Pošast zvana koronavirus svijet je bacila na koljena. Borba za goli život postala je primarna. Ne samo za svoj već za živote najbližih.I većina nas uzdala se u se i u svoje kljuse, kako izreka kaže. Barem u onom dijelu koji je do nas – te peri ruke, te dezinficiraj i sebe i sve na sebi, sve namirnice koje doneseš, također. Drži rastojanje, zaboravi na rukovanje, ljubljenje, zagrljaje, zaboravi na bilo kakav vid fizičkog iskazivanja emocija. I tek tada smo shvatili i naučili koliko nam upravo taj zagrljaj nekad treba.Kada smo se već razboljeli, nažalost, nije preostajalo ništa drugo nego se uzdati u ljekare i struku. Radi šta ti se kaže i šuti. Jedino kada su građani, nesnađeni u onom što ih je snašlo, skoro pa slijepo slušali i one na vlasti, debelo su se pokajali.Neki, nažalost, i životima platili.Zašto? Pa jer su se oni koji trebaju voditi računa o svojim ljudima, svim građanima ove lijepe nam domovine odlučili dati desetine miliona KM na kineske respiratore koji ne da ne funkcioniraju, već su potencijalno opasni za one koji su na njih priključeni. Malverzacija je otkrivena, a glavni akteri nedavno osuđeni prvostepenom presudom na ukupno 15 godina zatvora.

No, odluka Kliničkog centra u Sarajevu da koristi te respiratore nikome ni danas nije jasna. Uprkos svim upozorenjima stručnjaka i činjenici da su drugi medicinski centri odbili priključiti „malina respiratore“, prva dama KCUS-a Sebija Izetbegović išla je u kontru svima. A sve jer su iz njene i suprugove joj SDA bili glavni naručioci uređaja iz Kine. Toliko je daleko u tome otišla da je dozvolila da se „malina respiratori“ instaliraju.Koliko puta su ovi uređaji bili pogubni za živote pacijenata, možda nikada nećemo znati. Ali da su postojali slučajevi u kojima su ljudi imali šansu preživjeti, ali im je ta šansa oduzeta zbog nečije samovolje, sigurno je! I ko će odgovarati za te smrti?Zbog nečije pogrešne odluke i procjene neki više nikada nisu dočekali da poljube i zagrle svoje najmilije. I to boli i to će odgovorni morati nositi na svojoj duši, ako je uopće imaju.

Zbog pogrešne odluke i procjene neki više nikad nisu dočekali da zagrle svoje najmilije

SDA prije života!

Fadil Novalić, premijer Federacije BiH kojeg je Sud BiH prvostepeno osudio na četiri godine zatvora u aferi „Respiratori“, zatražio je da Ustavni sud FBiH provjeri ustavnost Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo.Ovaj zakon stupio je na snagu 2022. godine nakon što ga je Skupština KS usvojila.Novalić, očigledno, želi pomoći direktorici KCUS-a Sebiji Izetbegović, kojoj je poništena titula magistra, a Kantonalna inspekcija naložila je poništavanje njenog doktorskog rada. Žele osporiti Zakon na osnovu kojeg su joj poništena zvanja. U dopisu koji je Ustavni sud dostavio Skupštini KS navodi se da je u toku postupak za ocjenu ustavnosti postupka usvajanja Zakona o visokom obrazovanju KS.Iz dokumenta je vidljivo da je Novalić zahtjev podnio 3. aprila.

- Radi daljeg vođenja postupka pred ovim sudom, potrebno je da u skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom FBiH dostavite odgovor na navode iz zahtjeva premijera FBiH u roku od 30 dana od dana prijema ovog akta. Ukoliko traženi odgovor ne dostavite u ostavljenom roku, Ustavni sud FBiH će nastaviti postupak po zahtjevu podnosioca i postupak voditi na temelju podataka koji se nalaze u spisu ovog suda – navodi se u dopisu.„Avaz“ je u posjedu Novalićevog zahtjeva u kojem se u obrazloženju navodi da je Zakon o visokom obrazovanju usvojen uz kršenje odredbi Poslovnika Skupštine KS.- A slijedom toga i Ustava FBiH, jer kršenje Ustava FBiH posljedično proizilazi iz kršenja odredbi Poslovnika Skupštine KS – naveo je Novalić na početku zahtjeva od 17 stranica.Prema odredbi člana 133. Poslovnika, istakao je Novalić, zakonodavni postupak obuhvata fazu razmatranja nacrta i fazu razmatranja prijedloga zakona.

- Skupština je na drugom nastavku 52. radne sjednice koji je održan 10.5. 2022. godine usvojila Nacrt Zakona o visokom obrazovanju, a u nastavku 54. radne sjednice koja je održana 30. 8. 2022. usvojila je Zakon o visokom obrazovanju. U provodenju jedinstvenog zakonodavnog postupka počinjene su brojne povrede odredbi Poslovnika – piše u zahtjevu.Dalje se dodaje:- Prekršen je član 137. stav (2) Poslovnika koji glasi:„Nacrt zakona pretresa se na sjednici Skupštine po isteku roka od 14 dana od dana dostavłjanja poslanicima.U roku iz prethodnog stava, Zakonodavno-pravna komisija i druga nadležna tijela Skupštine dužna su razmotriti način i o tome dostaviti izvještaj Skupštini sa mišljenjima, primjedbama i prijedlozima”.Kršenje člana 137. stav (2) Poslovnika nužno je dovesti u vezu sa čl. 23. i 27. Poslovnika, kao i u vezu sa članom 71. i članom 106. alineja četvrta Poslovnika.Član 23. glasi:“Radi olakšanja rada i unapređenja efikasnosti i efektivnosti ukupnog skupštinskog rada, Skupština obrazuje svoja stalna, povremena i privremena radna tijela.Radna tijela formiraju se isključivo za razmatranje pitanja iz nadležnosti Skupštine, za razmatranje i davanje mišljenja i prijedloga na nacrte i prijedloge zakona i drugih akata koje Skupština donosi”.Član 27. u relavantnom dijelu glasi:“Stalna radna tijela imaju obavezu da razmatraju pitanja iz svoje nadležnosti koja su na dnevnom redu narednog zasjedanja Skupštine i o tome podnesu izvještaj na skupštinskom zasjedanju”.

Navedeni su i drugi navodno prekršeni članovi Poslovnika.- U skladu sa naprijed navedenim, a imajući u vidu ulogu i nadleżnost Ustavnog suda Federacije BiH koji osigurava primjenu i poštivanje Ustava Federacije BiH, predlaże se Ustavnom sudu FBiH da donese presudu – navodi se na kraju Novalićevog zahtjeva.

Presuda bi, prema njegovom zahtjevu, sadržavala dvije stavke:-1. Utvrđuje se da Zakon o visokom obrazovanju („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj: 36/22) nije saglasan sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, jer postupak njegovog donošenja nije proveden u skladu sa Poslovnikom Skupštine Kantona Sarajevo („Slużbene novine Kantona Sarajevo“- Drugi novi prečišćeni tekst, br.: 41/12, 15/13, 47/13 i 47/15, 48/16, 9/20 i 14/20).2. Presudu objaviti u „Službenim novinama Federacije BiH“ i „Službenim novinama Kantona Sarajevo“.Ako bi Zakon o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo bio proglašen neustavnim, odluka rektora UNSA-e Rifata Škrijelja o poništenju magistarskog rada Sebije Izetbegović bi također bila ukinuta.

Hoće provjeru ustavnosti Zakona o visokom obrazovanju KS, ne bi li bila ništavna odluka kojom je poništen magistarski rad Sebije Izetbegović

Evo kako Fadil Novalić želi spasiti "profesoricu" Sebiju Izetbegović

Politička situacija u ovoj zemlji je kompleksna. Kontinuirana upotreba zapaljive retorike, politike i programa koji potiču podjele te nastojanja da se potkopa efikasno funkcioniranje institucija BiH uskraćuje mogućnost građanima da žive u stabilnom, sigurnom i prosperitetnom okruženju, kazao je za „Dnevni avaz“ šef Misije Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE) Brajan Ageler (Brian Aggeler). <h2>Očekivane reforme</h2>- Slobodni mediji su sputani jer se novinari suočavaju sa zastrašivanjem i pritiskom. Obrazovanje se više koristi kao sredstvo podjele nego kao sredstvo ujedinjenja, dok korupcija i nepotizam sijeku ekonomski razvoj u samom korijenu. Ono što najviše zabrinjava je, čini se, to što oni koji odlučno rade na podjeli zajednica i koji se ponašaju neprihvatljivo, to čine jer uveliko prolaze bez ikakvih posljedica - istakao je Ageler.Ipak, kazao je i kako vidi ohrabrujuće signale, uprkos nedavnim negativnim naslovima, i to na svim nivoima vlasti.- Pod tim mislim na brzo imenovanje novog sastava Vijeća ministara BiH. Ovaj zamah se mora iskoristiti da se ubrzaju dugoočekivane reforme kako bi BiH krenula naprijed - poručio je Ageler.Naglasio je da ponovno uvođenje klevete kao krivičnog djela u Krivični zakon RS predstavlja ogroman korak unazad, posebno imajući u vidu lošu situaciju sa slobodom medija u RS, kako je rekao, gdje postoji tek nekolicina nezavisnih medijskih kuća koje rade u okruženju punom izazova. - Ukoliko budu usvojeni, amandmani neće utjecati samo na medije i novinare već i na branitelje ljudskih prava, akademike i obične građane koji žele da iznesu svoje mišljenje o važnim temama. To će ušutkati nekoliko preostalih kritičnih glasova, a koristit će samo onima na vlasti. Sve ostale ovo će pogoditi. Rješenje je jasno, ovaj nacrt treba povući. Prevazilaženje izazova vezanih za slobodu medija u BiH zahtijevat će zajednički napor svih, uključujući vlasti, pravosuđe, civilno društvo i same medije. Zajedničkim radom i provođenjem neophodnih reformi moguće je stvoriti otvorenije i demokratskije društvo u kojem novinari mogu doprinijeti slobodnom protoku informacija i ideja - istakao je Ageler.<h2>Poboljšati život</h2>O odluci Vlade RS, na prijedlog predsjednika entiteta Milorada Dodika, da prekine kontakte s Američkom i Britanskom ambasadom i njenim predstavnicima, šef Misije OSCE-a naglašava kako to niti je konstruktivno niti je od pomoći.- Ovakvo ponašanje u konačnici najviše šteti građanima. Od ključnog je značaja da politički lideri u cijeloj zemlji počnu raditi na rješavanju dugotrajnih problema, da ubrzano provedu reforme i poboljšaju život svima, umjesto što u prvi plan stavljaju pitanja koja za cilj imaju da se skrene pažnja sa stvarnih problema - kazao je Ageler.On je, zajedno s američkim ambasadorom u BiH Majklom Marfijem (Michael Murphy), nedavno dodijelio IKT opremu antikorupcijskim tijelima širom BiH, a o korupciji u BiH je kazao:- Korupcija prožima sve aspekte društva, uključujući izbore, pravosuđe, zdravstvo, institucije, zaposlenje, opće službe, pa čak i ponovno uspostavljanje povjerenja. Ona ima štetan utjecaj na svakodnevni život svih ljudi u ovoj državi na svim nivoima. Zbog toga je borba protiv korupcije prioritet rada naše misije. I dalje ćemo ulagati veliki trud, zajedno s našim partnerima, kako bismo pomogli ovoj državi da jednom za sva vremena iskorijeni rak koji izjeda ovo društvo. IKT oprema je bitna, ali je politička volja ključna u borbi protiv korupcije.<h2>Okončati politiku konfrontacije</h2>- Što je najvažnije, građani širom države sarađuju preko etničkih i međuentitetskih linija kako bi izgradili budućnost kakvu zaslužuju. Od ključnog je značaja da se okonča politika konfrontacije koja u konačnici nanosi štetu svima u ovoj državi. Pozivamo sve političke lidere da u prvi plan stave interese građana i da sarađuju u realizaciji zajedničkih ciljeva za dobrobit čitavog stanovništva - poruka je Agelera.<h2>Krenuti naprijed </h2>- Odmah po dolasku u BiH, prvo i prioritetno sam posjetio svih osam terenskih ureda Misije OSCE-a u BiH koji su smješteni širom ove predivne države, gdje sam se sastao s lokalnim liderima, predstavnicima civilnog društva i građanima. Čuo sam na desetine inspirativnih priča u mjestima, kao što su, naprimjer, Bosanski Petrovac i regija Majevice, gdje postoji velika spremnost među lokalnim zajednicama da se krene naprijed u interesu svih građana - istakao je šef Misije OSCE-a.<h2>Kako vidite svoju državu </h2>Ageler je vrlo jasno poručio da je BiH država s ogromnim potencijalom, koja se trenutno nalazi na prekretnici.- Nadam se da će njeni lideri odabrati put koji će osigurati prosperitetnu budućnost, s prilikama za mlade ljude, s kvalitetnim obrazovanjem, zdravstvom i šansama za život. Ne postoji apsolutno nijedan razlog zbog kojeg BiH ne može imati snažnu vladavinu prava, dobro upravljanje te stabilnost i sigurnost. Međutim, moje mišljenje i mišljenje drugih u međunarodnoj zajednici nisu ono što je najbitnije. Najbitnije je kako građanke i građani BiH vide svoju državu. Od suštinske je važnosti da građani ove zemlje u potpunosti razumiju i da se uključe u politički proces i da svoje izabrane lidere drže odgovornima. Potencijal za pozitivne promjene leži u svima, pojedinačno i kolektivno. Uvjerio sam se u to tokom svojih posjeta mnogim zajednicama, gdje su građani i lokalni lideri prepoznali da samo kroz saradnju, angažman i osjećaj zajedničke odgovornosti i brige mogu napredovati ka budućnosti koja koristi svim njihovim građanima - kazao je Ageler.

Oni koji odlučno rade na podjeli, prolaze bez ikakvih posljedica

Šef Misije OSCE-a u BiH Brajan Ageler za "Avaz": Korupcija prožima sve aspekte društva

Protiv Milorada Dodika, aktuelnog predsjednika entiteta RS, formirano je više predmeta zbog negiranja genocida u Srebrenici.Ovo su iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine izjavili za „Dnevni avaz“.<h2>Vrše se provjere</h2>-	U Tužilaštvu BiH u radu je više predmeta u kojima je Milorad Dodik, u svojstvu prijavljene ili osumnjičene osobe. U predmetima koji se odnose na član 145a. Krivičnog zakona BiH, u statusu je prijavljene osobe u više predmeta u kojima postupajući tužitelji vrše provjere navoda iz prijave. O daljem statusu predmeta, odnosno naredbama o provođenju ili neprovođenju istrage, odluku će nakon izvršenih potrebnih radnji, donijeti postupajući tužitelji, koji postupaju u konkretnim predmetima – navodi se u odgovoru Tužilaštva BiH za „Dnevni avaz“.<h2>Šta Zakon kaže</h2>U navedenom članu Krivičnog zakona BiH navodi se:-	(1) Ko javno izaziva ili raspiruje nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima i ostalima, kao i drugima koji žive ili borave u Bosni i Hercegovini, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.(2) Ko javno podstrekne na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, ako takvo ponašanje ne predstavlja krivično djelo iz stava (1) ovog člana, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.(3) Ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravosnažnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. aprila 1945. ili Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog krivičnog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv grupe lica ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve grupe lica ili člana takve grupe, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.(4) Ko krivično djelo iz stava (1) do (3) ovog člana izvrši tako da javnosti učini dostupnim ili joj distribuira letke, slike ili druge materijale, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje jedne godine.(5) Ako je krivično djelo iz stava (1) do (3) ovog člana počinjeno na način kojim se može poremetiti javni red i mir ili je prijeteće, zlostavljajuće ili uvredljivo, počinilac će se kazniti kaznom zatvora od najmanje tri godine.(6) Ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično licu osuđenom pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekat kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, opština ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registruje naziv po ili prema licu osuđenom pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili na bilo koji način veliča lice osuđeno pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.(7) Počinilac krivičnog djela iz stava (1) do (4) ovog člana koji je dužnosnik ili odgovorno lice ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.

Postupajući tužitelji vrše provjere navoda iz prijave

Iz Tužilaštva BiH za "Avaz": Formirano više predmeta protiv Milorada Dodika zbog negiranja genocida u Srebrenici

Osoba koja je bila rame uz rame s Dženanom sada mene tuži. Ona izgleda još nije svjesna da je Dženan ubijen.&nbsp;Ovo je za portal "Avaza" izjavio Muriz Memić, otac ubijenog Dženana, uoči sutrašnjeg ročišta na Općinskom sudu u Sarajevu u parničnom postupku po tužbi Alise Ramić rođ. Mutap protiv njega.<h2>Izvađeno iz konteksta</h2>- Ali eto, daje sebi za pravo da mene tuži za neku klevetu, što su izvadili iz konteksta. Morali su sve pročitati i vidjeti šta sam ja izjavio. Ali to je viša sila. Mislim da ova tužba nije iz Alisine glave, već iz glava tužilaca Kantonalnog tužilaštva i advokata koji nju zastupaju - kazao je Memić.Dodao je da ne bi ni poznavao Alisu da njegov sin Dženan nije ubijen.- Osjećam se glupo. Doći u situaciju da tebe neko tuži ko je kriv za jedno ubistvo... Ali sutra će biti i vještaci koji su vještačili Alisu, tako u nalazu stoji da je nanesena duševna bol. Ja ne znam otkud duševna bol nekome ko nema duše. Doktor Muhamed Ahmić je mene vještačio, pa imam li ja kakvih stresova i nešto? Sutra će vještaci biti pa će opet valjda biti zakazno ročište i svjedoci, jer imam ja i svjedoke od kojih sam čuo te priče pa sam to tako izjavio - istakao je Memić.Podsjećamo, Alisa Ramić je tužila Muriza Memića zbog izjave: "Alisa se bavila prostitucijom, potječe iz nečasne porodice."<h2>Obustaviti postupak</h2>Muriz je istakao da je čudno šta sve čovjek mora preživljavati.- Naučio sam od početka i nije mi ovo čudno od njih - poručio je Memić.Ifet Feraget, advokat Muriza Memića, na pripremnom ročištu tražio da se obustavi ovaj postupak za klevetu.- Dok se ne riješi slučaj ubistva. Ne zna niko još motive, pa da vidimo je li to kleveta ili ćemo riješiti slučaj ubistva, pa da vidimo ima li veze s ovim što sam ja izjavio. Ali postupak ide dalje - zaključio je Memić.

Ona izgleda još nije svjesna da je Dženan ubijen, poručio je Muriz Memić

Muriz Memić za "Avaz": Otkud Alisi duševna bol zbog klevete kad ona nema duše

Dok je nekima automobil prijeka potreba, drugi to smatraju luksuzom koji sebi rado priušte. Nekima je i način pokazivanja materijalnog statusa. U prva tri mjeseca 2023. godine uvezeno je 15.035 automobila, od čega je 2.137 novih i 12.898 polovnih. Za uvezene automobile do 1. aprila 2023. godine plaćeno je i 47.321.671 KM uvoznih dažbina.<h2>Platiti dažbine</h2>Njihova ukupna vrijednost, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, jeste 223.306.163,39 miliona KM, dok je plaćeno 47.321.671 KM uvoznih dažbina.To znači da su ove godine uvezena 2.524 automobila više u odnosu na isti period prošle godine, kada je uvezeno 12.511 vozila.Također, poređenja radi, u 2010. godini uvezeno je ukupno 33.297 automobila u vrijednosti od 387.045.656,69 miliona KM, što znači da su Bosanci i Hercegovci za samo tri mjeseca ove godine uvezli skoro 50 posto ukupnog uvoza za 12 mjeseci 2010. godine.<h2>Top tri</h2>Najskuplji automobil koji je uvezen u našu zemlju u 2023. godini je Porsche 911 GT3, koji je plaćen nešto više od 450.000 KM. Naime, njegova cijena je 384.923,25 KM i za njega je vlasnik platio i 65.460 KM uvoznih dažbina.Drugi najskuplji uvezeni auto je Porsche 911 GT3 RS, za koji je neko izdvojio 332.974,88 KM i platio dažbine u iznosu od 56.629,19 KM. Mercedes AMG G 63 je treće najskuplje uvezeno vozilo, koje je koštalo 328.901,17 KM plus 55.923,4 KM, koliko je trebalo dati za dažbine.* 76.357 automobila uvezeno je 2018., što je najviše u posljednjih 13 godina.* 16 električnih vozila uvezeno je za prva tri mjeseca 2023., kao i* 102 hibridna vozila.

Njihova ukupna vrijednost, prema podacima UIOBiH, jeste 223.306.163,39 miliona KM

U prva tri mjeseca uvezeno 15.035 automobila: Za Porsche 911 GT3 450.000 KM!

Koliko god godina sada da imate, kao djeca, tinejdžeri ili mladi ljudi sigurno ste igrali igricu “Super Mario” i satima ostajali zakovani za televizor prelazeći nivoe s likovima Marijom ili Luiđijem (Luigi) kako bi spasili princezu od zlih stvorenja. Skoro 40 godina poslije “Nintendove” igrice imamo priliku gledati na velikim platnima pravu Marijevu avanturu zahvaljujući upravo “Nintendu” i još jednom kultnom brendu industrije zabave “Iluminationu” koji si prošlog vikenda u Los Anđelesu predstavili animirani “Super Mario braća film”, koji je u bh. kinima dostupan od 6. aprila, sinhronizirano i titlovano.<h2>Fantastičan pogled </h2>Glavna uloga Marija pripala je holivudskom glumcu Krisu Pratu (Chris Pratt), koji je oženjen Ketrin Švarceneger (Katherine Schwarzenegger), kćerkom holivudske ikone Arnolda Švarcenegera. “Dnevni avaz” je dobio ekskluzivni intervju s Krisom, zahvaljujući Una Filmu, distributeru filmova studija „Universal“ za teritorij Bosne i Hercegovine.Prat je govorio o samom procesu stvaranja ovog jedinstvenog ostvarenja, kao i o tome kako on vidi Marija te šta je ta igrica značila za njega tokom njegovog djetinjstva.Šta Vas je privuklo u prilici da igrate Marija u filmu “The Super Mario Bros.”?- Prijavio sam se da budem Mario prije nego što sam u potpunosti upoznao cijelu ideju, što je bilo lijepo jer sam bio u mogućnosti da budem dio zajedničkog procesa razrade priče. Znali smo da idemo u Kraljevstvo gljiva, ali mislim da su detalji o tome šta će se tačno dogoditi bili poput mokrog cementa koji se još stvrdnjavao kada sam se prijavio. Oduševljen sam što sam Mario. Sjajno je biti dio ovog projekta.Kakva je bila Vaša reakcija kada ste prvi put pročitali scenario?- Pomislio sam: "Vau, to je sjajno!" Scenario sam dobivao postepeno i mislio sam da je to fantastičan pogled na Super Mario univerzum.

Jeste li bili fan igrice?- “Super Mario Bros.” je najprodavanija videoigra širom svijeta, a ja sam bio jedan od stotina miliona ljudi koji su je igrali. Imao sam devet godina kada smo kod kuće dobili Nintendo Entertainment System, a igrao sam i arkadne igrice u hemijskoj čistionici pored moje kuće. Bio sam potpuno opsjednut!Dakle, ovaj projekt Vam je bio ostvarenje sna?- Da, ovo je jedan od onih trenutaka. Zanimljivo je da je u mom gradu postojao bunar želja, a mislim da mi se jedna želja ispunila kada sam postao Mario.<h2>&nbsp;Puno novca</h2>&nbsp;Ima nečeg magičnog u igrici.- Vjerovao sam u magiju kao mlad, i još vjerujem. I sigurno je bilo magije u igrici Marija. 25 centi je bilo puno novca za mene kada sam bio klinac, jer smo većinu vremena bili prilično švorc; ali ako bih našao 25 centi ili ako bih mogao zagrebati dva novčića i pet centi, odmah sam igrao Maria, i to je za mene bila magija. Svako ima taj nostalgični trenutak u svom djetinjstvu za koji se drži. I, znate, mislim da je „Super Mario Bros.“ taj nostalgični trenutak za mnoge ljude kroz mnoge generacije jer je bilo toliko iteracija igre.<h2>Ko je Mario u Vašim očima?</h2>- Mario je sanjar razrogačenih očiju koji je odan svom bratu i njegovoj porodici, što mi se zaista sviđa. To sam bio ja. I ja sam bio pomalo sanjar širom otvorenih očiju, veoma blizak sa svojim rođenim bratom; iako mislim da sam u to vrijeme bio možda više kao Luiđi. Ali sada sam Mario.<h2>Šta Vam se sviđa kod njega?</h2>- Ko ne voli momka koji nikad ne odustaje? Volim momka koji se suočava s nesavladivim teškoćama i kaže: „Navali!“ I njegova odanost bratu, želja da ugodi svom ocu, i ideja da želi da uradi nešto veće od onoga što je radio su veoma povezani aspekti njegove ličnosti koji su me privukli ovom liku. Postoje mnogi elementi Maria s kojima će se ljudi poistovjetiti, bilo da se radi o njegovom osjećaju za pravdu ili njegovoj spremnosti i upornosti da nastavi pokušavati, osjećajući se kao mali čovjek koji je nepravedno potresen.&nbsp;Možete li govoriti o njegovom putovanju?- On želi spasiti Bruklin kroz niske cijene i ljubaznu uslugu, ali ne zna da će mu se pružiti prilika za to.&nbsp;Imate li omiljeni trenutak u filmu?- Zaista volim ono što radimo na početku filma. Ima ta reklama za koju su Mario i Luiđi zajedno potrošili svoju životnu ušteđevinu, za njihov vodoinstalaterski posao. Tako upoznajemo likove.&nbsp;Šta biste rekli da imate zajedničko s Mariom? A po čemu ste drugačiji?- Mislim da su nam duhovi slični. Ja sam visok, a on nizak, pa smo po tome različiti. I ima bolje brkove od mene. Čak i kad pustim brkove, nisu tako čvrsti kao Marijevi. On je zgodan, a i ja sam zgodan, ali vjerovatno ne bih mogao da pokrenem vodovod. Obojica očajnički želimo da impresioniramo svoje očeve i naše porodice, a mi smo sanjari. Također smo obojica izašli iz zone komfora da jurimo za snom, iako ja glumim već 20 godina. U to vrijeme bilo je strašno postati glumac, a bilo je dovoljno ljudi u mom životu koji su to ismijavali da bih se povremeno pitao da li je to ispravna ideja. Dakle, mislim da Mario i ja imamo i to zajedničko.Dakle, i Vi ste dobri u popravljanju stvari?- Da, mogu popravljati stvari po kući. Moj otac je bio izvođač radova na preuređenju i dao je mom bratu i meni da radimo za njega. Dakle, postoje male stvari kao što su limarija, krpljenje rupa u zidu i zamjena rasvjetnih tijela što mogu uraditi. Dobar sam s alatima.

Ko je za Vas Luiđi u stvarnom životu?- Pa pretpostavljam da je moj brat na neki način. Uvijek smo mijenjali ko je Mario, a ko Luiđi tokom naših života. U svakom slučaju, rekao bih da je on sigurno onaj koga bih želio braniti i s kojim sam toliko blizak da mi se to čini kao Mario-Luiđi veza.U videoigricama lik Maria je predstavljen kroz “Donkey Kong”.- Da, Mario je predstavljen u videoigrici “Donkey Kong” (igrica, op. a.); ali u ovom bioskopskom svijetu Maria, lik Donkj Konga je predstavljen kroz film “The Super Mario Bros.”, i možemo vidjeti mnogo Kongovog kraljevstva. Oni su rasa majmuna koja voli automobile i živi u Kraljevstvu džungle, i ako Mario može pobijediti Donkej Konga, onda će natjerati Kongovu vojsku da se suoči s Bovserom (Bowserom). Kong je jak i zabavan. Ima zloban smijeh i, uprkos tome što je stalno gurao i bockao Maria, naposljetku čuva mu leđa.Šta Mario donosi?- Mario ima oštroumnost, pogon, samopouzdanje i neke prilično bolesne vještine – posebno kada stigne do snage.Kakva je princeza Breskva u filmu?- Breskva je prilično loša, i ima čitavu vojsku. Ona je nevjerovatno okretna i odličan vozač. Princeza Breskva je jednostavno besprijekorna – što je pomalo iritantno, da budem iskren.Šta možete reći o Toadu?- Žaba je znanje. Posjeduje mudrost i savjete i poznaje svijet Kraljevstva gljiva. On je branilac žaba i smiješan je. Žaba izaziva smijeh. Vidjet ćemo sve to u jednom od najiščekivanijih filmova godine „Super Mario Bros“.<h2>Trilioni sati radosti</h2>Šta Illumination čini tako jedinstvenim studijom za animaciju?- „Ilumination“ je sjajno ime za kompaniju jer nosi svjetlo i polira svaki od svojih projekata dok istinski ne zablista. Imaju nevjerovatan tim animatora i saradnika koji imaju nevjerovatnu viziju. Uz animaciju, glancate, glancate i polirate dok nešto ne bude savršeno. Veoma je drugačije od akcije uživo, gdje ste nekako u braku s onim što snimite kamerom; ali s animacijom možete nastaviti raditi dok ne bude savršena. A ono što „Illumination“ ima je ta postojana posvećenost samo pridržavanju vizije i pridržavanju vrlo visokih očekivanja za sebe.Nintendo, pravi moćnik u svijetu igara, uspio je stvoriti ove zaista voljene i trajne likove.- Da, oni su sve započeli, a ovi likovi su kamen temeljac. Ako ste imali Nintendo kod kuće, to je bilo zato što ste htjeli igrati Mario. A to se, naravno, izrodilo u mnoge druge igre i donijelo trilione sati radosti bezbrojnoj djeci. Ali sve je počelo sa Super Mario Bros., i oni su izdržali jer je ta igra GOAT(Greatest of all times-Najbolja svih vremena). To je original. I, znate, ništa nije kao tvoj prvi put.&nbsp;„Illumination“ i „Nintendo“ su formirali sjajan tim.- Oni su dva giganta koja su se okupila i formirala superbend. Oni su poput tima snova: najbolji od najboljih u dva različita medija koji se udružuju kako bi stvorili nešto. Nevjerovatno je i čini se bez presedana. Zapravo, ne mogu zamisliti da bi se najbolje svih vremena svakog od njihovih medija udružile na ovakav način ikada prije. Doći će do određene sinergije i magije, a to ćete vidjeti kada pogledate film. Imam osjećaj da ovo nije posljednji put da gledate film o „Super Mario Bros.“, a nije ni posljednji put da gledate saradnju „Nintenda“ i „Illuminationa“. Vjerujem da je ovo samo početak.Šta ste mislili o finalnom filmu kada ste ga konačno pogledali?- Svidjelo mi se! Zapravo, plakao sam jer sam bio tako ponosan na to. Film “Super Mario Bros.” je smiješan, lijep, ima puno srca i dotiče svu nostalgiju. Veoma sam uzbuđen zbog toga. Fantastično je!<h2>Životnu ušteđevinu uložio u glupu reklamu</h2>Šta ste naučili o Mariju kroz cijelo ovo iskustvo?Naučio sam stvari koje ne možete naučiti igrajući igricu, jer su to dva različita medija. Dakle, u priči o Mariju ovdje ima mnogo otkrića i stvaranja. Na neki način znamo ko je Mario, jer u igri je onaj ko igra lik i ima kontrolor u ruci. Kada igrate igricu, on je tip po imenu Mario koji je u Kraljevstvu gljiva i ne znate zašto. Ovdje saznajete da je on mali momak iz Bruklina koji ima brata i koji je pokrenuo vlastiti posao. Svoju životnu ušteđevinu uložio je u glupu reklamu zbog koje ga cijela porodica ismijava, a on je očajan. Mario želi da uradi nešto veliko i da bude neko poseban, što se dešava kada ga uvuče u ovaj čarobni svijet. Dakle, naučio sam mnogo i pomogao da se otkrije, pa čak i da budem dio kolaborativne sile stvarajući ono što je njegova prava priča. Mario je omiljen među fanovima širom svijeta, a ja sam definitivno želio da iskažem pravdu. Puno sam istraživao o historiji franšize, igricama i liku, i nadam se da će se to naći na ekranu. Također sam želio da se uvjerim da se lik dopadne fanovima svih uzrasta i porijekla, pa čak i onima koji nisu toliko upoznati s igrama. Nadam se da će se svi koji gledaju film zabaviti gledajući ga kao što smo ga mi dok smo ga stvarali.<h2>Članovi ekipe</h2>Ostali glumci koji su posudili glasove likovima su Čarli Dej (Charlie Day), koji igra Marijovog brata Luiđija, i Džek Blek (Jack Black), čiji je lik glavni negativac Bovser (Bowser). Reditelji filma su Eron Horvat (Aaron Horvath) i Majkl Jelenik (Michael Jelenic), a scenarista je Metju Fogel (Matthew).

Animirani “Super Mario braća film” u bh. kinima dostupan od 6. aprila, sinhronizirano i titlovano

Holivudski glumac Kris Prat za "Avaz": Mario i ja očajnički želimo da impresioniramo  očeve

Egzotične životinje u Bosni i Hercegovini nisu česte, ali se ipak uvoze. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, u prva tri mjeseca tekuće godine uvezene su samo dvije alpake. <h2>Činčile i lemuri</h2>No, godinu ranije u našu državu stigli su činčile i lemuri, dok su 2021. granicu prešle i dvije dvogrbe kamile te mužjak i ženka majmuna gibona sa žutim obrazima.I u 2020. godini uvezena su dva majmuna, kao i jedan veliki stepski soko, dok je u 2019., prema podacima UIO, zabilježen najveći uvoz životinja egzotičnog porijekla.Tada su stigli ženka bengalskog tigra, sibirski tigar, četiri klokana, zebra, dva geneta (životinja nalik mački), američki rakun, patagonijska mara i berberska ovca.Ženka lava i jedan afrički lav stigli su 2018., dok su godinu ranije uvezeni patagonijska mara i kapibara (vodeno prase).<h2>Zabranjena prodaja</h2>Važno je napomenuti da je članom 9. stav 2. Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja propisano da je zabranjena prodaja egzotičnih životinja i životinja zaštićenih zakonom, dok je članom 6. stav 3. ovog zakona zabranjeno držati kao kućne ljubimce životinje koje su zaštićene, divlje, te životinjske vrste i pasmine opasne za život.No, te odredbe ne smetaju pretjerano onima koji na platformi OLX.ba prodaju egzotične životinje, kao ni onima koji se na taj način odluče kupiti i postati vlasnicima nekoj od njih.Tako, naprimjer, loptastog pitona možete kupiti za 350 KM, isto kao i iguanu, a tarantulu za 30 do 120 KM.

Na platformi OLX.ba loptasti piton prodaje se za 350 KM, kao i iguana 

Uvezeni i bengalski tigar i dva majmuna sa žutim obrazima

U BiH uvezeni tigrovi, lavovi, majmuni... 

Na Dan grada Sarajevo i njegovi građani odali su počast legendarnom komandantu Specijalne jedinice MUP-a Republike BiH Draganu Vikiću, heroju odbrane bh. prijestonice.Jer, da nije bilo njega, ratna sudbina Sarajeva vjerovatno bi bila posve drugačija.<h2>Ulazak u salu</h2>U sali Bosanskog kulturnog centra (BKC) 6. aprila premijerno je prikazan dokumentarac „Vikić“ autorice Arijane Saračević-Helać, poznate bh. ratne novinarke. Dvorana je bila krcata, a potpuno spontano svi oni koji su čekali da se prvi kadrovi pojave na velikom platnu ugledali su da dolazi i sam Vikić te su ga, svi na nogama, nagradili višeminutnim aplauzom.Ni Vikić nije mogao vjerovati, ali priznaje da mu je itekako godilo.- Strašno me dojmio ulazak u salu BKC-a, koja je bila prepuna. Organizatori su morali ranije kapiju zatvoriti iz bezbjednosnih razloga, što mi je žao. Fascinirao me aplauz koji je trajao nekoliko minuta, gromoglasni. To mi je baš onako... Sigurno da sam se lijepo osjećao - kazao je legendarni Vikić ekskluzivno za „Avaz“.Ponos u njegovom glasu bio je očit, a kako i ne bi kada je za Sarajevo uradio toliko toga, a ovaj mu se grad na sve načine pokušava odužiti. Dokumentarac „Vikić“ je priča o čovjeku koji je 5. aprila 1992. u Skupštini RBiH u živom TV prijenosu pozvao građane na odbranu od agresije.Tada se raspoloženje građana pretvorilo u odlučnost za otporom.- Drago mi je što sam među publikom vidio dosta omladine, mlađe i od 20 godina, koji ni ne znaju faktički ništa kako se to ovdje odigravalo i šta se dešavalo. Bilo je, naravno, i starijih. Ali mi je drago posebno što sam mnogo tih omladinaca vidio, s mnogima sam se fotografisao. Skoro sat nisam mogao izaći iz sale koliko sam se fotografisao s gledaocima - istakao je Vikić.<h2>Imati stav</h2>Njegovo patriotsko srce bilo je među prvima na bedemima odbrane Sarajeva, nije se plašio dati život za ono u šta je vjerovao, što su tada mnogi prepoznali i odlučili se da ga skoro pa slijepo prate. Vikić nikada nije doveo u pitanje svoju odluku, a uz njegovo ime danas su neizbježni epiteti „legendarni“ i „heroj“.I njemu to godi.- Normalno je da to ljudima godi. Znači to što ljudi još imaju svoj stav i mišljenje oko svega toga, ništa se tu nije promijenilo. Faktički, to doživljavam onako kako su i mene u ratu doživljavali, tako i s ljudima s kojima se sretnem poslije rata. Ti odnosi su isti. Barem se ja nisam, izuzev godina, nimalo promijenio po tom pitanju. A vjerovatno i ti mnogi koji me tako oslovljavaju i koji me poznaju takav odnos imaju i danas prema meni - zaključio je Vikić.<h2>Poredan vremeplov</h2>Vikić nam je rekao i da o konkretnom filmu nije najpodesnija osoba da govori.- Slike i sve što je prikazano... One koji su tada bili u Sarajevu i što se tiče moje jedinice kojom sam komandovao, manje-više znam i te ljude koji su govorili isto poznajem. Neko ko se u to razumije će vam sigurno bolje od mene moći štošta reći s te strane. Sve u svemu, mislim da su utisci pozitivni, pa vidjet ćemo. To je jedna retrospektiva, poredan vremeplov od početka do kraja - poručio je Vikić.

Fascinirao me aplauz koji je trajao nekoliko minuta, gromoglasni 

Legendarni komandant Dragan Vikić za "Avaz": Ponosan na svoje Sarajevo

Živim i radim u BiH već devet mjeseci i tokom tog perioda upoznao sam mnogo fantastičnih, talentiranih i inspirativnih ljudi iz cijele zemlje. Shvatio sam koliko toga zajedničkog oni imaju: nade, snove i frustracije. Ovo je u ekskluzivnom intervjuu za „Dnevni avaz“ rekao ambasador Velike Britanije u BiH Džulijan Rajli (Julian Reilly). To je ujedno i njegov prvi intervju za bh. medije.<h2>Angažiran pristup</h2>- Ljudi iz svih zajednica su sa mnom podijelili iste priče i potrebe, a sve se odnose na ekonomske i socijalne reforme koje će njima i njihovoj djeci omogućiti da žive prosperitetnim i mirnim životom ovdje, u BiH - kazao je Rajli.Kako komentirate situaciju u BiH? Blokade su, čini se, ovdje neizbježne...- Često mi djeluje da oni koji su na pozicijama vlasti više razmišljaju o stranačkim politikama nego o građanima ove zemlje. Definitivno razumijem frustraciju koju vidim među građanima. Dvadeset i sedam godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma još vidimo kako neki lokalni političari traže izgovore za neispunjavanje svojih obaveza. Neki za to krive mutne vanjske faktore, neki demoniziraju druge političke stranke, a neki okrivljuju međunarodnu zajednicu, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo. Tačno je da je politički sistem složen i često spor, a ni međunarodna zajednica nije savršena. Ali nema izgovora za bilo koga da ne djeluje u najboljem interesu BiH. Bilo je sjajno vidjeti brzo formiranje vlade na državnom nivou, na osnovu zajedničke programske politike, i to što je ta vlada počela raditi tako odlučno. Ono što nam zaista treba sada je djelovanje. Očekujemo da se svi nivoi vlasti fokusiraju na omogućavanje boljeg života za sve u BiH. Za to je potreban odgovoran, konstruktivan i angažiran pristup u naredne četiri godine i bit će potrebno da svi lideri i njihove stranke rade zajedno na ostvarivanju zajedničkih ciljeva.Koji bi mehanizmi mogli spriječiti da se to u budućnosti dešava? - Hvala vam, ovo je važno pitanje. Složena politička struktura u BiH je osmišljena kako bi uspostavila mir, omogućila podjelu vlasti i ohrabrila kompromise. Nažalost, ta struktura je često sklona zloupotrebi od onih kojima najbolje za ovu zemlju nije u centru djelovanja. Jedini način za korak dalje od Dejtona je postizanje rezultata putem Dejtona. Jasno je da će se blokade i problemi nastaviti, osim ako ne bude posljedica za one koji podrivaju sistem. Neophodni napredak po osjetljivim pitanjima traži kompromis i konsenzus. Put ka napretku i prosperitetu je putem unutrašnje inicijative i odgovornosti. Treba nam da vidimo da lokalni lideri pokazuju političku odgovornost. Potrebno je, također, prihvatiti da stvarna demokratija traži fokusiranu vladu i konstruktivnu opoziciju.<h2>Pozvati na odgovornost</h2><h2>Gdje vodi nedostatak toga?</h2>- U odsustvu istog, građani su, razumljivo, frustrirani zbog nedostatka napretka na euroatlantskom putu. BiH i dalje ne uspijeva implementirati presude Evropskog suda za ljudska prava kako bi osigurala da niko nije isključen po pitanju obnašanja političke funkcije, na bilo kojem nivou vlasti, a na osnovu njihove etničke pripadnosti ili boravišta. U FBiH još čekamo na formiranje vlasti, što zadržava ključne socioekonomske reforme. U RS smo nedavno vidjeli nekoliko prijedloga novih zakona koji ograničavaju politički i građanski prostor i udaljavaju, umjesto da približavaju, BiH od evropskih vrijednosti i normi. Zato nam je drago da radimo s onima koji predvode pravosudne reforme i bore se protiv korupcije. Samo s jačim institucijama koje su sposobne da lidere i građane podjednako pozovu na odgovornost možemo se nadati promjenama.

Koliko odluka Vlade RS da prekine komunikaciju s ambasadama i ambasadorima Velike Britanije i SAD može i hoće utjecati na građane BiH?- Sve eratičnije odluke predsjednika entiteta RS Dodika štete interesima i reputaciji RS. Moram reći da sam prilično zbunjen njegovim skorim pokušajima da odvuče pažnju s problema u RS. Ne postoji scenarij u kome je takvo djelovanje u interesu ove zemlje ili bilo kog građana, gdje god da živi. Nasreću, samo država BiH ima nadležnost da donosi odluke o diplomatskim odnosima ove zemlje. Britanska ambasada će nastaviti raditi na dobrobit svih građana ove zemlje.<h2>Cenzura slobode izražavanja medija</h2>Kako kriminalizaciju klevete, što je pokrenuto u RS, možemo uopće staviti uz pojam demokratije?- Vjerujem da je veliki broj građana već rekao, odluka Vlade RS da klevetu ponovo kategorizira kao krivično djelo je retrogradna i veliki korak unazad. Kao što su ambasadori Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira nedavno rekli: “Ponovna kriminalizacija klevete i uvrede dala bi organima vlasti RS prekomjerna ovlaštenja za kriminalizaciju ili cenzuru slobode izražavanja medija, civilnog društva i građana koji žive u RS.“ Mogućnost izražavanja i uvida u različite stavove je osnovni stub demokratije. Ne moraju nam se sviđati niti se moramo s njima složiti, ali razvijeno društvo se nema čega bojati kada su u pitanju otvorene diskusije. Vlasti u RS trebaju obustaviti bilo koje aktivnosti koje ušutkuju nezavisne glasove u medijima i civilnom društvu. Potrebno je zaista djelovati u cilju sprečavanja dezinformiranja i promocije medijske pismenosti, ali ovo nije način da se to uradi. Društvo s nezavisnim i slobodnim medijima je istinski demokratsko, otvoreno i slobodno.<h2>Predani poboljšanju života</h2>U kojoj je mjeri Velika Britanija pomogla BiH te je li moguće i na koji način proširiti pomoć i saradnju?- Ujedinjeno Kraljevstvo je odlučan prijatelj BiH i svih njenih građana već decenijama. Mi smo na bilateralnom nivou uložili milione funti. Partneri smo s institucijama u BiH na državnom, entitetskim i lokalnim nivoima u implementaciji projekata u širokom spektru polja. Posljednjih godina naš rad je uključivao pomoć pri digitalizaciji javnih usluga (što pomaže smanjenju sitne korupcije), podršku ministarstvima u njihovom socioekonomskom radu, podršku borbi protiv prekograničnog kriminala, izgradnju otpornosti zemlje u slučajevima prirodnih nesreća te pomoć pri razvoju prosperitetne ekonomije. Britanske kompanije su glavni investitori u nekoliko polja, što je na dobrobit lokalne ekonomije, dovodi do otvaranja radnih mjesta i pomaže državi da zadrži svoju radnu snagu. Mnogi, također, pamte podršku Ujedinjenog Kraljevstva tokom razornih poplava 2014. godine.Ujedinjeno Kraljevstvo je i jedan od glavnih ulagača u multilateralne fondove, uključujući UN, a vodeća smo članica upravih odbora međunarodnih finansijskih institucija čiji su projekti i investicije vrlo važni u pružanju podrške socijalnom i ekonomskom razvoju diljem BiH. Mi ostajemo u potpunosti predani poboljšanju života svih koji žive u BiH.<h2>Pomirenje i dobrosusjedski odnosi</h2>Kako komentirate izbore u Crnoj Gori i pobjedu Jakova Milatovića?- Skore političke promjene u ovoj regiji nude priliku za novi zamah u Bosni i Hercegovini. Pomirenje i dobrosusjedski odnosi ostaju od ključnog značaja i u srži održavanja stabilnosti u regionu.

Zbunjen sam Dodikovim pokušajima da odvuče pažnju s problema u RS

Ambasador Velike Britanije Džulijan Rajli ekskluzivno za "Avaz": Morate raditi na reformi pravosuđa

Premijera filma o legendarnom komandantu Draganu Vikiću, pod naslovom "Vikić" održana je u Bosanskom kulturnom centru (BKC) u Sarajevu. Prepuna sala dovoljno je govorila o interesu za ovo ostvarenje koje potpisuje Arijana Saračević-Helać.Publiku je oduševilo prisustvo samog Vikića. Višeminutnim aplauzom su ga pozdravili svi prisutni i odali zasluženo poštovanje.<h2>Pozvao na odbranu od agresije</h2>Premijeri je prisustvuvao i član Predsjedništva BiH Denis Bećirović.Dokumentarac je priča o čovjeku koji je 5. aprila 1992. u Skupštini RBiH javno i u živom TV prijenosu pozvao građane na odbranu od agresije.

<blockquote class="twitter-tweet">Publika aplaudira Draganu Vikiću na filmu o njemu <a href="https://t.co/kDRtxjQkDI">pic.twitter.com/kDRtxjQkDI</a>&mdash; Dnevni avaz (@DnevniAvaz) <a href="https://twitter.com/DnevniAvaz/status/1644052743923945498?ref_src=twsrc%5Etfw">April 6, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Raspoloženje građana pretvorilo se u odlučnost za otporom, te da se taj javni poziv građanima da brane grad i sa današnje distance pokazuje kao najracionalniji potez.Budući da sistem za mobilizaciju nije postojao, a Teritorijalna obrana bila je rasturena, Vikić je tada jedinice popunio javnim pozivom. Odaziv je bio velik, a najviše su se odazvali sportisti. U prvih sedam dana specijalcima se pridružilo oko 500 ljudi. Osim njih, ogromnu podršku u ljudstvu dali su rezervni sastav policije, te uposlenici iz policijskih stanica.<h2>Prvi zadatak odbrana TV SA i zgrade Skupštine RBiH</h2>Kako je ratni sastav Specijalne jedinice MUP-a RBiH brojao 1.200 ljudi, Vikić je, uz aktivni sastav, brzo popunio svoju jedinicu. No, prije toga, prvi zadatak bila mu je odbrana Televizije Sarajevo i zgrade Skupštine RBiH.Pogledajte kako je publika uoči premijere aplaudirala legendarnom komandantu Draganu Vikiću.

Dokumentarac je priča o čovjeku koji je 5. aprila 1992. u Skupštini RBiH javno i u živom TV prijenosu pozvao građane na odbranu od agresije

Video / Pogledajte kako publika aplaudira legendarnom komandantu Draganu Vikiću

Ambasador Velike Britanije u Bosni i Hercegovini Džulijan Rajli (Julian Reilly) dao je ekskluzivni intervju za "Dnevni avaz", koji objavljujemo u sutrašnjem printanom izdanju.&nbsp;To je ujedno i njegov prvi intervju za jedan bh. medij.Vrlo otvoreno govorio je o aktuelnoj političkoj situaciji, blokadama, potencijalnim mehanizmima da se one izbjegnu...- Nema izgovora za bilo koga da ne djeluje u najboljem interesu BiH. Bilo je sjajno vidjeti brzo formiranje vlade na državnom nivou, na osnovu zajedničke programske politike, i to što je ta vlada počela raditi tako odlučno. Ono što nam zaista treba sada je djelovanje. Očekujemo da se svi nivoi vlasti fokusiraju na omogućavanje boljeg života za sve u BiH. Za to je potreban odgovoran, konstruktivan i angažiran pristup u naredne četiri godine i bit će potrebno da svi lideri i njihove stranke rade zajedno na ostvarivanju zajedničkih ciljeva - poručio je Rajli.Osvrnuo se i na odluku Vlade RS da prekine saradnju s ambasadama i ambasadorima SAD i Velike Britanije u BiH.- Odluke predsjednika entiteta RS Dodika štete interesima i reputaciji RS. Moram reći da sam prilično zbunjen njegovim skorim pokušajima da odvuče pažnju s problema u RS - rekao je, između ostalog, Rajli.

Odluke predsjednika entiteta RS Dodika štete interesima i reputaciji RS, poručio je ambasador Rajli

Sutra u "Dnevnom avazu" ekskluzivni intervju s ambasadorom Velike Britanije u BiH Džulijanom Rajlijem

Sretan sam zbog Šestoaprilske nagrade. Nisam to očekivao, jer nisam razmišljao nikada o tome. Dosta sam tih priznanja primio, ali nikad sam sebe nisam predlagao ni za sebe lobirao. Znači mi puno, posebno mi je drago jer je to moj grad, tu sam rođen, odrastao, stasao, radio puno i, mislim, ponešto i doprinio razvoju ovog grada, barem u segmentu kojim sam se bavio. Drago mi je da u poznim godinama dobijem i takvo priznanje. <h2>Godi promjena</h2>Ovo je za „Avaz“ rekao akademik Kemal Hanjalić, ovogodišnji dobitnik Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva za doprinos u oblasti nauke i obrazovanja.Kazao nam je da dobiva čestitke i iz Zagreba, Beograda, dijaspore, što je dokaz da, iako je gradska nagrada, ima široke domete.Tokom vrlo uspješne karijere obišao je gotovo cijelu Evropu, ali i Ameriku.- U julu 1991., devet mjeseci prije proglašenja nezavisnosti i početka agresije na BiH, otišao sam u Erlangen (Njemačka, op. a.) na godinu kao gostujući profesor. Nekoliko mjeseci ranije, u aprilu '91., desila se velika politička smjena, odlaze komunisti i dolaze nove partije. Istovremeno je istekao moj četverogodišnji mandat člana Izvršnog vijeća SRBiH. To je bio trenutak da se vratim struci. Inače, moj angažman u politici, uključujući funkciju gradonačelnika Sarajeva od 1985. do 1987., smatrao sam privremenim. U to vrijeme niko, barem u krugu u kojem sam se kretao, nije očekivao kataklizmu koja nam se ubrzo desila. A ja sam već odranije imao poziv iz Erlangena i iskoristio sam priliku da ga prihvatim. A onda sam se zatekao tamo, bilo je pitanje šta ću sada, ostati, otići dalje, vratiti se... - ispričao nam je uvaženi akademik.Put ga je odveo u Ameriku na Tehnološki univerzitet u Mičigenu, gdje je dobio mjesto profesora. - Međutim, familija je ostala u Njemačkoj. Bilo je malo daleko, drugačija kultura. SAD imaju svoje prednosti, ali treba otići rano, dok je čovjek mlad. Čeznuo sam za Evropom. Pozvali su me s Tehničkog univerziteta u Delftu, prihvatio sam i tamo sam ostao do penzije. Imam status emeritusa, kao i ovdje. Može se reći da sam jednom nogom ovdje, drugom tamo. U Sarajevu provodim malo više vremena. To mi i godi, ta promjena - istakao je prof. Hanjalić.<h2>Stara postrojenja</h2>Nažalost, kaže, Sarajevo se mnogo promijenilo i nastavlja se mijenjati.- Na jednoj televiziji slušao sam emisiju u kojoj su gostovali mladi imami i efendije, posvećenu ramazanu. Jedan od njih je rekao: „Znate li vi da je Sarajevo najmuslimanskiji grad?“. Ja ne vidim nikakvu posebnu prednost u tome. Šta ako jeste, šta ako je Rim najkatoličkiji grad na svijetu, šta to znači? A to je opet ono što meni ovdje zaista smeta, to stalno naglašavanje različitosti, posebno etničke i kleroetničke pripadnosti. Za razliku od doba kada sam ja rastao, stasavao i radio, kada je Sarajevo bilo jedan od najmultietničkijih i industrijskih gradova u Jugoslaviji. Danas mladi ne znaju da je u Sarajevu izlazilo svakodnevno nekoliko stotina automobila Volkswagen iz tvornice automobila Sarajevo. Šta je sve UNIS proizvodio, „Energoinvest“, „Famos“, „Šipad“, „Krivaja“... To je za plakanje. A to je sve država morala podržati. I „Energoinvest“ i UNIS su često zapadali u finansijske krize, ali je država pomagala. Međutim, mi danas nemamo državu u tom smislu - kazao je prof. Hanjalić.

Jedan je od zagovornika osnivanja tehničkog i naučnog muzeja, i to u zgradi električne centrale na Hisetima, koja je u fokusu javnosti posljednjih dana nakon urušavanja fasade.- I prije nego što sam postao gradonačelnik govorili smo kako nam treba tehnički, naučni muzej kakve odavno imaju Zagreb, Beograd i brojni gradovi širom svijeta. Kad sam radio doktorat u Londonu, do mog Imperial koledža bio je Science Museum, pa smo često ulazili i sa zanimanjem obilazili eksponate i demonstracije raznih historijskih i modernih inovacija. To su žive institucije u kojima se stalno nešto događa, nisu samo eksponati. Inicijativa možda datira iz tog vremena, a konkretni prijedlog potječe iz „Elektroprivrede“. Najzaslužniji za to je gospodin Irfan Durmić, koji je uložio mnogo truda, kako u pripremi regulative tako i izradi dokumentacija. „Elektroprivreda“ je 2010. godine bila spremna da otkupi taj objekt od IRIS-a, “Energoinvestovog” Instituta za računarstvo. Bio je dogovor da „Elektroprivreda“ otkupi tu ruševnu zgradu od IRIS-a, da je o svom trošku restaurira u originalnom stilu i da se tu napravi tehnički muzej. Namjera je bila da se ostave stara postrojenja termoelektrane jer to je prva električna centrala u BiH, i to na ugalj. To je raritet, naša historija. Imamo vrlo dobar osjećaj za duhovnu kulturu, ali nam nedostaje ta komponenta – prirodnjačka, tehničko-tehnološka. E, ta centrala je jedan od takvih objekata - istakao je prof. Hanjalić.Kazao je i kako bi u tom muzeju mogli izlagati raritetni eksponati svega onog što karakterizira Sarajevo, posebno i njegovu tehničku povijest – infrastrukturu, industrijsku proizvodnju, inovacije – prvi tramvaj, plinska i električna ulična rasvjeta, automobili, proizvodi „Energoinvesta”, UNIS-a, „Famosa“, „Zraka“, „Šipada“, da se kroz eksponate vidi kako je to nekada izgledalo, kako je BiH počinjala i šta je značila tom tehničko-tehnološkom segmentu u bivšoj Jugoslaviji.- Intervenirao sam da se doda i naučna komponenta. Svuda u svijetu ti naučno-tehnički muzeji su vrlo popularni. Sadržine takvih muzeja su nešto što izaziva znatiželju kod djece koja se kasnije opredjeljuju da možda i sama nešto prave, pa i šta će studirati ili posvetiti se industrijskom zanatu, koji nama itekako fali. Ma samo ukucajte takve muzeje na internet, vidjet ćete šta sve nude. A mi imamo šansu za takvo nešto. Evo, ta zgrada je srušena. Međutim, to su kupili neki, ne zna se ni ko tačno, ni šta, ni kakav je plan. Govori se o gradnji nekih nebodera tu, čuj neboder na tom dijelu - naglasio je prof. Hanjalić.<h2>Uraditi nešto</h2>Kazao je da imaju elaborat iz 2010. godine koji su potpisali eminentni stručnjaci, na gotovo 100 strana, sa svim detaljima, čak i nekim eksponatima.- To je vrlo jednostavno oživiti i proširiti ga da ne bude samo elektroenergetika, kao što je bilo zamišljeno, nego ga proširiti i obogatiti da bude živi organizam, da se tu stalno nešto dešava, da dolaze djeca iz interesa, a ne jer moraju sa školom. Ako je to muzej, tu se može napraviti i ugostiteljski objekt, svi muzeji imaju kafane, restorane, može donijeti nekakvu dobit kojom bi se taj muzej djelimično održavao. Ali srušiti i uništiti... Ovo je posljednja šansa, toliko smo ih propustili, ako sada ne učinimo nešto, ostat će odgovornost na svim sadašnjim funkcionerima koji imaju bilo kakvu ingerenciju i ovlasti. Izgubili bi dio naše historije - izričit je prof. Hanjalić.Osvrnuo se na visoke objekte u Sarajevu koji prave čep za istočni vjetar, koji je glavni ventilator grada u kotlini.- Sad bi gradili nebodere uz Miljacku, što je nedopustivo. Evo šansa da neko obnovi ovaj kritični i sporni dio grada. Sam grad nema taj potencijal, možda to može Kanton. Ili, evo ideja, hajde neka neko od tih tajkuna koji će kupiti to pa napraviti nešto svoje obnovi ovu zgradu pa neka to bude njegov vakuf, ostavština, pa možemo formirati fond, sakupljati priloge, pa napraviti mramornu ploču s imenima donatora. Ali hajmo nešto učiniti. Ako se ovo sada sruši i ništa se ne uradi, to je stvarno... Jedan dio tih eksponata iz ove centrale bio je smješten u Termoelektrani Kakanj. Kako čujem, a volio bih da nije tačno, dio toga je već nestao, jer im je trebala ta sala. Jednostavno se osipa sve što duže čekamo. A treba nam takva institucija kao neodvojivi dio historije razvoja Sarajeva, ali i kao poticaj mladima, kao inspiracija - kazao je prof. Hanjalić.

U 21. stoljeću planiranje gradnje, kaže, ne bi se smjelo raditi bez kompjuterske simulacije, scenarija.- Ali ići glavom kroza zid, jednostavno neki tajkun hoće 22 ili 24 sprata, uvijek ima neki arhitekta koji će to tako napraviti... To se ne smije desiti, to bi bio zločin, zaista.Na kraju je dodao:- Naša je da kukuriknemo, a da li će svanuti...<h2>Šta mi teško pada</h2>Prof. Hanjalić je dodao da glavni grad BiH danas nema nijedan istraživački centar u oblasti tehničkih prirodnih nauka.- Predsjednik Akademije nauka Australije je svojevremeno rekao da je ulaganje u bazne nauke donijelo više dobiti, čak 30 puta više, nego sva ulaganja u fizičku infrastrukturu (putevi, zgrade), a ulaganja u primijenjene nauke 10 posto više. Ali nauka može biti uspješna samo ako je podržavana, ako ljudi imaju strpljenja, znaju organizirati, privući prave ljude. A kod nas se ništa ne dešava. Od rata naovamo nije napravljena nijedna hidroelektrana u BiH, nije urađena nikakva modernizacija niti dogradnja termoelektrana, kako bi se prilagodile novim ekološkim zahtjevima. Hajmo mi na fakultetima napraviti jedan tehnički institut u široj oblasti, okupiti ljude koji nešto znaju, definirati prioritete, pa da vidimo šta možemo. Ali za to niko sluha nema. Teško mi padaju neke stvari, kao nekome ko je rođen ovdje. A znam da može bolje - naglasio je prof. Hanjalić.<h2>Nešto vitko poput „Avaz Twist Towera“</h2>Prof. Hanjalić je kazao i kako je čuo da postoji ideja da se očisti taj dio grada, kako bi se „imao pogled“.- To je već neracionalno. Isto kao što sam čuo prije nekoliko godina da postoji ideja da se ruši Skenderija. To bi bio zločin. Zna se šta se tu smije i može graditi. Nikakvi neboderi, posebno ako bi se to još kombiniralo s onim neboderima što hoće da grade iza UNITIC-ovih. To bi bio urbicid. Čitam da su neki ranije zagovarali da „i mi imamo neki Menhetn“. Ali to je druga klima, Njujork, London, Dubai, gdje se vide takve urbane aglomeracije, svi su na moru i velikim rijekama, gdje stalno puše vjetar, imate prirodnu ventilaciju, ali to ne možete raditi u kotlini. Može se još ponešto vitko staviti poput „Avaz Twist Towera“, koji je izoliran i aerodinamički povoljnog oblika, razbija te vrtloge, pravi turbulenciju i miješanje, razbija džepove u kojima se sakupljaju i akumuliraju zagađujuće materije - istakao je emeritus Hanjalić.

Naše je da kukuriknemo, a da li će svanuti...

Uvaženi akademik Kemal Hanjalić za "Avaz": Sarajevo se promijenilo

Za Dan grada Sarajeva, 6. april, u kultnoj Skenderiji, tačnije Domu mladih, najavljen je koncert benda „Kultur Shock“, čiji je frontmen Gino Banana, pravog imena Srđan Jevđević. <h2>Turneja "No Nostalgia"</h2>Ovaj Sarajlija s američkom adresom ne krije da mu je najdraže svirati u rodnom gradu, a to će i ostvariti u okviru turneje „No Nostalgia“. Na scenu Doma mladih popet će se čim stigne iz Sofije, gdje bend nastupa noć prije.- Natjerao sam svoju braću i sestre da putuju od nemila do nedraga. Sve zbog toga da bih 6. aprila svirao u Sarajevu. Simbolično na taj datum – kazao je Jevđević za „Avaz“.Dodao je da od sarajevske publike ne očekuje ništa, osim da dođu i da sve zajedno urade.- Mi ćemo raditi kako uvijek radimo – sviramo svaku pjesmu kao da nam je posljednja, nema nostalgije, dvije ili tri nove numere ćemo izvesti. Kažu da će se vratiti Valter, pa, evo, vraća se – istakao je Jevđević.<h2>Volimo se</h2>Šta njegove kolege i kolegice iz benda misle o nastupu u Sarajevu i tome što ih je „natjerao“ da dođu, Gino Banana kroz smijeh odgovara:- Mi se volimo. Da im je neko drugi to napravio, ne znam kako bi. Ali i ja sam njima nešto dobro u životu uradio. Kad radiš s nekim 27 godina. Eleni Govetas ovo će biti prvi put da nastupa u Sarajevu. Ona je naša nova violinistica, Grkinja. Kćerka je jednog od mojih najboljih prijatelja, a ima isto godina koliko i bend.

Sviramo svaku pjesmu kao da nam je posljednja, nema nostalgije, dvije ili tri nove numere ćemo izvesti, rekao je

Gino Banana za "Avaz" uoči sarajevskog koncerta: Vraća se Valter

Višeminutnim ovacijama i aplauzom bard bh. glumišta Josip Pejaković prošle sedmice ispraćen je sa scene Narodnog pozorišta Sarajevo (NPS), gdje je, u okviru obilježavanja 55 godina umjetničkog rada, izveo svoju monodramu „Oj, živote“. Bila je to noć za pamćenje, u kojoj su se mnogi podsjetili na brojne uloge koje je Pejaković tokom karijere iznio. Izložene su bile i fotografije koje svjedoče o njegovoj bogatoj karijeri, a puštena je i posebna projekcija.<h2>Majstor ili ne</h2>- Bio je to istinski, pravi događaj. Ali, po pravilu, nepopraćen s dužnom pažnjom kao što se prate diletantske stvari. To je nevjerovatan jubilej s nevjerovatnim rezultatom. Pokazan je gotovo sav moj umjetnički život u tom filmu, a što je najveća atrakcija, odigrao sam najbolju monodramu svih vremena na ovim prostorima u cijelosti. To je za publiku bio poseban događaj. Svi su na kraju bili na nogama, ovacije... Ali, kako to već biva u Sarajevu... Trebao bih sve to sada ponoviti u Beogradu pa da me onda dočekuju kao nekog bitnog čovjeka - rekao je u razgovoru za „Avaz“ jedan od najboljih bh. glumaca Pejaković.Ipak, dodaje, nema potrebu da bude nezadovoljan, jer je ostvario ono što je i želio.- Nisam želio da se ta proslava pretvori u „In memoriam“, kao što to obično biva kada čovjek „nagura“ toliko godina rada. Jednostavno sam želio pokazati da ja imam još mnogo štošta da kažem i da to bude istom snagom i s emocijom koju sam imao i prije 50 godina. Interesantno je to da će se predstava uvrstiti u redovni repertoar NPS-a – otkrio nam je Pejaković.Na pitanje kako gleda na proteklih 55 godina, glumac govori kako je imao višeslojan način djelovanja u pozorištu.<h2>Neukroćeni rokenrol u meni</h2>- Želio sam uvijek više. Moj odlazak u taj samostalni nastup bio je upravo zbog nezadovoljstva u kolektivu, jer nisam imao mogućnost da sve iskažem, mada sam igrao glavne uloge. Ali jednostavno sam ostajao s puno energije, koju nisam mogao plasirati dijelom i zbog neukroćenog rokenrola u meni, jer sam došao kao roker u glumu. A tamo se troši ogromna energija. Tu sam bio u strašnoj prednosti nad ostalima, jer sam bio muzički obrazovan, svirao sam nekoliko instrumenata, pravio muziku za predstave, učestvovao u svim žanrovima. I u svim sam bio, manje-više, uspješan - istakao je Pejaković.Smatra sebe glumcem po zanatu, kako se i zove njegova monografija, jer, ističe, zanat je umijeće, isto kao i automehaničar. Dodao je i da posla u institucijama kulture u BiH nema.- Nema nikakve razlike. Ili si majstor ili nisi, bez obzira na sve završene škole. Zanat se stalno vježba, usavršava, prate se nove tehnologije, načini komunikacije. I fudbaler mora trenirati svaki dan da bi jednom u sedmici dao rezultate, a ne sjediti po bifeu i ispijati kafe, tezgariti, pa slučajno zalutati u pozorište i odigrati neku predstavu – istakao je Pejaković.Bard bh. glumišta nedavno je priznao da je osigurao grobno mjesto, i to putem kompenzacije.<h2>Crnjak, ali istina</h2>- To je crnjak, ali je istina. Ja sam grobno mjesto stvarno dobio u kompenzaciji, nisu mogli da plate, pa su mi dali kompenzaciju u toj visini koju smo dogovorili u novcu, dali su mi dva grobna mjesta, i to zaslužna. Jer, naravno, da mi se to, ne daj Bože desilo, od države ne bih dobio. Morao bih da platim, kao što sam morao platiti i liječenje i sve ostalo. Jer taj termin (zaslužan, op. a.) oni ne daju ljudima koji su zaslužni, nego skorojevićima koji su okićeni raznim priznanjima, neuglednima koji sjede po parlamentima i misle da, ako obuku odijelo i kravatu, time su sve riješili, a ne znaju prostoproširenu rečenicu sastaviti. E, oni su zaslužni danas u našem društvu - kazao je Pejaković.Na našu konstataciju da ljudi, odnosno građani BiH ne misle tako, Pejaković odgovara da „države svakako nema“. - U ovim okolnostima, na ovom prostoru, raspadom Jugoslavije, znalo se da će BiH biti najveća kolaterala. Ona je samo mogla djelovati kao dio nečega većeg, a to nije EU, jer antagonizmi koje ćemo mi unijeti u Evropu razvalit će i Evropu - naglasio je Pejaković.<h2>Bosanac je iluzija</h2>Smatra da, kako reče Derviš Sušić, „Bosanac mora biti daleko najbolji da bi mu priznali prosječnost“.- Nosimo taj biljeg. Najveća kolaterala u cijeloj priči je Bosanac, koji postoji kao neka iluzija, kao što je postojao i Jugoslaven. A svi su oni u toj Jugoslaviji pomalo srbovali, hrvatovali, bošnjakovali... Tražili neku svoju priliku da se otcijepe i naprave ovih šest, kako ih ja nazivam, septičkih jama. I sadržaj iz tih jama se stalno prelijeva iz jedne u drugu. Jer to su danas bijedne zemlje. Nikakvog selameta nema u odnosu na jednu pravu zemlju koja se zvala Jugoslavija, koja je imala svoj puni smisao. Samo što je teško danas omladini to objašnjavati, jer njihovi očevi su indoktrinirani džamijskim, crkvenim i onim drugim ideologijama, da je u toj zemlji bilo sve zabranjeno. Nema Evrope bez rokenrola. I to je jedino vezivno tkivo u Evropi. Sve ostalo je neka pobuda lokalna – zaključio je Pejaković.<h2>Nema nikoga da svjedoči</h2>Pejaković nam je rekao i kako je, i pored pisanja i igranja monodrama, ranije makar jednom tokom sezone znao odigrati po jednu veliku ulogu, koja bi bila nagrađena na festivalima u Jugoslaviji.- Nagrade nisam dobivao, već osvajao. To je išlo jedno za drugim i nisam imao vremena da se bavim ni drugima ni drugim stvarima, nego isključivo i samo dokazujući ono što je prava umjetnost, a to sam i stavio u knjigu koja se zove „Glumac po zanatu“. To je monografija o meni, koju sam ja pisao, jer ovi što su trebali, svi su pomrli. Tako da nema niko da svjedoči o mojoj ogromnoj karijeri - kazao je Pejaković.<h2>Gotovo je, otrovani su</h2>Glumac je rekao i to da se ovako kako se radi u BiH država ne može napraviti.- Ali to je gotovo, otrovani su. I na površinu je izašao jedini zajednički program koji oni imaju - mržnja. Međusobna mržnja i nepodnošenje. Prije je postojao zakon koji je najviše kažnjavao upravo te pojave koje se danas nagrađuju, a to je ta nacionalistička, klerikalistička ideologija i filozofija koja egzistira na ovom tlu. To u Titovo doba nije moglo ni pod razno. I zato su bili po zatvorima, da su, bogdo, ostali. Imali bismo državu i bili bismo u Evropi. Ali oni su pušteni i donijeli su nam ovo. Sada smo svi mi normalni u zatvoru, a oni rade šta hoće - naglasio je Pejaković.

Nisu imali da mi plate pa su mi dali dva grobna mjesta, rekao nam je, između ostalog, Pejaković

Bard bh. glumišta Josip Pejaković za "Avaz": Ovdje nikakvog selameta nema

Reditelj, idejni tvorac i scenarista projekta „Južni vetar“ Miloš Avramović iznenadio je mnoge svojom objavom na Instagramu. Tokom vikenda drugi dio serije „Južni vetar: Na granici“ završio je s prikazivanjem na RTS-u, a Avramović je objavio fotografiju iz prvog dijela filma na kojoj se nalaze Miloš Biković, u ulozi Petra Maraša, i Miodrag Radonjić, kao Baća. Riječ je o sceni u kojoj Maraš vozi automobil u rikverc.- Ovako je sve počelo, vožnjom u rikverc, a sutra se završava, pun gas naprijed. Ostala je još jedna epizoda, i došlo je vrijeme da se rastajemo. Hvala vam svima što ste bili dio ove lude vožnje, ove avanture zvane „Južni vetar“. Ovo smo radili zbog vas, publike, i vjerujte da smo dali sve od sebe. Volimo vas i vidimo se na nekom drugom filmu - napisao je Avramović.Nakon mnoštva komentara Avramović je otkrio da je riječ o prvoaprilskoj šali te da se „Južni vetar“ svakako nastavlja snimati.

SDA prije života!

Evo kako Fadil Novalić želi spasiti "profesoricu" Sebiju Izetbegović

Šef Misije OSCE-a u BiH Brajan Ageler za "Avaz": Korupcija prožima sve aspekte društva

Iz Tužilaštva BiH za "Avaz": Formirano više predmeta protiv Milorada Dodika zbog negiranja genocida u Srebrenici

Muriz Memić za "Avaz": Otkud Alisi duševna bol zbog klevete kad ona nema duše

U prva tri mjeseca uvezeno 15.035 automobila: Za Porsche 911 GT3 450.000 KM!

Holivudski glumac Kris Prat za "Avaz": Mario i ja očajnički želimo da impresioniramo očeve

U BiH uvezeni tigrovi, lavovi, majmuni...

Legendarni komandant Dragan Vikić za "Avaz": Ponosan na svoje Sarajevo

Ambasador Velike Britanije Džulijan Rajli ekskluzivno za "Avaz": Morate raditi na reformi pravosuđa

Video / Pogledajte kako publika aplaudira legendarnom komandantu Draganu Vikiću

Sutra u "Dnevnom avazu" ekskluzivni intervju s ambasadorom Velike Britanije u BiH Džulijanom Rajlijem

Uvaženi akademik Kemal Hanjalić za "Avaz": Sarajevo se promijenilo

Gino Banana za "Avaz" uoči sarajevskog koncerta: Vraća se Valter

Bard bh. glumišta Josip Pejaković za "Avaz": Ovdje nikakvog selameta nema

Završena luda vožnja zvana "Južni vetar"

SDA prije života!

Evo kako Fadil Novalić želi spasiti "profesoricu" Sebiju Izetbegović

Šef Misije OSCE-a u BiH Brajan Ageler za "Avaz": Korupcija prožima sve aspekte društva

Iz Tužilaštva BiH za "Avaz": Formirano više predmeta protiv Milorada Dodika zbog negiranja genocida u Srebrenici

Muriz Memić za "Avaz": Otkud Alisi duševna bol zbog klevete kad ona nema duše

U prva tri mjeseca uvezeno 15.035 automobila: Za Porsche 911 GT3 450.000 KM!

Holivudski glumac Kris Prat za "Avaz": Mario i ja očajnički želimo da impresioniramo očeve

U BiH uvezeni tigrovi, lavovi, majmuni...

Legendarni komandant Dragan Vikić za "Avaz": Ponosan na svoje Sarajevo

Ambasador Velike Britanije Džulijan Rajli ekskluzivno za "Avaz": Morate raditi na reformi pravosuđa

Video / Pogledajte kako publika aplaudira legendarnom komandantu Draganu Vikiću

Sutra u "Dnevnom avazu" ekskluzivni intervju s ambasadorom Velike Britanije u BiH Džulijanom Rajlijem

Uvaženi akademik Kemal Hanjalić za "Avaz": Sarajevo se promijenilo

Gino Banana za "Avaz" uoči sarajevskog koncerta: Vraća se Valter

Bard bh. glumišta Josip Pejaković za "Avaz": Ovdje nikakvog selameta nema

Završena luda vožnja zvana "Južni vetar"