Bosna i Hercegovina dobila je sredinom prošle sedmice zeleno svjetlo za početak pregovora o članstvu u Evropsku uniju, ali pod određenim uvjetima. To znači da naša država jeste napredovala, ali ne dovoljno da bi zemlje EU započele progovore s BiH kako bi postala dio evropske porodice.

Šef Delegacije EU u BiH Johan Satler (Johann Sattler) za „Dnevni avaz“ govorio je o ovoj prilici, kao i o tome šta bh. vlasti moraju učiniti do marta 2024., kada će Evropska komisija (EK) izvijestiti Vijeće Evrope o našem napretku.

Neriješena pitanja

Na naše pitanje je li realno očekivati da bh. vlasti ispune očekivanja EK do marta, ambasador Satler odgovorio je potvrdno. Dodao je da su vlasti na državnom nivou, uključujući Vijeće ministara, intenzivirale rad na reformskim pitanjima u protekloj godini.

- Ipak, dinamika reformi još nije na adekvatnom nivou, što smo jasno naglasili i u ovogodišnjem izvještaju za BiH. Najnoviji Paket proširenja je ohrabrenje bh. vlastima za daljnje iskorake u vezi s neriješenim reformskim pitanjima. Napredak na evropskom putu će jednako tako potaknuti prijeko potreban ekonomski rast i investicije - poručio je Satler.

Šef Delegacije EU u BiH osvrnuo se i na 14 ključnih prioriteta koji su stavljeni pred našu zemlju još 2019. godine, a do danas smo u potpunosti ispunili samo dva. Objasnio je i šta vlasti konkretno moraju učiniti, odnosno koje reforme ispuniti da bi pregovori s EU počeli.

- U razgovorima s vlastima bili smo jasni kada je riječ o našim očekivanjima u vezi s reformskim procesom. Potrebni su dosljedan rad i napredak na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja EK o BiH. U pripremi je već cijeli niz neophodnih reformi i njihova finalizacija bi poslala snažan signal spremnosti zemlje da napreduje u procesu pridruživanja EU. Da spomenemo samo neke – usvajanje zakona o sudovima, zakona o sprečavanju sukoba interesa, izmjene i dopune Izbornog zakona u dijelu koji se tiče integriteta te zakona o sprečavanju pranja novca su nadohvat ruke. Od suštinskog je značaja realizacija sporazuma s Eurojustom i Frontexom, kao i usvajanje programa usklađivanja s pravnom stečevinom EU - rekao nam je Satler.

Korist za građane

Istakao je da će s napretkom BiH na evropskom putu vlasti, također, morati ozbiljno razmotriti razvoj administrativnih kapaciteta koji će biti neophodni za pripremu i vođenje pregovora.

- Zajednička prava i dužnosti EU koje su obavezujuće za sve države članice, odnosno pravna stečevina, izuzetno su obimni. BiH će tokom pristupnih pregovora morati usvojiti akumulirane zakone, pravne akte i sudske odluke koji su sastavni dio prava EU. Krajnji rezultat donosi koristi za bh. građane, ali nosi i dosta posla za vlasti - istakao je Satler.

Kada je u pitanju manji bh. entitet RS, u izvještaju o BiH se navodi to da odlukama vlasti unazađuje BiH na putu ka EU, a još najavljuju i usvajanje zakona o „stranim agentima“. Pitali smo ambasadora šta ukoliko BiH usvoji neophodne reforme, a RS istovremeno usvoji sporni zakon.

- Na evropskom putu BiH standardi EU se moraju ispuniti u svim dijelovima zemlje. Nema pregovaranja oko temeljnih vrijednosti kao što su sloboda izražavanja, sloboda medija ili sloboda udruživanja. Vlastima u RS smo naglasili da je nazadovanje u pogledu temeljnih sloboda u suprotnosti s očekivanjima koja je EU izrazila prilikom dodjele kandidatskog statusa. Kada EK ponovo bude podnosila izvještaj za BiH, u obzir će se uzeti napredak po reformskim pitanjima na svim nivoima vlasti u zemlji. Apeliram na vlasti u RS da ne idu dalje u proceduru sa zakonom o tzv. stranim agentima - zaključio je Satler.

Uz političku volju, napredak moguć

- Od mog preuzimanja mandata ambasadora EU bilo je više pitanja za koja su mnogi tvrdili da ih je nemoguće riješiti. Rečeno mi je da nije moguće postići politički iskorak koji bi omogućio izbore u Mostaru. Rečeno mi je da BiH nikada neće uspjeti da operacionalizira svoju saradnju s Europolom niti se pridružiti Mehanizmu EU za civilnu zaštitu. Sve ove stvari su se desile. Mnoge druge reforme na evropskom putu tokom mog mandata smatrane su preteškima ili suviše kontroverznima. Ipak, kada ima političke volje, napredak je moguć - istakao je Satler.

Novi plan EU za rast za zapadni Balkan osigurava 6 milijardi eura za cijeli region i ojačat će pozitivnu vezu između reformi i ekonomskog rasta. Plan će pružiti nove poticaje za reforme, ali i potaknuti regionalnu ekonomsku integraciju, kao i ekonomsku integraciju regiona s EU, poručio je Satler.