prostoru, i zato taj posao trebaš raditi krajnje profesionalno i korektno. Život je izazov, zar ne? Kada te publika prepozna kao profesionalca u bilo kojem javnom poslu, onda su izazovi sastavni dio tog posla. Imao sam sreću da sam nagrađen od TV publike poštovanjem i zato sam im najviše zahvalan – naveo je Hršum.- Ne osjećam se kao “javna ličnost” ni na koji način, iako radim posao koji jeste javan. Prednost ovog posla jeste ta što je javan s tim da je posebna tema odgovornost za svaku javno izgovorenu riječ. U svakom drugom segmentu se osjećam kao i svi građani ove zemlje – kazala je Hodžić.Koliko Vam je novinarski, odnosno voditeljski posao promijenio živote?- Iskreno, ja vam se cijeli život bavim televizijom, pa i ne znam kako bi to izgledalo drugačije. S pedeset godina života, u stopu me prati televizija. Televizija se stalno mijenja, što je razumljivo, i svaki dan trebaš biti spreman da učiš o svome poslu. Voditeljski posao od vas traži odgovornost, pripremu, i baš to stalno učenje i jeste smisao. Gledaoci odmah reaguju ako ne poštujete navedene segmente. Moj život je televizija – ispričao je Hršum.- U svakom slučaju otvorio mi je oči na mnoge probleme, dao snagu i hrabrost da se uhvatim u koštac i pokušam naći rješenja. Ovaj posao nudi širok spektar upoznavanja raznih oblasti, ljudi, životnih priča, kolega, odnosa, stručnjaka, problema koje treba rješavati, ukratko, mnogo toga. Moj život se nije promijenio, ali jeste možda pogled na građanski život – navodi Hodžić.Kako balansirate privatni i poslovni život?- Balans je smisao života. Teško postižemo staviti sve ono što nam se dešava u prostor koji je balansiran, ali stalni rad na sebi isključivo, daje nam balans. Kroz godine profesionalnog rada učim da balansiram upravo privatni i poslovni život. I želim da budem iskren, sa zrelošću koju sada imam shvatam da ta granica treba da bude postavljena. Posao je mjesto gdje trebate težiti biti profesionalac, a privatni život je na drugoj strani, gdje razmišljate o svim onim drugim sferema koje nisu posao. Vjerujte u sebe, učite svaki dan i balans pokaže svoje “lice” – objasnio je Hršum.- Vrlo jednostavno, potpuno mi je odvojen privatni od poslovnog života. I ni na koji način ih ne miješam, osim ako nađem neku inspiraciju za priču, i doživim ili saznam za određene probleme koji vrijede tematiziranja u informativnom programu. A to se, nažalost, često dešava – kazala je Hodžić.<h2>Humana profesija</h2>Kako rješavate nesuglasice, razmirice između sebe ili ste već toliko navikli jedno na drugo da isto i razmišljate?- Amina je, prije svega, veliki profesionalac, a ja isključivo tražim profesionalni način u poslu. Imali smo sreću da kroz posao postanemo prijatelji, što je nagrada i zbog čega sam srećan. S izuzetnom lakoćom radimo definisane zadatke i nesuglasica nije bilo, jer znamo koliko je naš zadatak u procesu proizvodnje važan. Amina je privatno biće s dušom koja prija i lijepo ju je imati za prijatelja – opisao je Hršum.- Raditi s Aleksandrom je vrlo jednostavno, a nesuglasica nikada nismo imali. Meni je zadovoljstvo i čast raditi s njim, a prijateljstvo koje smo izgradili je velika blagodat – istaknula je Hodžić.Šta biste promijenili u svom poslu da možete?- Sve je u procesu stalnog mijenjanja, a posebno sada u vremenu kojem svi živimo. Treba naučiti prihvatati sve što se mijenja i oblikovati to kako je najbolje za vas. Televizija je danas u stalnoj borbi s tehnološkim novitetima i vrlo je izazovno biti dio tog procesa. Lično sam zadovoljan što radim na televiziji 21. vijeka, modernoj i profesionalnoj – istaknuo je Hršum.- Novinarstvo poprima nove oblike, sadržaje, forme, alate. Svakako da treba biti u skladu s modernim vremenom, ali je, nažalost, vidljivo iščezavanje “istraživačkog novinarstva”. S druge strane, vrlo važno je zaštititi našu profesiju, te svaki napad na novinare tretirati kao napad na službeno lice. Nažalost, mnoge kolege su ovo iskusile, kako verbalno, tako i fizički – objasnila je Hodžić.Danas je, u jednu ruku, nezahvalno ući u svijet novinarstva. Šta biste poručili mladim kolegama koji će tek zakoračiti u taj svijet ili imaju želju da naprave taj korak?- Svako od nas ima svoje izbore i odluke. Vjerovati u ono što radiš, stalno učiti i graditi profesionalnost u sebi je osnov. Ako vam je želja da postanete dobar TV prezenter, onda stalno čitajte, vježbajta svoj izgovor, pravilno dišite... Učite da budete dio tima, jer jedino ako ste dio tima, onda ste na vrhu – poručio je Hršum.- Prvenstveno da budu spremni na svakodnevni rad, kako na sebi, tako i u redakciji. Da nemaju naivno mišljenje o ovoj profesiji, na način da je lahko i da je krajnja informacija koju dobiju, vijest, članak ili prilog, rezultat rada od nekoliko minuta. Ova profesija podrazumijeva mnogo više. Ali isto tako je vrlo humana profesija, koja nudi razne mogućnosti, od insistiranja na odgovornosti vlasti i transparentnosti, isključivog rada u interesu javnosti, borbe za pravednije i bolje društvo, do pomoći ljudima. Ovo je poziv koji se živi 24 sata - zaključila je Hodžić.<h2>Nepredviđene situacije</h2>Sigurno ste imali gafova u programu. Možete li podijeliti s nama ono što Vam je ostalo kao najupečatljivije/najsmješnije?- Kao i svaki posao, i ovaj naš ima situacije koje nekada nisu u stanju da kontrolišeš. Televizija je brza forma, i nekada je koncentracija ta koja nije na tvojoj strani. Pad koncentracije je u našem poslu izuzetno vidljiv, pa mi se dešavalo da u takvim situacijama nastaju neki mali gafovi koji su simpatični i sastavni dio posla. Sada zaboravljam naočare za čitanje, a već sam u studiju. Onda imam divne kolege koje isprave moju grešku i donesu mi iz redakcije zaboravljene naočare – našalio se Hršum.- Radimo zajedno skoro šest godina. Bilo je mnogo anegdota, smiješnih i nepredviđenih situacija, koje gledatelji u finalu rijetko primijete. Živi program je takav, ali je bitno da smo u svakoj situaciji ostali dosljedni i profesionalni – prisjetila se Hodžić.

Amina je privatno biće s dušom koja prija i lijepo ju je imati za prijatelja. Raditi s Aleksandrom je vrlo jednostavno

Amina Hodžić i Aleksandar Hršum za "Avaz" govore o izazovima i balansu u novinarstvu: Vrlo važno je zaštititi našu profesiju

Šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Luiđi Soreka (Luigi Soreca) govorio je za „Dnevni avaz“&nbsp;o evropskom putu naše zemlje. Tačnije o zastoju koji je posrijedi, ali i brojnim drugim temama. U razgovoru za naš list, šef Delegacije EU u BiH dotakao se i vladavine prava.Gospodine Soreca, već ste neko vrijeme u Bosni i Hercegovini. Kako ocjenjujete trenutnu političku situaciju, koja je, u najmanju ruku, nepovoljna za građane?- Bosna i Hercegovina se, nažalost, ponovo našla usred političke krize suprotne interesima građana ove zemlje. Postoje realne šanse da se uskoro otvore pristupni pregovori s Bosnom i Hercegovinom, ali i Bosna i Hercegovina mora ispuniti određene ostvarive uslove da bi do toga došlo. Ispunjavanje neophodnih koraka za otvaranje pristupnih pregovora je izrazito izazovno u okolnostima trenutne političke krize.<h2>Politički konsenzus</h2>Naravno, razumljivo je da u pluralističkoj zemlji poput Bosne i Hercegovine iznalaženje političkog konsenzusa za važne odluke zahtijeva više vremena. Međutim, čini se da duboko nepovjerenje među političkim akterima, kao i mentalitet nulte sume prema kojem je moj dobitak isključivo gubitak druge strane, otežava produktivan dijalog i usaglašavanje dobitnih rješenja za sve strane. Drugim riječima, politički sistem, osmišljen da uvaži doprinos većeg broja aktera i osigura uravnoteženu zastupljenost, prečesto je blokiran i u nemogućnosti da donosi odluke u interesu građana. Standardi neophodni za ulazak u Evropsku uniju su visoki i ti visoki standardi štite interese građana. Bosna i Hercegovina će morati ispuniti ove standarde i dužnost je političkih aktera da rade zajednički na postizanju napretka za zemlju. Ipak, smatram pozitivnim znakom da je, uprkos trenutnom političkom zastoju, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine nedavno usvojila Zakon o graničnoj kontroli i Zakon o zaštiti ličnih podataka. Politički akteri isto tako daju naslutiti da bi u narednim sedmicama moglo biti moguće preduzeti preostale korake neophodne za formalno otvaranje pristupnih pregovora, kao što je usvajanje Zakona o sudovima i Zakona o VSTV-u BiH, te imenovanje glavnog pregovarača i pregovaračkog tima. Napredak je svakako moguć kada postoji politička volja. Otprilike u ovo doba prošle godine, u Bosni i Hercegovini je vladala konstruktivna politička dinamika, koja je omogućila usvajanje ključnih zakona, što je posljedično dovelo do zelenog svjetla Evropskog vijeća za otvaranje pristupnih pregovora, kao značajne prekretnice na evropskom putu. Nadamo se da će isti konstruktivni duh ponovo prevladati.Svjesni smo blokada i kašnjenja u donošenju važnih zakona, uključujući i onih neophodnih za napredak ka EU. Nedavno su usvojena još dva, ali da li je to dovoljno? Da li kao predstavnik EU pratite da li se oni provode i ne ostaju samo mrtvo slovo na papiru?- Podrazumijeva se da zakone treba provoditi, a ne samo usvojiti. Istina je da je glavna slabost vladavine prava u Bosni i Hercegovini nedovoljna provedba važećih propisa, naprimjer u oblasti sprečavanja i suzbijanja korupcije. EU kontinuirano i pomno prati stanje usklađenosti Bosne i Hercegovine s EU zakonodavstvom i standardima, uključujući i stanje provedbe zakona. Svake godine Evropska komisija sačinjava izvještaj za Bosnu i Hercegovinu, s iscrpnom analizom stanja u zemlji po više različitih oblasti. Cijeli je niz zakona usvojenih u kontekstu evropskog puta za koje bismo svakako željeli da se snažnije implementiraju. Jedan primjer je sistem provjere imovine i interesa nosilaca pravosudnih funkcija, uspostavljen izmjenama Zakona o VSTV-u BiH u septembru 2023. godine. Ovaj sistem provjera je neprocjenjiv alat u borbi protiv korupcije koji omogućava transparentnost i provjeru imovinskog stanja sudija i tužilaca. Od izuzetne je važnosti da svi relevantni akteri, prije svega Visoko sudsko i tužilačko vijeće, usmjere napore na efektivnu primjenu novog sistema. Naime, potencijalni uspjeh bilo kojeg antikorupcijskog alata često se može cijeniti temeljem izostanka volje za njegovu primjenu. Za EU, kao i za građane Bosne i Hercegovine, bitno je da ovaj sistem što prije profunkcioniše. O toj temi ću uskoro razgovarati s novoimenovanim predsjedništvom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. Neprovođenje usvojenih zakona neminovno će ometati napredak na evropskom putu u budućnosti, međutim, za formalno otvaranje pristupnih pregovora fokusiramo se na korake kao što su usvajanje Zakona o sudovima, Zakona o VSTV-u BiH i imenovanje glavnog pregovarača i pregovaračkog tima. U pristupnim pregovorima postoje brojne prekretnice i nema sumnje da će se provedba zakona na evropskom putu kontinuirano pratiti i ocjenjivati.<h2>Šta misli Brisel</h2>Nedavno ste boravili u Briselu – možete li nam dati uvid u to šta ljudi u Briselu misle o Bosni i Hercegovini i njenom evropskom putu?- Nedavno sam prisustvovao godišnjoj konferenciji ambasadora u Briselu, uz učešće svih ambasadora EU iz cijelog svijeta. Okupljenima se obratilo najviše rukovodstvo EU, uključujući predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lejen (von der Leyen), predsjednika Evropskog vijeća Antonija Kostu (Antonio Costa), visoku predstavnicu/potpredsjednicu Kaju Kalas (Kallas), predsjednicu Evropskog parlamenta Robertu Metsola i komesarku za proširenje Martu Kos. Iz svih obraćanja, kao i diskusija tokom cijele sedmice, bilo je jasno da je proširenje jedan od glavnih EU prioriteta. Proširenje je, naime, geostrateška nužnost za zaštitu vrijednosti, sigurnosti i prosperiteta cijelog našeg kontinenta. Kada je u pitanju konkretno Bosna i Hercegovina, vrata su otvorena za njenu budućnost u Evropskoj uniji. Ipak, iz razgovora je bilo jasno da neće biti geopolitičkih popuštanja kada je riječ o uslovima za članstvo. Sigurno će i dalje biti razumijevanja za Bosnu i Hercegovinu i njene specifičnosti, posebno za izazove koji proističu iz nasljeđa rata. Moto EU je „jedinstveni u različitosti“, a mi itekako poštujemo različite institucionalne okvire i kulture. Ali Bosna i Hercegovina treba pokazati da su njene institucije funkcionalne i da zemlja može provesti neophodne reforme. Bosna i Hercegovina može računati na našu punu opredijeljenost i angažman u pružanju podrške zemlji da ostvari napredak.Ponekad se čini da očekujemo da se stvari „previde“. Da li je to moguće i zašto ili zašto ne?- Proširenje EU će uvijek ostati proces temeljen na zaslugama. Svakako, Bosna i Hercegovina ima puno prijatelja unutar Evropske unije i uvijek postoje snažni zagovornici da EU učini što je više moguće da pomogne zemlji. Mislim da je EU više puta pokazala da je odan prijatelj građanima Bosne i Hercegovine. Neki od primjera su naše djelovanje nakon poplava u oktobru prošle godine i 2014. godine ili tokom pandemije Covida, te kroz Paket energetske podrške iz 2023. godine, koji je obezbijedio novčana sredstva za najugroženije građane zemlje, kao i podršku za prelazak u čistiju budućnost. EU i njene države članice su u velikoj mjeri najznačajniji trgovinski partneri i pružaoci finansijske pomoći. Ostajemo dobri prijatelji i partneri. Međutim, ne možemo spuštati naše standarde. To nije u našem interesu, ali nije ni u interesu Bosne i Hercegovine. Privlačnost članstva u EU za građane ove zemlje su rezultati poput jačanja demokratskih institucija, snažnije djelovanje protiv korupcije, manje zagađenje zraka, veće investicije, bolja radna mjesta, itd. To je istinski jedan od razloga zašto se toliko ljudi iz Bosne i Hercegovine odlučuje preseliti u EU. Spuštanje ovih standarda učinilo bi EU manje atraktivnim mjestom. Želimo da cijeli kontinent ima iste visoke standarde, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.<h2>Najviše koristi</h2>Šta biste poručili političarima ove zemlje, a šta građanima?- Obraćajući se prvenstveno građanima, rekao bih da oni jesu i moraju biti u središtu svega. Reforme i napredak o kojima govorimo nisu samo zadaća koju treba odraditi, već znače stvarne, značajne promjene od kojih će građani imati najviše koristi. Građani jednako tako treba da znaju da mogu i treba da budu aktivni učesnici u ovom procesu, da je njihov glas bitan i da će, zapravo, biti od suštinskog značaja za oblikovanje budućnosti zemlje. Promjena se neće dogoditi preko noći, ali svaki korak naprijed je bitan. Budite uključeni u političke procese, pozivajte svoje lidere na odgovornost i nastavite da zahtijevate reforme koje će poboljšati vaš svakodnevni život. Evropski put BiH nije samo politički cilj, već i prilika za prosperitet, stabilnost, te prava i slobode koje dolaze s evropskim integracijama. S tim na umu, pozivam političke aktere da daju prednost dobrobiti građana i rade na postizanju koraka ka članstvu u EU kojem teži većina građana, kroz konkretne akcije, inicijative, dijalog i usaglašeni obostrano koristan kompromis. Uprkos često izazovnoj političkoj situaciji u BiH, postoje mogućnosti za značajan napredak. Ovo nije vrijeme za blokade i odgađanja, već trenutak za zajednički rad na ishodima koji svima idu u prilog. Ljudi ove zemlje imaju niz profesionalnih i ličnih veza s EU – mi smo susjedi i prijatelji. Vrijeme je da politički akteri djeluju u pravcu osiguranja boljih javnih usluga, boljih uslova za zapošljavanje, boljeg životnog standarda i stabilnijeg, manje neprijateljskog političkog okruženja. Uz političku volju, to je moguće, a mi smo tu da pomognemo ovom procesu.<h2>Pristupanje Evropskoj uniji</h2>Šta je najbolja garancija prosperiteta i stabilnosti za BiH?- Konstruktivan duh zahtijeva da se politički akteri suzdrže od retorike i djelovanja, koji izazivaju tenzije i produbljuju nepovjerenje. U zemlji kao što je Bosna i Hercegovina, izašloj iz rata koji još živi u sjećanjima ljudi, a od kojih mnogi i dalje žive s dubokim traumama, politički akteri imaju odgovornost da djeluju na način koji će pomoći ljudima da krenu naprijed umjesto da ostaju zarobljeni u prošlosti. Odstupanje od temeljnih sloboda također ometa napredak Bosne i Hercegovine na njenom evropskom putu. Jasno smo stavili do znanja rukovodstvu Republike Srpske da je ponovno upućivanje nacrta zakona koji targetira civilno društvo kao tzv. strane agente direktno u suprotnosti s obavezama BiH prema EU i uslovima iz njenog kandidatskog članstva. Takav zakon bi bio štetan za sve građane, uključujući i one u Republici Srpskoj, te protivan temeljnim EU principima. U svom Izvještaju o BiH za 2024. godinu, Evropska komisija je izričito upozorila da bi usvajanje ovog zakona negativno utjecalo na demokratske vrijednosti i temeljne slobode te predstavljalo korak unazad. Domaći politički akteri imaju historijsku priliku da poduzmu korake koji će vidno poboljšati živote građana, što uključuje i otvaranje pristupnih pregovora i Plan rasta, a koji bi mogao donijeti do milijardu eura investicija EU u zemlji, pod uslovom da nadležni u zemlji finaliziraju Reformsku agendu koju odobri Evropska komisija te provedu dogovorene reforme. Nadam se da će politički akteri iskoristiti ponuđenu priliku. Pristupanje EU i dalje je najbolja garancija prosperiteta i stabilnosti za Bosnu i Hercegovinu.&nbsp;

Otprilike u ovo doba prošle godine, u Bosni i Hercegovini je vladala konstruktivna politička dinamika

Soreka: Za EU, kao i za građane Bosne i Hercegovine, bitno je da ovaj sistem što prije profunkcioniše

Luiđi Soreka, šef Delegacije EU u BiH, za "Avaz": BiH je, nažalost, opet u političkoj krizi

Ime i prezime: Azra Abdagić.Datum i mjesto rođenja: 8. novembar 1999., Bihać.Šta prvo uradite kad se probudite: Pogledam društvene mreže.Da niste to što jeste, čime biste se bavili: Plesom.Šta Vam je bio prvi posao u životu: Dizajner interijera.Kada biste samo jednu stvar mogli ponijeti na pusti otok, šta bi to bilo: Mobitel.Najdraža pjesma: Ima ih više.Šta gledate na televiziji: Modne revije.Šta Vas nervira: Nepravda.Najdraži grad: Milano.Najbolji poklon koji ste dobili: Putovanje.Čega se plašite: Dubine.S kim najradije pijete kafu: S mamom.Omiljena društvena mreža: Instagram.Najdraža boja: Plava i zelena.Ko Vam je uzor: Mama.Najdraži pisac: Fjodor Mihajlovič Dostojevski.Da imate mogućnost, šta biste uradili da poboljšate stanje u svijetu: Radila bih na tome da ima više fabrika.Omiljeni muzičar ili bend: Peđa Jovanović.Posljednja knjiga koju ste pročitali: „The Little Dictionary of Fashion“.Tim za koji navijate: Nijedan.Omiljena narodna izreka: Strpljen – spašen, i kad je bal, nek' je maskenbal.Koje pitanje najviše mrzite: Kada ćeš se udati?Omiljeni lik iz knjige, filma ili serije: Bred Pit (Brad Pitt).Koju zemlju biste voljeli posjetiti: Francuska.&nbsp;

Mama mi je uzor

Abdagić: Voljela bih posjetiti Francusku

Dizajnerica Azra Abdagić: Mrzim pitanje kada ću se udati

Denis Džidić, direktor Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN), za portal "Avaza" komentirao je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno konkretno član 193. A ovog zakona koji predviđa da će onaj ko “neposredno ili putem informaciono – komunikacionih tehnologija, objavi ili prikaže spis, portret, fotografiju, film, fonogram ili drugi sadržaj osobnog karaktera bez pristanka osobe koja je spis sastavila ili na koju se spis odnosi… ili bez pristanka osobe čiji se pristanak po zakonu traži” biti kažnjen novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.<h2>Jasna intencija</h2>- Kada se govori generalno o istraživačkom novinarstvu i ono što radi Balkanska istraživačka mreža, mislim da bi usvajanje ovakvog zakona bilo katastrofalno. Dakle, bez bikakvog uvođenja koncepta javnog interesa, bez razmišljanja o tome da osobe koje su plaćene od naših para, iz javnog budžeta, iz poreza koji svi mi plaćamo, da se treba voditi računa o njihovim ličnim podacima, o tome da se neki dokumenti koji se skrivaju od nas, objavljuju kada ih dobijemo svojim istraživačkim radom, mislim da su to rješenja koja su apsolutno jednaka cenzuri i da je vrlo jasna intencija da se kopiraju određena rješenja koja imamo u vrlo neliberalnim društvima, koja konačno vidimo i u Republici Srpskoj. Mislim da sve to govori o tome da je vlast vrlo nezadovoljna onim što rade istraživački novinari - kazao je Džidić.Naglasio je da ako se usvoje ove izmjene, oni neće mijenjati koncept rada.<h2>Put do Evropskog suda za ljudska prava</h2>- Radit ćemo identično. Ono što je polizitivna stvar u BiH jeste da mi u svom Ustavu imamo da međunarodni standardi i posebno standardi Evropskog suda za ljudska prava se direktno uvode u naše zakonodavstvo, tako da mi sasvim sigurno nećemo promijeniti svoj način rada. Kao što nismo promijenili svoj način rada nakon uvođenja kriminalizacije u RS, tako da mi ćemo nastaviti objavljivati sve ono što smatramo da je pitanje javnog interesa. Vrlo je lako moguće da će nas to dovesti u situaciju da, ukoliko ova zakonska rješenja budu uvedena, da nas to dovede u određene "konflikte" sa vlastima. Ali to će naći svoj put dalje do Evropskog suda za ljudska prava, koji će reći ono što bi svako normalan u demokratskom društvu trebao znati, a to je da osobe koje biraju da budu plaćene iz budžeta, koji su javni službenici, koji su političari, da trebaju biti izloženi jednom mnogo višem standardu u smislu njihovih javnih podataka - zaključio je Džidić.

Mi sasvim sigurno nećemo promijeniti svoj način rada, kao što nismo promijenili svoj način rada nakon uvođenja kriminalizacije u RS

Denis Džidić, direktor BIRN-a, za "Avaz" o skandaloznom članu u Krivičnom zakonu FBiH: To je jednako cenzuri!

Publika u Bosni i Hercegovini posljednjih mjeseci na RTL televiziji ima priliku da gleda hrvatsku seriju „Sjene prošlosti“. A glumica Jelena Perčin je veliki dio ovog ostvarenja.<h2>Opstanak braka</h2>Naime, „Sjene prošlosti“ rađene su prema licenciji turske serije „Osveta u štiklama“, a upravo naziv serije bio je najtraženiji pojam u 2024. godini na Googleu u Hrvatskoj. Priča je to o životima četiri žene – Marte, Paule, Ane i Olge, koje su nekada bile bliske prijateljice, zatim o izdaji i osveti.Perčin utjelovljuje Martu Novak, koja je na prvi, a i na drugi pogled, zlica. Smišlja kojekakve načine da zadrži supruga podmećući noge drugima.

O seriji, ali i pauzi koju je napravila u karijeri te o djeci za „Dnevni avaz“ govorila je Jelena Perčin.„Sjene prošlosti“ oduševile su publiku u Hrvatskoj, a isto tako i u BiH. Koliko Vam je Marta Novak prirasla srcu?- Drago mi je čuti da serija oduševljava. Već osam mjeseci utjelovljujem Martu i jako mi je prirasla srcu. Veliki je izazov braniti lice koje je negativno i svi jedva čekaju da upru prstom u nju.Je li je Vi doživljavate kao zlobnu ili samo kao ženu koja se bori za ono što voli i smatra da treba ostati njeno?- Osobno, ne mislim da je tipična negativka, njene metode su krive i prelaze granice pristojnosti, nekad i zdravog razuma, ali zapravo se bori za vrijednosti koje nisu krive. Bori se za opstanak svog braka, bori se za stabilnost svoje obitelji. Mislim da je Marta netko tko teško prihvaća gubitak i netko tko se teško nosi s emocijama. Ona je na neki način i tragičarka, žrtva svojih uvjerenja i većinu toga zapravo radi iz straha i nemoći.Vas, Jelene, sigurno ima u Marti, ali ima li Marte u Vama?- Većina likova u seriji je višedimenzionalna i možemo se prepoznati u svakom od njih u nekom segmentu. Marta i ja ne dijelimo puno sličnosti, možda mi je bliska po svojoj elokventnosti i brzini razmišljanja.<h2>Bude naporno</h2>Prije ove uloge, napravili ste pauzu u glumačkoj karijeri. Zašto ste pristali da baš „Sjene prošlosti“ budu taj projekt zbog kojeg se vraćate?- Tako su se poklopile okolnosti, a ja oduvijek i vjerujem da uloge nalaze nas, ne mi njih.Snažna ste žena i u seriji, a i u stvarnosti. Je li Vam nekada „preko glave“ što misle: „Jaka je ona, može sve sama“?

- Drago mi je da sam samostalna i izdržljiva po prirodi. Ali, da, nekad je naporno.Možete li nam otkriti nešto više o daljem toku „Sjena prošlosti“?- Nažalost, ne mogu puno otkriti. Mogu samo reći da Marta neće prestati iznenađivati publiku i da je se olako osuđuje.<h2>Uhodan tim</h2>Perčin ima troje djece s kojima provodi sve slobodno vrijeme, Lota ima 15 godina, Maša šest, a Jakša četiri. Udata je bila za Kristijana Babića s kojim je dobila Lotu, a drugu sreću u ljubavi probala je s kolegom glumcem Momčilom Otaševićem, s kojim je dobila Mašu i Jakšu. Međutim, razvela se i od njega, tako da skoro sama brine o svojoj dječici.- Uh, to je veselo, ali dobro smo uhodan tim! Blagoslovljena sam hrabrom i strpljivom djecom. Srećom, ja sam osoba s viškom energije pa mi puno obaveza ne pada teško – kazala je Perčin.<h2>Želja za osvetom</h2>Prijateljstvo Marte, Ane, Olge i Paule raspada se kada tri djevojke, predvođene Martom, smisle laž o Olgi, što dovodi do javnog sramoćenja i izbacivanja Olge i njihovog učitelja književnosti Eduarda iz škole. Olga ne uspijeva dokazati svoju nevinost i mora napustiti predgrađe Zagreba.Dvadeset godina kasnije, putevi bivših prijateljica ponovno se isprepliću. Olga, sada uspješna ginekologinja, suočava se sa starim prijateljicama i budi se želja za osvetom, što pokreće niz neočekivanih događaja, uključujući i ubistva.&nbsp;

Igra Martu Novak u hit seriji „Sjene prošlosti“ 

Perčin: Marta neće prestati iznenađivati publiku

Hrvatska glumica Jelena Perčin za "Dnevni avaz": Izdržljiva sam po prirodi

Da svi zaslužuju drugu šansu, dokaz je Ante Vukadin (28) iz Bosne i Hercegovine, pobjednik sedme sezone hrvatskog kulinarskog šoua "MasterChef“ koji je publika u našoj državi mogla pratiti na Novoj BH.<h2>Ponude sijevaju</h2>Nije to bilo idilično putovanje u kojem je Vukadin nizao samo uspjehe. Naprotiv. Prvi je kandidat koji je ispao iz takmičenja, jer mu je stručni žiri pronašao kost u ribljem filetu. Greška koje je Vukadin itekako svjestan i koja ga je koštala. No, kasnije je dobio tu famoznu drugu priliku koju je maestralno iskoristio. Vraćen je u šou Nove TV i raspametio i žiri i gledaoce svojim kulinarskim inovacijama.U intervjuu za "Dnevni avaz“, Vukadin je otvoreno govorio o iskustvu u "MasterChefu“, planovima, ponudama i, naravno, kuhanju.

Kakav je osjećaj pobijediti u "MasterChefu“?- Iskreno, jako lijep osjećaj, kada su se malo dojmovi slegli, lijepo je, zanimljivo, iako se malo teško priviknuti na to da kada hodaš ulicom ljudi te dozivaju, zanimljivo je!Kako Vam život izgleda nakon završetka kulinarskog šoua? Jeste li imali ponuda?- Život se promijenio za 180 stepeni. Sve je totalno drukčije, a ponude sijevaju sa svih strana, čekam najbolju ponudu, jedva čekam raditi u kuhinji.

Otkud uopće ljubav prema kuhanju?- A ljubav prema kuhanju je počela od malih nogu, uz mamu. Uvijek sam bio oko nogu svakoga tko je kuhao!Zanimljivo je da ste Vi ispali iz takmičenja, a na kraju je ipak pobjeda pripala Vama. Kako sada gledate na to? Razočarenje pa ultimativna sreća.- Mislim da je to jako izgradilo moj karakter. Baš sam se jako razočarao kad sam ispao. Znao sam da mogu više i bolje. Kada je stigao poziv, baš sam odlučio dati sve od sebe!Kako trošite nagradu od 30.000 eura?- Iskreno, "pametno ulaganje u sopstveni restoran“ je najmanje pametno ulaganje. Nagradu ću potrošiti na sebe, obučavanje sebe, na opremu za snimanje videa jer u sebi imam tu neku učiteljsku notu, volio bih i malo podučavati ljude putem tih videa. Ali vidjet ćemo, sve u svemu moj restoran je u dalekoj, dalekoj budućnosti.I Gano Kotorić, jedan od kandidata u takmičenju, također je iz BiH, a bio Vam je velika podrška. Je li se prijateljstvo nastavilo?- Vidite, sa svim kandidatima sam ostao jako dobar, tako i sa Ganom. Gano je po mom povratku sa mnom odradio jedan lijep razgovor i vječno ću mu biti zahvalan na tomu. A i onaj zagrljaj u finalu, nakon kojeg me pogledao i rekao: "Pa ti si osvojio "Masterchef“ burekom, ti nisi normalan. “ Te neke izjave ću vječno pamtiti.<h2>Gušt spremanja</h2>Koja kuhinja Vam se najviše sviđa da je jedete, a koja da je pripremate?- "Naša“ hrana mi je najdraža za jesti, pite, sarme, dolme, ćevapi, baklava, tulumbe, sačevi... To mi je gušt, a nisam baš ljubitelj spremanja te hrane. Više sam za italijansku hranu što se tiče spremanja, jednostavno, a gušt.

Vječita nedoumica – ko bolje kuha, žene ili muškarci?- A joj, prema mom mišljenju to zavisi od osobe do osobe, mislim da sposobnost u kuhanju ne ovisi toliko o spolu, više ovisi o ljubavi, smirenosti, staloženosti.<h2>Odužio sam se</h2>Jeste li napravili sestri tortu kako ste i obećali u šouu?- Da, torta je bila napravljena, kao i neki drugi kolači, šta mogu. Odužio sam se na najbolji mogući način.<h2>Dobri savjeti</h2>Od koga ste najviše naučili u takmičenju?- Ružno bi bilo izdvojiti bilo kojeg od mentora jer sam od svih pokupio dosta toga, bili su apsolutno divni prema nama i prepuni dobrih savjeta. Svima sam im zahvalan! A naučio sam puno toga i od kandidata, a i od produkcije, van kuhanja, stvarno divno iskustvo.Vukadin je od 5. godine u kuhinji, pomažući majci da spremi jela.

Jako lijep osjećaj, kada su se malo dojmovi slegli. Život se promijenio za 180 stepeni

Pobjednik kulinarskog šoua Ante Vukadin iz BiH za "Dnevni avaz": Osvojio hrvatski "Masterchef" burekom!

Dobro poznato lice s TV ekrana Marijana Batinić jedna je od najtraženijih i najomiljenijih voditeljica u Hrvatskoj. I u Bosni i Hercegovini je isto, jer je publika voli gledati u različitim šou programima.<h2>Užasne traume</h2>Postala je jedno od zaštitnih lica RTL-a i njihovih emisija koje su izuzetno gledane i u BiH, a već godinama je voditeljica "Života na vagi“. Mada, nije joj samo pripala voditeljska uloga, već i uloge podrške, savjetodavca, vjetra u leđima kandidatima koji se bore s prekomjernim brojem kilograma, koji doživljavaju fizičke i emotivne padove. Batinić je tu da im udijeli koju lijepu riječ i kompliment.Upravo o tome je govorila za "Dnevni avaz“, osvrćući se na osmu sezonu "Života na vagi“ u kojoj je pobjedu prvi put odnijela žena, i to Alina Pantsejeva (Pantseyeva), pripremama za narednu, emocijama koje je, priznaje, često savladaju kada sluša životne priče kandidata, ali i o svojoj popularnosti i tome koliko joj smeta prepoznatljivost.

Još jedna sezona "Života na vagi“ je iza Vas i nas, gledalaca. Po čemu biste je izdvojili?- Svaka sezona nosi neku svoju priču, ali ova je stvarno bila posebna zbog natjecatelja. Nekako su bili hrabriji u dijeljenju svojih emocija, potpuno su se ogolili pred kamerama i publikom. Mislim da je to i jedan od razloga zašto su gledatelji toliko povezani s njima - to su priče koje mogu dotaknuti svakoga od nas. Željeli su se odmah riješiti svih tereta, užasnih trauma, kako bi okrenuli novu stranicu. Mnogi od njih doživjeli su katarzu u ovoj sezoni, negdje su podsvjesno osjetili da im to čišćenje treba jer njihovi kilogrami nisu uzrok njihovih problema nego posljedica.Koliko Vama bude teško slušati njihove priče koje su često razoružavajuće, teške i emotivne? A i Vi ste emotivni?- Teško je, stvarno. Ima trenutaka kad se moram sabrati pred kamerama jer me priče jako pogode. Ali svjesna sam koliko je njima još teže to sve proživljavati i otvoriti se pred svima. Iako jesam emotivna, trudim se biti njihov oslonac u tim trenucima. Njihove su me priče mnogo naučile i o životu i o zahvalnosti, iz svake sezone uz njih i ja preskačem neke svoje letvice.Toliko dugo ste na malim ekranima i jedna ste od najtraženijih hrvatskih voditeljica. Poželite li nekada pobjeći od tog javnog života?- Ponekad poželim imati više privatnosti, ali isto tako volim to što radim i mnogo više je benefita. Radim ovaj posao od svoje 16. godine. Ljudi me na cesti prepoznaju gotovo od samih početka, tako da je to što sam javna osoba na neki način dio mog identiteta, a i teško mogu zamisliti svoj život bez tog adrenalina koji televizija donosi. Naučila sam postaviti granice - ono što je privatno ostaje unutar mog kruga, a javni dio trudim se živjeti profesionalno i odgovorno.<h2>Utjecaj roditelja</h2>Inspiracija ste mnogima, kako u smislu odijevanja, tako i u smislu ljubaznosti i prizemljenosti. Je li teško ostati takav i pored sve pažnje koju izazivate?- Hvala na lijepim riječima i komplimentima. Mislim da je ključno biti svjestan tko si i ne dopustiti da te tuđa percepcija promijeni. Imam sreće što sam okružena ljudima koji me „prizemljuju“ i podsjećaju na ono što je stvarno važno u životu, a moji su roditelji dosta utjecali na to, iako sam, da se njih pita, premalo skromna i „moglo bi to i bolje“. A što se mode tiče, uživam u eksperimentiranju, ali uvijek biram ono što mi stoji s obzirom na građu i visinu, u čemu se dobro osjećam, ne nosim stvari koje mi ne laskaju, koliko god bile u trendu.

<h2>Najmanje intenzivan mjesec</h2>Osma sezona „Života na vagi“ nije ni završila, a već su otvorene prijave za novu. Je li već teku pripreme ili imate još predaha?- Prijave uvijek idu ranije, a mi u ekipi već lagano razmišljamo o idućoj sezoni. No, još imamo vremena za predah i rekapitulaciju ove sezone, što je važno kako bismo bili još bolji. Meni je siječanj najmanje intenzivan, pa uživam u tim dragocjenim trenucima sa svojom obitelji i prijateljima. Gledam filmove, serije i pročitam koju knjigu.<h2>Ispušni ventil</h2>Čini mi se da takmičari jedva čekaju da Vas ugledaju, kako bi "pobjegli“ od trenera koji budu svakodnevno s njima u kampu?

- U kampu je stvarno intenzivno, treninzi su naporni, a i emocije često kulminiraju, pa kad me vide, osjećaju valjda da mogu malo odahnuti. Mislim da mi se otvore jer znaju da sam tu da ih saslušam i podržim, bez ikakvih očekivanja. Ponekad sam im kao "ispušni ventil“, netko tko će ih čuti, a neće suditi.

Natjecatelji osme sezone "Života na vagi“ potpuno su se ogolili pred kamerama i publikom

Batinić: Ključno je biti svjestan tko si

Jedna od omiljenih hrvatskih voditeljica Marijana Batinić za "Dnevni avaz": Ponekad poželim imati više privatnosti

Šejla Zonić osvojila je publiku čim je kročila na veliku scenu „Zvezda Granda“ u prošloj sezoni takmičenja. Naposlijetku je pobijedila i postala bogatija za novo iskustvo, a popularnost je samo rasla.<h2>Papir i olovka</h2>Danas Zonić objavljuje novu numeru „Brak“ za koju je sama pisala tekst i muziku. A priča koja stoji iza ovog projekta natjera mnoge da se zamisle. Naime, kako je otkrila, nedavno je doživjela online nasilje, posebno na temu braka. Pogodili su je svi negativni komentari koje je o sebi pročitala, pa je sjela i napisala pjesmu.Uoči samog izlaska numere, Zonić je govorila za „Dnevni avaz“ o ovom negativnom iskustvu kroz koje je prošla i izašla jača.- Tako je. Inspirisali su me negativni komentari koje sam čitala ispod objava o sebi na raznim portalima i tako sam dobila ideju da to pretvorim u stihove pa je nastala pjesma „Brak“. Osoba sam koja na život gleda iz drugačije perspektive. Naučila sam da prihvatim i iskoristim sve ono što ne mogu da promijenim. Ono što me tišti preusmjerim da radi za mene, a ne protiv mene, da li pomoću papira i olovke ili kroz razgovor s bliskom osobom, svejedno je – kazala je Zonić za „Avaz“.Dodala je da negativni komentari zaista mogu biti izvor inspiracije i način da o sebi i okolini promijenite svijest. Na bolje.- Od svoje prave publike očekujem prave reakcije. Želim da osjete emociju pjesme, težinu i poruku njenih stihova. Pjesma govori o trajnim posljedicama nevođenja računa, ne samo o braku, nego o svim odnosima. Često uzimamo drage i bliske ljude zdravo za gotovo i smatram da je to najveći uzrok raspada mnogih odnosa – istakla je Zonić.<h2>Napušteno selo</h2>Spot je kreirao i snimao njen suprug Armin, koji je prošle godine napustio posao u MUP-u TK kako bi se mogao posvetiti Šejlinoj karijeri.- Spot smo snimali nedaleko od Dubaija, u jednom napuštenom i zaštićenom selu. Dobili smo odobrenje samo dva sata za snimanje spota u veoma pješčanim i toplim uslovima. Zato jedva čekam da čujete pjesmu i pogledate spot – poručila je Zonić.<h2>Numere i dueti</h2>Šejla Zonić je do sada objavila četiri pjesme, od čega su tri dueta. Prvo je publici predstavila „Dert“, a potom i „Crne snjegove“, pjesmu u kojoj je glasove ukrstila s Mirzom Selimovićem te duet s Draganom Kojićem Kebom „Ako nam je suđeno“, ali i numeru „Paučina“ na kojoj joj se pridružio Stefan Zdravković, poznati po nadimku Princ od Vranje.„Brak“ je peta Šejlina pjesma u solo karijeri.

Ono što me tišti preusmjerim da radi za mene, a ne protiv mene

Zonić: Bliske ljude često uzimamo zdravo za gotovo

Šejla Zonić za "Dnevni avaz": Spot sam snimala u selu kod Dubaija

Ime i prezime: Zvezdana Stojaković.Datum i mjesto rođenja: 7. mart, Sarajevo.Šta prvo uradite kad se probudite: Perem zube i umivam se.Da niste to što jeste, čime biste se bavili: Glumom.Šta Vam je bio prvi posao u životu: Model.Kada biste samo jednu stvar mogli ponijeti na pusti otok, šta bi to bilo: Mobitel.Najdraža pjesma: "Čija je ono zvijezda“ od Zdravka Čolića.Šta gledate na televiziji: Jutarnji program.Šta Vas nervira: Neodgovornost ljudi.Najdraži grad: Valjevo.Najbolji poklon koji ste dobili: Prve čestitke koje su napisali moji sinovi.Čega se plašite: Bolesti bližnjih.S kim najradije pijete kafu: Sama.Omiljena društvena mreža: Instagram.Najdraža boja: Bijela.Ko Vam je uzor: Moja mama.Najdraži pisac: Ivo Andrić.Da imate mogućnost, šta biste uradili da poboljšate stanje u svijetu: Da sva djeca budu zdrava i sita.Omiljeni muzičar ili bend: Zdravko Čolić.Posljednja knjiga koju ste pročitali: "Atomske navike“, Džejmsa Klira (James Clear).Tim za koji navijate: Ne navijam.Omiljena narodna izreka: "Ko rano rani, dvije sreće grabi.“Koje pitanje najviše mrzite: Jesi li ljuta?Omiljeni lik iz knjige, filma ili serije: Keri Bredšou (Carrie Bradshaw).Koju zemlju biste voljeli posjetiti: Italiju, uvijek.

Najbolji poklon su mi prve čestitke koje su napisali moji sinovi

Stojaković: Plašim se bolesti bližnjih 

Legendarni komandant Dragan Vikić za "Avaz": Ne plašim se ničega, građani su htjeli svoju nezavisnost

Dok su delegacije polagale cvijeće, građani tražili pravdu za poplavljena područja, policija ih legitimisala

Delegacije na Kovačima položile cvijeće i obilježile Dan nezavisnosti BiH

Pucnjem iz topa sa sarajevske Žute tabije: Stigao najdraži gost, počeo ramazan

Glumac Adnan Hasković: Plašim se da ne iznevjerim Stvoritelja

Dodjela nagrada 3. marta: Ko su favoriti za prestižnog Oskara

Pjevačica Šejla Zonić: Nervira me manipulacija

Amina Hodžić i Aleksandar Hršum za "Avaz" govore o izazovima i balansu u novinarstvu: Vrlo važno je zaštititi našu profesiju

Luiđi Soreka, šef Delegacije EU u BiH, za "Avaz": BiH je, nažalost, opet u političkoj krizi

Dizajnerica Azra Abdagić: Mrzim pitanje kada ću se udati

Denis Džidić, direktor BIRN-a, za "Avaz" o skandaloznom članu u Krivičnom zakonu FBiH: To je jednako cenzuri!

Hrvatska glumica Jelena Perčin za "Dnevni avaz": Izdržljiva sam po prirodi

Pobjednik kulinarskog šoua Ante Vukadin iz BiH za "Dnevni avaz": Osvojio hrvatski "Masterchef" burekom!

Jedna od omiljenih hrvatskih voditeljica Marijana Batinić za "Dnevni avaz": Ponekad poželim imati više privatnosti

Šejla Zonić za "Dnevni avaz": Spot sam snimala u selu kod Dubaija

Voditeljica Zvezdana Stojaković: Kafu najradije pijem sama

Legendarni komandant Dragan Vikić za "Avaz": Ne plašim se ničega, građani su htjeli svoju nezavisnost

Dok su delegacije polagale cvijeće, građani tražili pravdu za poplavljena područja, policija ih legitimisala

Delegacije na Kovačima položile cvijeće i obilježile Dan nezavisnosti BiH

Pucnjem iz topa sa sarajevske Žute tabije: Stigao najdraži gost, počeo ramazan

Glumac Adnan Hasković: Plašim se da ne iznevjerim Stvoritelja

Dodjela nagrada 3. marta: Ko su favoriti za prestižnog Oskara

Pjevačica Šejla Zonić: Nervira me manipulacija

Amina Hodžić i Aleksandar Hršum za "Avaz" govore o izazovima i balansu u novinarstvu: Vrlo važno je zaštititi našu profesiju

Luiđi Soreka, šef Delegacije EU u BiH, za "Avaz": BiH je, nažalost, opet u političkoj krizi

Dizajnerica Azra Abdagić: Mrzim pitanje kada ću se udati

Denis Džidić, direktor BIRN-a, za "Avaz" o skandaloznom članu u Krivičnom zakonu FBiH: To je jednako cenzuri!

Hrvatska glumica Jelena Perčin za "Dnevni avaz": Izdržljiva sam po prirodi

Pobjednik kulinarskog šoua Ante Vukadin iz BiH za "Dnevni avaz": Osvojio hrvatski "Masterchef" burekom!

Jedna od omiljenih hrvatskih voditeljica Marijana Batinić za "Dnevni avaz": Ponekad poželim imati više privatnosti

Šejla Zonić za "Dnevni avaz": Spot sam snimala u selu kod Dubaija

Voditeljica Zvezdana Stojaković: Kafu najradije pijem sama