Nema roditelja koji se nije zabrinuo za zdravlje djeteta i koji nije pokušao na razne načine privoljeti mališane na jelo, koji nije pokušao djetetu u pubertetu objasniti važnost zdrave prehrane.

Redovni obroci

Sa punim pravom, jer djeca često odbijaju namirnice koje ne vole (voće, povrće), dok bi neograničeno jeli i pili druge, poput slatkiša, slanih grickalica, gaziranih sokova s kofeinom i fosfatima i sličnog, pa je tako prirodan unos važnih nutrijenata upitan. 

Zdrava prehrana, pod kojom podrazumijevamo redovne obroke sačinjene od raznovrsnih namirnica i dovoljan unos pitke vode, neobično je važna za svakog čovjeka, a pogotovo u dječijoj i u dobi odrastanja, kad je tijelu zbog brzog rasta potreban “građevni i energetski materijal”.

Pod tim podrazumijevamo redovan unos bjelančevina, ugljikohidrata, masti, vitamina i minerala u dovoljnim količinama.

Obroci koji sadrže cjelovite žitarice, voće, povrće, mlijeko, nemasno meso i ribu, osiguravaju neophodne sastojke za odvijanje normalnih tjelesnih aktivnosti.

Dnevne potrebe

Ako je prehrana jednolična i neredovna, može doći do metaboličkih promjena koje ometaju tjelesne funkcije, poput poremećaja vida, usporenog stvaranja krvnih ćelija (anemija, teškoće u zgrušavanju krvi), usporenog rasta, pada odbrambenog sistema i sklonosti prehladama, infekcijama i drugog. Sa tri obroka voća i povrća te dva mliječna obroka, djeca bi mogla namiriti dnevne potrebe za vitaminima i mineralima. 

Prateći rast i razvoj djeteta, poznavajući njegove prehrambene navike, roditelji se često pitaju treba li dijete uzimati vitamine i minerale, koje, kada i koliko, pogotovo ako je dijete slabije uhranjeno, lošeg apetita, ako je sklono prehladama i drugim akutnim oboljenjima. Treba naglasiti da potrebe za vitaminima i mineralima nisu stalne već ovise o: dobi, tjelesnoj građi, brzini rasta, fizičkoj aktivnost i bolesti.