Alergija je nepravilno funkcioniranje imunog sistema. Organizam alergične osobe burno reagira na neke tvari iz našeg prirodnog okruženja, koje inače nisu štetne. Takve tvari se nazivaju "alergenima".

Neke alergije se javljaju u bilo koje doba godine (alergije na hranu, prašinu, lijekove); druge se javljaju u određeno doba godine, obično u proljeće, ljeto i/ili jesen, kao što je to kod alergija izazvanih polenom.

Pojedinačna alergijska epizoda može trajati od nekoliko minuta, do nekoliko sati ili dana. Simptomi su različiti, u zavisnosti od organa ili sistema koji je u pitanju.

Simptomi koji ukazuju na alergiju

Alergija se može manifestirati na gornjim dišnim organima (nos i grlo) ovim simptomima:

* Nos curi (alergijska kihavica);

* Upala sinusa (sinusitis, nije čest kod male djece);

* Tečnost u srednjem uhu (upala uha sa izlivom);

* Gušobolja (usljed alergije, ali i kao posljedica disanja na usta kada je nos zapušen);

* Slivanje sluzi iz nosa niz zadnji dio ždrijela može izazvati hronični kašalj);

* Spazam grla, krup.

Djeca koja imaju alergijsku kihavicu često imaju tamne podočnjake, ponekad sa naboranom kožom; ona mnogo dišu na usta i posred nosa imaju boru zbog čestog brisanja nosa (alergijski pozdrav).

Manifestacije na donjim disajnim putevima (bronhije i pluća):

* Alergijski bronhitis;

* Astma.

Alergijske manifestacije na sistem za varenje: nadutost, tečan, ponekad i krvav proljev, povraćanje.

Na koži:

* Atopijski dermatitis uključujući i ekcem;

* Urtikarija ili koprivnjača (crvena ispupčenja koja svrbe) i

* Angioedem (oticanje lica, posebno oko očiju i usta, koji ne svrbi kao koprivnjača, ali može biti znak ozbiljne alergije).

Alergija na očima: svrab, suzenje, crvenilo i drugi znaci upale oka.

Važno je naglasiti da je opšti simptom alergije razdražljivost.

Koliko su česte alergijske reakcije kod djece? Procjene se razlikuju zbog različitih dijagnostičkih kriterija, ali vjerovatno je da izmedju 10 i 20 procenata djece ima ili će imati alergije u nekom dobu života.

Uzročnik se odavno zna. Imuni sistem, reagirajući na prisustvo alergena, počne oslobađati histamine i druge supstance. Njima su najčešće sklona djeca kod koje postoji porodična historija alergija.

Bitan je nasljedni faktor

Rizik je najveći (oko 80 posto) kad oba roditelja imaju alergiju. Medjutim, alergija se ne razvija sve dok dijete ne bude izloženo mogućem alergenu. Sklonost prema alergiji je porodična.

Međutim, kod članova iste porodice alergija se može ispoljavati na različite načine - jedan član može imati polensku kihavicu, drugi astmu; treći će možda dobiti koprivnjaču nakon što pojede jagode.

Alergen dospijeva u organizam djeteta udisanjem (polena ili peruti životinjske dlake), ubrizgavanjem u organizam (injekcija penicilina ili ubod pčele); unošenjem u organizam (koštunjavo voće, mlijeko, pšenica, bjelance, proizvodi od soje ili drugi alergeni iz hrane) ili u dodiru s kožom (nakit od nikla, odjeća od vune).

Reakcije na koži, kao što su koprivnjača, angioedem ili preosjetljivost također mogu biti izazvani izlaganjem toploti, hladnoći, pritisku, vibracijama, svjetlu, vodi, fizičkim vježbama i zaraznim organizmima.

Postavljanje tačne dijagnoze je prvi korak u liječenju djetetove alergije. Ako dijete ima sličnu reakciju svaki put kada pojede određenu vrstu hrane ili kada je izloženo određenom alergenu (Primjer: uvijek povraća pošto pojede pohovanu ribu), obratite se ljekaru.

Mnoge alergije za koje se misli da su izazvane hranom uopšte nisu alergije, posebno kad su mala djeca u pitanju, i do dijagnoze se teško dolazi. Kod male djece kožne probe često nisu sasvim pouzdane (premda je vjerovatnije da je negativan rezultat tačan, prije nego pozitivan); postoje i drugi testovi (kao što je radioalergosorbent-test ili RAST), ali su oni i složeni i skupi.

U nekim slučajevima izvodi se tzv. test izazivanja, kada se djetetu u ordinaciji (gdje postoji sve što je potrebno u slučaju hitne intervencije) da da pojede hranu na koju se sumnja da izaziva alergiju.

Zašto je nužno liječiti alergije

Ljekar također može preporučiti da se sumnjivi alergen izbaci iz ishrane na nekoliko nedjelja da bi se vidjelo da li će simptomi nestati. Takodjer se istovremeno može ukloniti iz ishrane nekoliko sastojaka, a potom, pošto simptomi nestanu, treba uvoditi jedan po jedan ponovo u ishranu da bi se pronašao krivac.

Takav test može biti od pomoći, ali ga ne primjenjujte bez liječničkog nadzora.

Rijetko se dešava da dijete bude alergično na više od tri vrste supstanci iz hrane, pa budite na oprezu ako dobijete takvu dijagnozu. Imajte na umu da testovi titracije na dijelu ispod jezika, na kosi, u mokraći, koži nisu naučno zasnovani.

Kada se jednom ustanovi alergen (ili alergeni) koji izazivaju alergiju, važno je pristupiti liječenju. Važno je naglasiti da djeca kod koje izostaje liječenje imaju veće šanse da dobiju astmu. Ako se pokaže da je dijete alergično, postoji niz načina kojima mu se može pomoći.

U liječenju alergije kod male djece postoji nekoliko pristupa:

1. Uzdržavanje, odstranjivanje.

Uklanjanje alergena iz djetetovog života je najuspješniji način liječenja i prevencije alergija, mada je često i teško izvodiv.

2. Imunoterapija ili desenzibilizacija.

Pošto je alergijska reakcija u stvari hipersenzitivna (ili preosjetljiva) reakcija djetetovog imunog sistema na supstancu, desenzibilizacijom (koja se obično postiže postepenim povećanjem ubrizganih doza određenog alergena) ponekad je moguće držati alergiju pod kontrolom - posebno u slučaju alergije na polen, prašinu i perut životinjskog porijekla. Osim u ozbiljnim slučajevima, sa desenzibilizacijom se ne počinje prije nego što dijete napuni četiri godine.

3. Lijekovi.

Antihistaminski i steroidni lijekovi mogu se koristiti za ublažavanje alergijske reakcije i smanjenje otoka sluzokože.

4. Injekcije epinefrina.

Djeca prerastu alergije na hranu (kravlje mlijeko i agrume) do treće ili četvrte godine u oko 90 posto slučajeva. Starija djeca, pa čak i odrasli mogu "prerasti" alergije na hranu poslije perioda od godinu dana ili dvije godine izbjegavanja određenog alergena.

Međutim, alergije na koštunjave plodove, soju, mahunasto povrće, ribu i školjke mogu potrajati cijelog života. I dok neka djeca prerastu alergiju, kod druge određena alergija (na mlijeko) obično bude zamijenjena nekom drugom (polenskom kihavicom).

Kako postupati kod alergije na hranu

Kod djece i odraslih bjelanca i kravlje mlijeko najčešće izazivaju alergijsku reakciju, a odmah zatim dolaze pšenica i agrumi. Mnoga djeca alergična su i na soju i sojine proizvode, kao i na neke aditive iz hrane, kao što je aspartam, BHA/BHT, određene boje, mononatrijum-glutaminat (MSG), nitriti, nitrati i sulfiti.

Na sreću, djeca su rjeđe alergična na vrstu hrane koje imaju najveći potencijal da izazovu snažnu reakciju - kikiriki, susam, rakovi i školjke i neke vrste ribe.

Pošto su mnogi alergeni "skriveni" u prerađenoj hrani (ulja koštunjavih plodova, mliječni proteini, hidrolizirani biljni protein iz soje, na primjer), potrebno je pažljivo čitati etikete na prehrambenim proizvodima i to prilikom svake kupovine.

Ako je dijete alergično na mlijeko, imajte na umu da natpis na pakovanju ne garantira da u proizvodu nema mliječnih sastojaka.

Raspitajte se o sastojcima upotrijebljenim u jelu kad ste u restoranu ili u posjeti.

Osigurajte da svako ko brine o čuvanju vašeg djeteta u potpunosti bude obaviješten o alergijama na hranu.

Da se ne bi desilo da djetetova prehrana bude nepotpuna, uvijek dodajte hranjivi ekvivalent onome koji je isključen iz ishrane:

* Pšenično brašno zamijenite zobenim, rižinim ili ječmenim;

* Sok od naranče zamijenite mangom, dinjom, prokeljom, karfiolom i crvenim paprikama;

* Jaja zamijenite mesom, piletinom i sirevima.

Kasnije odbijanje od dojenja (pošto je dijete navršilo godinu dana) i što je kasnije uvodjenje visokoalergenske hrane može pomoći sprečavanju razvoja alergija na hranu.

Sa uvođenjem kravljeg mlijeka, soje, pšenice, kukuruza i agruma najbolje bi bilo sačekati da dijete navrši godinu dana, za jaja - dvije godine, a za kikiriki i ribu - tri godine.

Šta raditi kod alergija na polen

Ako sumnjate na alergiju na polen (znak je uporno prisustvo simptoma u periodu godine kada polena ima u zraku i odsustvo simptoma onda kada ga nema), ili ako je ta vrsta alergije utvrđena.

1. Neka dijete boravi u kući što je više moguće kada polena ima najviše u zraku (najčešće ujutru) i kada je vrijeme veoma vjetrovito tokom godišnjih doba kada ima polena (proljeće, kasno ljeto ili jesen, u zavisnosti od vrste polena).

2. Svakodnevno kupajte dijete i perite mu kosu (da biste uklonili polen).

3. Kad je vrijeme toplo koristite klima uređaje da ne biste držali prozore otvorene i tako omogućili da se kuća ispuni polenom.

4. Oko kuće uklonite visoke trave koje proizvode velike količine polena.

5. Ako imate kućnog ljubimca, životinja može na sebi donijeti polen u kuću, tako da i nju trebate često kupati.

6. Bilo bi dobro da djeca koja imaju jake alergije na polen borave na odmoru u periodu kada u vašem kraju sve cvjeta. Boravak organizirati tamo gdje je cvjetanje završeno.

Alergija na životinje

Kućni ljubimci se perutaju i ta perut je čest izaziovač alergija. Neki ljudi su alergični na pljuvačku ili mokraću životinja i, u tom slučaju, izmet mačaka ili sitnih životinja koje borave u kafezu može stvarati problem. Perut mačaka je češće problem nego perut pasa, a dugodlaki ljubimci su veći problem nego kratkodlaki.

Ako mislite ili ste utvrdili da je dijete alergično na kućnog ljubimca, možete životinju držati u dvorištu, podrumu ili garaži. U ozbiljnijim slučajevima, jedino rješenje može biti da kućnom ljubimcu nađete drugi dom.

U stanu ne držite kožu životinja, niti tepihe i prostirke od životinjskog krzna, kao ni ukrase te vrste.

Neka djeca su alergična na ptice, pa svom pernatom ljubimcu nađite novi dom, a odrecite se perjanih jastuka i pokrivača.

Nije prašina, već grinje

Kihavicu kod alergičnih na prašinu izazivaju zapravo grinje, mikroskopski sitni organizmi slični insektima. U slučaju ove vrste alergije prašinu brisati svakodnevno i to specijalnom ili vlažnom običnom krpom. Na isti način brisati pod, redovno usisavati prašinu s tepiha i tapaciranog namještaja.

U prostorijama u kojima dijete spava i boravi izbjegavajte tepihe, teške zavjese, plišane prekrivače i druge tkanine u kojima se grinje lako zadržavaju. Perite često plišane igračke, ćebad i pokrivače.

Knjige držite u zatvorenim policama, ako je moguće, a odjeću u plastičnim kesama za odjeću. Dušeke na krevetima stavite u navlake koje ne propuštaju zrak.

Najvažnije je održavati niži nivo vlažnosti u stanu; grinje po pravilu ne mogu preživjeti u sredinama gdje je vlažnost manja od 50 procenata, mada neki stručnjaci preporučuju da vlažnost bude manja od 20 posto.

Sa alergologom se posavjetujte o tome da li je sigurno upotrebljavati sprejove i praškove za uništavanje grinja.

Uklonite plijesan

Ako je dijete alergično na plijesni, vlaga u kući je prvi i osnovni problem. Zato:

1. Osigurajte dobru provjetrenost kuće ili stana;

2. Obavezno koristite napu u kuhinji;

3. Kante za smeće, frižidere, zavjese na kadi, vlažne ćoškove detaljno i često čistite rastvorom jednakih dijelova vode i varikine, ili vode i sredstva protiv plijesni;

4. Podrume i druge prostorije gdje se plijesni lako mogu razviti prefarbajte bojom koja sprečava njihovo stvaranje;

5. Ne dozvolite da vlažna odjeća ili obuća ostane dugo da stoji, a da je ne sklonite;

6. Kućne biljke i sušeno cvijeće držite u prostorijama u kojima dijete malo boravi;

7. Drva za ogrjev držite izvan kuće;

8. Provjerite odvod vode oko kuće;

9. Redovno čistite suho lišće i ostale biljke oko kuće;

10. Vodite računa o tome da kuća i dvorište budu dovoljno osunčani i da u njima nema vlažnih dijelova gdje bi se plijesni mogle lako razviti.

Pčelinji otrov

Čuvajte dijete koje je alergično na pčelinji otrov što dalje od krajeva u kojima znate da ima mnogo pčela (cvjetnih bašti, na primjer). Obavezno uz sebe uvijek imajte pribor potreban u slučaju pčelinjeg uboda. To se također odnosi na svakoga ko brine o čuvanju djeteta (na osoblje u obdaništu ili zabavištu).

Ostrali alergeni

Iz djetetove okoline bilo bi potrebno ukloniti: vunene prekrivače (stavite na njih navlake ili ih zamijenite prekrivačima od pamuka ili sintetičkog materijala) i odjeću (pamučni džemperi i jakne ispunjene sintetičkim materijalom bit će dovoljno topli); jastuke ispunjene paperjem ili perjem (kada vaše dijete bude bilo dovoljno veliko da mu je potreban jastuk odaberite mu onaj s punjenjem od poliestera koji je namijenjen alergičnim osobama).

Ne dozvolite pušenje u svojoj kući, a dijete držite dalje od dimom ispunjenih prostorija ili restorana kada ste izvan kuće. Izbjegavajte i sintetičke mirise tako što ćete upotrebljavati vlažne maramice i sprejove kao i deterdžente bez mirisa.