Termin alergija ili alergijska preosjetljivost označava pojavu oštećenja, odnosno bolesti uzrokovanih imunološkim rekacijama. Alergijske bolesti su peludna hunjavica, bronhalna astma, atopijski dermatitis, urtikarija, angioedema, alergijske reakcije na lijekove, alergija na hranu, anafilaksija. 

Upala sluznoce nosa, ždrijela i konjuktiva

Peludna hunjavica (sezonski alergijski rhinitis) alergijska je upala sluznoce nosa, ždrijela i konjuktiva kod djece alergične na aeroalergene peluda trava i drveća. Odraz je naslijeđene atopijske dispozicije. Javlja se u sezoni cvjetanja i otpuštanja peluda u zrak od proljeća do rane jeseni. Rijetko se javlja kod djece mlađe od četiri godine, a s porastom životne dobi je sve češća.  

Osim sezonske alergijske hunjavice postoji i cjelogodišnja alergijska hunjavica koja je odraz alergijske senzibilizacije aerogenim alergenima kojima je dijete izloženo cijele godine. To su najčešće sobni alergeni (kućna prašina, kućne plijesni, dlake kućnih životinja). Simptomi su kihanje u serijama, svrbež u očima i nosu, obilna sluzavo vodene sekrecija iz nosa, suzenje očiju i osjetljivost na svjetlost, može se javiti i žarenje u grlu, kašalj i otežano disanje.

Liječenje: primjena sprejeva za nos za alergijske rinitise, ukoliko je potrebno i uzimanje sirupa za alergije

Bolest bronha

Bronhalna astma je hronična upalna bolest bronha koju karakteriziraju napadi bronhoopstrukcije, teškog disanja, stezanja u prsima i kašalj. O bronhalnoj astmi se može govoriti kod starije predškolske djece i školske djece. Kod mlađe djece se javljaju jednokratne ili recidivirajuće, ponavljane epizode bronhalne opstrukcije (opstruktivni bronhitisi) tokom akutnih virusnih infekcija. Ponavljani napadi opstrukcije zahtijevaju pulmo-alergološko ispitivanje. Akutni napad opstrukvije zahtijeva pregled pedijatra i terapiju. 

Atopijski dermatitis najčešća je hronična kožna bolest dječije dobi. Javlja se kod 3-5 posto sve djece do pete godine. Javlja se na temelju naslijeđene atopijske dispozicije za atopijske bolesti. Kod djece sa atopijskim dermatitisom u kasnijoj dobi se mogu javiti i druge alergijske bolesti. Koža kod djece sklone atopiji reaguje na na specifičan način na fizičke ili hemijska podražaje.

Obično je prvi simptom jak osjećaj svrbeža, crvenilo kože, često promjene vlaže, koža je na mjestu promjena izgrebana od češanja i često sa krasticama. Atopijski dermatitis se javlja već u dojenačkoj dobi od dva mjeseca do šest mjeseci. Bolest se javlja u epizodama egzacerbacija i remisija. Liječenje je najčešće lokalno, odgovarajuće kreme, kupke, propisane od strane pedijatra i dermatologa, a u težim slučajevima uz lokalnu terapiju oralno (sirup) i rijetko injekciona. Prognoza je dobra, u većine djece bolest prestane nakon pete godine ili nakon puberteta.

Javlja se na koži

Urtikarija ili koprivnjača je najčešća alergijska reakcija i praćena je pojavom urtika, oštro ograničenih izdignutih žarišta nepravilnog oblika blijedih ili češće crvenih po koži, mogu se javiti na bilo kojem dijelu kože, pojedinačno ili po čitavom tijelu, obično nestanu za 1-2 dana. Ukoliko traje duže od 6 sedmica onda se radi o hroničnoj urtikariji. Kod pojave urtikarije (koprivnjače) svakako se javiti pedijatru, a dugoročno uraditi alergološku obradu radi pronalaženja uzroka (hrana, lijekovi ili drugi uzrok) koji dovodi do alergijske reakcije.  

Angioedem (Quinckeov edem) je alergijska reakcija koja se čestojavlja sa urtikarijom i zahvaćena su dublja tkiva. Otok i crvenilo zahvaćaju potkožno tkivo i sluznice, od urtikarije se razlikuju jer nisu oštro ograničeni. Angioedem je naročito opasan ako se javi na jeziku, u ždrijelu i grkljanu što se prepoznaje po teškom disanju, promuklostii, može ugroziti život djeteta i zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju.

Lijekovi i hrana

Alergija na lijekove može biti blaga, bezazlena sa prolaznim kožnim promjenama, do anafilaktičkog šoka koji može biti smrtonosan. Dijagnoza se postavlja iscrpnom anamnezom, isključivanjem lijeka koji je izazvao alergiju. Liječenje alergije na lijekove izuzev burne anafilaktičke reakcije je jednostavno: prekid uzimanja lijeka, uključivanje terapije za alergije jer se ubrzava povlačenje simptoma alergije. Anafilaktički šok zahtije hitnu medicinsku intervenciju. 

Alergija na hranu (nutritivna alergija) podrazumijeva sve alergijske reakcije izazvane alergenima iz hrane (nutritivnim alergenima). Alergijska reakcija može biti na koži (urtikarija), probavnim organima (proliv, povraćanje, grčevi, bol u trbuhu) ili generalizirano. Dijagnoza se postavlja na osnovu anamneze (atopija u porodici, podatak o hrani i vrijeme pojavljivanja simptoma), kliničkim pregledom i alergološkom obradom na nutritivne alergene. Kod pojave simptoma svakako se javiti pedijatru. Liječenje: teže alergijske reakcije zahtijevaju hitnu medicinsku intervenciju. Dugoročno liječenje: uklanjanje namirnice koja je izazvala alergiju i zamjena odgovarajućom namirnicom koja će osigurati potpunu i dostatnu prehranu djeteta.

Životno opasna

Anafilaksija je opća, akutna i potencijalno životno opasna alergijska reakcija neposredno nakon dodira s nekim alergenom (lijek, hrana, ubod insekta, aditivi iz hrane). Klinički anafilaksija je karakterizirana eksplozivnom pojavom simptoma, stezanje u grudima i oko grkljana, otežanim gutanjem, trncima oko usana ili generalizirano, svrbežom, preznojavanjem, subjektivnim osjećajem straha, urtikarijom, angioedemom, promuklost, zviždanjem u prsima. Istovremeno se javljaju simotomi zatajenja periferne cirkulacije sa padom krvnog pritiska (hipotenzija), tahikardija. Može doći do gubitka svijesti. Pacijent je životno ugrožen ipotrebna mu je brza medicinska intervencija.