<p>Adrijana Kurtišaj-Bikić već godinama ulazi u domove gledalaca putem malih ekrana, a važi za jedno od omiljenih TV lica u našoj državi. Uređuje i vodi emisiju „Da, draga“ na OBN televiziji.<br></p><h2>Znak uživanja</h2><p>Već neko vrijeme živi na relaciji Sarajevo – Frankfurt, gdje živi njen suprug Adi Bikić. O izazovima koje ima u emisiji, ali i u privatnom životu Kurtišaj-Bikić je otvoreno govorila za „Dnevni avaz“.</p><p>- Uživam u projektu „Da, draga“. Svaka emisija je posebna, jer su uvijek zanimljivi recepti i kandidati, koji se tokom 30-ominutnog kuhanja trude na razne načine da pripreme jelo uz instrukcije svojih ljepših polovina. Omiljeni dio mi je kada, nakon završetka snimanja, svi iskreno budu zahvalni na prilici da kuhaju i budu oduševljeni s cijelom ekipom koja radi na projektu – govori nam Kurtišaj-Bikić.</p><p>Dodaje kako su do sada imali raznih anegdota na snimanjima koje su nasmijale cijelu produkciju.</p><p>- Atmosfera na snimanju je odlična. Uvijek je zabavno raditi s cijelom ekipom, koja je iza kamere koju gledatelji ne vide. Zahvaljujući njima, kuharu Omaru, koji zajedno s nama uči bosanski jezik i koji je nevjerovatno simpatičan te  zanimljiv kandidatima, uvijek smo svi nasmijani i uživamo u realizaciji. Kada izgubite pojam o vremenu dok traje snimanje znak je da uživate. To je najljepši osjećaj koji možete imati u ovom poslu – ističe lijepa voditeljica.</p>

<p>U kuhinji, kaže, uživa, ali ne često zbog silnih obaveza.</p><p>- Najviše vremena za to imam kada sam u Frankfurtu. Ponekad pripremim i neko jelo koje nam je kuhar Omar pripremao u emisiji. Nisam ljubitelj začinjene hrane što je osnovna karakteristika arapskih jela tako da često poneki začin izostavim. Najviše volim jesti i pripremati vegetarijanske obroke. Najčešće je to „bowl“ koji je često samo vegetarijanski, a ponekada ga jedem s ribom ili mesom. Moram priznati da je u mom domu glavni kuhar moj suprug. On uživa u pripremanju jela i kombinovanju raznoraznih namirnica. Kada neko nema volju druga strana je tu da riješi problem – rekla je Kurtišaj-Bikić.</p><p>Zbog posla trenutno joj je nemoguće zastalno se preseliti u Frankfurt, ali...</p><p>- Životni prioriteti se mijenjaju i možda se nekada odlučim na taj korak – kazala nam je Kurtišaj-Bikić.</p><h2>20 godina</h2><p>Priznaje nam da u njenom domu razgovori sa suprugom često završavaju i sa „Da, draga“, ali i sa „Da, dragi“.</p><p>- Češće ovo prvo. Suprug je za razliku od mene tolerantniji i ima više strpljenja – iskrena je voditeljica.</p><p>Otvoreno nam je rekla i da se kroz sve godine, koliko je na malim ekranima, suočavala s predrasudama, ali da se odavno prestala opterećivati time.</p><p>- Svako ima pravo da formira svoje mišljenje o tuđem životu, ali ono ne mora biti ispravno. Nekako sam kroz skoro 20 godina bavljenja ovim poslom uvijek pokušavala zaštititi svoj privatni život i ne servirati ga drugima na tanjiru, što je ponekada znalo imati i kontraefekat, ali sve je to dio bavljenja javnim poslom i čovjek navikne da s tim živi – kaže Kurtišaj-Bikić.</p><h2>I Sarajevo i Frankfurt su moji domovi</h2><p>- Osoba sam koja voli putovati i ne volim da mi je svaki dan isti, tako da meni život na relaciji dva grada ne predstavlja problem. Za kratko vrijeme sam zavoljela Njemačku tako da nakon tri godine, koliko živim tamo, mogu reći da su moj dom i Sarajevo i Frankfurt. I sretna sam da imam priliku često putovati i mijenjati sredinu – kazala je Kurtišaj-Bikić.</p>

<h2>Suprug nije ljubomoran</h2><p>- Moj suprug nije ljubomoran. Nisam mišljenja da je ljubomora dokaz ljubavi. Priznajem da sam veoma zahvalna i nagrađena što pored sebe imam osobu koja me poštuje, cijeni i podržava u svemu – ističe Kurtišaj-Bikić.</p><h2>Odmoriti dušu i tijelo</h2><p>Volim mir i tišinu, prija mi da se restartujem i napunim baterije. Volim da budem sama sa svojim mislima, da odmorim dušu i tijelo, a pogotovo lice od teške svakodnevne šminke - otkriva voditeljica.&nbsp;</p>

Suprug je za razliku od mene tolerantniji i ima više strpljenja

Adrijana Kurtišaj-Bikić sasvim iskreno za "Avaz": Privatni život ne serviram na tanjiru

<p>Grupa „Zabranjeno pušenje“, predvođena Davorom Sučićem (61), alijas Sejo Sexon, nastupit će večeras, 13. januara, na Vilsonovom šetalištu u okviru „Sarajevo Street Food Marketa“.<br></p><h2>Svježa roba</h2><p>Kako je za „Avaz“ rekao Sejo Sexon uoči nastupa, on se veoma raduje ovoj svirci.</p><p>- Drago mi je da zaživljava taj festival koji bi trebao produžiti ove novogodišnje praznike i napravit će se zimski pandan atmosferi koju imamo ljeti za vrijeme Sarajevo Film Festivala (SFF) kada je sve puno događanja, koncerata i druženja. I vjerujem da će to privući i ljude van Sarajeva – istakao je Sexon.</p><p>„Pušenje“ je Tuzlake uvelo u Novu 2023. godinu, a Sejo Sexon je prokomentirao ima li razlike u publici u zavisnosti gdje se nastupa.</p><p>- Pa, generalno, osim Sarajeva, sve je nešto što doživljavaš kao jedan izazov, ali s puno manje strepnje i treme. Sarajevo je grad iz kojeg su nastale sve te priče, i svi ti folovi koje koristimo na koncertima. U Sarajevu se čovjek stvarno mora posebno koncentrisati i paziti da se šta ne ponovi.  U Sarajevu je jako dobra i draga publika, ali istovremeno ne podnosi šablone, tu ne smiješ sebi dopustiti da roba nije svježa i da nisi u top-formi – rekao je frontmen „Pušenja“.</p><p>Na pitanje kako su oni uspjeli u tome da budu po mjeri, Sejo odgovara:</p><p>- Sarajevo je jedno veliko brušenje za sve nas. To je grad koji ne poštuje zvijezde i drži ih stalno na zemlji i nekom modu skromnosti, tako da mi stvarno živimo u  jako zahvalnoj atmosferi za rad, tako da se nikad ne uljuljkaš, da nikad ne živiš na staroj slavi, jer to u Sarajevu jednostavno nije moguće.</p><p>Na našu konstataciju da su on i ostatak benda ostali skromni zahvaljujući Sarajevu, Sejo Sexon ističe da je najteže proći test ovog grada.</p>

<p>- Mnogi ljudi će vam reći isto što i ja. I mnogi drugi koji su uspjeli u Sarajevu puno su lakše doživjeli uspjeh u nekim drugim sredinama. Najteže je da te prihvati Sarajevo. Kad tu stepenicu prođeš, i kad taj ispit položiš, puno, puno je lakše. Ovo nije grad koji lako prihvata svoje zvijezde, koji lako podržava i uzdiže. Do toga je u Sarajevu jako teško doći, ali mislim da je dobro što je tako. Ko god se izbrusio u Sarajevu… Pa, i sami pogledajte koliko je trenutno bendova koji funkcionišu regionalno i sviraju na svim prostorima bivše Jugoslavije, ali koliko im je vremena trebalo da se probiju u Sarajevu, a koliko da se probiju na širu scenu i dobit ćete jedan ozbiljan nesrazmjer – kazao je Sexon.</p><h2>Prenijeti priču</h2><p>„Pušenje“ je odavno dobilo status kultnog benda. Sejo stiče da je formula jednostavna.</p><p>- Treba vam dobar bend 24 sata i 40 godina karijere. Pa, uvijek ima izazova, nove generacije dolaze, ljudi koji nisu živjeli u tom vremenu, njima treba prenijeti tu priču, ponekad je prilično komplikovano. Ljudi su “o tempora, o mores” (o vremena, o običaji, op. a.), drugi ljudi, drugi običaji. Ali, evo, mi nekako uspijevamo i dalje biti u komunikaciji s mladom publikom, što je meni možda i najveći kompliment od svega što sam u životu i muzici postigao – iskren je Sexon.</p><p>Dodao je da s godinama sve postaje teže.</p><p>- Puno više je skepse, puno je više tog skeniranja i mikroskopskog posmatranja svega, tako da meni, što više karijera odmiče, imam sve teži i teži zadatak – zaključio je Sejo Sexon.</p><h2>Film ozbiljnog uzrasta</h2><p>Na SFF-u je premijerno prikazan i film „Svjetla Sarajeva“ koji govori i o „Pušenju“, ali i dvorani Skenderija. Sexon se pojavljuje u filmu i priča svoju priču.</p><p>- Film sada živi svoj život. On je kao neko malo dojenče na SFF-u, sad je to već jedan, da tako kažem, film ozbiljnog uzrasta. Prije mjesec je ušao među 50 najboljih dokumentaraca svijeta na festivalu u Amsterdamu. A evo svaki dan se očekuje odgovor iz Njujorka gdje bi trebao ući u selekciju na festivalu dokumentarnog filma. Tako da film putuje po svijetu, ljudi ga vide. To je istovremeno prezentacija i Sarajeva i naše zemlje, nije samo ovoga benda. I stvarno sam ponosan na reditelja Srđana Pekića, čovjeka koji je kao debitant stvarno uspio da napravi lijepi i veliki posao s tim filmom – rekao je Sejo Sexon.</p>

 Sarajevo je grad koji ne poštuje zvijezde i drži ih stalno na zemlji i nekom modu skromnosti, rekao je

Frontmen "Zabranjenog pušenja" Sejo Sexon za "Avaz": S godinama sve postaje teže

<p>Domaći, regionalni i svjetski mediji prenijeli su vijest da je Bosanac i Hercegovac Samir Bečić, fitness car, dobio svoj Dan u Hjustonu.<br></p><p>To je bila odluka gradonačelnika Hjustona&nbsp; Silvestera Tarnera (Sylvester Turnes) da se 10. januar proglasi Danom Samira Bečića.</p><p>Bečić je dobio, kako nam je otkrio, više od 50 zahtjeva za intervju sa prostora Balkana. Ali ekskluzivni intervju dao je za "Dnevni avaz".&nbsp;&nbsp;</p><p>- Ja sam došao u Ameriku prije 20 godina i primljen sam sa raširenim rukama. Od prvog dana sam se maksimalno angažirao da budem građanin za primjer, što u sferi moje profesije i osobnog ponašanja tako i javnog djelovanja. Poslije dvije godine mog dolaska postao sam broj jedan fitness trener u Americi, savjetnik gradonačelnika Hjustona Li Brauna (Lee Brown) za zdravlje, posjedovao vlastitu kompaniju i bio okružen prijateljima koji mijenjaju svijet oko sebe. Svaki dan sam radio na tome da ovoj velikoj zemlji pokažem dužno poštovanje što mi je otvorila vrata i dala mogućnost da svoje dječije snove  pretvorim u stvarnost. Poslije 20 godina, Hjuston proglašava 10. januar kao zvanični Dan Samira Bečića. Amerika mi je dala mogućnost da svoj san pretvorim u javu - rekao je Bečić.</p><p>Otkrio nam je da planira uskoro doći u posjetu Bosni i Hercegovini.</p><p>- Vidimo se uskoro na kafi u „Avazu“ - poručio je Bečić.</p><p>U sutrašnjem printanom izdanju "Dnevnog avaza" pročitajte kompletan intervju sa Samirom Bečićem.</p>

Od prvog dana sam se maksimalno angažirao da budem građanin za primjer, rekao nam je Bečić

Samir Bečić, počasni građanin Hjustona, ekskluzivno za "Avaz": Vidimo se!

<p>Srbijanski pisac Stefan Simić još jednom je oduševio sve pratioce na društvenim mrežama.</p><p>Ponukan ogromnim skokom cijena svugdje, pa i u regionu, Simić je došao na ideju kako da olakša barem nekome život u Beogradu, što je naišlo na veliko odobravanje i oduševljenje njegovih pratilaca.</p><p>Naime, ponudio je smještaj u stanu gdje živi, s obzirom na to da ima sobu koja se ne koristi. Ponuda se odnosi na dvije osobe, studente koji bi bili oslobođeni bilo kakvih troškova.</p><p>- Imam jedan prijedlog, a i možda će još nekoga da motiviše da uradi slično pošto su cijene stanova astronomski skočile.</p><p>Naime, u stanu gdje živim, u Beogradu, preko puta Kalemegdana, imam jednu sobu koja se ne koristi. I tražim studente ili studentkinje, dvoje ljudi, koji bi tu bili, prespavali. Oslobođeni su bilo kakvih troškova.</p><p><br></p>

<p>Stan je veliki, lijep, ima protočni bojler, a ja živim u drugom dijelu stana, na spratu. Želja mi je da pomognem na taj način, pošto sam i sam došao iz malog grada i nije bilo lako - napisao je Simić.</p><p>Dodao je da je, kada je on došao u Beograd, potpuno besplatno živio kod legende košarke Ducija Simonovića, a poslije kod još nekih prijatelja.</p><p>- Stali su iza mene, tako želim da bar dvoje mladih ljudi podržim, godišnje, na taj način, tj. i njihove roditelje, da bar oko smještaja ne moraju da brinu. Ono što mi je važno je da su redovni studenti, odgovorni, skromni.</p><p>Znači, bili bi oslobođeni plaćanja komunalija, struje, interneta... Prema meni nemaju nikakvu obavezu, osim da se uljudno ponašaju - istakao je Simić.</p>

Želja mi je da pomognem na taj način, pošto sam i sam došao iz malog grada i nije bilo lako, napisao je Simić

Veliko srce srbijanskog pisca: Simić nudi besplatan smještaj studentima

<p>Bojan Vasković, frontmen "Lexington benda", stigao je u rodno Sarajevo.&nbsp;</p><p>On inače već decenijama živi i radi u Beogradu.</p><p>Na Instagramu je Vasković objavio fotografiju sa kćerkom Anđelinom, koju je odveo na Trebević.</p><p>U opisu je stavio više heštagova među kojima je i "rodni grad".</p><p><br></p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/CnWZDKyKvsN/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/CnWZDKyKvsN/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/CnWZDKyKvsN/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Bojan Vasković Lexington (@bojanvaskovic_official)</a></p></div></blockquote> <script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

On inače već decenijama živi i radi u Beogradu

Bojan Vasković u rodnom Sarajevu: Kćerku odveo na Trebević

<p><p>Ime Aleksandar Vuksanović decenijama je prisutno na muzičkoj sceni, a ipak mnogo je prepoznatljivije <a href="https://avaz.ba/tag/482/aca-lukas">Aca Lukas</a>. Čovjek koji je izgradio takvu karijeru da čak i da nikada više ništa novo ne snimi, može „živjeti od stare slave“.</p></p>

<p></p><p>Ali to se neće desiti. Osim što često radi nove pjesme, uveliko se realizira projekt „Kafana na Balkanu“ u okviru kojeg se snima i film i serija o životu Lukasa. 
</p><p>Ustvari, o jednom vremenu, kako je sam pjevač u više navrata istakao. 
</p><p>Aca Lukas 12. novembra stiže u Sarajevu gdje će održati, prema svemu sudeći, spektakularan koncert u Olimpijskoj dvorani Zetra. Izvest će hitove koji su i danas aktuelni, iako su decenijama stari, ali i novije numere.
</p><p>- Jedva čekam, ne mogu da dočekam. Posebno što je u Beogradu bila tako dobra energija i jedva čekam da počne koncert u Zetri jer mislim da će biti još bolji – kazao je Lukas za „Avaz“.
</p><p>On je 3. novembra proslavio 54. rođendan zajedno s publikom u beogradskoj Areni. I tada, a isto je planirano i za Sarajevo, gost koncerta bila je ekipa koja radi „Kafanu na Balkanu“ te je Lukas otkrio da se njegov lik, kojeg utjelovljuje Mladen Sovilj, zove Peđa.
</p><p>Zetra će biti i kao filmski set, jer će se tu snimati kadrovi za film i seriju.
</p><p>- Ekipa filma i produkcija bit će na bini sa mnom. Jedan dio koncerta bit će sniman. A, evo, mogu najaviti da svi koji dođu, bit će statisti u filmu – kroz smijeh nam je rekao Lukas.</p>




<p></p>

<p><p>Publika u Sarajevu će imati priliku i prvi put čuti najnoviju pjesmu koja još nije ugledala svjetlost dana „Maneken za štetu“, kako ekskluzivno saznaje „Dnevni avaz“. Pjesma je snimljena za potrebe projekta „Kafana na Balkanu“, a govori o životu pjevača. Ipak, nije autobiografska.
</p>
<p>- Aca sada radi ove nove pjesme. Jedna će izaći do Nove godine, a jednu sprema za film koja se zove ''Maneken za štetu''. Braja je pisao ovu pjesmu, i tekst i muziku, a Saša Nikolić je radio aranžman. To je jedna pjesma koja na šaljiv način opisuje Lukasov život, ali mislim da će se dopasti ljudima – ekskluzivno za „Avaz“ je otkrio Saša Mirković, Lukasov menadžer i vlasnik „Hype“ produkcije.
</p><p>Lukas nam je potvrdio da će „Maneken za štetu“ biti svojevrsna zaštitna pjesma projekta.
</p><p>- A vi u Sarajevu ćete prvi put da je čujete – istakao je Lukas.</p>

</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/CMKUCHHHkvS/?utm_source=ig_embed&utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/CMKUCHHHkvS/?utm_source=ig_embed&utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/CMKUCHHHkvS/?utm_source=ig_embed&utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by ACA LUKAS (@aleksandar_vuksanovic_official)</a></p></div></blockquote> <script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p></p><p>S obzirom na to da je nedavno proslavio rođendan, Lukasa smo pitali o njegovim željama.
</p>
<p>- Nemoj to mene da pitaš, znaš da ja nikad nisam to... Ma, neka je dobro svima, danas. 
</p><p>Eto, to želim – rekao je pjevač.</p><p></p>

<p><p>- Mnogo nam je drago što je Sarajevo s Lukasom i uz Lukasa. Publiku očekuje izuzetna produkcija, odlično ozvučenje, rasvjeta... To sve stiže iz Beograda. Lukas stiže u subotu, 12. novembra, a tehnička oprema nešto ranije. Što se tiče gostiju, nema ih. Aca Lukas je sam pred publikom. Jedini gosti su mu glumci i filmska ekipa filma ''Kafana na Balkanu''. Aca ima sasvim dovoljno repertoara i njegova publika voli da on pjeva, tako da oni dolaze zbog njega, bit će na stejdžu s „Folk House Bendom“ – kazao je Saša Mirković.</p></p>

Lukas sutra stiže u Sarajevo gdje će održati, prema svemu sudeći, spektakularan koncert u Olimpijskoj dvorani Zetra

Aca Lukas za "Avaz": Pjesmu „Maneken za štetu“ sarajevska publika prva će čuti

<p><p><span style="background-color: initial;"><strong>Malo ko se ne sjeća Šurde iz <a href="https://avaz.ba/tag/46969/vruc-vetar">„Vrućeg vetra“</a>, Gige Popadića i njegove porodice iz „Boljeg života“, Golubovića iz „Srećnih ljudi“, Prleta i Tihog iz „Otpisanih“ ili Pantića iz „Tesne kože“.</strong></span><br></p><p>Svi oni su specifični, svaki od njih je obilježio TV i filmsku scenu u nekadašnjoj Jugoslaviji, ali i danas. I često se ponavljaju njihove replike iz ovih serija i filmova. A svima njima život je udahnuo jedan čovjek – <a href="https://avaz.ba/tag/14069/sinisa-pavic">Siniša Pavić</a>&nbsp;(88).
</p></p>

<p><p><span style="background-color: initial;"><strong>Scenarista kultnih ostvarenja, koja žive i danas, u miru u svojoj kući u Vlasotnicama, daleko od Beograda, radi na nastavku „Junaka našeg doba“, serija koja je osvojila publiku.</strong> Krajem prošle godine dobio je i nagradu „Dositej Obradović“ za životno djelo.</span><br></p><p>Odličnog zdravlja, iako je nadomak desete decenije, u intervjuu za „Dnevni avaz“ govorio je pandemiji koronavirusa, novim projektima, ali i onim starim, koji su se davno upisali na listu kultnih.</p><p>- Povukao sam se, pošto odavno ni ja ni supruga ne radimo, nego smo penziji. Povukli smo se u ovu našu kuću na obali rijeke Vlasine, zapravo smo to napravili da ne bi morali da sjedimo u Beogradu ako ne moramo. Tu smo u prirodnoj izolaciji. Kada imate svoju kuću i oko kuće baštu veliku, onda vi možete i da šetate i da kontaktirate sa onima i koji su vakcinisani i preležali ili nose masku. Onako pošteno i disciplinovano, tako da smo mi prošli bez toga. Evo, moja supruga dodaje: „Da ne čuje đavo“ – kroz smijeh nam govori Pavić.</p><p><strong>Kažete da ste odavno u penziji. Međutim, to nije baš tako...</strong></p><p>- Za neka zanimanja penzija stvarno ne postoji. Penzija je neka granica starosna gdje je procijenjeno da kod čovjeka dolazi do biološkog opadanja sposobnosti za rad. I treba, naravno, otvoriti mjesta i stvoriti za one mlade koji treba da počnu da rade. A, kad ste u penziji, možete i advokaturom da se bavite, možete biti pisac, a da ste u penziji, umjetnik, operski pjevač... Sve su to ljudi za koje ne postoji ta granica. Ta granica se osjeti u njihovom stvaralaštvu. Onog trenutka kad to stvaralaštvo počne da gubi dah onda je vrijeme da se pređe na čitanje, na šetanje i tako dalje.</p></p>

<p><p><span style="font-weight: 700;">Vi niste prešli tu granicu?</span></p><p>- Pa to će da kažu drugi. Ako mi kažu: „Počeo si pišeš koješta“, ja ću onda da to uvažim. Za sad mi ne govore.</p><p><span style="font-weight: 700;">„Junaci našeg doba“ su odlično prošli.</span></p><p>- To je imalo veliki odjek u javnosti, manje u medijima zato što su mediji sad preokupirani štampanjem onoga što donosi neku vrstu instant zarade, a ne bavi se niko dugoročnim stvarima. <strong>Oni su prošli u javnosti izvanredno. Ali sad, dugo smo čekali na nastavak, iz razloga više sile. Mislim zbog novca. Sad se snima nastavak. Ja radim seriju iz komada.</strong> Dakle, ovo je drugi dio, odnosno nastavak jer je ona prekinuta na najinteresantnijem dijelu kad pravi sudar likova počinje.</p><p><span style="font-weight: 700;">Ko su zaista junaci našeg doba?</span></p><p>- To je malo ironično. Znate da se junak koristi kao izraz i u negativnom kontekstu. Junaci našeg doba možemo slobodno reći su ovi trgovci drogom. Jer ovo je njihovo doba. Tako da kažem. A za naše junake je naziv, naravno, upotrijebljen u pozitivnom smislu. Ali naši junaci nemaju prilike da pokažu svoje junaštvo. Prosto oni su i u seriji manjina u odnosu na druge likove. <strong>A junaci su po mom kriterijumu zato što kad bi oni bili većina u društvu, onda bi ovo društvo bilo zdravo i normalno. Imalo bi neke kriterijume, principe, vrijednosti koje bi ljudi poštovali. Po svaku cijenu. </strong>Sve drugo proizvodi i otvara put ka sunovratu i ličnosti i odnosa, i unutar porodice i u društvu.</p></p>

<p><p><span style="background-color: initial;"><strong>Mislite li da će ikad ti pozitivni junaci postati većina u društvu?</strong></span></p><p>- Ne, nikada neće postati većina. Pitanje je samo da li su oni oni koji vode društvo ili nisu. Jer ako nemaju prilike da se razmnožavaju, nego ih sve oko njih obeshrabruje i govori im da treba drukčije da bude, da manje rade, uče, da može da se uspije bez znanja, bez rada, da postoje laki načini do ugodnog života bez obzira kakve posljedice proizvedu. Dotle oni neće imati plodno tlo za sopstveno razmnožavanje kao likovi, kao činioci u društvu.</p><p><strong>Jeste li u nastavak „Junaka našeg doba“ uvrstili pandemiju?</strong></p><p>- Ne. Ovo je nešto što će ljudi vrlo rado zaboraviti. O pandemiji treba govoriti, ako neko bude radio to, kroz priču o ljekaru, onome ko je stvarno preživio, koji je stalno u bolnici, tamo gdje treba spašavati živote. E tu ima strašnih priča. A ovo nije to. Pandemija je jedna nesreća, to je pustoš među ljudima i to ne odgovara prirodi mog teksta.</p><p><strong>Možete li povući paralelu između „Junaka našeg doba“ i nekog od prethodnih Vaših projekata koji su i danas tu?</strong></p><p><strong>- Mogu sa Šurdom (serija „Vruć vetar“, op.a.). Šurda je bio junak svog doba. Nije imao sve osobine pozitivne. Bio je poseban, imao je kriterijume kojih se držao sve dok nije pronašao sopstveni talent, koji je bio skriven, da bude damski frizer, a ne muški. Vrlo mali pomak mu je falio, a on se za taj pomak izborio. Dakle, on je bio junak koji se borio za svoj identitet.</strong> Za to da može da on odabere ženu, a ne drugi, da taj brak počiva na ljubavi, a ne koristoljublju, i da u poslu ne priznaje nijedan sumnjivi autoritet. I svaki posao izgubio zbog toga. Dakle on je bio junak svog doba jer je bio borac u okviru, u granicama sistema koji je postojao.</p></p>

<p><p>Isto tako Giga Moravac (serija „Bolji život“, op.a). Mada je on bio, ono što kažu, srednjak. Dakle čovjek koji trpi i nepravdu i nerazumijevanje i nema mogućnosti da se izbori ni na poslu pa čak ni u porodici za svoje. Ali je bio gigant kao čovjek. Nosio je u sebi niz dobrih, plemenitih, moralnih vrijednosti koje ga čine jakom ličnošću, jačim od svih drugih. Ne mora da junak bude samo onaj koji je poginuo za veliku stvar. Znate kako se kaže, nije teško umrijeti, živjeti je mnogo teže. Teško je živjeti časno.</p><p><span style="font-weight: 700;">Svima njima ste baš Vi udahnuli život.</span></p><p>- Ne mogu da kažem da je to samo moja zasluga, ali bez toga nema ničega. Ali potrebni su dobri glumci, potrebni su dobri reditelji. Uvijek sam imao dobre reditelje, ne mogu da se požalim na njih, oni su znali svoj posao. Glumci, kojih skoro da nema među živima, su također u rukama takvih reditelja i s mojim tekstom shvatali da je to šansa da igraju punom snagom i tako su stvarani ti likovi. Dakle, ne samo mojom zaslugom, ali bez teksta nema ničega.</p></p>

<p><p><span style="background-color: initial;"><strong>Mnogim glumcima su ti likovi obilježili karijere.</strong></span><br></p><p>- Jesu. Ja sam njima govorio: „Znate šta, to što igrate u pozorištu, to može da bude vrhunski, ali trebat će vam svjedoci živi da kažu potomcima kakvi ste bili glumci. Jer snimljena pozorišna predstava je jako loš doživljaj, ona mora da se gleda u pozorištu. A kakvi ste stvarno glumci bili, to će vaši potomci vidjeti tek u ovim serijama“.</p><p><span style="background-color: initial;"><strong>Možemo li očekivati ikada bolji život?</strong></span></p><p>- Ta serija daje odgovor. Život je nepredvidljiv. A moto sa špice govori nam svaki put kada se emituje epizoda da život traži bolje ljude da bi sam postao bolji. Bez boljih ljudi nema boljeg života, da se ne zavaravamo. Gori smo nego što smo bili prije 30 godina. To svi znamo. Gori smo u svakom pogledu. I ne možemo očekivati da život bude bolji.</p></p>

<p><p><span style="background-color: initial;"><strong>Rekli ste da nastavke tih kultnih serija nikada neće raditi. Jeste li se predomislili?</strong></span><br></p><p>- Ne. Zato što sam zadovoljan načinom na koji je svaka moja serija urađena. Ne očekujem da bi mogle biti bolje urađene. Nijedna. Možda „Diplomci“, prva koja je rađena na način na koji ja nikada ne bih radio. Ona zaslužuje daleko bolju obradu i to bi jedino mogao da uradim, a drugo ne.</p><br></p>

<p><p><span style="background-color: initial;">- Neke likove jeste supruga birala. Davala nam je sugestije. Ona pamti dobro likove glumaca, naročito glumica koje ostanu u sjećanju po dobrom radu, toj nekoj ekspresiji. Tako mi je naprimjer predložila Mariju Višković za Olgu. Ja se, iskreno da kažem, ne bih sjetio. Možda ona malo pažljivije gleda sve to – kazao nam je Pavić.</span><br></p></p>

<p><p><span style="background-color: initial;"><strong>Tolike godine su prošle, a Vi se i dalje svakog lika sjećate, bez da pogriješite ili ih pomiješate.</strong></span><br></p><p>- Morate ako ćete se baviti ovim poslom. Morate imati nadzor nad svim likovima. Koja je dimenzija njegova, učešće u seriji, koji prostor, na koji način je on uticao na tokove, to se sve uči na... Ma kako se uči, ne znam ni ja, ja nisam učio. Ja sam učio od pisaca za koje smatram da treba čitati stalno i po dva ili tri puta.</p></p>

<p><p><span style="background-color: initial;"><strong>Poveznica između svih tih serija i filmova je da ih bazirate na tom vremenu u kojem ste Vi bili u tom trenutku.</strong></span><br></p><p>- Pa bavim se vremenom u kojem ja živim. Pošto ja dugo živim, na sreću je li, uvijek sam u kontaktu s ljudima oko sebe. Ta doba su se mijenjala od „Vrućeg vetra“ ili „Pozorišta u kući“ do danas.<strong> Ova zemlja se promijenila, nekoliko puta se presvukla. Ali mladi ljudi koji dolaze ne znaju prošlost. Dolaze na ono što imaju pred sobom. A te serije izlaze pred njih kao nove. Dakle, oni koji ih gledaju ponovo, treći, peti put ne znam ni ja, to su naši vršnjaci. Ali oni koji prvi put gledaju, oni se suočavaju sa jednim tekstom koji govori i o njihovom vremenu i o prošlom.</strong> Tako da je to do sada uvijek bilo zanimljivo i za nove generacije. Nadam se da biti i dalje. Ne treba se čuditi što moji likovi žive 30 ilo 40 godina. Nije to tako mnogo. Ako su Romeo i Julija živjeli 400 godina. I dalje su živi kad ih se neko od umjetnika sjeti.</p></p>

Glumci, kojih skoro da nema među živima, su u rukama reditelja i s mojim tekstom shvatali da je to šansa da igraju punom snagom, kazao je, između ostalog, Pavić

Pavić: Život traži bolje ljude da bi sam posto bolji

Siniša Pavić, čovjek koji je udahnuo život Šurdi, Popadiću, Pantiću, Prletu i Tihom, za "Avaz": Pozitivci nikad neće postati većina

<p><p>Prošla je 93. dodjela prestižne nagrade Američke filmske akademije, kao i šansa da <strong><span style="color: rgb(255, 0, 0);"><a href="https://avaz.ba/tag/21149/jasmila-zbanic">Jasmila Žbanić</a></span></strong> i kompletna ekipa filma „Quo vadis, Aida?“ donesu drugi Oskar u Bosnu i Hercegovinu.</p><p>Sigurno da bi taj zlatni kipić mnogo značio za Žbanić i druge koji su učestvovali.</p><p>Ali šta bi značio za BiH? Tačnije za kinematografiju ove države koja je skoro na izdisaju. Ogroman uspjeh je nominacija, ali kada se uzme u obzir da je među pet najboljih stranih ostvarenja i film iz države u kojoj se godišnje snimi jedan ili nijedan, to daje sasvim nove dimenzije tom uspjehu.</p><p>Snimanje ostvarenja o Srebrenici, o genocidu, o najvećoj rani, posebno Bošnjaka, koštalo je oko 4,5 miliona KM. To je, prema riječima producenta filma i Jasmilinog supruga Damira Ibrahimovića, između četiri i pet godišnjih budžeta Fondacije za kinematografiju.</p><p>Ne, nominacija za Oskara nije nešto što je došlo zahvaljujući državi i njenim institucijama koje trebaju, a ne brinu se o kulturi. To je samo i isključivo zahvaljujući nadljudskim snagama Žbanić, producentske kuće „Deblokada“, kao i svih onih „malih“ ljudi koji su im pomogli da uopće pokrenu tako važan projekt, a onda i da isti taj ne propade.</p><p>Osim koprodukcije s drugim zemljama, finansijska sredstva su davale firme i poduzetnici koji su prepoznali značaj. Minimalan udio je Fondacije. Ne zato što nije htjela pomoći, već zato što nema novca!</p><p>I busaju se u prsa nečim za šta nisu, oni na vlasti, prstom pomakli da se desi.</p><p>Čast i naklon do poda pripadaju rediteljici Žbanić.</p><p>Sama, uz nekolicinu ljudi, iznijela je ovako velik i značajan projekt na svojim leđima. I dovela nas na korak do Oskara, rame uz rame s nekim od najboljih ostvarenja u svijetu. Svi Bosanci i Hercegovci su ponosni, a oni koji su trebali pomoći kada se snimao film, neka se sada zapitaju trebaju li pognuti glavu i stidjeti se.</p></p>

Još veći je uspjeh nominacija za  Oskara u državi u kojoj se godišnje  snimi jedan ili nijedan film

Zlatni kipić mnogo bi značio za Žbanić i druge koji su učestvovali

Državo, stidi se

<p><p>Njemačka kancelarka Angela Merkel jučer se <a href="https://avaz.ba/tag/15849/vakcinisanje"><strong>vakcinisala</strong></a>, i to vakcinom proizvođača “AstraZeneca”. Ova država je do sada iskoristila 19.240.000 doza vakcine, podaci su objavljeni na stranici "ourworldindata.org".</p><p>Sjedinjene Američke Države predvode sa skoro 200 miliona upotrijebljenih doza. U Izraelu je dato najviše doza vakcina na 100 ljudi u odnosu na ukupnu populaciju.</p><p><strong>V</strong><strong>elika Britanija, zbog fantastičnog posla s vakcinacijom, ukinula je “lockdown”, iako su još na snazi neke stroge mjere.</strong><br></p><p>Ovo su samo neki od primjera u svijetu. A, ako ćemo o našim susjedima, treba napominjati da je Srbija, osim što je vakcinisala ogroman broj svojih, pa i građana susjednih zemalja, prije nekoliko dana otvorila fabriku za proizvodnju “Sputnjik V” vakcina.<br></p><p><strong>A Bosna i Hercegovina? Gdje smo mi na ovoj listi? Naravno, nigdje nas.</strong><br></p><p>Vakcine su jedini spas od pošasti kakva je pandemija koronavirusa. To je kristalno jasno. A naša država, odnosno oni koji bi je trebali voditi, nisu prstom mrdnuli da osiguraju masovniju vakcinaciju građana. Sve što smo već upotrijebili je sadaka, odnosno donacije prijateljskih nam država, uz mizeran broj od onoga što smo rezervirali putem COVAX-a.</p><p><strong>Čekajući Godoa, najbolji je opis za ovo naše stanje. Ali u ovom slučaju BiH je na mjestu glavnih protagonista istoimene drame Vladimira i Estragona koji čekaju Godoa, u ovoj situaciji - vakcine. A čekaju u nadi da će on donijeti svjetlo u život. U našem slučaju, da će doslovno spasiti živote. Pa, do kada ćemo čekati?</strong><br></p><p>Načekat ćemo se, prema svemu sudeći, jer bh. vlast jednostavno ne radi ono što je njena osnovna funkcija - ne brine o svojim građanima. Ima li većeg patriotizma od nabavke vakcina i spašavanja života onih koji su funkcionerima, između ostalog, dali i prijeko potreban glas? Nema. Sve ostale priče su ublehe.<br></p><br><br></p>

Naša država, odnosno oni koji bi je trebali voditi, nisu građanima osigurali doze koje spašavaju život

Načekat ćemo se

<p><p><span style="background-color: initial;"><a href="https://avaz.ba/tag/8143/opca-bolnica"><strong>Opet se povećava broj zaraženih u našoj zemlji</strong></a>. Ni Kanton Sarajevo nije izuzetak.</span><br></p><p><span style="background-color: initial;">Ekipa "Avaza" danas je obišla dva izolatorija i trijažni odjel Opće bolnice "Prim. dr. Abdulah Nakaš" u Sarajevu. Kapaciteti su pretrpani, dok većina pacijenata nosi maske s kisikom.</span></p>
</p>

<p><p>Glavni medicinski tehničar Covid odjela Mahir Pekić bio je naš domaćin te, naoružan strpljenjem i znanjem, proveo nas je kroz sve odjele.&nbsp;</p><p>Prva stanica bila je svlačionica gdje smo obukli specijalno zaštitno odijelo.&nbsp;<span style="background-color: initial;">Tri para rukavica, ljekarska uniforma, a preko specijalno odijelo, dva para natikača, zaštitne naočale ili vizir ispod kojeg prvo se moraju staviti dvije maske. Oko članaka se rukavice lijepe za odijelo kako bi se spriječila svaka mogućnost da virus uđe ispod.&nbsp;</span></p><p>Ako vam zvuči kao dodatni teret, probajte još disati. A ljekari i medicinsko osoblje dnevno rade minimalno po šest sati u tome. Rijetko ko od njih odradi smjenu i ode kući. Prekovremeno se od njih ne zahtjeva, ali, kako kažu, to je njihov posao i na sat se ne može gledati. Zna se desiti da rade po 12 sati, čak i duže.</p></p>

<p><p>- Da mi nije vas ovdje, ne bih bila živa. Meni je lijepo ovdje, hvala Bogu – govori jedna pacijentkinja u poodmaklim godinama.</p><p>Ljekari i drugo osoblje idu skoro od kreveta do kreveta i pričaju s ljudima, dok im istovremeno mjere temperaturu ili otkucaje srca. Dodaju im stvari, donose vodu, prenose pozdrave od porodica.</p><p><span style="background-color: initial;">Istinski heroji u vrijeme pošasti kakva je pandemija koronavirusa.</span><br></p><p>Pogledajte video.</p></p>

Tri para rukavica, ljekarska uniforma, a preko specijalno odijelo, dva para natikača, zaštitne naočale ili vizir ispod kojeg prvo se moraju staviti dvije maske

"Avaz" u Covid odjeljenju Opće bolnice: Kapaciteti pretrpani, ljekari ne gledaju na sat i kraj smjene

<p><p><a href="https://avaz.ba/tag/14176/gorska-sluzba-spasavanja"><strong>Dženadin Veladžić, predsjednik Gorske službe spašavanja Federacije BiH, jedan je od 40 ljudi koji su danas na lokalitetu Visočice iz kanjona Rakitnice spasili povrijeđenog planinara.</strong></a></p><p>Međutim, kako nam je rekao Veladžić, to nije bila jedina akcija danas.</p><br></p>

<p><p><a href="https://avaz.ba/tag/50829/visocica"><strong>- Mi smo dobili pozive sa više strana. Danas je Visočica bila puna planinara.</strong></a> Imali smo poziv od druge unesrećene osobe. Mi smo, znate, od mrtvog čovjeka otišli u akciju spašavanja živog. Nama je čovjek ovdje, planinar, preminuo, nekoliko kilometara od ovog mjesta nesreće. Mi smo ga oživljavali, čekali Hitnu pomoć i krenuli u drugu akciju. O tome se ništa ne zna - kaže Veladžić.</p>






</p>

<p><p>Ističe da niko ne može zamisliti koliko to teško pada članovima ekipe GSS-a, ljudi koji se prvi i jedini zovu u takvim i sličnim situacijama.</p><p></p><p><br></p>




<p></p></p>

<p><p><strong>- Možete misliti tu ekipu koja je tu oživljavala čovjeka, radila reanimaciju puni sat dok ne dođe Hitna, pokušavali smo da ga održimo u životu iako nije davao znake života. I ista ta ekipa se spakovala i krenula u drugu akciju da bi drugi život spasila. I kako spasioci sve to doživljavaju? Sve je to friško.</strong> Ali ti ljudi su pod stresom, sigurno će imati traume od ovoga svega. A ipak rješavaju te stvari koje niko drugi ne može riješiti. Mi smo jedini koji se zovu u ovakvim situacijama. Ove situacije može riješiti samo Gorska služba spašavanja - govori nam Veladžić.<br></p>


</p>

<p><p>Kaže da je preminulom planinaru pozlilo, ali da je bio na nepristupačnom terenu.</p><p>- Jako teško doživljavamo ovakve dane. Bila je teška situacija - kaže Veladžić.</p><p>Kada je u pitanju spašeni planinar koji je helikopterom iz kanjona Rakitnice prebačen u Sarajevu na KCUS, Veladžić ističe da je dosta očevidaca bilo koji su rekli da su vidjeli momka koji se kretao grebenom i koji je jednostavno sletio u kanjon.</p></p>

<p><p>- Poslali smo odmah timove naše na teren. Pokrenuli smo poceduru podizanja helikoptera. Naravno, trebalo nam je dva i po do tri sata da dođemo do lica mjesta, odnosno do mjesta gdje je dečko sletio. U međuvremenu je i helikopter stigao. Ne znamo u kakvom je stanju bio, ali bio je živ. Da nismo imali helikopter, imamo mi svoje tehnike spašavanja i načine na koji to radimo.</p></p>

<p><p><strong>Otišli smo gore s punom opremom računajući da ćemo vršiti nastavak akcije. Ali vidjeli ste koliko je teren nepristupačan i bilo bi jako teško, vjerovatno bi spašavaje trajalo cijelu noć. S ovim smo skratili i vrijeme transporta i ubrzali proces da dođe do zdravstvene ustanove što sigurnije i što prije - ističe Veladžić.</strong><br></p>
</p>

<p><br><p>On se još nalazi na Visočici s kolegama. Kaže kako timovi još silaze, polako, ali sigurno, zbog teškog terena.
</p><p><strong>- Četiri tima su bila danas, to je četrdeset ljudi - istakao je Veladžić.</strong></p>
</p>

Mi smo, znate, od mrtvog čovjeka otišli u akciju spašavanja živog, kazao nam je Dženadin Veladžić, predsjednik Gorske službe spašavanja Federacije BiH

40 pripadnika GSS-a bilo danas na Visočici

Šokantno: Umro planinar na Visočici

<p><p><a href="https://avaz.ba/tag/5726/granicna-policija-bih"><strong>Granična policija</strong></a> već godinama na plećima nosi težak teret migrantske krize u BiH. Zbog nedovoljnog broja graničnih policajaca nemoguće je kvalitetno kontrolirati poroznu granicu BiH.
</p><p>O ovoj temi razgovarali smo s <a href="https://avaz.ba/tag/5471/zoran-galic"><strong>direktorom Granične policije BiH Zoranom Galićem.</strong></a>
</p><br>





</p>

<p><p><span style="background-color: initial;"><strong>Poznato je da fali ljudi u Graničnoj policiji, o tome već mjesecima govorite, a čini da niko ništa ne radi po tom pitanju?</strong></span><br></p><p>- Granična policija BiH radi u skladu s pravilnikom koji nije promijenjen gotovo 20 godina. Prema njemu, nedostaje nam 340 policijskih službenika za obavljanje redovitih aktivnosti u nadzoru granice, međutim, kako bi se zaštitile sve kritične točke nezakonitih prelazaka, potrebno je oko 1.300 policijskih službenika.
</p><p>Iz tih razloga smo i predlagali izmjene postojećeg pravilnika, jer njime nisu predviđeni globalni izazovi i neophodno ga je mijenjati. Još se borimo da se popune barem radna mjesta predviđena starim pravilnikom.
</p><p><strong>Je li se mogla bolje osigurati “slaba tačka” naše granice, odnosno granica sa Srbijom, odakle su migranti masovno dolazili i dolaze?
</strong></p><p>- Za nadzor granice s Republikom Srbijom i Crnom Gorom od samog početka <a href="https://avaz.ba/tag/4745/migranti"><strong>migrantske krize</strong></a> raspoređen je najveći broj policijskih službenika Granične policije BiH i to je bio prioritet, te je gotovo 99 posto postojećih kapaciteta upravo na istočnom dijelu granice.
</p><p>Granična policija BiH svim raspoloživim sredstvima štiti državnu granicu, a kao ispomoć Graničnoj policiji BiH angažiran je i određeni broj pripadnika Državne agencije za istrage i zaštitu, Direkcije za koordinaciju policijskih tijela i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske.
</p><br>















</p>

<p><p><strong>S druge strane, Hrvatska, kao i druge zemlje EU, pojačale su snage na svojim granicama, pa čak susjedna zemlja migrante vraća u BiH. Ima li, uopće, rješenja za takvu situaciju?
</strong></p>
<p>- Prije pet godina iskazali smo potrebu za opremanjem ove policijske agencije po europskim standardima, nažalost, nismo naišli na razumijevanje političkih subjekata, zbog čega se trenutno nalazimo u situaciji da Granična policija BiH nije materijalno-tehnički i kadrovski opremljena za nove izazove, a upravo je to ono što je neophodno.
</p><p>Dakle, ključno je jačati kapacitete Granične policije. Isto tako je važno mijenjati i zakonske i podzakonske akte kada su migracije u pitanju.
</p><p>Kada bi se Graničnoj policiji osiguralo više policijskih službenika i više specijalističke opreme, tada bismo učinkovitije štitili državnu granicu, a s jednim policajcem na skoro 16 kilometara granice, odnosno jednom patrolom na 32 kilometra, to je izuzetno teško.
</p><br>








</p>

<p><p><span style="background-color: initial;"><strong>Je li Granična policija dobro odgovorila na samom početku migrantske krize? Šta se moglo drugačije učiniti?</strong></span><br></p><p>- Vlasti su, prije svega, zanemarile to da su nezakonite migracije ustvari sigurnosno pitanje. Naime, na samom početku migrantske krize najviše su u BiH pokušavali ući državljani zemalja koje su zahvaćene ratom i tada je zaista bila riječ o humanitarnom pitanju, no to se promijenilo.
</p><p>Ne isključujemo humanitarnu dimenziju, ali stvarno stanje je takvo da tisuće ljudi pokušavaju nezakonito prijeći državnu granicu, skoro svi se lažno predstavljaju, mnogi su kazneno gonjeni u svojim zemljama. Riječ je većinom o muškarcima srednjih godina, a zemlje iz kojih najviše dolaze su Pakistan, Afganistan, Maroko, Alžir i jasno je da su, kao takvi, potencijalna prijetnja sigurnosti u BiH, a najmanje je sirijskih izbjeglica sa samog početka priliva migranata u BiH.
</p><p>Granična policija je od samog početka upozoravala vlast da se priprema nezakonito prebacivanje migranata i prelasci preko Bosne i Hercegovine, te smo tražili jačanje Granične policije. Znali su u kakvoj se situaciji nalazimo. Nažalost, oni su smatrali da je migracijska kriza trenutnog karaktera i zato se sada nalazimo u situaciji u kakvoj jesmo.
</p><br>



</p>

<p><p><span style="background-color: initial;"><strong>Je li se, prema Vašim saznanjima, vremenom izmijenila migrantska ruta koja ide preko BiH? Do sada je najviše na udaru bio pravac koji ide na Unsko-sanski kanton.</strong></span><br></p><p>- Pojavljuju se nove rute migranata, ali Bosna i Hercegovina, s proljećem i ljepšim vremenom, očekuje novi priliv migranata. Mi suosjećamo s Unsko-sanskom županijom i svjesni smo kakav teret nosi ta županija, poprilično su prepušteni sami sebi i nimalo im nije lako.
</p><p>Migrantska kriza, iako se stavlja na teret samo Graničnoj policiji BiH, nije samo problem GPBiH nego svih nas koji živimo u BiH. Zato je potrebna podrška svih razina vlasti i međunarodnih organizacija, kako bismo se zajedno izborili s ovim globalnim izazovom.
</p><br></p>

Stvarno stanje je takvo da hiljade ljudi pokušavaju nezakonito prijeći državnu granicu, skoro svi se lažno predstavljaju

Galić:  Treba nam  više ljudi  i opreme

Adrijana Kurtišaj-Bikić sasvim iskreno za "Avaz": Privatni život ne serviram na tanjiru

Frontmen "Zabranjenog pušenja" Sejo Sexon za "Avaz": S godinama sve postaje teže

Samir Bečić, počasni građanin Hjustona, ekskluzivno za "Avaz": Vidimo se!

Veliko srce srbijanskog pisca: Simić nudi besplatan smještaj studentima

Bojan Vasković u rodnom Sarajevu: Kćerku odveo na Trebević

Aca Lukas za "Avaz": Pjesmu „Maneken za štetu“ sarajevska publika prva će čuti

Siniša Pavić, čovjek koji je udahnuo život Šurdi, Popadiću, Pantiću, Prletu i Tihom, za "Avaz": Pozitivci nikad neće postati većina

Državo, stidi se

Načekat ćemo se

"Avaz" u Covid odjeljenju Opće bolnice: Kapaciteti pretrpani, ljekari ne gledaju na sat i kraj smjene

Šokantno: Umro planinar na Visočici

Zoran Galić za "Avaz": Ne može jedan policajac čuvati 16 kilometara granice

Adrijana Kurtišaj-Bikić sasvim iskreno za "Avaz": Privatni život ne serviram na tanjiru

Frontmen "Zabranjenog pušenja" Sejo Sexon za "Avaz": S godinama sve postaje teže

Samir Bečić, počasni građanin Hjustona, ekskluzivno za "Avaz": Vidimo se!

Veliko srce srbijanskog pisca: Simić nudi besplatan smještaj studentima

Bojan Vasković u rodnom Sarajevu: Kćerku odveo na Trebević

Aca Lukas za "Avaz": Pjesmu „Maneken za štetu“ sarajevska publika prva će čuti

Siniša Pavić, čovjek koji je udahnuo život Šurdi, Popadiću, Pantiću, Prletu i Tihom, za "Avaz": Pozitivci nikad neće postati većina

Državo, stidi se

Načekat ćemo se

"Avaz" u Covid odjeljenju Opće bolnice: Kapaciteti pretrpani, ljekari ne gledaju na sat i kraj smjene

Šokantno: Umro planinar na Visočici

Zoran Galić za "Avaz": Ne može jedan policajac čuvati 16 kilometara granice