Nakon što smo prošle godine dobili status zemlje kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, prošle sedmice vrata ka evropskoj porodici još više su otvorena. Bosna i Hercegovina dobila je zeleno svjetlo za otvaranje pregovora s EU, ali ako ispuni određene uvjete. <h2>Finalizirati započeto</h2>Svima je već dobro poznato da bh. vlasti moraju ispuniti 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije (EK) još iz 2019. godine, a koji se tiču zakonodavnih i institucionalnih reformi. Za četiri godine dva prioriteta su provedena, što se navodi i u ovogodišnjem izvještaju EK o BiH.Ipak, mnogi su optimistični u vezi s tim da bi BiH do marta, kada će se opet razmatrati naš napredak, mogla napraviti ogroman i neophodan iskorak u usklađivanju sa zakonodavstvom EU, s posebnim naglaskom na jačanje vladavine prava i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala.Ono što je dobro u svemu tome jeste da su od 12 preostalih prioriteta za ispunjavanje u dobrom dijelu njih već napravljeni određeni pomaci, što znači da se ne kreće od nule, već da je potrebno finalizirati započeto. <h2>Ekonomski razvoj</h2>To je potvrdio i šef Delegacije Evropske unije u BiH Johan Satler (Johann Sattler), koji je istakao da vjeruje da je moguće da aktuelne vlasti ispune ono što se od njih očekuje i time doprinesu boljem životu građana BiH uz ekonomski i finansijski razvoj države.U nastavku donosimo šest ključnih zakona koji su stavljen pred vlasti u BiH.1. Zakon o sudovima je među osnovnim prioritetima, a tu vlasti već mjesecima ne mogu da se dogovore.2. Zakon o sprečavanju sukoba interesa također je jedan od prioriteta.3. Izmjene i dopune Izbornog zakona posebno u dijelu koji se tiče integriteta.4. Zakon o sprečavanju pranja novca dio je neophodnih reformi.5. Program usklađivanja s pravnom stečevinom EU naše vlasti također moraju usvojiti.6. Sporazum e Eurojustom i Frontexom je od suštinskog značaja.

Mnogi su optimistični u vezi s tim da bi BiH do marta, kada će se opet razmatrati naš napredak, mogla napraviti ogroman i neophodan iskorak

Poseban naglasak stavljen na jačanje vladavine prava i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala

Ključne reforme za pristup EU: Šest zakona pred bh. liderima

U državi koja se još nije oporavila od agresije i stravičnih zločina koji su činjeni dodatno utrljavanje soli na ranu jeste mogućnost otkupa kazne za ratne zločine. Prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine, dan zatvora se može zamijeniti za 100 KM, čime se direktno određuje i cijena za ratne zločine počinjene na prostoru BiH.<h2>Dodatno marginalizirani</h2>- Praksa otkupljivanja kazne zatvora za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava je neprihvatljiva i zasigurno nepravedna prema žrtvama ratnih zločina u BiH. Stoga je organizacija TRIAL International i ranije ukazivala na važnost adresiranja ovog pitanja kroz Prijedlog zakona o izmjenama Krivičnog zakona BiH, a sve s ciljem onemogućavanja primjene instituta zamjene kazne zatvora novčanom kaznom na određena krivična djela, bez obzira na zaprijećenu ili izrečenu kaznu.Ostavljanjem mogućnosti da se institut zamjene kazne zatvora za novčanu kaznu primijeni i na ratne zločine ukoliko je zaprijećena kazna zatvora do godinu minimizira se težina zločina, a žrtve ratnih zločina bivaju ponižene i dodatno marginalizirane - kazala je za “Avaz” Ajna Mahmić, pravna koordinatorica TRIAL Internationala.

Ona je podsjetila da je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, tačnije radno tijelo ovog doma dva puta dalo negativno mišljenje, zbog čega je zakon završio svoju parlamentarnu proceduru.- S druge strane, naša organizacija ulaže napore kako bi direktno utjecala na pravosudnu zajednicu i kroz izmjene u praksi adresirala ovaj problem. Uzimajući u obzir da je, naprimjer, za zločin ratnog seksualnog nasilja prosječna izrečena kazna zatvora šest godina te da naš sistem još poznaje institut zamjene kazne zatvora novčanom za teška kršenja međunarodnog prava, vrlo je jasna slika kaznene politike u BiH - naglasila je Mahmić.<h2>Zakonodavne mjere</h2>Ovakva praksa, dodala je, šalje i pogubnu poruku društvu na koji način se tretiraju ratni zločini – djela iz devedesetih koja su ostavila dubok trag na živote velikog broja građana BiH.- Jedan od primjera uspješno primijenjenog instituta zamjene kazne zatvora za novčanu jeste predmet pred Kantonalnim sudom u Bihaću u kojem je počinilac ratnog seksualnog nasilja nad tada maloljetnim licem uspješno kupio slobodu. Ovakvom praksom se narušava i smisao kažnjavanja, a na šta je ukazivao i Komitet UN-a za eliminaciju diskriminacije nad ženama (UNCEDAW) u julu 2020. godine, kada je donio odluku protiv BiH u kojoj je, između ostalog, od države zatražio da osigura donošenje zakonodavnih mjera koje će spriječiti da osuđeni počinioci ratnih zločina budu izuzeti od sankcija, uključujući smanjenje kazni i zamjenu zatvorske kazne novčanom - zaključila je Mahmić.<h2>Proces rehabilitacije</h2>Mahmić je istaknula da se onim žrtvama koje imaju status oštećenih oduzima jedinstvena prilika za dostizanje oblika satisfakcije u vidu spoznaje da je neko adekvatno kažnjen i odgovara za zločine koje je počinio.- Bez takve satisfakcije i uz dodatno razočarenje ovom nepravičnom i nemoralnom praksom, proces rehabilitacije i pokušaj reintegracije preživjelih u društvo uveliko je otežan - kazala je Mahmić.Primjenom se direktno podriva povjerenje preživjelih u pravosuđe, jer se sugerira da čak i oni koji su počinili najteže zločine i koji su za to pravomoćno osuđeni mogu, ukoliko imaju sredstva, kupiti svoju slobodu i time izbjeći sankcije i za najgnusnija djela.

Praksa otkupljivanja kazne zatvora za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava je neprihvatljiva i zasigurno nepravedna prema žrtvama

Umjesto da odrobijaju za svoja nedjela: Osuđenici otkupljuju kazne, žrtve ratnih zločina ponižene

Bosna i Hercegovina dobila je sredinom prošle sedmice zeleno svjetlo za početak pregovora o članstvu u Evropsku uniju, ali pod određenim uvjetima. To znači da naša država jeste napredovala, ali ne dovoljno da bi zemlje EU započele progovore s BiH kako bi postala dio evropske porodice. Šef Delegacije EU u BiH Johan Satler (Johann Sattler) za „Dnevni avaz“ govorio je o ovoj prilici, kao i o tome šta bh. vlasti moraju učiniti do marta 2024., kada će Evropska komisija (EK) izvijestiti Vijeće Evrope o našem napretku.<h2>Neriješena pitanja</h2>Na naše pitanje je li realno očekivati da bh. vlasti ispune očekivanja EK do marta, ambasador Satler odgovorio je potvrdno. Dodao je da su vlasti na državnom nivou, uključujući Vijeće ministara, intenzivirale rad na reformskim pitanjima u protekloj godini.- Ipak, dinamika reformi još nije na adekvatnom nivou, što smo jasno naglasili i u ovogodišnjem izvještaju za BiH. Najnoviji Paket proširenja je ohrabrenje bh. vlastima za daljnje iskorake u vezi s neriješenim reformskim pitanjima. Napredak na evropskom putu će jednako tako potaknuti prijeko potreban ekonomski rast i investicije - poručio je Satler.Šef Delegacije EU u BiH osvrnuo se i na 14 ključnih prioriteta koji su stavljeni pred našu zemlju još 2019. godine, a do danas smo u potpunosti ispunili samo dva. Objasnio je i šta vlasti konkretno moraju učiniti, odnosno koje reforme ispuniti da bi pregovori s EU počeli.- U razgovorima s vlastima bili smo jasni kada je riječ o našim očekivanjima u vezi s reformskim procesom. Potrebni su dosljedan rad i napredak na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja EK o BiH. U pripremi je već cijeli niz neophodnih reformi i njihova finalizacija bi poslala snažan signal spremnosti zemlje da napreduje u procesu pridruživanja EU. Da spomenemo samo neke – usvajanje zakona o sudovima, zakona o sprečavanju sukoba interesa, izmjene i dopune Izbornog zakona u dijelu koji se tiče integriteta te zakona o sprečavanju pranja novca su nadohvat ruke. Od suštinskog je značaja realizacija sporazuma s Eurojustom i Frontexom, kao i usvajanje programa usklađivanja s pravnom stečevinom EU - rekao nam je Satler.<h2>Korist za građane</h2>Istakao je da će s napretkom BiH na evropskom putu vlasti, također, morati ozbiljno razmotriti razvoj administrativnih kapaciteta koji će biti neophodni za pripremu i vođenje pregovora. - Zajednička prava i dužnosti EU koje su obavezujuće za sve države članice, odnosno pravna stečevina, izuzetno su obimni. BiH će tokom pristupnih pregovora morati usvojiti akumulirane zakone, pravne akte i sudske odluke koji su sastavni dio prava EU. Krajnji rezultat donosi koristi za bh. građane, ali nosi i dosta posla za vlasti - istakao je Satler.Kada je u pitanju manji bh. entitet RS, u izvještaju o BiH se navodi to da odlukama vlasti unazađuje BiH na putu ka EU, a još najavljuju i usvajanje zakona o „stranim agentima“. Pitali smo ambasadora šta ukoliko BiH usvoji neophodne reforme, a RS istovremeno usvoji sporni zakon.- Na evropskom putu BiH standardi EU se moraju ispuniti u svim dijelovima zemlje. Nema pregovaranja oko temeljnih vrijednosti kao što su sloboda izražavanja, sloboda medija ili sloboda udruživanja. Vlastima u RS smo naglasili da je nazadovanje u pogledu temeljnih sloboda u suprotnosti s očekivanjima koja je EU izrazila prilikom dodjele kandidatskog statusa. Kada EK ponovo bude podnosila izvještaj za BiH, u obzir će se uzeti napredak po reformskim pitanjima na svim nivoima vlasti u zemlji. Apeliram na vlasti u RS da ne idu dalje u proceduru sa zakonom o tzv. stranim agentima - zaključio je Satler.<h2>Uz političku volju, napredak moguć</h2>- Od mog preuzimanja mandata ambasadora EU bilo je više pitanja za koja su mnogi tvrdili da ih je nemoguće riješiti. Rečeno mi je da nije moguće postići politički iskorak koji bi omogućio izbore u Mostaru. Rečeno mi je da BiH nikada neće uspjeti da operacionalizira svoju saradnju s Europolom niti se pridružiti Mehanizmu EU za civilnu zaštitu. Sve ove stvari su se desile. Mnoge druge reforme na evropskom putu tokom mog mandata smatrane su preteškima ili suviše kontroverznima. Ipak, kada ima političke volje, napredak je moguć - istakao je Satler.Novi plan EU za rast za zapadni Balkan osigurava 6 milijardi eura za cijeli region i ojačat će pozitivnu vezu između reformi i ekonomskog rasta. Plan će pružiti nove poticaje za reforme, ali i potaknuti regionalnu ekonomsku integraciju, kao i ekonomsku integraciju regiona s EU, poručio je Satler.

Finalizacija neophodnih reformi bila bi snažan signal

Ambasador Johan Satler za "Avaz" o putu BiH ka evropskoj porodici: Šta BiH mora ispuniti do marta!

Godinama je bračni par Izetbegović, Bakir i njegova hanuma Sebija, vedrio i oblačio po Bosni i Hercegovini, posebno po Sarajevu. Za sve su se pitali, od stranačkih odluka unutar Stranke demokratske akcije (SDA), do toga koga će liječiti na Univerzitetskom kliničkom centru u Sarajevu.Dobro, Bakir je ipak morao pitati i glavu kuće – Sebiju.<h2>Isprosio snahu</h2>No, džetseterskog para u Bošnjaka, nakon decenija vladavine, zasitili su se skoro svi. Izuzmimo one koji su imali i imaju koristi od njih u vidu kojekakvih pozicija, plaća, obećanja, dugovanja...Jeste li se ikad zapitali kako su se Bakir Izetbegović i njegova gospođa Sebija (djevojačko prezime Građević), inače Crnogorka, upoznali i kako je postala dio porodice Izetbegović?Novinar i publicista Nedžad Latić o tome je pisao u svojoj knjizi „Sarajevski armagedon“.- Navodno je Bakir sreo Sebiju u šetnji na korzu, valjda negdje od Titove ulice do današnje Ferhadije, i upitao da li bi napustila svoju drugaricu i prošetala s njim. Sebija je pristala i od tada se više nisu razdvajali u životu. Svemu tome Bakir je dodao sekvencu kako je Alija isprosio snahu - navodi Latić.Dalje piše kako je to bilo tako dirljivo i emotivno da su se žene rasplakale.- Ali Bakirovi drugovi poznaju Bakira dok je pio u “Olomanki” ili “Liscu”. Navodno se bio zaljubio u jednu djevojku koja ga je prevarila sa sinom čuvenog komunističkog direktora. Tad je bio razočaran i depresivan. Priče iza sarajevskih kanata su najpouzdanije. Sarajevske hanume su toliko visprene u ogovaranju da im je UDBA mogla pozavidjeti. Vrlo lucidno su razabirale tračeve. Haman da nisu htjele svašta ni o svakome tračati. Samo provjerena ekskluziva se mogla pričati iza kanata. Trebalo je zaslužiti pa biti predmetom jordamli sarajevskih hanuma u tračevima uz kahvu na avliji iza specijalno zahereženih kanata. One su odvajkada znale i pamtile da zidovi imaju uši - napisao je Latić.Naveo je i da je jedan od ekskluzivnih tračeva bila i ženidba Halidinog (majka Bakira Izetbegovića) sina jedinca s “nakom nepoznatom Crnogorkom”.- Pošto je zbog UDBA-e, to su hanume odlično znale, nad familijom Izetbegović bila fama tajnovitosti, sve ih je šokirala vijest da je Halida dobila snahu i da uopće nije oduševljena njome. I istraga je krenula... Saznalo se da je Bakir upoznao Sebiju dok je bio na vojnom odsustvu i da je u to vrijeme bio sklon opijanju. Sumnjivo im je bilo da im je kum bio Srbin, pa su se čak izvlačile crne slutnje da je Bakira „ulovila“ neka opaka Crnogorka dok je bio na vojnom odsustvu - istakao je Latić u dijelu knjige „Sarajevski armagedon“.<h2>Dramatičan izbor</h2>Kaže i kako im uopće „nije bilo zanimljivo da se Sebijina sestra udala za sina drugog uglednog muslimana Atifa Purivatre, Mirsada zvanog Miro“.- Jer Purivatra je svakako bio komunista i takva familija im je i bastala. Od svega je tačno jedno: Bakirov punac jeste bio major JNA iz okoline Podgorice i, na nagovor Atifa Purivatre i Šefkije Čekića, pristupio je Armiji RBiH. Mediji su po ovom pitanju bili relativno korektni prema Aliji. Koliko god bili opaki njegovi kritizeri, nisu mu puno čeprkali po ovoj intimi - piše u „Sarajevskom armagedonu“.Osvrnuo se Latić i na neistinite navode da je Alija ljubovao s nekoliko žena koji su, nažalost, preneseni i u „The New York Timesu“.- Moje problematiziranje Sebije kao osobe, na ovakav način, ima za cilj problematiziranje izvorišta bošnjačke političke moći. Bože, ako smo nekad lomili koplja oko neke odluke ili političkog poteza, te se sekirali pri pomisli šta će na to reći neki intelektualac i utjecajan čovjek, zar da se danas koplja bošnjačke politike lome oko toga koga „gotivi“ Seka, i s čijom se suprugom ona druži?! Zar to nije brutalna banalizacija Alije personalno i njegove ideje generalno?! Zar to ne zaslužuje svako moguće seciranje i istraživanje? Zar Bošnjaci nisu pred dramatičnim izborom: demokratija ili dinastija?! Ili je sve već gotovo?! Jer je tronom novog Pijemonta bošnjaštva ovladala Crnogorka Sebija Seka Građević!Ko je ona, zapravo, i kako i kojim tajnim putevima je došla u porodicu Izetbegović - završava Latić odlomak iz knjige „Sarajevski armagedon“.Kad se saznalo da je Halidina snaha još kćerka oficira JNA, sarajevske hanume su zanijemjele. Tako je njen nam, kojeg je Halida-hanuma nosila zbog toga što potječe od vrlo ugledne porodice Repovac, bio srozan.

Zar da se danas koplja bošnjačke politike lome oko toga koga „gotivi“ Seka i s čijom se suprugom ona druži

Sebija i Bakir Izetbegović: Tema sarajevskih hanuma

Ljubavna priča džetseterskog bošnjačkog para: Kako je Sebija postala dio porodice Izetbegović

Trebam li se plašiti zbog toga što sam žensko? Trebam li preispitivati mamine i tatine lekcije da se moram naučiti boriti za sebe stavom, postupcima, riječima, nikako ne fizički? Moraš, govorili su, jer ćeš porasti, imati svoj život, a nekada nas neće biti tu da te štitimo. Sama ćeš se morati izboriti za sebe. Govorili su, govore i danas.Trebam li ušutkati glas u glavi koji govori: „To tako ne smije, ne treba i ne ide!“ Da, ukoliko se osjećam neprijatno, nesretno, nezadovoljno, ne smijem to reći, ili odlučiti otići od osobe koja čini da se tako osjećam? Jesu li nam to demokratija i ona famozna ženska prava?Ako me neko uvrijedi, ne smijem odgovoriti jer slijedi ona: „Imaš dug jezik, skrati ga.“ Da ga možda vi nećete skratiti? Kako, isisavanjem ili oduzimanjem života?Još jedna majka ostala je bez kćerke, još jedno dijete bez majke. A zašto? Jer muškarac nije mogao podnijeti odbijanje svoje „velike ljubavi“. Jer je trebao služiti kaznu za nasilje u porodici, a nije. Jer je imao zabranu prilaska ženi koju je, kako tvrde, volio. I ubio!

Opet će biti da nije sistem kriv. Jok, ona je, jer je žensko! Nije krivo ni društvo, ona je, jer je žensko! Nije kriv on, jer je muško, ona je, jer ga je ostavila, prijavila policiji, našla svoju sreću na drugom mjestu. Nije on kriv jer je nestabilan, nije valjda, jadan, znao šta će od te silne ljubavi koja mu je prestala biti uzvraćena.Recite to onom malenom dječaku koji je, kako se čini, a iskreno se nadam da nije istina, svjedočio tome da mu otac puca u majku. Dovoljno velikom da to zapamti. Dječaku koji majku nikada više neće vidjeti i o kojem sada brinu socijalne službe.Živimo u državi gdje se još tabu temom smatraju stručne pomoći u vidu psihologa/psihijatara, to je sramota. A ubice hodaju među nama. I teško da ćemo ih prepoznati dok nekome prvi put ili opet ne oduzmu život. Tada je kasno! To je deja vu, iliti ga već viđen moment kada shvatimo u kakvom zakržljalom sistemu živimo i gdje ti niko ne može garantirati osnovna prava – pravo na život i na slobodu.

Opet će biti da nije sistem kriv. Jok, ona je, jer je žensko

Maslan: Još jedna u nizu žrtvi nestabilnih ubica

Već viđeno, nikad promijenjeno

Usljed magle, avion koji je dolazio iz Ciriha za Sarajevo sletio je sa zakašnjenjem od sat vremena, dok su letovi za Istanbul i Cirih kasnili oko 40 minuta.&nbsp;Iz Aerodroma Sarajevo su za portal "Avaza" rekli da za sada nema otkazanih letova.Magla je prouzrokovala probleme u redovima letenja, s uticajem i na dolazne i odlazne letove.&nbsp;Sarajevski aerodrom poduzima potrebne korake kako bi minimalizirao uticaj magle na red letenja i osigurao sigurnost putnika.

Prosječno 40-minutno zadržavanje za letove sa sarajevskog aerodroma

Magla uzrokovala kašnjenja na Aerodromu Sarajevo

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović sinoć je učestvovao na manifestaciji obilježavanja Dana državnosti u Švicarskoj. Bećirović je govorio pred prepunom salom. Osvrnuo se na akutelnu političku situaciju u BiH. Kazao je kako se protiv naše zemlje godinama, čak i decenijama, nastavlja voditi medijski, politički, psihološki i diplomatski rat. - Svi kadrovi koji beskompromisno brane ovu državu pokušavaju se diskreditirati i ocrniti. Već peti mjesec imamo direktni napad na ustavni poredak države. Napadnute su dvije ključne institucije koje brane sigurnost zemlje, Ustavni sud BiH i institucija visokog predstavnika.<h2>Povezivanje ljudi</h2>Separatisti moraju znati - nijedan pojedinac nije jači od države. Država će na kraju da pobijedi. A moja uloga kao člana Predsjedništva BiH nije da vas dijelim ni da svađam ljude već da vas povezujem i uvezujem - poručio je Bećirović iz grada Horgena kod Ciriha.

Dodao je da vjeruje u evropsku i euroatlansku BiH, u državu koja može biti proizvođač dobrih ideja, ekonomskih projekata i da na tome moramo zajedno raditi.- Mi koji volimo ovu zemlju naveče kada idemo na počinak nama je Bosna u mislima. Kada ujutru ustajemo, opet nam je Bosna u mislima. Mi znamo svaku patnju, bol i radost u našoj zemlji. Znamo jer svaki naš gest, svaki naš potez usmjeren je prema našoj domovini - rekao je Bećirović.<h2>Braniti državnost</h2>reNaglasio je da kada najviše napadaju BiH, kao što to rade ovih sedmica i mjeseci, "kada nam prijete, kada nas pokušavaju diskreditirati, imamo osmijeh na licu jer volimo našu zemlju".- Ovih sedmica ponovo nam predsjednik bh. entiteta RS (Milorad Dodik, op.a.) poručuje da je on stražar koji čeka prvu povoljnu priliku da razbije državu BiH i otcijepi jedan njen dio. Njemu iz ove prepune sale vrlo jasno želim poručiti - može on stražariti gdje hoće, kad hoće i koliko hoće, ali jednu stvar dobro da upamti. Najveća, najjača i najbrojnija straža u BiH je straža koja brani državnost, nezavisnost i suverenitet države BiH - milioni nas u zemlji i širom svijeta branit ćemo tu državu. Našu zemlju nikome ne damo. Živjela Bosna i Hercegovina - zaključio je Bećirović.Njegove riječi dočekane su višeminutnim aplauzom.

Svi kadrovi koji beskompromisno brane ovu državu pokušavaju se diskreditirati i ocrniti, rekao je

Bećirović poručio Dodiku: Može stražariti koliko hoće, milioni nas će braniti BiH, država će pobijediti

Intoniranjem himne Bosne i Hercegovine večeras je u gradu Horgen kod Ciriha obilježen Dan državnosti naše domovine, tačno dvije sedmice prije 25. novembra. Za to je zaslužna organizacija "Moja BiH" koja već nekoliko godina organizira proslavu Dana državnosti BiH.Tokom zvaničnog dijela programa govorio je član Predsjedništva BiH Denis Bećirović.- Drago mi je da niste zaboravili BiH, da čuvate svoje korjenje, da ne zaboravljate rodnu grudu. Mi zajedno i u BiH i širom svijeta nikada se nećemo odreći naše domovine. Živjela Bosna i Hercegovina - rekao je Bećirović.Podsjetio je da danas u Evropi postoje 44 države, a uz 5 euroazijskih to je 49 država.- U vrijeme kada je Bosna bila Kraljevina bilo je samo 16 kraljevina. Budimo ponosni na zemlju dubokih korijena jer Bosna je jedna od najstarijih i najljepših država i u Evropi i u svijetu - poručio je Bećirović.Obratio se Bećirović svim Bosancima i Hercegovcima, kako u Švicarskoj tako i onima širom Evrope, Latinske Amerike, Sjeverne Amerike, Azije, Afrike i daleke Australije.- Budite i dalje vrijedni i čestiti državljani država u kojima živite i radite. Ali nemojte nikada zaboraviti da na ovoj zemaljskoj kugli postoji dio planete koji je nama svima naša istinska domovina, a ona se zove Bosna i Hercegovina - rekao je Bećirović i izazvao gromoglasan aplauz.- Neka nam je sretna obnova Dana državnosti BiH, ove godine obilježava se 80. godišnjica. Naša nacija i narod uvijek dokazuje svoju nacionalnu svijest, svoju političku zrelost, ali i jasno opredjeljenje prema domovini BiH. Prošlost naše nacije bila je teška, bit će i budućnost, ali i pored svega što nas je zadasilo mi kao nacija uvijek smo hodali uspravno i bili na strani pravde.&nbsp;Upravo ta pravedna opredjeljenost je bila garant našeg opstanka. Naše konstantno opredjeljenje i pozicioniranje na pravu stranu, ali i sposobnost da budemo koristan dio bilo kojeg društva nam daje za pravo da budemo ponosni na naše korjenje, naš narod i našu naciju, a sve skupa se to zove Bosna i Hercegovina - poručio je organizator Adnan Jakupović.Zamjenica ambasadora BiH u Švicarskoj Dženeta Halilović poručila je da joj je želja da večeras pošalju poruku da im je stalo do mirne, demokratske i prosperitetne BiH.- Da nam je stalo do mira, pravde i prosperiteta u Evropi i cijelom svijetu i da i na ovaj način pokažemo nemjerljivu ljubav prema domovini BiH. Ujedinimo se u dobru, činimo sve da naša prelijepa domovina bude uzor odlično razvijene i demokratske države s društvom koje njeguje i razvija svoje jedinstvo različitosti uz dijalog i toleranciju.Ma gdje bili nemojte se ni u mislima odricati domovine. Može uvijek bolje i više. Mirno, stabilno i napredno društvo na euroatlanskom putu su najvažniji vanjskopolitički prioriteti - kazala je Halilović.U gradu Horgen kod Ciriha večeras su govorili i federalna ministrica obrazovanja i nauke Jasna Duraković i zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Šemsudin Mehmedović.Gost je bio i vrhunski bh. glumac, prvak drame Narodnog pozorišta Sarajevo Izudin Bajrović, kao i pjevači Lejla Čaušević i Eso Balića.Priznanje "Bosanac godine" za 2023. pripalo je doktoru Harisu Piplašu.Program su vodili Maja Miralem i Seid Masnica.

Budimo ponosni na zemlju dubokih korijena jer Bosna je jedna od najstarijih i najljepših država i u Evropi i u svijetu, poručio je Bećirović

Proslava Dana državnosti BiH u Švicarskoj

Dan državnosti BiH obilježen u Švicarskoj: Poslane poruke zajedništva i ljubavi prema jedinoj domovini

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da ga čudi sastanak predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića i člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića sa premijerom Kosova Albinom Kurtijem u Parizu te da to ukazuje na dvostruke aršine kada je riječ o poštovanju teritorijalnog integriteta. Rekao je i kako je to "dobro za Srbiju da zna sa kim ima posla". Bećirović do sada nije komentirao ove izjave, ali danas je za "Avaz" u Cirihu poručio da su one besmislene.- Njega treba informisati da je tri sporazuma iz Berlinskog procesa od 15. novembra 2022. godine potpisao Zoran Tegeltija, koji je bio predsjedavajući Vijeća ministara BiH iz SNSD-a, a Milorad Dodik je tada bio u Predsjedništvu BiH. Oni su izglasali i potpisali taj sporazum o slobodi kretanja - rekao je Bećirović za portal "Avaza". Naglasio je da se s Kurtijem razgovaralo o slobodi kretanja s ličnim kartama i da to niko ne blokira, što je, kako je rekao, u skladu s potrebama evropskih integracija u regionu. - To je Dodikova politika potpisala, ali to su ljudi koji ne poštuju ni riječ, ni potpis ni ništa. Prema tome, neka kroz tu svoju propagandu, a mi znamo kakva je, ne plasiraju laži. Mi ćemo nastaviti sarađivati, a to s kim ćemo se sastajati nije niti će određivati Vučić. Ja sam legalista, poštujem Ustav, zakone i procedure. Znamo mi vrlo dobro koga jesmo priznali, a koga nismo - istakao je Bećirović za "Avaz".

Bećirović do sada nije komentirao Vučićeve izjave, ali danas je za "Avaz" u Cirihu poručio da su one besmislene

Bećirović Vučiću: Sloboda kretanja je zajednički interes regije

Građanima Bosne i Hercegovine uskoro neće biti potrebna viza za Ujedinjene Arapske Emirate (UAE). Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je potpisao sporazum o ukidanju viza, zajedno s državnom ministricom za međunarodnu saradnju UAE Rem el-Hašimi (Reem Al Hashimi), a na snagu će stupiti 7. decembra.Zašto je to važno, šta to znači za građane ove zemlje, ali i investicije i ekonomiju, kao i turizam, te zašto se čekalo toliko dugo (građanima UAE viza za BiH nije potrebna još od 2015. godine), govorio je za „Dnevni avaz“ ministar Konaković.<h2>Diplomatske (ne)aktivnosti</h2>- Bilo koje ukidanje viza za bilo koju zemlju, pa i BiH, važna je stvar. Podiže se sama vrijednost pasoša BiH, pokazuje se da smo zemlja koja se stabilizira, čiji su građani dobrodošli u gotovo sve dijelove svijeta.Imamo mi tu još posla, ali ovo ukidanje viza s UAE smatram zaista važnim dostignućem. Čini mi se da smo, uz Sjevernu Makedoniju, jedina zemlja regiona koja je imala vize do sada, to nisu trebale ni Crna Gora ni Srbija, naravno, ni zemlje Evropske unije, tako da hvatamo voz i to se, prema mom mišljenju, trebalo dešavati ranije. Ali s naše strane su trebale određene diplomatske aktivnosti kako bi do toga došlo - istakao je Konaković.Dodao je da Dubai postaje jedan od finansijskih centara svijeta, prostor u kojem se dešava mnogo ekonomskih procesa, u kojem ima jako puno Bosanaca i Hercegovaca koji pokušavaju realizirati svoje ideje i biznise.- Ono što je vrlo važno, Emirati su 11. zemlja po investiranju u BiH i mislim da su broj jedan od zemalja Zaljeva po iznosu investicija. A u najavi je još mnogo investicija. Ima mnogo interesa za to. Pogledajte samo u kakvim su odnosima Srbija i UAE, da je to vrlo značajan investitor u Srbiji, zašto bismo mi prijatelje gubili, tjerali ih da investiraju u region, a da zaobilaze BiH, da u nju ne dolaze? To su greške koje popravljamo i mi smo zaista na dobrom putu - rekao je Konaković.Smatra da smo generalno lošom diplomatijom udaljavali svoje prijatelje od BiH.<h2>Nepromišljeni potezi</h2>- Sve zbog nepromišljenih poteza, guranja nosa u stvari koje nisu naše, nego njihove interne. I to šta smo, o tome sam više puta govorio, zatekli od ovog palog režima, a pogotovo u odnosima sa zemljama Istoka koje tradicionalno smatramo prijateljima. Bilo je vrlo loše stanje. Mislim da smo uspjeli za kratko vrijeme stabilizirati te odnose, a upravo ovakve stvari potvrđuju jačanje tih bilateralnih odnosa, u ovom slučaju između UAE i BiH. Ne znam zašto prije nisu uložene adekvatne diplomatske aktivnosti. Podsjetit ću da je ministar vanjskih poslova UAE prvi put nakon 14 godina došao u zvaničnu posjetu BiH i odmah, mogu reći u kratkom roku, odnosno nekoliko mjeseci nakon njegove posjete bilježimo još neke pomake. Pred nama su još neki sporazumi i memorandumi - poručio je Konaković.

Osim UAE, i Argentina je ukinula vizu za građane BiH otkako je formiran novi saziv Vijeća ministara. Konaković smatra da je još mnogo zemalja koje bi to trebale učiniti.- I na tome ćemo vrijedno raditi. Vizna liberalizacija za nas je potvrda boljeg stanja u BiH i prostor za razmjenu putovanja, iskustva, ekonomija, ideja… To je nešto što nam svakako treba - zaključio je Konaković.<h2>Oporavljamo odnose</h2>Konaković je istakao da ovo znači i korak naprijed kada je bh. turizam u pitanju.- Već je veliki broj ljudi koji dolaze iz UAE, a sigurno će ih biti još više. Važno je napomenuti da će desetak hiljada građana BiH u ovoj godini posjetiti UAE, uglavnom Dubai i Abu Dabi. Viza je koštala između 100 i 125 eura. Uštedjeli smo građanima BiH mnogo novca koje bi izdvojili za vize. Što se tiče turizma, tu su mogućnosti zaista ogromne. Mislim da ćemo uskoro imati i direktan let za Sarajevo iz Šardže. Tako da je dobro što se oporavljaju naši odnosi - zaključio je Konaković.Zašto prije nije nešto učinjeno, pitanje je koje i mene često muči u mnogo segmenata, ali, eto, zbog loših politika koje su upravljale BiH, rekao je ministar.

Emirati su 11. zemlja po investiranju u BiH. Zašto bismo mi prijatelje gubili, tjerali ih da investiraju u region

Elmedin Konaković za "Avaz": Popravljamo greške palog režima

Tastature, bilo na računaru ili na mobilnim uređajima, odavno su zamijenile olovke i nalivpera. No, sada umjetna inteligencija (AI) „prijeti“ da zamijeni i novinare. Barem se toga plaše pripadnici sedme sile.Razvoj AI tehnologije i duboko učenje već su omogućili stvaranje sofisticiranih sistema koji mogu generirati vijesti, analizirati podatke i prepoznati obrasce.<h2>"Lični asistent“</h2>Svjetske agencije počele su s korištenjem OpenAI-ja, proizvođačem ChatGPT-a, dok je Google navodno predstavio velikim novinskim kućama, uključujući „New York Times“, „Washington Post“ i „Wall Street Journal“, novi softver “lični asistent” za novinare, kodnog naziva Genesis, koji prikuplja informacije i generira sadržaj vijesti.Mnogi eksperimentiraju sa sadržajem u stilu bloga generiranim od nule.No, s obzirom na činjenicu da AI prikuplja već postojeće podatke, obrađuje ih i daje odgovore, medijske organizacije to smatraju nekom vrstom „krađe materijala“ te traže kompenzaciju za to.Postoji nekoliko teorija o tome šta bi se moglo desiti u odnosu novinarstvo – umjetna inteligencija, a jedna od njih je da će AI zamijeniti novinarstvo.Ali prema primjeru pojedinih stranica koje su uvrstile AI, vrlo brzo su i prestale s korištenjem jer je utvrđeno da je sadržaj tekstova bio pun nečuvenih grešaka, čime se zaključilo da nije baš učinkovita zamjena za novinara.Vijest bi na kraju bila samo automatiziran proizvod, temeljena na dostupnim informacijama, bez ikakvog opozicionog djelovanja.Drugi, ipak, smatraju kako AI može unaprijediti novinarstvo. Jedan primjer je urednika „Insidera“ Nikolasa Karlsona (Nicholas Carlson), koji je dao dopuštenje za korištenje alata poput ChatGPT-a, ocjenjujući da generativna umjetna inteligencija može urednike, novinare i producente učiniti boljim, uz upozorenje da takvi alati mogu pružiti netačne informacije.<h2>Alat za prikupljanje</h2>Optimistična teorija o ovakvim alatima je da će oni jednostavno učiniti određene novinarske operacije produktivnijima, djelimično automatizirajući procese tipkanja i transkripcije oslobađajući resurse za, recimo, stvarno izvještavanje. Ali činjenica je da je vijest ono što je novo i vrijedno zbog onoga što otkriva, a ne zbog određenog stila njenog objavljivanja ili distribucije.Još jedna teorija, koja bi bila pogubna za novinare ako se pokaže kao ispravna, jeste da će AI „progutati“ novinarstvo, koje bi u tom slučaju većinski ustvari postalo alat za AI, odnosno za prikupljanje informacija koje bi na kraju koristila AI.Ipak, od toga smo još daleko. <h2>Donošenje vijesti</h2>Činjenica je da bi AI trenutno mogla pomoći novinarima i uredništvu u obavljanju „manjih“ zadataka, poput transkripcije ili pisanja izvještaja. Ali donošenje vijesti i informacija, kao i ugao prezentiranja tih noviteta, AI još nije savladala.

S obzirom na to da AI prikuplja već postojeće podatke, obrađuje ih i daje odgovore, medijske organizacije to smatraju nekom vrstom „krađe materijala“ 

Umjetna inteligencija pravila tekstove s nečuvenim greškama

Ima li razloga da sedma sila bude zabrinuta: Može li AI biti pogubna za novinare

Šef EU Delegacije u Bosni i Hercegovini Johan Satler (Johann Sattler) uručio je Izvještaj Evropske komisije o BiH za 2023. godinu predsjedavajućoj Vijeća Ministara Borjani Krišto nakon čega je upriličena press konferencija.Satler i Krišto su se obratili medijima. Satler je tom prilikom poručio kako se radi o uslovnom otvaranju pregovora i da su vrata Evropske unije širom otvorena za Bosnu i Hercegovinu.<h2>Sada je sve na BiH</h2>- Sada je na Bosni i Hercegovini da izvrši potrebne reforme, iskoristi ovu priliku i prođe kroz otvorena vrata - kazao je Satler. Istakao je kako u Izvještaju stoji tačka koja navodi da BiH i prije marta 2024. može dati argumentaciju&nbsp;da zemlje članice donesu odluku o otvaranju pregovora. -&nbsp;Još jedna dobra stvar ovdje je što BiH sustiže ostatak regiona. Poznato vam je, to je cijeli paket proširenja, koji se odnosi na zemlje Ukrajine, Moldavije i Gruzije. Jedina zemlja zapadnog Balkana vrijedna tog razmatranja je bila Bosna i Hercegovina.EU prepoznaje i potvrđuje pozitivan pomak u BiH, ali jedna od stvari ovog Izvještaja navodi se negativni pomaci koji koče BiH na EU putu.&nbsp;Sam Izvještaj se nadovezuje na dodjelu kandidatskog statusa prije godinu dana i jedan nesporan signal da je mjesto BiH u EU. Institucije EU naglašavaju da im je proces pridruživanja ponovo u fokusu - naglasio je Satler.

Krišto: Dobili smo podsticaj za rad u budućnosti, kroz Plan rasta BiH ima priliku

Satler je kazao kako je puno posla i toga što se treba uraditi na ekonomskim pitanjima.- To nas dovodi do posljednje napomene danas, a tiče se Plana rasta za zapadni Balkan. Plan koji je usvojen osigurava targetirana sredstva za reforme privlače investicije, odnosno inviesticije su podsticaj za reforme. Ovo je jedna velikodušna ponuda za cijeli region, nešto nezabilježeno u proteklim decenijama u procesima pridruživanja.<h2>Poruka regionu</h2>Ovim želim da zajednički da radimo na regionalnoj integraciji, ono što je započeto u okviru Berlinskog procesa. Ovo treba da prate temeljne reforme, želimo snažnije težište i pažnju dijela koji se tiče vladavine prava, korupcije, organizovanog kriminala.Četvrta stvar koja je mnogima najinteresantnija je ona finansijska. Šest milijardi eura, dvije su bespovratna sredstva, grantovi, a četiri zajmovi i krediti. Ovo nije neki tek dodatni finansijski instrument. Ako tome prirodate ostale finansijske pomoći, time smo zapravo dosegli nivo finansijske podrške usporediv sa sredstvima koje povlače zemlje članice u smislu koristi koje ostvaruju. To je novina koja dolazi sa Planom rasta i mislim da je sjajna poruka koja je data zemljama regiona.To nije novac koji će se tek tako davati ni za šta, davat će se pod uslovom reformi i prati modalitet programa rekonstrukcije i oporavka koji je osmišljen za zemlje članice nakon pandemije po istim principima – po principu reforme - naveo je Satler.Pozvao je domaće lidere i institucije da poduzmu korake koji će imati pozitivne efekte na kvalitetu građana u BiH.Satler je najavio da će se polovinom decembra održati novi samit između EU i zemalja zapadnog Balkana.- Nadamo se da će BiH imati već neke konkretnije nacrte reformi za predstojeće četiri godine i da ćemo imati usvajanje tih reformi od strane Vijeća ministara i EU - rekao je Satler i dodao:- EU ostaje uz BiH kao vaš najveći trgovinski partner, investitor i pružaoc podrške.&nbsp;

EU ostaje uz BiH kao vaš najveći trgovinski partner, investitor i pružaoc podrške, kazao je Satler

Satler: Vrata Evropske unije su širom otvorena za BiH, potrebno je izvršiti reforme

Šef Delegacije EU Johan Satler (Johann Sattler) uručio je predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH Borjani Krišto Izvještaj Evropske komisije o BiH, a nakon čega se ona obratila medijima.Ona je poručila da trebamo nastaviti da radimo jače, brže, bolje i snažnije, prvenstveno radi nas, a onda i radi obaveza na putu BiH ka EU. Naglasila bih da Izvještaj koji smo preuzeli je sadržajan i treba nam mnogo vremena da ga detaljno proučimo kako bismo vidjeli šta nas očekuje u narednom periodu. Ono što je značajno jeste da se Izvještaj bazira na onom što je urađeno od Vijeća ministara BiH, odnosno institucija BiH i da smo u odnosu na prethodne godine napravili značajan iskorak o pitanju evropskih reformi, o pitanju vladavine prava, demokratskih institucija, usklađivanje vanjskopolitičkih stavova sa EU, o pitanju borbe s korupcijom i kriminalom te stvaranju funkcionalnog bh. društva - rekla je Krišto.Istakla je da su sretni jer je Evropska komisija danas usvojila novi Plan i paket rasta, koji je Ursula fon der Lajen (von der Leyen) predstavila prošle sedmice u BiH.- Taj paket se odnosi na značajno ulaganje kada je u pitanje EU. U skladu s tim očekuje se od nas značajan iskorak kako bismo ispunili određene uslove. Kroz plan rasta BiH ima priliku i sve je do nas. Kao predsjedavajućoj VMBiH mi je drago da je naš napor prepoznat i da je EK na tragu onog što smo uradili, a naravno postoji prostora za bolje i više. Ovo što smo danas dobili je podsticaj za bolji rad u budućnosti. Želim reći da mi je drago da je EK cijenila sve što smo radili i da je sagledala BiH u kontekstu geopolitičkog okruženja i da je pomogla BiH, kao što je to bio slučaj i kada smo dobili kandidatski status. Ovaj napredak koji imamo je rezultat dobrih politika, odnosno politika kompromisa, dogovora i konsenzusa i stoga se zahvaljujem liderima političkih stranaka. BiH jedino na takav način može napraviti iskorak - istakla je Krišto.Pozvala je i na provođenje ostalih reformi, a naglasila je i Izborni zakon.- Potrebna je cjelovita reforma koja se tiče presuda Evropskog suda i odluka Ustavnog suda i naravno da bismo tako rasteritili odnose BiH i poslali poruku da je BiH na ovaj način stabilnija i da ima evropsku budućnost. U narednom periodu očekujem od kolega iz VMBiH da napravimo iskorak po drugim obavezama, a koje smo većinom usaglasili, od Zakona o sprečavanju sukoba interesa do Zakona o sprečavanju pranju novca i terorističkih aktivnosti, Zakona o sudovima, Odluke o imenovanju IPA koordinatora - rekla je Krišto.

Istakla je da su sretni jer je Evropska komisija danas usvojila novi Plan i paket rasta, koji je Ursula fon der Lajen predstavila prošle sedmice u BiH

Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto (HDZ BiH) sastala se sa šefom Delegacije Evropske unije i specijalnim predstavnikom EU u BiH ambasadorom Johanom Satlerom (Johann Sattler) povodom uručenja Izvještaja Evropske komisije o Bosni i Hercegovini za 2023. godinu.Podsjećamo, Evropska komisija je dala&nbsp; preporuku Evropskom vijeću da se otvore pregovori za pristupanje BiH Evropskoj uniji kada BiH ispuni uslove.&nbsp;Evropska komisija će pratiti napredak BiH do marta naredne godine, kada će podnijeti novi izvještaj.Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala je danas da je ostvaren određeni napredak, ali da zabrinjavaju neustavne odluke koje su donesene u entitetu RS. Pratite obraćanje šef Delegacije EU u BiH Johana Satlera i predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto.

Evropska komisija je dala  preporuku Evropskom vijeću da se otvore pregovori za pristupanje BiH Evropskoj uniji kada BiH ispuni uslove

Uživo / Pogledajte obraćanje Satlera i Krišto nakon uručenja Izvještaja EK o BiH

Evropska komisija opet je istaknula neophodnost ispunjavanja 14 ključnih prioriteta iz njihovog Mišljenja koje je dala još 2019. godine.No, koliko smo ih uspjeli ispuniti? Dva od četrnaest.U nekima smo napravili pomake, u drugima napravili korak unazad, a neki gotovo da se nisu makli s mrtve tačke.Donosimo vam ocjene Evropske komisije o 14 ključnih prioriteta za otvaranje pregovora o pristupanju EU i koraci navedeni u Komisiji.<h2>Ključni prioritet 1</h2>Osigurati da se izbori sprovode u skladu s evropskim standardima uz provođenje OSCE/ODIHR-a i relevantnih preporuka Venecijanske komisije, osiguravanje transparentnost finansiranja političkih stranaka i održavanje općinskih izbora u Mostaru.-	Izborni okvir ostaje da bude usklađen sa evropskim standardima i preporuke. Visoki predstavnik je nametnuo nekoliko izmjena na izbornom planu okvira, uključujući i uveče na dan izbora (2. oktobar 2022.), koji je prema OSCE/ODIHR-u osporio pravnu sigurnost. Održani su općinski izbori u Mostaru u decembru 2020.<h2>Ključni prioritet 2</h2>Osigurati vidljive rezultate kada je u pitanju funkcionisanje mehanizma koordinacije o pitanjima koja se odnose na EU na svim nivoima, uključujući i pripremu i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje acquisa.Korak: Osigurati rezultate u funkcionisanju na svim nivoima mehanizma koordinacije na pitanja EU, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje acquis EU.Nije bilo akcije u vezi s ovim ključnim prioritetom i korakom. Vijeće ministara bi trebalo poboljšati funkcionisanje i efikasno korištenje mehanizma koordinacije (kolegija i ministarske konferencije) i razviti nacionalni program za usvajanje EU acquis (NPAA). Program za EU integracije, koji je pripremila DEI, još čeka odobrenje od Vijeća ministara. Vijeće ministara treba hitno imenovati nacionalni IPA koordinator (NIPAC) za IPA III.<h2>Ključni prioritet 3</h2>Osigurati pravilno funkcionisanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje.Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje (SAPC) usvojio je svoja pravila od procedure u 2021. Nakon izbora održanih u oktobru 2022. delegati u SAPC su bili imenovani u maju 2023. godine. Parlament Bosne i Hercegovine i Evropski parlament održali su sjednicu SAPC-a krajem oktobra 2023. Ključni prioritet je ispunjen.<h2>Ključni prioritet 4</h2>Temeljno unaprijediti institucionalni okvir, uključujući i na ustavnomnivou, kako bi se: a) osigurala pravna sigurnost u smislu podjele nadležnostiizmeđu nivoa vlasti;b) uvela klauzula o zamjeni kako bi se državi nakon pristupanjaomogućilo privremeno ostvarivanje nadležnosti drugih nivoavlasti radi sprečavanja i otklanjanja povreda prava EU;c) garantovala nezavisnost pravosuđa, uključujući i njegovusamostalnu instituciju (VSTV);d) reformisao Ustavni sud, uključujući i rješavanje pitanjameđunarodnih sudija i osiguralo provođenje njegovih odluka;e) garantovala pravna sigurnost, uključujući i putem uspostavepravosudnog tijela kojem bi bilo povjereno da osiguradosljedno tumačenje prava u cijeloj Bosni i Hercegovini;f) osigurala jednakost i nediskriminacija građana, posebnopostupanje prema presudi Evropskog suda za ljudska prava upredmetu Sejdić i Finci;g) osiguralo da su svi organi uprave zaduženi za provedbuacquis-a zasnovani isključivo na profesionalizmu i da seukloni pravo veta u procesu donošenja odluka, u skladu sacquisom;NB: Evropsko vijeće u junu 2022. pozvalo je lidere Bosne i Hercegovine da hitno finaliziraju ustavne i izborne reforme koje su na čekanju. Ove reforme treba da budu najveći prioritet.Ovaj ključni prioritet zahtijeva temeljne reforme, uključujući i na ustavnom nivou da bi se poboljšao institucionalni okvir Bosne i Hercegovine. U junu 2023. entitet Republika Srpska donio je zakon o neprimjeni odluka Ustavnog suda, u suprotnosti ustavnog i pravnog poretka, što dodatno ometa pravnu sigurnost. <h2>Ključni prioritet 5</h2>Poduzeti konkretne korake na unapređenju okruženja pogodnog za pomirenje, kako bi se prevazišlo naslijeđe rata.Vijeće ministara je imenovalo nadzorno tijelo za provedbu nac strategija procesuiranja ratnih zločina. Poduzete su neke pozitivne akcije na lokalnom nivou (Mostar, Brčko). Povremeno politički lideri nastavljaju sa širenjem historijskog revizionizma i veličanje ratnih zločinaca, uključujući poricanjem i banalizacijom genocida, ratnih zločina i zločine protiv čovječnosti. Bosna i Hercegovina treba da se pozabavi otvorenim pitanjima koji se tiču suđenja za ratne zločine, nestalih osoba, obeštećenja ratnih žrtava torture i seksualnog nasilja i tranzicione pravde.<h2>Ključni prioritet 6</h2>Unaprijediti funkcionisanje pravosuđa kroz usvajanje novih zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i sudovima BiH u skladu s evropskim standardima.Korak: prioritetno usvojiti izmjene integriteta u postojećem zakonu o Visokom sudstvu i Tužilačkom vijeću.Parlament je u septembru 2023. godine usvojio izmjene i dopune integriteta Zakona o VSTV-u, iako s promjenama u odnosu na verziju o kojoj je konsultirana Venecijanska komisija. Ove promjene ometaju djelotvornost sistema prijavljivanja imovine i stoga moraju biti izmijenjeni. Bosna i Hercegovina bi trebala finalizirati i usvojiti ova dva sveobuhvatna zakona o reformi pravosuđa – novi Zakon o VSTV-u i novi zakon o sudovima BiH - u skladu s mišljenjima Venecijanske komisije.<h2>Ključni prioritet 7</h2>Jačati prevenciju i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, uključujući i protiv pranja novca i terorizma, prvenstveno putem: a) usvajanja i provođenja propisa o sukobu interesa i zaštiti uzbunjivača;b) osiguravanja djelotvornog funkcionisanja i koordinacije tijela za borbu protiv korupcije;c) usklađivanja zakonodavstva i jačanje kapaciteta za javne nabavke;d) osiguravanja efikasne saradnje između tijela za provođenje zakona i tužilaštava;e) demonstriranja napretka u ostvarivanju rezultata proaktivnih istraga, potvrđenih optužnica, kaznenih progona i pravosnažnih osuđujućih presuda u predmetima organiziranog kriminala i korupcije, uključujući i one na visokom nivou;f) depolitizacije i restrukturiranja javnih preduzeća i osiguravanja transparentnosti procesa privatizacije.Korak: usvojiti Zakon o sprečavanju sukoba interesa.Korak: poduzeti odlučne korake za jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organizovani kriminal.Skupština je u avgustu 2022. godine izmijenila Zakon o javnim nabavkama, a podzakonski akti postavljeni su na svoje mesto. Kontakt tačka Europola počela je sa radom u junu 2023. godine, a Bosna i Hercegovina je poslala oficira za vezu u Hag. Svi policijski organi u BiH i Hercegovina sada mogu razmjenjivati poruke putem Sigurne mreže za razmjenu informacija Aplikacijski (SIENA) sistem. Vijeće ministara usvojilo je strategije za borbu protiv terorizma i o organiziranom kriminalu, te ažuriranu procjenu rizika i prateći akcioni plan za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Ove strategije i akcione planove treba implementirati na operativnom nivou.<h2>Ključni prioritet 8</h2>Osigurati efikasnu koordinaciju upravljanja granicama i kapacitetima za upravljanje migracijama na svim nivoima i osigurati funkcinisanje sistema azila.Korak: odlučno unaprijediti rad na osiguravanju efikasne koordinacije, na svim nivoima, granice upravljanje i kapacitet upravljanja migracijama, kao i osiguranje funkcionisanja sistema azila.Upravljanje migracijama je poboljšano. Vijeće ministara usvojilo je strategiju migracija i akcioni plan. Skupština je usvojila Zakon o strancima u avgustu 2023. Prijem kapaciteti su dovoljni. Sporazumi o readmisiji i implementacioni protokoli su generalno zadovoljavajući. Bosna i Hercegovina treba dodijeliti odgovarajući budžet za upravljanje migracijama, poboljšati procedure za povratak osoba koje nisu u potrebi za međunarodnom zaštitom i preduzeti dalje korake kako bi osigurali funkcionalan sistem azila. I dalje postoje prepreke u osiguravanju efikasnog pristupa azilu.<h2>Ključni prioritet 9</h2>Jačati zaštitu prava svih građana, posebno osiguravanjem provedbe zakona o nediskriminaciji i o rodnoj ravnopravnosti. Zakonodavstvo o rodnoj ravnopravnosti i zabrani diskriminacije nije usklađeno u cijeloj zemlji ili efektivno provedeno. Vijeće ministara usvojilo je novi rodni akcioni plan u oktobru 2023; ostaje da se usvoji novi akcioni plan o ženama, miru i sigurnosti. Slučajevi femicida izazvali su javne proteste i razotkrili sistemske nedostatke odgovora na rodno zasnovano i nasilje u porodici, uključujući i usklađivanje zakonodavstva sa Istanbulskom konvencijom.<h2>Ključni prioritet 10</h2>Osigurati pravo na život i zabranu mučenja, posebno: (a) ukidanjem upućivanja na smrtnu kaznu u Ustavu Republike Srpske i (b) imenovanjem nacionalnog mehanizma za prevenciju mučenja i nečovječnog postupanja.Korak: osigurati zabranu torture, posebno uspostavljanjem nacionalnog preventivnog mehanizma protiv torture i maltretiranja.U oktobru 2019. godine Ustavni sud je ukinuo pozivanje na smrtnu kaznu u Ustavu entiteta RS. U avgustu 2023. godine Skupština je izmijenila Zakon Ombudsmana za ljudska prava da ga odredi kao nacionalni preventivni mehanizam protiv mučenja i zlostavljanja – međunarodna obaveza zemlje. Ključni prioritet je ispunjen.<h2>Ključni prioritet 11</h2>Osigurati poticajno okruženje za civilno društvo, posebno poštujući evropske standarde o slobodi udruživanja i slobodi okupljanja. Iako je cjelokupni pravni i regulatorni okvir uglavnom u skladu sa acquisom EU, nedavno je entitet Republika Srpska usvojio u prvom čitanju nacrt zakona koji se odnosi na civilne akteri društva kao „strane agente” koji bi, ako se u potpunosti prihvate, predstavljali još jedan žalostan i neosporno veliki korak unazad.<h2>Ključni prioritet 12</h2>Garantovati slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebno putem (a) osiguranja odgovarajućeg sudskog procesuiranja predmeta prijetnji i upotrebe nasilja nad novinarima i medijskim radnicima, i (b) osiguravanja finansijske održivosti sistema javnih RTV servisa.Korak: garantovati slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebno osiguravanjem odgovarajućeg sudskog postupanja u slučajevima prijetnji i nasilja protiv novinara i medijskih radnika.I dalje postoji zabrinutost zbog političkog pritiska, zastrašivanja i prijetnji novinarima. U julu 2023. entitet Republika Srpska ponovo je uveo krivične kazne za klevetu, s nesrazmjernim ograničenjima koja ozbiljno utječu na slobodu izražavanja i medija i predstavlja veliki korak unazad. Nisu preduzete nikakve radnje da se osigura finansijska održivost javnog RTV sistema.<h2>Ključni prioritet 13</h2>Unaprijediti zaštitu i inkluziju ranjivih grupa, posebno osoba s invaliditetom, djece, LGBTI osoba, pripadnika romske zajednice, pritvorenika, migranata i tražilaca azila, kao i raseljenih lica i izbjeglica u cilju zatvaranja Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma.Povorke ponosa redovno se održavaju od 2020. Akcioni plan o pravima LGBTIQ osoba usvojena je u julu 2022. i ostaje da se implementira. Zaštita i uključivanje osoba u ranjivoj situaciji treba dalje rješavati.<h2>Ključni prioritet 14</h2>Završiti neophodne korake u reformi javne uprave s ciljem unapređenja sveukupnog funkcionisanja javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe i koordiniranim pristupom u kreiranju politika u cijeloj državi.Svi nivoi vlasti provode akcioni plan o javnoj upravi (PAR), sveobuhvatnu strategiju upravljanja javnim finansijama širom zemlje, i sopstvene individualne strategije o upravljanju javnim finansijama. U avgustu 2023. Skupština je usvojila Zakon o slobodi pristupa informacijama, čiji je cilj unapređenje proaktivnog otkrivanja informacija i transparentnosti institucija na državnom nivou. A profesionalna i depolitizirana državna služba ostaje da se postigne, posebno izmjenama zakona o državnoj službi. Ostaje da se osigura koordiniran pristup kreiranju politike širom zemlje.

U nekima smo napravili pomake, u drugima napravili korak unazad, a neki gotovo da se nisu makli s mrtve tačke

Evropska komisija je u četvrtak saopćila da je pokrenula prekršajni postupak protiv Belgije, Bugarske i Hrvatske

Pred našu zemlju postavljeno 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije: Za četiri godine BiH uspjela ispuniti dva

Evropska komisija predlaže da se otvore pregovori o pristupanju sa Bosnom i Hercegovinom, onog trenutka kad budu ispunjeni uvjeti za usklađivanje.U komunikeu o politici proširenja EU za 2023. godinu u dijelu koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu, piše:- Komisija pozdravlja reformske napore koje je Bosna i Hercegovina poduzela od sjednice Evropskog vijeća u decembru 2022. kada je zemlji dodijeljen kandidatski status. Komisija također pozdravlja brzo stupanje na dužnost novog Vijeća ministara u januaru 2023. godine. Javno iskazana posvećenost političkih stranaka strateškom cilju evropskih integracija donijela je pozitivne rezultate. <h2>Borba protiv terorizma</h2>Poduzeti su koraci i preuzete obaveze u pravcu ispunjavanja ključnih prioriteta i rješavanja koraka navedenih u preporuci Komisije za kandidatski status. Vijeće ministara je usvojilo strategiju za borbu protiv organizovanog kriminala, napravilo ažuriranu procjenu rizika i prateći akcioni plan za borbu protiv pranja novca i suzbijanje finansiranja terorizma, usvojene su strategije i akcioni planovi u oblasti migracija i borbe protiv terorizma te imenovano nadzorno tijelo za provođenje strategije procesuiranja predmeta ratnih zločina.Potom se ističe da je BiH doprinijela upravljanju mješovitim migracijskim tokovima prema EU kroz saradnju na implementaciji Akcionog plana EU za zapadni Balkan.- U junu 2023. godine započela je sa radom i kontakt tačka sa Europolom. Usvojeni su zakoni, posebno u dijelu koji se tiče integriteta pravosuđa kroz izmjene i dopune Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH; prevencije torture (određivanje Institucije ombudsmena BiH kao preventivnog mehanizma); o strancima; slobodi pristupa informacijama te je usvojen Gender akcioni plan. Usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU je značajno unaprijeđena tokom izvještajnog perioda, s tim da je ostalo još posla na implementaciji restriktivnih mjera. Javno iskazana posvećenost stranaka koalicije strateškom cilju evropskih integracija donijela je pozitivne rezultate u periodu nakon dodjele kandidatskog statusa - navodi se.Potom slijedi dio u kojem se osvrće na bh. entitet RS.- Istovremeno, bilježe se negativni pomaci u entitetu Republika Srpska, sa pozivom sudijama Ustavnog suda da podnesu ostavke te usvajanjem zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda, čime se krši ustavnopravni poredak zemlje. Entitet je također ponovo uveo krivične sankcije za klevetu, ograničavajući slobodu izražavanja i slobodu medija. Nacrt zakona koji targetira kategorije civilnog društva kao „strane agente“ također čeka na usvajanje u entitetu. Njegovo usvajanje bi predstavljalo još jedan veliki korak unazad u pogledu temeljnih prava. Secesionistički potezi koji podrivaju jedinstvenost, suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni subjektivitet zemlje istovremeno podrivaju napredak u pristupanju EU.<h2>Potrebni dalji napori</h2>Jedan broj odluka Ustavnog suda tek treba da se provede u cijelosti, prvenstveno odluka o državnoj imovini. Zakonodavna tijela oba entiteta trebala bi bez odlaganja imenovati sudije kako bi se osigurao cjelovit sastav Ustavnog suda. Zemlja mora hitno da finalizira ustavne i izborne reforme koje su na čekanju. I dalje su potrebne reforme kako bi se Ustav uskladio sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, u skladu sa sudskom praksom u predmetu Sejdić i Finci - istaknuto je.Naglašeno je da su potrebni dalji napori da Bosna i Hercegovina ispuni 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Komisije po zahtjevu za članstvo u EU i koracima navedenim u preporuci Komisije za kandidatski status. Status implementacije četrnaest ključnih prioriteta naveden je u izvještaju za zemlju. Komisija preporučuje otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom u EU nakon što se postigne neophodan stepen usklađenosti sa kriterijima za članstvo, a Komisija će izvijestiti Vijeće o napretku najkasnije u martu 2024. godine.

Ključne reforme za pristup EU: Šest zakona pred bh. liderima

Umjesto da odrobijaju za svoja nedjela: Osuđenici otkupljuju kazne, žrtve ratnih zločina ponižene

Ambasador Johan Satler za "Avaz" o putu BiH ka evropskoj porodici: Šta BiH mora ispuniti do marta!

Ljubavna priča džetseterskog bošnjačkog para: Kako je Sebija postala dio porodice Izetbegović

Već viđeno, nikad promijenjeno

Magla uzrokovala kašnjenja na Aerodromu Sarajevo

Bećirović poručio Dodiku: Može stražariti koliko hoće, milioni nas će braniti BiH, država će pobijediti

Dan državnosti BiH obilježen u Švicarskoj: Poslane poruke zajedništva i ljubavi prema jedinoj domovini

Bećirović Vučiću: Sloboda kretanja je zajednički interes regije

Elmedin Konaković za "Avaz": Popravljamo greške palog režima

Ima li razloga da sedma sila bude zabrinuta: Može li AI biti pogubna za novinare

Satler: Vrata Evropske unije su širom otvorena za BiH, potrebno je izvršiti reforme

Krišto: Dobili smo podsticaj za rad u budućnosti, kroz Plan rasta BiH ima priliku

Uživo / Pogledajte obraćanje Satlera i Krišto nakon uručenja Izvještaja EK o BiH

Pred našu zemlju postavljeno 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije: Za četiri godine BiH uspjela ispuniti dva

Evo šta piše u komunikeu Evropske komisije: Secesionistički potezi RS istovremeno podrivaju napredak u pristupanju EU

Ključne reforme za pristup EU: Šest zakona pred bh. liderima

Umjesto da odrobijaju za svoja nedjela: Osuđenici otkupljuju kazne, žrtve ratnih zločina ponižene

Ambasador Johan Satler za "Avaz" o putu BiH ka evropskoj porodici: Šta BiH mora ispuniti do marta!

Ljubavna priča džetseterskog bošnjačkog para: Kako je Sebija postala dio porodice Izetbegović

Već viđeno, nikad promijenjeno

Magla uzrokovala kašnjenja na Aerodromu Sarajevo

Bećirović poručio Dodiku: Može stražariti koliko hoće, milioni nas će braniti BiH, država će pobijediti

Dan državnosti BiH obilježen u Švicarskoj: Poslane poruke zajedništva i ljubavi prema jedinoj domovini

Bećirović Vučiću: Sloboda kretanja je zajednički interes regije

Elmedin Konaković za "Avaz": Popravljamo greške palog režima

Ima li razloga da sedma sila bude zabrinuta: Može li AI biti pogubna za novinare

Satler: Vrata Evropske unije su širom otvorena za BiH, potrebno je izvršiti reforme

Krišto: Dobili smo podsticaj za rad u budućnosti, kroz Plan rasta BiH ima priliku

Uživo / Pogledajte obraćanje Satlera i Krišto nakon uručenja Izvještaja EK o BiH

Pred našu zemlju postavljeno 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije: Za četiri godine BiH uspjela ispuniti dva

Evo šta piše u komunikeu Evropske komisije: Secesionistički potezi RS istovremeno podrivaju napredak u pristupanju EU