Sad je nemoguće zaustaviti širenje virusa, moguće ga je usporiti. Fokus treba staviti na čuvanje zdravstvenih institucija, to je slaba tačka, mogu se dogoditi kolateralne žrtve, rekao je hrvatski imunolog Stipan Jonjić.
Kaže da je stanje u Splitu alarmantno.
- Stvar je tehnologije – za nadzirati epidemiju postoje parametri. Ako se čeka šta će se dogoditi pa se onda uvode mjere, to nije efikasno jer je širenje radikalno. Slažem se sa Stožerom da se ovo ne može zaustaviti, ali treba zaštiti ugrožene populacije. Omikron se zbog promjena u strukturi širi brže i njegova patogenost je drugačija, navodno slabija od drugih.
Šta smo čekali? Znali smo da će do ovoga doći. Želimo li kontrolirati bilo što u pandemiji, moramo planirati na temelju nekih parametara. Dovoljna je jedna procjena da se dobije slika. Virus je slabiji, ali to ne znači da kod vulnerabilnih ne može izazvati teže bolesti - rekao je Jonjić za N1 Televiziju.
- Ovaj virus poznajemo nešto više od mjesec dana i već su prvi podaci ukazivali da je manje opasan. No, još ne znamo kako će ova blaža infekcija rezultirati posljedicama bolesti. Neki smatraju da je ovo sreća u nesreći, da će slabiji virus shvatiti sve, pojačati cijepljenima imunitet, pomoći stvaranju kolektivne imunosti - dodao je.
Ipak ističe da zemlje koje imaju visoku procijepljenost, to mogu dozvoliti. No, također dodaje da ne možemo znati koliko preboljenje omikrona utiče na imunost.
- Trebamo učiniti sve da nekim mjerama usporimo val i da ciljamo osjetljive skupine i bolnice da bi život mogao ići dalje. Gospodarstvo će sad patiti neko vrijeme, neovisno je li lockdown ili je puno bolesnih… Ne znam šta pametno preporučiti - rekao je Jonjić o mjerama.
Na pitanje kako je došlo do situacije da se očekivalo da će pandemija jenjavati, a mi bilježimo rekordne brojke, Jonjić je rekao:
- To zbunjuje mnoge koji nisu stručnjaci. Kad je sve počelo, bilo je logično da cjepiva induciraju imunološki odgovor, antitijela koja štite od infekcije. To se događalo. No, počele su se pojavljivati razne varijante. Ako je došlo do mutacije, stvorili ste zapravo situaciju da antitijela više ne prepoznaju svoje vezno mjesto.
Određena doza zaštite još postoji i bez obzira što cjepiva nisu uspjela napraviti sterilizacijsku imunost i potpuno ukloniti virus, ona ipak potiču imuni odgovor. Cjepiva nisu neefikasna ako ne štite od nove infekcije, štite od težih oboljenja - rekao je za N1.
Na pitanje kako je došlo do situacije da se očekivalo da će pandemija jenjavati, a mi bilježimo rekordne brojke, Jonjić je rekao:
- To zbunjuje mnoge koji nisu stručnjaci. Kad je sve počelo, bilo je logično da cjepiva induciraju imunološki odgovor, antitijela koja štite od infekcije. To se događalo. No, počele su se pojavljivati razne varijante. Ako je došlo do mutacije, stvorili ste zapravo situaciju da antitijela više ne prepoznaju svoje vezno mjesto.
Određena doza zaštite još postoji i bez obzira što cjepiva nisu uspjela napraviti sterilizacijsku imunost i potpuno ukloniti virus, ona ipak potiču imuni odgovor. Cjepiva nisu neefikasna ako ne štite od nove infekcije, štite od težih oboljenja - rekao je za N1.
Komentirajući dodatne boostere i hoće li se dodatno trebati docjepljivati, naglasio je:
- Naš imunološki sustav ima sposobnost pamćenja. Čemu onda booster? Mislim da to dugoročno to nema smisla. Mislim da imamo limit iako kod svakog novog boosta pojačamo odogovor i dobijemo više antitijela. Mislim da bi za svijet bilo bolje da je bogati svijet učinio sve da cijeli svijet dobije podjednaku količinu cjepiva da dosegnemo relevantnu procijepljenost.
Zbog promjene virusa trebat ćemo neku vrstu novih cjepiva. Američka vojska je već napravila proteinsko cjepivo i takvo cjepivo može poslužiti za docjepljivanje. Osobno vjerujem u imunost sluznice. Mislim da buduća cjepiva to moraju ciljati - zaključio je imunolog.
