Kada majka, iz bilo kojih razloga, ne može ili ne želi dojiti bebu, onda je njabolje dijete hraniti adaptiranim mlijekom ili formulom. Ono je po sadržaju sastojaka približno majčinom mlijeku i zadovoljava sve nutritivne potrebe dojenčeta u prvim mjesecima života.
U čemu je razlika
Kravlje mlijeko znatno se razlikuje od majčinog. Sadržaj bjelančevina u njemu je četiri puta veći nego u majčinom mlijeku, a ukupna količina minerala višestruko veća.
U prvim mjesecima života dojenčeta nedovoljno je razvijena zaštitna funkcija crijevne barijere. Ograničen je i kapacitet bubrega da koncentriraju mokraću i efikasno eliminiraju produkte metabolizma bjelančevina i viška unijetih minerala.
Šta su posljedice
Zbog toga kod dojenčadi, posebno one mlađe od šest mjeseci koja se hrane kravljim mlijekom, mogu nastati različite štetne posljedice: alergija, oštećenje sluznice crijeva, krvarenje u crijeva, povećanje koncentracije pojedinih aminokiselina, poremećaj acidobazne i vodenoelektrolitne ravnoteže.
Kliničko ispoljavanje alergije vrlo je različito i ovisi o genetskoj predispoziciji, količini alergena koju dijete unosi u organizam i njegovog uzrasta.
Najčešći su gastrointestinalni poremećaji. Usljed oštećenja sluznice tankog crijeva javlja se akutna ili hronična dijareja, povraćanje. Dijete slabije napreduje. Zbog bola u stomaku razdražljivo je i plače.
Djeca koja se hrane kravljim mlijekom mogu biti anemična zbog malog sadržaja željeza u mlijeku. Anemiju je nemoguće izliječiti sve dok se ne ukloni uzrok, odnosno ne isključi kravlje mlijeko iz jelovnika.
Mogu se javiti i promjene na koži u obliku urtikarije (koprivnjača) ili ekcema. Rijetko se javlja i otok usana. Zato većina pedijatara smatra da kravlje mlijeko ne treba uključivati u ishranu dojenčadi do prvog rođendana.
Ko je sklon alergiji
Alergija na proteine kravljeg mlijeka češća je kod dojenčadi, posebno u prvih šest mjeseci života, nego kod starije djece i odraslih. Češća je kod djece iz porodica s alergijskim bolestima.
