Gojaznost i alergije sve su češće kod djece. Da biste bolje očuvali zdravlje svog malenog, počnite sa zdravim načinom ishrane od najranijeg doba.
Do treće godine, dijete ima specifične nutritivne potrebe jer se njegova težina od rođenja do tog perioda povećava četiri puta, a visina dva puta. Pri svemu tome, organi za varenje još nisu dostigli punu zrelost.
Do šestog mjeseca stručnjaci savjetuju isključivo dojenje. Majčino mlijeko jedina je savršena namirnica za bebu, ali postoje situacije kada je bebi neophodno davati formulu. Ipak, zahvaljujući savremenoj tehnologiji, sastav dječijih formula umnogome se približio sastavu majčinog mlijeka.
- One sadrže manje proteina - oko 10 g/l, dok ih u majčinom mlijeku ima 12 g/l.
- Obogaćene su nezasićenim masnim kiselinama kako bi se što više približile sastavu
majčinog mlijeka.
- Neke formule sadrže i probiotike (mikroorganizme koji blagotvorno djeluju na zdravlje). Dječije mliječne formule odgovaraju i zdravstvenim potrebama djeteta:
- Beba je podložna alergijama: liječnici u tom slučaju preporučuju hipoalergenska mlijeka koja se mogu koristiti od prvog dana.
- Beba ima problema s varenjem: grčevi često nastaju zbog otežanog varenja laktoze (mliječnog šećera). Fermentirana mlijeka sadrže mliječne fermente koji olakšavaju varenje.
- Beba često povraća mlijeko: gušća mlijeka sadrže kukuruzni ili rižin skrob tako da se učestalost i količina povraćanja znatno smanjuju njihovom upotrebom.
Najpogodniji period za uvođenje novih namirnica u bebinu ishranu je nakon šestog
mjeseca. Između četvrtog i šestog mjeseca prelazi se na drugu generaciju mlijeka do navršene prve godine. Ova formula sadrži kalcij, fosfor, minerale i vitamine. Do prve godine života, beba mora dnevno piti 500 mililitara mlijeka.
- Voće i povrće: Preporuka je početi od šestog mjeseca. Voćni plodovi trebaju biti zreli i pripremaju se kuhanjem i pasiranjem. Povrće bebi ponudite u obliku pirea. Počnite s nekoliko kafenih kašičica prije ili nakon flašice. I voće i povrće uvodite jedno po jedno zbog eventualne alergije.
- Meso i riba u ishranu se uvode u sedmom, osmom mjesecu i to u mljevenom obliku. Količine: 10 g dnevno (dvije kafene kašičice) do osmog mjeseca, 20 g dnevno (četiri kafene kašičice) do prve godine i 30 g dnevno (šest kafenih kašičica) do treće godine.
- Jaje: pošto je riječ o jakom alergenu, ne treba ga djetetu davati prije osmog mjeseca i to najviše jednu trećinu.
- Hljeb, tjestenina i riža: ne preporučuje se uvođenje u ishranu prije osmog mjeseca.
Greške u djetetovoj ishrani imaju, naravno, i svoje posljedice. Ako se s raznovrsnom ishranom počne prije četvrtog mjeseca, organi za varenje nisu u stanju pravilno preraditi hranu, tako da se odbrambeni sistem organizma, još nezreo, izlaže opasnosti od alergije.
Pored toga, roditelji koji suviše sole ili šećere bebinu hranu ili pretjeruju s količinom mesa, stvaraju potencijalne probleme sa bubrezima, organima za varenje ili kilogramima. Postepenim uvođenjem namirnica u ishranu, dijete polako otkriva nove ukuse i stječe pravilne navike u ishrani.