U najljepšeme trenutku žene, u trenutku kada je na svijet donijela dijete, pojavljuje se niz pitanja i dilema o tome kako, čime i kada njegovati kožu novorođenčeta i bebe, kada mijenjati pelene, kada je vrijeme za kupanje i kako zaštititi kožu od štetnog djelovanja vanjske sredine.

Farmaceutska industrija nudi brojne proizvode i na svakom piše da je upravo to ono idealno, pa su roditelji često zbunjeni šta odabrati da bi dijete imalo najbolju njegu, da kupljeno sredstvo ne isušuje kožu i da ne izaziva alergijske promjene. 

Koža i kosa novorođenčeta imaju svoje osobitosti po kojima se razlikuje od kože djeteta starijeg od dvije godine, a naročito od kože i kose odraslih osoba. Pritom naročitu pažnju zahtijevaju pranje i njega kože prerano rođene djece.

 Zaštitni zid

Koža, najveći organ našeg tijela, sastoji se od tri osnovna sloja. Idući od površine prema dubljim slojevima poredani su: epidermis, dermis ili kutis i najdublje smješten subkutis ili potkožno masno tkivo. Pored zaštitne uloge ona je i čulni organ. Osjetila za dodir, pritisak, bol, toplo i hladno nalaze se u njoj.

Epidermis je sličan zaštitnom zidu. Na površini se nalazi hidrolipidni film sačinjen od izlučenog znoja i loja. Taj sloj daje koži baršunast izgled, sprečava gubitak vode i naseljavanje bakterija koje izazivaju njenu upalu.

Ovaj sloj građen je od ćelija poredanih poput cigli. Povezuje ih međućelijska supstanca koja sadrži lipide: ceramide, esencijalne masne kiseline, holesterol, trigliceride i skvalene. 

Koža štiti naš organizam od nepovoljnog djelovanja vanjske sredine i ne dozvoljava prodor štetnih supstanci iz vanjskog svijeta u unutrašnjost organizma. Ako se upotrijebe neadekvatna sredstva za pranje i njegu kože, oštećuju se ili odstranjuju pojedine komponente ovog zaštitnog sloja, što za rezultat ima upalu kože.

 Masni sloj

Svi ovi slojevi u momentu rođenja su nedovoljno razvijeni, odnosno nezreli, pa slabije štite od mikroorganizama, zagađenja koja dospijevaju iz vanjskog vijeta i klimatskih uslova. 

Zato se u momentu rođenja na površini kože nalazi masni sloj, vernix caseosa, koji ima zaštitnu ulogu u prvim danima nakon rođenja. Koži anatomski pripada i kosa, a obje su tanke, nježne i mogu se lahko oštetiti grubim trljanjem ili brisanjem.

Drugi sloj kože, dermis, dostiže punu zrelost tek između druge i treće godine života, ali ostaje osjetljiv sve do perioda puberteta.

Oprez - nedonošče!

Kod prijevremeno rođene djece epidermis je puno tanji i osjetljiviji. Zbog toga je bolje na njihovu kožu ne nanositi nikakve preparate. U toku prvih petnaest dana života epidermis sazrijeva i nakon tog perioda može se njegovati kao i koža rođenih na vrijeme.  

Sapuni, šamponi, gel

Sredstva koja se upotrebljavaju za čišćenje i njegu u malim količinama prodiru u samu kožu, pa tako i u organizam kao cjelinu. Što je koža tanja, kao što je slučaj u ovom dobnom uzrastu, što sredstvo s njom ostaje duže u kontaktu, veća je mogućnost prodiranja i u organizam.

Preparati koji se upotrebljavaju za pranje i njegu kože ne smiju izazivati njenu preosjetljivost niti sadržavati supstance koje bi mogle izazivati nepoželjne, odnosno toksične efekte u organizmu.

Za kupanje je najbolje koristiti šampone za novorođenčad i bebe, s prirodnim ekstraktima kamilice i pšenice. Ako se umjesto šampona upotrebljava gel, potrebno je da ima neutralan pH.

 Kupaju me i mama i tata

Pranje i njega kože u ovom uzrastu obavljaju se svakodnevno. Dnevna higijena ima za cilj s površine kože odstraniti nečistoće, neugodne mirise i spriječiti infekcije koje u ovom dobu predstavljaju opasnost po zdravlje. Sredstva za pranje i njegu ne smiju iritirati kožu.  

Kupanje se provodi od samog rođenja. Dok je prisutan pupčanik, tu regiju ne treba kvasiti. Dovoljno je samo je napudrati.

Kupanje se provodi svakodnevno, jer se dijete pojačano znoji. Može se obaviti u bilo koje doba između obroka. Ne preporučuje se neposredno prije hranjenja, jer je beba gladna, niti neposredno nakon hranjenja, jer je tada pospana.

Kupanje novorođenčeta ne treba da traje duže od pet minuta. Kako novorođenče raste, tako i vrijeme kupanja može da traje duže.Temperatura vode treba biti između 36-37 stepeni, a temperatura prostorije u kojoj se obavlja kupanje oko 24 stepena. Kupanje započinje od glave i završava u predjelu spolnih organa i nogu.

Naročitu pažnju treba posvetiti pregibima kože - pazušnoj regiji, predjelu vrata, preponama, naborima između debelog mesa, u pregibu lakta i koljena. To su mjesta gdje dvije plohe kože neposredno naliježu jedna na drugu, vlažne su od znoja, a to su pogodni uslovi za iritaciju i nastanak bakterijskih i gljivičnih infekcija. 

U toku kupanja, pranja i njege kože još više se učvršćuju veze roditelja i djeteta i zato oba roditelja trebaju učestvovati u ovim radnjama, s puno ljubavi i nježnosti. U toku pranja, kupanja i njege kože dijete postepeno otkriva vlastito tijelo i razvijaju se čula dodira, mirisa i vida. 

 Šta je pelenski dermatitis

Području prekrivenom pelenama treba obratiti naročitu pažnju. Tu koža lahko omekšava, njena zaštitna uloga usljed omekšavanja slabi, a ako se pelene neredovito mijenjaju mokraća i izmet dovode do iritacije i bolesti.

Tako nastaje pelenski dermatitis, a izazivaju ga bakterije i/ili gljive (candida albicans) prisutne u fecesu. Mokraća zbog prisustva amonijaka ima lužnati pH koji neutrališe kiseli pH kože. To je još jedan dodatni faktor za nastanak oštećenja pelenske regije i pelenski dermatitis.

Slično djeluje i izmet, jer sadrži žuč i čitav niz enzima. Ako dijete ne doji, hrana koju uzima dodatno pogoršava stanje kože. Kada je novorođenče prehlađeno, sluz koja se pojavljuje u stolici i proljev koji slijedi dodatno izazivaju upalni proces.

Antibiotici primijenjeni s ciljem smirivanja opšte bakterijske infekcije uništavaju saprofitnu (korisnu) bakterijsku floru crijeva. U takvim uslovima apatogena gljiva candida albicans, inače normalni stanovnik probavnog trakta, prelazi u patogeni  oblik i izaziva kandidomicetični pelenski dermatitis. 

Njega lica

Koža lica ove djece, također, je veoma sklona iritacijama i infekcijama. Pljuvačka koja se cijedi iz usne šupljine, ostaci hrane, nedovoljno odstranjeni ostaci sadržaja nakon bljuckanja i/ili povraćanja, iritiraju kožu lica.  

Tako iritirana koža lahko se inficira bakterijama iz vanjskog okruženja. Svi navedeni sekreti, ako nisu temeljito oprani, slijevaju se na kožu vrata koja ima brojne nabore, dosta tijesno priljbljene jedan uz drugi. Sve to doprinosi da koža vrata postane crvena, razmekšana, boli, ljušti se i dodatno inficira bakterijama i gljivama.

 VAŽNO!!!

- Higijena se održava redovnim mijenjanjem pelena, redovnim kupanjem, pranjem i njegom tijela nakon svakog kupanja i pranja. 

- Pelene se mijenjaju nakon svakog uriniranja i defeciranja. To je kod novorođenčadi u prosjeku sedam do osam puta dnevno. U toku svakog mijenjanja pelena dijelove tijela prekrivene pelenama treba temeljito oprati, posušiti i nanijeti sredstvo za njegu kože.

- Osobitu pažnju treba obratiti na kožu u naborima, jer je sklona iritaciji. Na kožu se može nanijeti umirujući puder.

- Nakon kupanja neophodno je nježnim tapkanjem posušiti kožu. Ukoliko to ne uradimo temeljito, ostaci vode na površini oštećuju veze između ćelija, koža postaje previše propusna, osjetljiva, sklonija iritacijma i infekciji.

- Na kožu se nanose hidratantne kreme (za lice) i hidratantno mlijeko za tijelo. Ako je koža suha, nanose se masti koje su najčešće mješavina mineralnih, biljnih ulja i pčelinjeg voska. Svi ti sastojci imaju zaštitnu, hranjivu i reparirajuću ulogu, dakle zadovoljavaju sve potrebe kože.

 Atopijski dermatitis

Kod beba bolesnih od atopijskog dermatitisa nije uvijek neophodno nakon kupanja isprati sredsvo za kupanje s površine kože. Kožu treba samo dobro potapkati. Cilj  ovakvih kupanja je da aktivna supstanca koja djeluje kod atopijskog dermatitisa, što duže ostane u kontaktu s kožom. 

Proizvođač takvih proizvoda uvijek naglasi na preparatu da ispiranje sredstva nije potrebno. Dermatolog koji ordinira takve lijekove za kupanje dužan je roditeljima detaljno objasniti način kupanja. 

 Provjerite i testirane preparate

Prije kupovine preparata za pranje, kupanje i njegu kože novorođenčadi i beba, uvijek provjerite u uputstvu da li je preparat alergološki testiran. Pri tome treba imati na umu da, bez obzira na koliko velikom uzorku je bio testiran neki preparat, može se dogoditi da ga ne podnosi koža baš vašeg djeteta.  

Zato preparat testirajte prvo na svojoj koži, a zatim nanesite malu količinu na kožu djeteta. Promatrajte reakciju u prvih pola sata. Ako se ne jave nikakve promjene, preparat možete upotrijebiti.  

 Bez boje i mirisa

Treba znati da su mirisi, kao i boje, komponente koje mogu biti odlučujuće kod nekih roditelja prilikom kupovine kolekcije preparata za pranje i njegu kože, veoma česti izazivači alergijskih promjena na koži. Zato je bolje upotrebljavati preparate bez mirisa i boje.

Kad je novorođenče, a kada već beba

Djeca od rođenja do navršenog trećeg mjeseca života pripadaju skupini novorođenčadi, a od navršenog trećeg mjeseca života do navršene druge godine spadaju u skupinu beba. Prerano su rođena djeca koja su na svijet došla nakon trudnoće koja je trajala između 180 i 270 dana.