RIJEČ STRUČNJAKA

Šta je to rodin ugriz

Avaz.ba

18.1.2018

Piše: Prof. dr. Naima Mutevelić-Arslanagić

Madeži ili nevusi predstavljaju pogrešno nakupljanje tkiva tokom prvih dana razvoja ploda nakon začeća. U slučaju crvenih madeža radi se o pogrešnom nakupljanju malih krvnih sudova. Kako se taj proces odvija u toku bebinog života u materici, beba se rađa sa takvim promjenama.

Crveni madež može biti lokaliziran na bilo kojem dijelu kože. Jedna od najčešćih lokalizacija je na stražnjoj strani kože vrata ili na stražnjoj strani kože glave. To je takozvani rodin ugriz.

Koža se od okolne kože razlikuje samo svojom svijetlocrvenom bojom. Madež ne pravi nikakve simptome, koža ne svrbi. Površinski sloj kože je očuvan i zato promjene ne krvare.

Gdje se sve mogu naći

Mjesta za paniku nema. Takvi madeži tokom života obično ne rastu, ne povećavaju se, a vremenom izblijede.

Slijedeća česta lokalizacija madeža krvnih sudova jeste koža u predjelu krstačne kosti, dakle u predjelu donjeg dijela kože leđa. Ovdje lokalizirani madež je više plavičast jer se pogrešno spajanje krvnih sudova odvijalo u dubljim dijelovima kože i otuda plavičasta boja.

Pored ove dvije najčešće lokalizacije, madež se može naći i na na koži lica. U takvim slučajevima predstavlja estetski nedostatak, ali je važno istaći da nije udružen sa takvim istim promjenama na drugim organima.

Naime, kako ovakvi madeži malih, bolje reći najsitnijih krvnih sudova predstavljaju rezultat pogrešnog spajanja tkiva samo u koži, veoma rijetko su takvi poremećaji prisutni i na unutrašnjim organima.

Po tome se oni razlikuju od madeža većih krvnih sudova kada se iste promjene mogu naći na krvnim sudovima mozga i veoma često su udružene sa epilepsijom.

Pored toga madeži većih krvnih sudova udruženi su sa istim promjenama pogrešnog spajanja krvnih sudova u oku, pa su prisutne smetnje vida, zatim u jetri, bubrezima, u zidovima probavnog sistema.

Sve te lokalizacije na unutrašnjim organima su opasne jer prijeti opasnost od krvarenja. Na sreću, takve komplikacije se ne javljaju kod madeža malih krvnih sudova.

Kako da se ponašaju roditelji

Koža promijenjene boje njeguje se kao i ostala. Neka se roditelji ne iznenade ako nakon brisanja peškirom ti dijelovi postanu jače crveni. Mehaničkim trljanjem dolazi do proširenja krvnih sudova i većeg priliva krvi pa se zato boja intenzivira.

Zato kožu iznad madeža ne treba trljati prilikom posušivanja, nego je nježnim tapkanjem posušiti.

Prilikom pregrijavanja tijela, kod povišene temperature tijela ili nakon izlaganja suncu, dolazi do jačeg crvenila već postojećih ružičastih mrlji. Zato takva mjesta ne treba izlagati djelovanju sunca.

Sunčanje tih dijelova i inače treba izbjegavati jer će kasnije na tim mjestima doći do jače pigmentacije kože. U toku sunčanja madežom zahvaćene dijelove kože, pored upotrebe zaštitnih krema protiv štetnog djelovanja sunca, treba prekriti i slojem pudera u prahu ili cinkovom pastom.

Kakva je prognoza krvnih madeža ove vrste

Prognoza je dobra. Kako dijete raste, mrlja postaje bljeđa i u doba ppuberteta skoro u potpunosti izblijedi. Nikakva terapija nije potrebna. Naročito se ne preporučuje upotreba lokalnih preparata na bazi kortikosteroida.

Bijele mrlje na bebinoj koži

Bijele mrlje imaju sasvim suprotno porijeklo od crvenih mrlja. One predstavljaju dijelove kože u kojima su krvni sudovi manje razvijeni. Bijela boja se naročito dobro uočava nakon mehaničkog podražaja, kao što je trljanje rukom ili peškirom.

Dok se okolna koža u kojoj su krvni sudovi normalno prisutni zacrveni nakon mehaničkog podražaja, dijelovi gdje su prisutne bijele mrlje i dalje ostaju bijele.

Najčešće su ovakve mrlje prisutne na koži trupa. Kako je ovaj poremećaj uslovljen poremećajem razvoja krvnih sudova u toku života u materici, ne može se liječiti.

Njega ovakvih dijelova tijela provodi se na isti način kao i njega ostale kože. Ovi dijelovi ne smiju se izlagati djelovanju sunčeve svjetlosti jer na takvim mjestima naročito lako nastaju opekotine. Zato ih prilikom izlaganja suncu treba prekriti slojem cinkove paste.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.