Vitamini su složena organska jedinjenja od izuzetnog značaja za brojne procese u ljudskom organizmu. Ime im potječe od latinske riječi vita, što znači život. Ukupno ih ima 20, a prema rastvorljivosti se dijele na one koji su rastvorljivi u vodi i one koji se rastvaraju u mastima.
U rastvorljive u vodi ne spadaju vitamini B kompleksa i vitamin C, a u rastvorljive u masti vitamini A, D, E i K.
Izuzimajući vitamin D, koji se stvara u koži pod djelovanjem ultraljubičastih zraka, vitamina K i malim dijelom vitamina B2 i biotina, koje stvaraju bakterije debelog crijeva, kompletne potrebe u ostalim vitaminima ostvaruju se hranom.
Vitamini se, uglavnom, slabo deponiraju u našem organizmu, osim vitamina B12, koji se dobro deponira u jetri, kao i manjim dijelom vitamini A i D. S druge strane, eliminacija viška liposolubilnih vitamina je ograničena.
Sve ove činjenice ukazuju na to da se vitamini moraju, u skladu s optimalnim potrebama, redovno unositi hranom. I manjak i višak vitamina može ozbiljno ugroziti dječije zdravlje.
Zahvaljujući pravilnoj ishrani, danas su ovi poremećaji rijetki i javljaju se uglavnom u sklopu različitih oboljenja koja kompromitiraju unos vitamina i promet u organizmu.
Optimalna ishrana novorođenčeta i dojenčeta podrazumijeva unos majčinog mlijeka, ili, ako to nije moguće, adaptirane formule mlijeka. Majčino mlijeko obezbjeđuje djetetu sve vitamine, osim vitamina D, dok u adaptiranim mliječnim formulama ima dovoljno svih vitamina, uključujući i vitamin D.
Od šestog mjeseca, dio potrebe u vitaminima dijete ostvaruje i nemliječnom ishranom. Kravlje mlijeko nema dovoljno vitamina D, ali ni vitamina A i C, pa ako je dojenče prinuđeno da se hrani kravljim mlijekom, neophodno je dodatno unositi ove vitamine.
Nedonošče, kao i novorođenčad niske porođajne težine, zbog bržeg rasta u prvim mjesecima po rođenju, zahtijevaju relativno veći unos svih vitamina.
D zahtijeva posebnu pažnju
Posebnu pažnju treba obratiti na unos vitamina D, jer njegov poremećaj dovodi do poremećaja u razvoju kostiju i zuba, a višak do ozbiljnog oštećenja organizma zbog taloženja kalcija u krvnim sudovima i ostalim tkivima.
Prema savremenim preporukama, dnevne potrebe u vitaminu D donesenog novorođenčeta i dojenčeta iznose 200 do 400 IJ, a prijevremeno rođenog 400 IJ. Ukoliko se dijete hrani majčinim mlijekom, ove potrebe se obezbjeđuju unosom odgovarajućeg preparata vitamina D.
Važno
Obično kravlje mlijeko nije preporučljivo u ishrani djeteta u prvoj godini života. Djeci koja se ipak ovako hrane, neophodno je dodati ne samo vitamin D, nego i vitamin A, što se postiže primjenom D3 kapi, kao i vitamin C.
Dodatni unos vitamina D neophodan je djeci u drugoj i trećoj godini života, ali samo tokom zimskih mjeseci.
