Krajem sedmice, tačnije 7. i 8. aprila, na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo bit će izvedena hit predstava Beogradskog dramskog pozorišta „Let iznad kukavičijeg gnijezda“ autora Kena Kesija (Kesey) i Dejla Vasermena (Dale Wasserman), u režiji Žanka Tomića. To znači da u Sarajevo ponovo dolazi legendarni glumac i reditelj Dragan Bjelogrlić, koji u ovoj predstavi igra glavnu ulogu.&nbsp;Također, tu će biti Milutin Mima Karadžić, dok ostatak podjele čine Predrag Bjelac, Milan Čučilović, Daniel Sič, Andrej Šepetkovski, Jovo Maksić, Savo Radović, Vladan Milić, Milica Zarić, Jana Milosavljević, Uroš Janković, Miloš Lazarov, Zoran Đorđević, Anka Gaćeša Kostić, Anja Alač, Nada Macanković, Maja Ranđić.Planirano je da oba dana predstava počne u 19:30 sati.

Hit predstava „Let iznad kukavičijeg gnijezda“ bit će izvedena na sceni NPS-a 7. i 8. aprila u 19:30 sati

Dragan Bjelogrlić stiže u Sarajevo

U Vatikanu zapravo postoji pravi posao koji se zove glavni egzorcist. Otac Gabrijel Amort (Gabriele Amorth) bio je stvarni čovjek, koji je tu funkciju obavljao 36 godina i bio je uključen u desetine hiljada egzorcizama. Ovo je za „Dnevni avaz“ rekao slavni oskarovac Rasel Krou (Russell Crowe) koji u filmu „Papin egzorcist“ tumači glavnu ulogu - oca Gabrijela. <h2>Stoljetna tajna</h2>U pojedinim bosanskohercegovačkim kinima pretpremijera ovog dugoočekivanog filma bit će 5. aprila, dok će već od sutradan, 6. aprila, biti dostupan u svim bh. kinima, zahvaljujući C2 film, zvaničnom zastupniku studija “Sony” za Bosnu i Hercegovinu, preko kojeg smo i dobili ekskluzivni razgovor s Krouom. U Americi će ostvarenje biti dostupno tek sedam dana kasnije.Inspiriran stvarnim dosjeima oca Gabrijela Amorta, glavnog egzorcista Vatikana, “Papin egzorcist” prati Amorta, dok istražuje zastrašujuće zaposjedavanje dječaka i na kraju otkriva stoljetnu zavjeru koju je Vatikan očajnički pokušavao da sakrije.Nekima poznat kao dekan egzorcista, a drugima kao vatikanski egzorcist, otac Gabrijel Amort je hiljadama ljudi bio svjetlo u tami. Pravi čovjek koji je izvršio hiljade egzorcizama za crkvu, otac Amort bio je prvi krstaš u borbi protiv zla koji je svoje podvige opisao u dva memoara koji nadilaze sablasne anegdote s ciljem istraživanja prijetnji čovječanstvu od demona.Njegovi podvizi dolaze na ekran po prvi put u „Papinom egzorcistu“. Amort je, kako ga opisuju, jednako čovjek jakih vjerskih uvjerenja i uporni istražitelj. Dok nastoji izbaciti jednu od najnepopustljivijih demonskih zaposjedanja u svojoj karijeri, svećenik će otkriti istinu iza stoljećima sahranjene tajne i iznijeti na vidjelo mnogo veću zavjeru, uprkos upozorenjima iz Vatikana.

A Krou, kako nam je otkriveno, lično je istraživao život oca Gabrijela kako bi što vjerodostojnije prikazao njegov lik i djelo.- Bez sumnje, on je čovjek duboke vjere, ali i vrlo definitivno, svoj čovjek. Odlučan je da bude otvoren i direktan; ne plaši se promašaja čovječanstva. On prihvata sve mane i posebne aspekte ponašanja ljudi. Taj jednostavan nivo iskrenosti zasnovane na osjećaju pomaže mu da radi svoj posao – kazao je Krou.U filmu, otac Amort i njegov partner, otac Eskjubel (Esquibel), kojeg igra Danijel Zovato (Daniel Zovatto), istražuju posjed u opatiji Svetog Sebastijana u Kastilji, u Španiji, gdje mlada porodica počinje iznova, renovirajući staro imanje.- U filmu, opatija ima dugu historiju s Katoličkom crkvom, i neke stvari koje su se tamo dogodile su otkrivene. Ovi događaji su se desili tokom nekih od najmračnijih dana Katoličke crkve, dok su kažnjavani ljudi koji nisu bili u skladu s dubinom svog vjerovanja. Svi smo mislili da je to odličan način da se dublje kopa u historiju Španije – otvoreno je ispričao Krou.

Filmski stvaraoci su priču obuhvatili biblijskom predstavom o palim anđelima.- Jedna od bitnih premisa filma uzeta je iz opisa u Bibliji koji govori o Luciferu i palim anđelima. Kako su bačeni na Zemlju i zaključani pod zemljom. Jesu li pobijeđeni? To postaje sve veći podzaplet u toku filma, jer svećenici počinju shvatati s čime se suočavaju - istakao je Krou.Upravo takve priče, priče o dobru i zlu, stare su koliko i vrijeme, a priča o Amortu i njegovoj jedinstvenoj ulozi u borbi protiv zla je važna za ispričati, smatrali su protagonisti.Gabrijel Amort rođen je 1925. u gradu Modena, na sjeveru Italije. Najmlađi sin advokata, rano je imao vjerski poziv. Ali sudbina je imala drugačije planove.- Imao je zanimljiv život. Kada je imao 17 godina, otišao je u Rim da razgovara sa starijima o tome da postane svećenik. Odgovor je bio: “Vidi, imaš 17 godina. Moraš još malo živjeti prije nego što slijediš svoj poziv” - kazao je Krou.<h2>Borba protiv fašista</h2>Kada je izbio Drugi svjetski rat, Amort je regrutiran u italijansku vojsku, ali je ubrzo promijenio stranu i postao partizan u borbi protiv fašista i nacista, što, kako kažu oni uključeni u “Papinog egzorcistu”, je bilo tipično za Amortov katakter - dovesti u pitanje autoritet, propitivati institucije i boriti se za ono u što vjeruješ.- Završio je u borbi protiv fašista. Kada je izašao iz tog ratnog iskustva, otišao je na pravni fakultet – nastavio je Krou.Godine 1951. Amort je zaređen za svećenika.- Njegov poziv ga nikada nije napustio. Kada se vratio u Rim, kao stariji s nešto više iskustva, bio je dobrodošao. Ako imate ta iskustva, bolje vam je kada ste svećenik koji pokušava savjetovati ljude u zajednici. Njegove kolege su bile opuštene s nivoom i dubinom njegove vjere i posvećenosti Crkvi – smatra Krou.Godine 1986. Rim ga je dodijelio da pomaže ocu Kandidu Amantiniju (Candid Amantini), tadašnjem glavnom egzorcistu Vatikana. Četiri godine kasnije osnovao je Međunarodno udruženje egzorcista, a 1992., kada je otac Amantini umro, Amort je od šegrta postao glavni egzorcist.

Obavljao je ove obrede s alatima svog zanata: raspela, svete vode i osvećenog ulja, molitvenika, ljubičastog šala, koji bi oboljelom omotao oko vrata. Uprkos takvim mračnim pojavama, Amort je ostao bezbrižan. Kako je Krou ispričao, započinjao bi svoje rituale tako što je „udario nosom đavola“. Pričao je viceve: „Znaš zašto đavo bježi kad me vidi? Zato što sam ružniji od njega!” Svećenikovo objašnjenje je, prema Krouu, da "đavo ne voli šale".Ekipa filma za Kroua kaže: “Ko bi bio bolji da ide rame uz rame s đavolom od samog gladijatora?“ referirajući se na Krouovu ulogu u “Gladijatoru” za kojeg je i dobio Oskara u kategoriji najboljeg glumca.<h2>Držati ravnotežu</h2>Krou, koji je tokom karijere igrao brojne likove iz stvarnog života, kazao je da ga je ovoj ulozi privukla upravo prilika da se prikaže egzorcist iz stvarnog života.- Ono što me je zainteresiralo je činjenica da je to pravi posao i ovaj konkretan čovjek ne samo da ga je radio tako dugo, već je dokumentirao stvari koje je iskusio u brojnim knjigama. Uživam u odgovornosti da igram prave ljude. Uradio sam to nekoliko puta. Postoji dodatna odgovornost kada glumite nekog stvarnog, da pokušate da prenesete suštinu te osobe - istakao je Krou.Ali ”Papin egzorcist” bio je u nečemu prvi za Kroua - nikada nije bio vodeća uloga u horor filmu. I to, kako se čini, s dobrim razlogom.- To je bilo nešto što nisam uradio, žanr kojeg se nikada nisam dotakao. Da budem iskren, ne volim baš strašne filmove. Ne daju mi da zaspim. Nevjerovatno sam sujevjeran. Krećući se u ovakvim krugovima u kojima istražujete situacije s kojima se likovi suočavaju... Za mene to nije baš ugodno. Naravno, oko nas se dešavalo mnogo neobičnih stvari, ali držite ravnotežu i gledate na njih kao na slučajnost, inače ćete se malo izluditi – iskren je Krou.

Krou je zaronio u istraživanje, skupljajući sav materijal koji je mogao o Amortu kako bi razumio svećenikovu službu i šta je to što ga je tjeralo da istraje. Otputovao je u Rim, gdje je proveo sedmicu susrećući se s ljudima iz Vatikana koji su poznavali papinog egzorcistu. Za sve glasine o tajanstvenoj Crkvi, Krou kaže:- Moram reći da je Crkva bila vrlo otvorena. Dobili smo neke ekstremne privilegije od nadležnih u Vatikanu.Krou kaže da su mu Amortove kolege i prijatelji iz Vatikana rekli da egzorcista „nikada nije imao nesuglasica ni s kim i da je uvijek slijedio liniju crkve“, dok je istovremeno, napominje glumac, „otac Amort rekao neke vrlo kontroverzne stvari u svoje vrijeme. Dao je neke vrlo snažne izjave, u različitim vremenskim periodima, o svojim uvjerenjima – koja nisu uvijek bila 100 posto u skladu s Crkvom.”- Imao je određeno, posebno nepoštovanje stvari koje sam pokušao da unesem u film. On je individua, a ne osoba koja igra po pravilima. Pa, on vozi skuter Lambretta – uzbuđeno je istaknuo oskarovac.Rasel Krou je pozdravio priliku da ponovo posjeti Rim, gdje je smješten njegov blockbuster film “Gladijator”.- Veoma sam sretan što imam takav odnos s gradom Rimom. Ljudi u Rimu su uvijek bili velikodušni i ljubazni prema meni. Imao sam stotine razgovora svaki dan kada sam bio u Rimu – kazao nam je Krou.Otkriven nam je i jedan poseban detalj iz ovog filma. Naime, kada je Krou saznao da je Amort porijeklom iz Modene - kuće Ferrarija - svom je kostimu dodao Ferrari crvene čarape.<h2>Od bestselera do filma</h2>Jedinstvena iskrenost oca Amorta, smisao za humor i uvid u najtajnovitije rituale Crkve učinili su njegova dva memoara, “Egzorcist priča svoju priču” i “Egzorcist: Više priča”, u bestselere. Producent Majkl Patrik Kačmarek (Michael Patrick Kaczmarek) uspio je dobiti prava na ova djela prije nego što je otac Amort preminuo 2016. godine. Prije toga, sve koji su mu ponudili da snimaju prema njegovim knjigama, odbio je.<h2>Najveća scenografija</h2>U filmu, Amortovo zaduženje je da izbaci demonsku opsjednutost dječaka po imenu Henri (Henry). Za ulogu, filmaši su odabrali 12-godišnjeg Pitera Desuzu (Peter DeSouza-Feighoney).Ostvarenje je snimano u Rimu i u Irskoj.- Pronašli smo nevjerovatnu, staru arhitekturu, gdje smo napravili neke od najvećih scenografija u kojima sam učestvovao – kazao je oskarovac.<h2>Čistoća vjere</h2>- Gabrijel Amort je imao čistoću vjere koja mu je dala nivo smjelosti i hrabrosti da obavi posao. To je veoma mračna potraga - puno se bavite ljudima koji duboko pate. Većini je bila potrebna psihološka pomoć - a on je oko 98 posto svojih slučajeva upućivao medicinskim stručnjacima. Vjerovao je da je vrlo malo slučajeva zapravo demonsko zaposjedanje. Ali to je značilo da kada je naišao na nešto što je bilo neobjašnjivo, mogao je to i prepoznati – kazao je Krou.Osim Kroua, glavne uloge tumače Danijel Zovato, Aleks Eso (Alex Essoe) i Franko Nero, dok režiju potpisuje Džulijus Ejveri (Julius Avery).

Svećenićkom kostimu dodao Ferrari crvene čarape

Oskarovac Rasel Krou ekskluzivno za "Avaz": Nevjerovatno sam sujevjeran

Godinama već slušamo o razvoju umjetne inteligencije (Artificial Intelligence – AI), koja je itekako prisutna, ali tek u posljednje vrijeme vidimo razmjere njene uključenosti u stvarni, sadašnji svijet.Nakon što je Donald Tramp (Trump) najavio svoje potencijalno hapšenje, AI je napravila toliko realistične fotografije koje prikazuju bivšeg predsjednika SAD u svađi s policajcima, koji ga, između ostalog, i ganjaju ulicama. Ako je zaključiti prema fotografijama, navodno su održani protesti, a prisutna je bila i njegova supruga Melanija Tramp.<h2>Šira manipulacija</h2>Ko ne obraća pažnju na nešto sitnije detalje, lako će povjerovati da su slike stvarne.AI je pravila fotografije i pape Franje u noćnom klubu, dnevnoj šetnji, u odjeći kakvu danas nose reperi, te Ilona Maska (Elon Musk) i njegove navodne nove djevojke...Senad Redžić, IT stručnjak s adresom u Štutgartu, kaže za „Avaz“ da je oblast umjetne inteligencije trenutno tema broj jedan u mnogim naučnim krugovima, ali i van njih.- Osim neupitnih prednosti i olakšica koje će donijeti, bit će važno adresirati i razne opasnosti i izazove koji su već sada pristupni. Svjedoci smo pojave sve većeg broja alata baziranih na umjetnoj inteligenciji koji omogućavaju jednostavno generiranje lažnih videozapisa i fotografija, što otvara vrata za potencijalne zloupotrebe i širenje dezinformacija. Slike i videozapisi kreirani na ovaj način mogu se koristiti za narušavanje privatnosti i reputacije pojedinaca, diskreditaciju političkih protivnika, manipulaciju javnim mnijenjem, ali i za širenje panike i straha - kazao nam je Redžić.

Naglasio je da je, u borbi protiv ovakvih neželjenih pojava, nužno razumjeti individualnu i kolektivnu odgovornost.- Država mora prepoznati ovu problematiku i ulagati u razvoj obrazovnih programa koji će podići informatičku i digitalnu pismenost građana. Također, neophodno je kreirati i provoditi zakone koji imaju cilj zaštititi privatnost građana i osigurati odgovornost onih koji šire dezinformacije i zloupotrebljavaju ovakve alate u negativne svrhe - istakao je Redžić.

Na individualnom nivou, kazao je, građani moraju preuzeti odgovornost za vlastitu edukaciju i razvijati kritičko razmišljanje kako bi prepoznali i odbacili dezinformacije.- Više od 80 posto ljudi u BiH koristi barem jednu društvenu mrežu, pri čemu su konstantno izloženi ovakvim i sličnim opasnostima. Neprestano usavršavanje znanja i razumijevanje ovih fenomena omogućava nam da razvijemo otpornost prema manipulacijama i dezinformacijama kojih će biti sve više - naglasio je Redžić.<h2>Šta kažu iz FUP-a</h2>Istražitelji Federalne uprave policije (FUP) u razgovoru za „Avaz“ potvrdili su da su imali slučajeva kada su se koristili deepfake programi u svrhu diskreditiranja nekoga.- Mi, novinari i istražitelji, gledamo sitnice na raznim sadržajima, ali većina populacije ne gleda. Kad primiš vijest i počne se širiti, kasno ju je analizirati. Ovo može biti nezamislivo opasno ako se AI bude koristila u negativne svrhe, može izazvati haos, pa i ovdje kod nas, gdje imamo vrlo osjetljivu prošlost - rekao nam je jedan od istražitelja FUP-a.Međutim, pripadnici FUP-a se itekako trude da tome stanu ukraj. Istraga se mora provesti, a vještačenje pokaže je li sadržaj pravi ili lažan.- To je nama već odavno poznato, susrećemo se s tim već 7 do 8 godina. Nismo svemogući, ali dajemo maksimum da, kada se nešto desi, radimo na tome. Imamo forenzičare, računare, videoopremu... Mora se provesti istraga, prikupiti dokazi... To je za nas kao svako krivično djelo koje zahtijeva istragu, naprimjer, ko je ubacio snimak, odakle, a potom snimak ide na vještačenje kojim se utvrđuje je li pravi ili ne... - istaknuto je.FUP je u komunikaciji i s policijskim agencijama iz drugih zemalja kada je riječ o umjetnoj inteligenciji i novim metodama koje se koriste.<h2>Detekcija lažnog sadržaja</h2>- Razvijene zemlje, poput SAD i članica Evropske unije, ulažu značajne napore kako bi se suprotstavile ovim problemima. Primjeri takvih napora uključuju uspostavljanje specijaliziranih agencija za borbu protiv dezinformacija, razvoj tehnologija za detekciju deepfakea (lažnog sadržaja), te jačanje saradnje između državnih institucija, tehnoloških kompanija i obrazovnih ustanova u cilju podizanja svijesti i razvijanja inovativnih rješenja - kazao je Redžić.

Neophodno je kreirati i provoditi zakone koji imaju cilj zaštititi privatnost građana, kazao je Redžić

O ovoj temi priča cijeli svijet: Umjetna inteligencija 
može napraviti haos i u BiH 

Sebija Izetbegović je odlukom Senata Univerziteta u Sarajevu (UNSA) izgubila zvanje redovne profesorice. Prethodno je Senat Sebiji poništio upis u matičnu knjigu magistranata, što znači da nije ispunjavala uvjete da predaje studentima. <h2>Pečat karijere</h2>Amina Smajlović, majka djevojčice Nadin koju su odbili liječiti u KCUS-u, a koja već godinama vodi bitku za svoju kćerku, za "Avaz" je rekla da se to trebalo učiniti još 14. novembra 2019. godine, kada je Izetbegović javno odbila liječiti jedno dijete te da je još tada trebala na Sud časti.- Mislim da je Senat uradio onako kako je zakon nalagao i da je ovo najbolja odluka koja se mogla donijeti kada je riječ o toj osobi. Nadin je bila vrh ledenog brijega. Sve smo mi mogli, ali ono što je uradila s mojim djetetom bio je znak da će ovo sve što se desilo biti pečat njene karijere, zvanja i ponašanja prema pacijentima - kazala je Amina Smajlović.Pita se šta majke koje je Izetbegović liječila ili porodila danas misle.

- Onima koji su odbili moje dijete da liječe možda su samo napravili ustupak i pokazali da nisu relevantni za neke stvari u državi. Poslije Nadin se dešavalo još slučajeva, ali u nekoj tišini, neko nije smogao snage jer vide šta rade nama. Mi smo mogli sve ono iznijeti i izdržati, a šta je s drugima? Ovo je borba s vjetrenjačama, ali sam ja rekla prvog dana da neću odustati i stvarno neću. Ovo je bio atak na moju porodicu i moje dijete, njen život je bio u pitanju. Zamislite da je, ne daj Bože, umrla - otvoreno je kazala Smajlović.<h2>Needucirani ljekari</h2>Naglasila je da postoji ogromna količina neznanja, needuciranih ljekara i sujete.- Molila bih mlade da im ovo ne bude primjer, već da budu uspješni ljekari, da imaju ogromnu empatiju i da ih sujeta ne pojede. A progonitelji jednog djeteta neka se stide svojih djela - zaključila je Smajlović.Na kraju je dodala:- Hvala Bogu da su takvi ljudi odbili liječiti Nadin, jer da nisu, ko zna šta bi bilo s njom.

Ovo je borba s vjetrenjačama, ali sam ja još prvog dana rekla da neću odustati

Amina Smajlović, majka djeteta koje je Sebija odbila liječiti: Ovo je bio atak na moju porodicu

„Dnevni avaz“ u dvobroju vam donosi ekskluzivni intervju s oskarovcem Raselom Krouom (Rassell Crowe).&nbsp;Legendarni gladijator iz istoimenog filma, a za koji je dobio zlatni kipić za najboljeg glumca, ovaj put našao se u priči koja je i više nego istinita. Utjelovljuje Gabrijela Amorta (Gabriel Amorth), vatikanskog egzorcistu koji je izvršio hiljade egzorcizama za crkvu i bio prvi krstaš u borbi protiv zla. Amort je svoje podvige opisao u dva memoara koji su postali bestseleri, a kojima je nadišao sablasne anegdote o đavolima, dobru i zlu, s ciljem istraživanja prijetnji čovječanstvu od demona.&nbsp;Da, Krou igra vodeću ulogu u hororu, što je za njega prvi put. - To je žanr kojeg se nikada nisam dotakao. Da budem iskren, ne volim baš strašne filmove. Ne daju mi da zaspim. Nevjerovatno sam sujevjeran. Krećući se u ovakvim krugovima, u kojima istražujete situacije s kojima se likovi suočavaju... Za mene to nije baš ugodno. Naravno, oko nas se dešavalo mnogo neobičnih stvari, ali držite ravnotežu i gledate na njih kao na slučajnost, inače ćete malo izludjeti – iskreno nam je rekao Krou.&nbsp;Otkrio je i da je sam istraživao život Gabrijela Amorta, koji je preminuo 2016. godine, a sve s ciljem kako bi ga što bolje utjelovio.&nbsp;No, kada je saznao da je Amort porijeklom iz Modene - kuće Ferrarija - svom kostimu svećenika dodao je Ferrari crvene čarape.

Svom kostimu svećenika dodao je Ferrari crvene čarape

Oskarovac Rasel Krou ekskluzivno za "Avaz": Strašni filmovi mi ne daju da zaspim

Transplantacija organa, kao jedna od najznačajnijih grana zdravstvenog sistema, očito je u velikoj krizi, praktično je zaustavljena. Ovo je za „Avaz“ rekao Ismet Gavrankapetanović, direktor Opće bolnice “Prim. dr. Abdulah Nakaš”.<h2>Pravi način</h2>Iako je Zakon o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja FBiH usvojen još 2009. godine, a izmijenjen 2017., vijesti o ovakvim medicinskim intervencijama u našoj zemlji su rijetkost.Dr. Gavrankapetanović smatra da su osnovni razlozi za skoro nepostojanje ove grane medicine organizaciona pitanja i kadrovski resursi.- Imamo veliki broj sposobnih, vrijednih ljekara i medicinskih radnika koji mogu riješiti ovaj problem. Predlažem koordinatorima za transplantaciju da, osim kliničkih centara, uključe kantonalne i opće bolnice i kroz zakonsku regulativu omoguće da svi pomognemo spašavanju ove beskrajno važne grane medicine. Dijaliza bubrega je temporarni način liječenja, a transplantacija jedini pravi. Uspjeti možemo samo zajedničkim snagama. Izazov jeste veliki, ali ga možemo savladati - istakao je dr. Gavrankapetanović.

Ministar zdravstva Kantona Sarajevo Haris Vranić naglasio je da transplantaciona medicina u BiH ne postoji.<h2>Totalni nemar</h2>- To je posljednje na ljestvici u medicini. A onda traže bolje zdravstvo, pa gdje će biti bolje. Prije rata smo 70 bubrega godišnje transplantirali, bili drugi transplantacioni centar u Jugoslaviji, nakon Rijeke, a sada nula. To je totalni nemar. Zamislite koliko se ljudi od jednog kadavera može spasiti, dva bubrega, jetra, srce, dvije rožnjače... Medicina se računa po toj uspješnosti, koliko ste transplantacija uradili. Po tome se mjeri kvalitet, a ne po broju učinjenih usluga, poput pregleda, laboratorijskih analiza. Sedam godina edukacija na KCUS-u ne postoji. Transplantacija - čista nula, i u Tuzli, i u Sarajevu, i u Mostaru - kazao je Vranić.

Smatra da je problem u nemogućnosti da bolnice budu univerzitetske, a ne samo klinički centri. Osvrnuo se i na KCUS.- Vidite šta je uradila (Sebija Izetbegović, op. a.) od njega, pola profesora nema, pola predmeta ne radi, zaključala, ne da studentima. Gdje je to normalno? Žena je uništila zdravstvo u KS za narednih 10 godina, odgovorno tvrdim. Kadrovski je sve uništila. I to Novalić (Fadil, op. a.) gleda osam godina, klima glavom, zajedno s HDZ-om - naveo je Vranić.<h2>Jesu li išta uradili</h2>- Ako bude formirana Vlada FBiH, a nadam se da hoće, HDZ opet preuzima zdravstvo, znači da će biti 12 godina na čelu. Drže vertikalu od vrha do dna, odnosno Federalni zavod za osiguranje i reosiguranje, Zavod za javno zdravstvo, koji je kreator te politike, i Ministarstvo zdravstva. Valjda njih treba upitati jesu li šta uradili - istakao je Vranić.Dodao je da ljude operiraju roboti, a da "mi nismo došli na nivo normalne hirurgije, da operiramo rukama".

 Predlažem da, osim kliničkih centara, uključe kantonalne i opće bolnice, da svi pomognemo u spašavanju ove grane medicine, kazao je Gavrankapetanović

Transplantacija gotovo da ne postoji u BiH

Vojin Mijatović za portal "Avaza" je potvrdio da neće biti ministar unutrašnjih poslova FBiH već da je predložen za ministra obrta i razvoja FBiH. Također, poziciju ministra unutrašnjih poslova Federacije, preuzet će Almin Hopovac, dok će resor obrazovanja voditi&nbsp; Vedran Lakić iz Tuzle.Prema ranijem dogovoru, Nerin Dizdar ostaje na poziciji ministra za izbjeglice i raseljena lica. Odluku o konačnoj raspodjeli kadrova u novoj Vladi FBiH rukovodstvo SDP-a BiH donijelo je danas.

Odluku o konačnoj raspodjeli kadrova u novoj Vladi FBiH rukovodstvo SDP-a BiH donijelo je danas

Vojin Mijatović za "Avaz" potvrdio: Predložen sam za ministra obrta FBiH

Građani Crne Gore ove nedjelje, 2. aprila, u drugom krugu glasanja, birat će novog predsjednika, i to između aktuelnog šefa države Mila Đukanovića i Jakova Milatovića iz Pokreta Evropa sad. Na pitanja kako će izbor predsjednika utjecati na Bosnu i Hercegovinu, kao državu koja graniči s Crnom Gorom, te koji bi pobjednik bio „bolja opcija“ za našu domovinu, odgovarali su analitičari Svetlana Cenić, Esad Bajtal i Enver Kazaz.<h2>Građanska država</h2>- BiH s Crnom Gorom nema neriješenih pitanja zahvaljujući, prije svega, politici Mila Đukanovića koji je od Crne Gore načinio građansku državu i doveo je do pregovora u vezi s ulaskom u EU i članstvom u NATO-u. Položaj nacionalnih manjina u Crnoj Gori bio je najbolji u regiji i može se reći da je takva Crna Gora predstavljala primjer demokratski uređene države. Problem s vladavinom Mila Đukanovića je, kao i uvijek s dugom vlašću, niz optužbi za kriminal, korupciju... - kazao je profesor Kazaz.

Dodao je da je Crna Gora premala država da bi se miješala u unutrašnje odnose BiH na način na koji to čine Hrvatska i Srbija.- Takva paranoja širi se medijskim prostorom u BiH, ali od Crne Gore ne može prijetiti onakva opasnost kakva prijeti od Srbije i Hrvatske. Naravno da bi bilo moguće očekivati, ako gospodin Milatović bude vodio jaku prosrpsku politiku, obnove fantazije o „srpskom svetu“ i na toj liniji ugrožavanje stabilnosti BiH - naglasio je Kazaz.Profesor Esad Bajtal ne slaže se s Kazazovim mišljenjem te ističe da su moguća miješanja Crne Gore u unutrašnje stvari BiH ukoliko na čelo države dođe Milatović.

- Ta politika ima svog logičkog, moralnog i političkog smisla. Svi oni kandidati koji su probeogradski, promoskovski orijentirani pravili bi probleme BiH i dobili bi upravo to o čemu se govori - trećeg susjeda s kojim bismo imali problema. To, zaista, ne bi moglo biti nešto čemu se možemo radovati - istakao je Bajtal.<h2>Ostaviti na miru</h2>Svetlana Cenić je kazala kako je Đukanović do sada vodio svoju državu bez rata i nikada se nije miješao u unutrašnje stvari BiH.- Toliko moramo priznati, a sve ono ostalo što mu se stavlja na dušu, to neka građani vide, odluče, kazne, ne kazne... Crna Gora je, zaista, nikad podjeljenija država, a to, također, može da zahvali svojim susjedima. Konačno bi bio red da svi susjedi ostave na miru Crnu Goru i BiH da se same brinu o svojim stvarima, a da mi dobijemo političare. To želim iskreno i Crnoj Gori i BiH, koje će prevashodno razmišljati o sebi, a ne o nekim tamo mentorima, ili da rade više za interese, kako to vole reći, matičnih zemalja, nego u svojoj zemlji u kojoj žive i primaju platu - naglasila je Cenić.

<h2>Ko će izgubiti</h2>Kazaz je naglasio da je protiv Đukanovića udružena prosrpski orijentirana opozicija, „tobožnji proevropski političari, Srpska pravoslavna crkva, ruski elementi u Crnoj Gori i sama država Srbija“.- Očigledno je da će Đukanović izgubiti izbore i da ćemo imati u narednom periodu gospodina Milatovića na čelu Crne Gore. Ne vjerujem da će Milatović nastaviti sve one elemente regionalne i vanjske politike Crne Gore kakvu je vodio Đukanović - istakao je Kazaz.

Dobit ćemo trećeg susjeda s kojim bismo mogli imali problema, rekao je Bajtal

Politički analitičari Cenić, Kazaz i Bajtal za "Avaz": Kako će izbori u Crnoj Gori utjecati na BiH

Svaku lijepu vijest prati jedna loša. U slučaju Bosne i Hercegovine pretežno je više loših.Gorivo napokon pojeftinilo, nakon basnoslovnih cijena prouzrokovanih ratom u Ukrajini i ruskom invazijom na ovu zemlju.S druge strane, meso će poskupjeti - za 10 do 30 posto. A nije to prvo podizanje cijena ovog prehrambenog proizvoda. Pa kako onda odvojiti novac od ionako malih plaća i još manjih penzija?! Visoke cijene mesa, uz veliku prijetnju nestašice, nije indirektni, već direktni utjecaj i na zdravlje stanovnika Bosne i Hercegovine. Svi dobro znamo da je djeci u razvoju potrebno meso, a kako da im ga roditelji kupe ako ga nema na policama, a, ako ga i bude, bit će vrijedno, žargonski rečeno, kao suho zlato.

Uz to dodajte sva druga poskupljenja koja su građane udarila po džepovima. Posebno prehrambenih proizvoda, a nerijetko se i plaće smanjuju.Braćo i sestre, dokle više?!Pitanje je samo kada će ljudi početi umirati od gladi u BiH, jer se kraj agonije ne nazire. Možda bi se investiranjem i pružanjem podrške domaćim farmerima spasila i njihova proizvodnja, a istovremeno i zalihe, da ne zavisimo od stranih proizvođača.Nije ni smrt opcija, uzme li se u obzir koliko novca treba za prosječnu sahranu ili dženazu.

Kraj agonije se ne nazire

S druge strane, meso će poskupjeti - za 10 do 30 posto

Braćo, dokle više?!

U komšijskim zemljama poput Crne Gore i Hrvatske od jučer je jeftinije gorivo, zbog čega smo provjerili kakve su cijene u Bosni i Hercegovini. <h2>Bez promjena</h2>One su, podsjećamo, nakon što je Rusija započela invaziju na Ukrajinu u februaru prošle godine, divljale, a redovi na benzinskim pumpama bili su ogromni kad god bi gorivo pojeftinilo.Kako su istaknuli iz Federalnog ministarstva trgovine, prosječna maloprodajna cijena naftnih derivata u FBiH na jučerašnji datum iznosila je 2,61 KM po litru za benzin super 95, dok je dizel 10 ppm koštao 2,65 KM.- Raspon maloprodajnih cijena naftnih derivata na benzinskim pumpama u FBiH na dan 28. mart za Premium bezolovni benzin 95 iznosi od 2,41 do 2,86 KM po litru, a dizel 10 ppm iznosi od 2,46 do 2,81 KM po litru – navedeno je u odgovoru Federalnog ministarstva trgovine za „Avaz“.

Istaknuto je da se prosječna maloprodajna cijena benzina 95 nije mijenjala u odnosu na 20. mart 2023.- Prosječna maloprodajna cijena dizela niža je za 1,85 posto u odnosu na 20. mart ove godine, kada je iznosila 2,70 KM po litru - kazali su iz Ministarstva.To znači da je dizel jeftiniji za pet feninga.<h2>Dizali cijene</h2>Predsjednik Udruženja prometnika naftnih derivata Milenko Bošković kazao nam je da su sada cijene znatno niže, da gorivo odavno nije bilo jeftinije.- Mislim da je tema zašto drugi ne prate taj pad. Kad su dizali cijene, svi su rekli da je to zbog poskupljenja energije - kazao je kratko Bošković.

Benzin super 95 košta 2,61 KM po litru, a dizel 10 ppm 2,65 KM

Cijene divljale od početka ruske agresije na Ukrajinu: Gorivo znatno jeftinije

Zakon o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom u Federaciji BiH je jasan - surogat majčinstvo je zabranjeno. Naime, u članu 45. navodi se da je „zabranjeno objavom javnog oglasa ili na bilo koji drugi način tražiti ili nuditi uslugu rađanja djeteta za drugog (surogat majčinstvo)“, kao i da je zabranjeno ugovarati ili provoditi biomedicinski potpomognutu oplodnju radi rađanja djeteta za druge osobe i predaje djeteta rođenog nakon biomedicinski potpomognute oplodnje. Također, nikakvi ugovori ni sporazumi u ovom slučaju ne vrijede.<h2>Bračni drugovi</h2>U zakonu entiteta RS navodi se isto, odnosno da je zabranjeno darivanje spolnih ćelija, spolnih tkiva i embriona koje nije obavljeno između bračnih drugova, odnosno vanbračnih partnera.

Uprkos tome, na međunarodnoj stranici za surogat majčinstvo „findsurrogatemother.com“ postoje oglasi žena iz BiH, tačnije osam njih. One su iz različitih gradova, a navode se Sarajevo, Tuzla, Banja Luka, Mostar... Na ovoj stranici oni koji traže surogat-majku mogu odabrati čak i rasu, religiju, boju kose i očiju, kao i to jesu li pušači ili ne.Ministar zdravstva Kantona Sarajevo Haris Vranić kazao nam je da podržava surogat majčinstvo, ali da to treba vidjeti na nivou FBiH.

- Treba uključiti i pravni sektor, jer je to i pravno pitanje. Mi, u svakom slučaju, to podržavamo. Mora biti multidisciplinarni pristup, od pravnika, sociologa, zdravstvenih radnika, stručnjaka iz svih oblasti... Preporučujemo da se krene u tom pravcu – rekao je Vranić.<h2>Iznijeti trudnoću</h2>I ginekolog prim. dr. Kenan Drljević ističe da podržava uvođenje i reguliranje statusa surogat-majki.- Neko ko ne može da rodi, ne može da se ostvari kao roditelj, uz saglasnost surogat-majke... Treba sve da bude transparentno, da se dokaže puno zdravlje i sposobnost da se trudnoća može iznijeti. Ja sam apsolutno za, jer gotovo 10 do 15 posto parova u BiH je sterilno. To je ogromna populacija koja treba pomoć, nekada i na takav način. Ono što dolazi sa Zapada doći će i kod nas, prije ili kasnije - istakao je dr. Drljević.

<h2>Gledati njihovim očima</h2>- Treba stati na stranu sterilnog para ili žene koja ne može imati potomstvo. Treba s njima razgovarati i onda će oponentima biti puno jasnije i većinom će promijeniti svoje mišljenje i razmisliti o negiranju. Treba gledati očima i dušom tih parova ili žene koji to ne mogu. Mi ginekolozi smo upravo u tim pozicijama, da na poseban način shvatamo traume i sudbine koje su sasvim drugačije od negativnih stavova koji se iznose s drugih strana. To treba dopustiti, dozvoliti i ja to podržavam – naglasio je dr. Drljević.

Osam žena iz različitih gradova u BiH nudi surogat majčinstvo

Uprkos jasnim zakonskim zabranama: Bosanke prodaju majčinstvo

Pjevač Dženan Lončarević u sarajevskoj Skenderiji nastupit će 13. maja. U kultnu dvoranu vraća se nakon čak 11 godina, a tada je napravio koncert za pamćenje.<h2>Tuđe numere</h2>Lončarević je krajem prošle sedmice došao u glavni grad BiH, gdje je, između ostalog, posjetio najvišu zgradu u regionu „Avaz Twist Tower“, kao i redakciju „Dnevnog avaza“. U vrlo ugodnom razgovoru Lončarević nam je otkrio mnogo toga o predstojećem koncertu, ali i o sebi i svojim željama.- Došao sam u Sarajevo onako. Ma ne, došao sam da malo posjetim vas medije i da najavim koncert koji će se desiti 13. maja u sarajevskoj Skenderiji - kazao nam je na početku razgovora.Imate posebnu vezu sa Sarajevom, kakva su Vaša očekivanja od susreta s publikom?- Mnogo se radujem nastupu u Sarajevu. Iskreno se nadam da će se ponoviti makar ona 2012., kada smo imali prvi koncert u Skenderiji. To je moja želja. I ako bude tako, ja ću biti stvarno sretan. Evo, još jedan poziv svima onima koji žele da se dobro zabave, da čuju neku od svojih omiljenih pjesama, da dođu 13. maja u sarajevsku Skenderiju.Repertoar je već spreman ili...?- Sada smo napravili opciju da se o repertoaru, možda čak i redoslijedu repertoara, brinu, odnosno da budu uključeni svi oni koji će doći na koncert. Tako da smo sada i publici dali malo da razmišlja o tom momentu. A možda ću svirati i neke tuđe pjesme, vidjet ćemo kako budu predlagali.Hoće li biti gostiju?- Bit će gostiju, naravno, ali nećemo o tome sada.Možemo li do maja očekivati nešto novo?- Desit će se još jedna nova pjesma. Možda to bude i najava koncerta, vrlo brzo.<h2>Izbor dueta</h2>Vaša posljednja objavljena pjesma je duet s Dadom Polumentom „Ona koje nema“, koji je odlično prošao kod publike.- Da, super je. Zadovoljni smo, i Dado, a i ja. Čini mi se da je i publika fino reagovala na pjesmu.Kako birate s kim ćete sarađivati?- Ovdje se desila pjesma. Mislim, generalno, svaki moj duet je bio tipski biran, što se tiče pjesme. Nisam birao s kim ću je snimiti, nego, onako, čujem dobru pjesmu.Imate li neku neostvarenu želju što se toga tiče?- Imam ih ja mnogo. Sanjar sam cijeli život, uvijek nešto sanjarim. A imam izuzetno veliku želju da mi Dino Merlin napokon napiše neku pjesmu. To će se desiti, ja se iskreno nadam.Da Vam napiše ili i da otpjeva s Vama?- Ne, ne, može samo da mi napiše. Meni je dovoljna njegova emocija. Meni će to biti sasvim dovoljno.<h2>Publika mi vjeruje</h2>Izgradili ste zavidnu karijeru na baladama, što rijetko ko uspijeva u današnje vrijeme bez „izleta“, skandala...- Pa jeste, ljudi se najviše pronalaze, a i vole kada im pjevam balade, pa bile to moje ili tuđe... Nekako mi vjeruju kada im pjevam balade.<h2>Šta sluša u svoja četiri zida</h2>Šta Vi slušate u svoja četiri zida?- Nećete vjerovati, ali ja slušam rokenrol, većinom strani. Malo tvrđi rokenrol, volim to da čujem. Iznenadili bi se ljudi šta ja to slušam i u automobilu. Ali volim i da poslušam neke dobre naše pjesme. Od naših, volim da slušam Dinu Merlina, a čini mi se da ponajviše slušam „Bijelo dugme“.

Sanjar sam cijeli život, kazao nam je Lončarević

Dženan Lončarević za "Avaz": Želja mi je da mi Dino Merlin napokon napiše pjesmu

Vlada bosanskohercegovačkog entiteta RS usvojila je informaciju o prekidu saradnje s američkim i britanskim diplomatima i ambasadama u BiH zbog, kako su naveli, antidejtonskog djelovanja. Sve to je ranije najavio predsjednik RS Milorad Dodik. Ugledni penzionisani novinar i diplomata Zlatko Dizdarević za „Avaz“ jasno ističe da je to budalaština, koja je rezultat Dodikove histerije, straha i panike.<h2>&nbsp;Mimo Amerike</h2>- O tome treba razgovarati racionalno, mislim da je to njemu samo dizanje repa. Kako se ne shvati da je najvažnija stvar napraviti sprdnju u tri rečenice oko toga i onda ga ne spominjati deset dana. Gore će mu biti. Mi sada to dižemo na nivo ozbiljne političke odluke, jednu budalaštinu koja je apsolutno debilizam, i u politici i u međunarodnim odnosima - istakao je Dizdarević.Dodao je da se Dodik nalazi na najstrašnijoj nizbrdici, a da, nažalost, ima pozadinu u vidu polovine Narodne skupštine RS.- Jednostavno, vidite da je 90 posto onih koji ne smiju glasati drugačije, vrlo je vjerovatno da su svjesni da je u pitanju idiotizam - rekao je Dizdarević.Osim Vlade manjeg bh. entiteta, odluku o prekidu saradnje donijele su ranije još samo Sjeverna Koreja i Iran.- Zato što ne smiju da se bave tim stvarima mimo dozvole Amerike, o čemu pričamo. Ovo može utjecati na građane RS zato što već sada postoji čitava serija sankcija. Kao - sankcije koje je Dodik dobio su ništa, to tako izgleda u javnosti, a ta sankcija je blokirala njegove finansijske kapacitete i finansijske mogućnosti da otplaćuje svoje dugove, milijarda duga anuiteta koji su mu došli na naplatu, a on ne zna odakle da ih naplati. Prema tome, naravno da će građani RS to osjetiti, ovako ili onako - naglasio je Dizdarević.<h2>Politički faktor </h2>Ipak, istakao je da je predsjednik RS, na nivou vanjske politike BiH, samo dio priče, jedan element.

- Nije vanjska politika BiH vezana za entitete ni njihove odluke, nego je zajednička. Niti je on nadležan za odnose s Amerikom i Velikom Britanijom niti imaju svoje diplomatske odnose. Pravimo od njega politički faktor koji to nije. Izgubili smo osjećaj za analizu na svjetskom nivou za geostrategiju, u kojoj možemo da vidimo ko smo mi i šta smo. Prije nekoliko dana svjedočili smo historijskoj činjenici – sastanku Si Đinpinga i Vladimira Putina. Stvara se potpuno nova geostrateška svjetska realnost, jer, tu su i Indija, Brazil, Pakistan, pola Afrike, Euroazije, potpuno se lome geostrateške ploče koje su postojale do sada. Ko se time bavi, a ne Dodikom i šta je rekao Amerikancima: „Doviđenja, neću da sarađujem s vama“ - zaključio je Dizdarević.<h2>Ne planira stati</h2>Dodik, očigledno, nema namjeru stati te je najavio da će u RS biti donesen zakon kojim će pripadnicima LGBTIQ zajednice biti zabranjen prilaz obrazovnim ustanovama.- Znači, vrtići, škole, fakulteti, neće moći raditi, neće im moći prilaziti, neće moći da vrše propagandu - rekao je Dodik.On je rekao da je to “institucionalna odgovornost vlasti u RS koje na taj način žele da sačuvaju tradicionalne i porodične vrijednosti” ljudi u RS.Iz Stejt departmenta su poručili da neće pomoći režimu Milorada Dodika da koristi autoritarnu taktiku protiv vlastitog naroda.

Prekinuli saradnju s američkim i britanskim diplomatima i ambasadama

Dizdarević: Izgubili smo osjećaj za analizu na svjetskom nivou 

Zlatko Dizdarević o potezima Milorada Dodika: Na nizbrdici je, to je rezultat njegove panike

Štampa i dalje ostaje omiljeni medij za čitaoce časopisa i knjiga i time izaziva konvencionalnu industriju koja misli da je digitalno dominantno.Nema sumnje da globalni mediji i izdavačka industrija ulažu mnogo truda da „gurnu“ čitaoce na internet. Bilo da se radi o knjigama, časopisima, novinama ili reklamama, većina ulaganja ide u virtuelno, a ne u fizičko, pri čemu se kompanije fokusiraju isključivo na digitalno, a sve na račun štampe, piše britanski „Two Sides“.<h2>Šta preferiraju</h2>Ali čini se da se čitaoci odupiru rastućem porastu digitalnog sadržaja, nastavljajući pokazivati ljubav prema tradicionalnom formatu i njegovim brojnim prednostima. Ova ljubav je dokazana u brojnim nedavnim studijama, koje pokazuju trajnu popularnost štampanih časopisa širom svijeta i rekordne brojke u prodaji štampanih knjiga.Istraživanje YouGova među potrošačima u Velikoj Britaniji i SAD otkrilo je da otprilike polovina čitateljstva preferira čitanje časopisa u štampanom obliku, a nešto manje od trećine ih preferira čitanje digitalne verzije.

U anketi je ispitano više od 111.600 potrošača u Velikoj Britaniji i skoro 56.000 u SAD, a YouGov je otkrio da 58 posto britanskih čitalaca preferira štampane časopise, dok 47 posto Amerikanaca uživa više u čitanju časopisa u štampi. S druge strane, samo 18 posto čitalaca u Velikoj Britaniji i 29 posto u SAD radije čitaju digitalnu verziju.Studija postaje još interesantnija kada se pogleda koje su starosne grupe u pitanju. Dok rezultati podržavaju konvencionalno razmišljanje u industriji da preferencija štampe postaje sve jača kako publika stari, oni iz mlađih starosnih grupa i dalje pokazuju ljubav prema papiru.U Velikoj Britaniji samo 10 posto starijih od 55 godina preferira čitanje digitalnih časopisa. Taj procent se povećao na 32 posto u kategoriji osoba od 18 do 24 godine. Brojke za ispitanike koji su izjavili da preferiraju štampu su 70 posto, odnosno 39 posto. U SAD oni od 18 do 24 godine pokazali su nešto veću sklonost prema digitalnom (39 posto naspram 32 posto za štampu), dok su oni stariji od 55 godina odražavali stavove Britanaca (61 posto preferira štampu u poređenju sa 16 posto njih koji preferiraju digitalne medije).Ova popularnost štampanih časopisa u svim starosnim grupama odražava se i na industriju knjiga. Nastavljajući trend koji je eskalirao tokom pandemije, sve više ljudi čita štampane knjige, a brojke prodaje u Velikoj Britaniji u septembru 2022. premašile su granicu od milijardu funti (približno 2.246.724.235 KM).<h2>Prodaja knjiga</h2>Prema „Nielsen BookScan TCM“ (Total Customer Market), koji predstavlja prodaju više od 6.500 trgovaca u Velikoj Britaniji, u prvoj polovini 2022. godine brojke su bile najveće, od januara do juna, otkako se evidencija počela voditi.U prvih 26 sedmica prošle godine generirano je 767,7 miliona funti (1.724.810.195 KM) - 19,5 miliona funti (43.811.122 KM) više nego u 2008. godini, koja je ranije bila lider što se brojki tiče.Prodaja u kategorijama beletristike i dječije literature bila je rekordna, s prodajom od 205 miliona funti (460.578.468 KM), odnosno 187,5 miliona funti (421.260.794 KM).<h2>Zapamtite svoje čitaoce</h2>Ove studije i podaci o prodaji daju snažno uvjeravanje da su časopisi i knjige i dalje popularniji u štampanom obliku, ali su istovremeno i podsjetnik industriji da ne gubi iz vida tradicionalne medije koji često finansiraju svoje digitalne rođake.- Agilnost je, vjerovatno, najvažnija stvar koju menadžerski tim sada može imati u medijskom poslovanju. Morate biti fleksibilni i isprobavati nove stvari, dok istovremeno morate prepoznati da je vaš naslijeđeni posao, vaša osnovna djelatnost, ono što vam donosi profit koji vam to omogućava - izjavio je predsjednik i izvršni direktor FIPP-a Džejms Hjuvs (James Hewes) tokom 2022. godine.Inače, FIPP je globalno trgovinsko udruženje čija je svrha da unaprijedi sve aspekte industrije medijskih sadržaja kroz razmjenu znanja, međusobnu saradnju i strateško partnerstvo.

Čitaoci nastavljaju pokazivati ljubav prema tradicionalnom formatu 

Popularnost štampe i dalje bez premca

Hiljade maraka potrebne su za sahranu, ukop ili dženazu u Bosni i Hercegovini. Iako cijene u mnogim sferama divljaju, to nije slučaj s pokopnim uslugama, koje nisu porasle u odnosu na ranije. Ipak, u državi u kojoj građani jedva krpe kraj s krajem cijene su itekako visoke.<h2>Siguran posao</h2>Čuvena je replika iz filma „Maratonci trče počasni krug“: „Sve može da propadne, da nestane, samo je smrt siguran posao.“ A kako od mizerne penzije ili plaće, uz sve svakodnevne troškove, ostaviti još nešto „sa strane“, to najbolje znaju Bosanci i Hercegovci.Cijene se razlikuju od grobnog mjesta, lokacije ukopa, pa sve do vjerskog obreda za koji se porodica preminulog opredijeli.Godišnja naknada za grobno mjesto u Kantonalnom javnom komunalnom preduzeću „Pokop“ Sarajevo košta 8,50 KM, a ukop na groblju Vlakovo 4.680 KM ukoliko preminula osoba nema rezervirano grobno mjesto, bez obzira na vjersku pripadnost. Kada je mjesto rezervirano, cijena je drastično manja - 1.170 KM.Ovo su cifre koje se odnose na sami ukop, bez vjerskog dijela obreda. Međutim, u zavisnosti od groblja, variraju i cijene, a prema našim informacijama, one idu preko 6.000 KM.Pokopna društva „Bakije“ i „Jedileri“ uglavnom su zadužena za ukop muslimana.

Kako su nam rekli iz „Bakija“, oko 800 maraka košta dženaza. Kompletan tehnički dio spada u tu cijenu. Ostalo je vjerski, poput hodža, gasuljenja, učenja tevhida, a to Islamska zajednica BiH osigurava - kazali su nam iz „Bakija“.Iz Pokopnog društva „Jedileri“ kažu da na sarajevskom groblju Vlakovo dženaza, s uslugama „Pokopa“, ako preminula osoba nije član, košta 1.000 KM.<h2>Mnogo faktora</h2>- A ako je neko drugo mezarje u pitanju, onda osnovna tehnička usluga s prijevozom na nivou KS košta oko 650 KM. U pokopnu opremu spadaju tabut, nasloni, bašluci, ćefini, izrada smrtovnica, objava u novinama i na internetu, korištenje gasulhane, sapuni, mirisi, sve što treba onima koji pokojnika opremaju za vjerski dio - rekli su iz PD „Jedileri“.Tuzla je već u deficitu s grobnim mjestima, koja se najčešće nalaze po brdima, zbog čega se radi na izgradnji gradskog grobljana ravnoj površini.- Sve zavisi šta porodica izabere. Ide li pokojna osoba u tabut ili sanduk, je li katolička, pravoslavna ili ateistička sahrana, zavisi i od sanduka koji porodica odabere, oni se kreću od 250 do 2.500 KM. Hoće li na gradsko ili neko drugo groblje ili mezarje, mnoštvo tih faktora utječe na cijenu dženaze i sahrane. Ali osnovna cijena je oko 700 KM s minimalnim troškovima. Tu se ne ubrajaju grobno mjesto i kopanje - rečeno nam je iz JKP „Komemorativni centar“ Tuzla.Dodali su da cijena grobnih mjesta na gradskom groblju iznosi 300 KM, plus PDV.- Dozvola za gradnju spomenika je 100 KM, plus PDV, dakle, oko 470 KM. Što se tiče okolnih mezarja, tu grobna mjesta koštaju i po nekoliko hiljada maraka. Kao grad smo deficitarni s grobnim mjestima, uglavnom su po brdima, ali se radi na izgradnji gradskog groblja na ravnoj površini – rekli su nam.<h2>Kovčeg do 1.000 KM</h2>Iz Gradskog groblja Mostar pojasnili su nam da se cijena sahrane kreće oko 1.000 KM, a na nju utječe izbor sanduka kod pravoslavaca i katolika, odnosno tabuta kod muslimana.- Ukop košta 500, a iskop 150 KM. Kovčezi od 310 do 1.000 KM, a tabuti su 150 KM. Kada su u pitanju grobnice, za jednu osobu košta 1.500 KM, a dvostruka 3.000 KM, dok grobnica na sprat za dvoje iznosi 2.800 KM. Prodajemo opremu za vjerski ukop za sve konfesije, a IZ organizira obredno kupanje i obred klanjanja dženaze - kazali su nam iz Gradskog groblja Mostar.Visina članarine u IZ iznosi 60 KM na godišnjem nivou i važi za bračne drugove i djecu do punoljetstva, a u zavisnosti od godina članstva, određuje se cijena vjerskog dijela dženaze.

Iako se cijene sahrana i dženaza nisu povećavale, u državi u kojoj građani jedva krpe kraj s krajem itekako su visoke

Koliko košta smrt u BiH

Dženan Lončarević davno je osvojio srca publike u kompletnom regionu svojim glasom i stasom, ali i skromnošću. U sarajevskoj Skenderiji nastupit će 13. maja. Tim povodom danas je posjetio redakciju "Dnevnog avaza", a za sve čitaoce našeg portala snimio kratki video u kojem poziva sve u Skenderiju.

<blockquote class="twitter-tweet">Dženan Lončarević za &quot;Avaz&quot;: Vidimo se 13. maja u Skenderiji<a href="https://twitter.com/hashtag/dzenanloncarevic?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#dzenanloncarevic</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/skenderija?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#skenderija</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/dnevniavaz?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#dnevniavaz</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/avaztv?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#avaztv</a> <a href="https://t.co/RyHibcmGXp">pic.twitter.com/RyHibcmGXp</a>&mdash; Dnevni avaz (@DnevniAvaz) <a href="https://twitter.com/DnevniAvaz/status/1639235855595491330?ref_src=twsrc%5Etfw">March 24, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Otkrio nam je i da će na koncertu biti gostiju, ali o imenima nije želio govoriti. Istakao je i da će publika moći uživati u njegovim najpopularnijim baladama, kao i pjesmama drugih izvođača.

U printanom izdanju "Dnevnog avaza" u ponedjeljak, 27. marta, pročitajte kompletan intervju s Lončarevićem i saznajte koja mu je neostvarena želja.

Dragan Bjelogrlić stiže u Sarajevo

Oskarovac Rasel Krou ekskluzivno za "Avaz": Nevjerovatno sam sujevjeran

O ovoj temi priča cijeli svijet: Umjetna inteligencija može napraviti haos i u BiH

Amina Smajlović, majka djeteta koje je Sebija odbila liječiti: Ovo je bio atak na moju porodicu

Oskarovac Rasel Krou ekskluzivno za "Avaz": Strašni filmovi mi ne daju da zaspim

Transplantacija gotovo da ne postoji u BiH

Vojin Mijatović za "Avaz" potvrdio: Predložen sam za ministra obrta FBiH

Politički analitičari Cenić, Kazaz i Bajtal za "Avaz": Kako će izbori u Crnoj Gori utjecati na BiH

Braćo, dokle više?!

Cijene divljale od početka ruske agresije na Ukrajinu: Gorivo znatno jeftinije

Uprkos jasnim zakonskim zabranama: Bosanke prodaju majčinstvo

Dženan Lončarević za "Avaz": Želja mi je da mi Dino Merlin napokon napiše pjesmu

Zlatko Dizdarević o potezima Milorada Dodika: Na nizbrdici je, to je rezultat njegove panike

Popularnost štampe i dalje bez premca

Koliko košta smrt u BiH

Dženan Lončarević za "Avaz": Vidimo se 13. maja u Skenderiji

Dragan Bjelogrlić stiže u Sarajevo

Oskarovac Rasel Krou ekskluzivno za "Avaz": Nevjerovatno sam sujevjeran

O ovoj temi priča cijeli svijet: Umjetna inteligencija može napraviti haos i u BiH

Amina Smajlović, majka djeteta koje je Sebija odbila liječiti: Ovo je bio atak na moju porodicu

Oskarovac Rasel Krou ekskluzivno za "Avaz": Strašni filmovi mi ne daju da zaspim

Transplantacija gotovo da ne postoji u BiH

Vojin Mijatović za "Avaz" potvrdio: Predložen sam za ministra obrta FBiH

Politički analitičari Cenić, Kazaz i Bajtal za "Avaz": Kako će izbori u Crnoj Gori utjecati na BiH

Braćo, dokle više?!

Cijene divljale od početka ruske agresije na Ukrajinu: Gorivo znatno jeftinije

Uprkos jasnim zakonskim zabranama: Bosanke prodaju majčinstvo

Dženan Lončarević za "Avaz": Želja mi je da mi Dino Merlin napokon napiše pjesmu

Zlatko Dizdarević o potezima Milorada Dodika: Na nizbrdici je, to je rezultat njegove panike

Popularnost štampe i dalje bez premca

Koliko košta smrt u BiH

Dženan Lončarević za "Avaz": Vidimo se 13. maja u Skenderiji