Rano emocionalno zdravlje temelj je našeg zdravlja u odrasloj dobi. Danas se majke sve ranije vraćaju na posao, djeca odlaze u jaslice sa svega šest mjeseci. Koliko takav ubrzan i stresan način života utječe na djecu?

- Psihički razvoj je dinamički proces međusobnog djelovanja biološke osnove djeteta i njegove okoline. Nakon rođenja dijete je jedno od najbespomoćnijih i najnezrelijih bića i njemu su potrebne velika zaštita i njega da se razvije i sazrije do samostalnosti. Za optimalni razvoj, osim tjelesne njege, potrebni su i mnogobrojni emocionalni poticaji. Te potrebe djeteta u najranijoj dobi može zadovoljiti prvenstveno majka.

Odnos majka - dijete u ovom periodu, ukoliko je poremećen iz bilo kog razloga, kao što su nespremnost majke, prerano odvajanje majke i djeteta zbog posla, prerani upis u jaslice, može izazvati poremećaje u emocionalnom napretku djeteta, a u kasnijoj dobi disocijalnost i asocijalnost u ponašanju. Zato, ukoliko je moguće, majka bi trebala u prvoj godini biti uz dijete, a da odvajanje od djeteta zbog posla, vrtića bude pažljivo pripremljeno i postepeno.

Jesu li razlike u zdravlju i životu djece prije i sada nemjerljive. Pojavljuju se bolesti i stanja s kojima se nekoć rijetko koji pedijatar susretao. Postoji li odgovor na pitanje zašto su nam djeca sve bolesnija, naročito u BiH?

Medicina je nauka koja je u 20. stoljeću najviše napredovala u odnosu na druge nauke. Pronalazak antibiotika i vakcina su dva najveća dostignuća u medicini u prošlom stoljeću. Zahvaljujući antibioticima, uspješno se liječi niz oboljenja, smanjuju se broj komplikacija i posljedice bolesti, kao smrtnost od njih. Imunizacijom se već desetljećima prevenira pojava niza teških zaraznih bolesti, sprečavaju njihove komplikacije, smrtni ishodi, a neke zarazne bolesti su iskorijenjene.

Medicinom se na ovom stupnju razvoja uspješno liječi i niz drugih neinfektivnih oboljenja kod odraslih i djece. Kod djece nema pojave vakcino-preventabilnih oboljenja, zbog profilakse pojave rahitisa, zbog skrininga na pojedina oboljenja (fenilketonurija i hipotireoza), zbog UZ skrininga kukova nema posljedica na kukovima. Hronična oboljenja kod djece se uspješno liječe, naprimjer dijabetes, epilepsija. Zbog savremenih medicinskih saznanja i dostupnosti pedijatrijske zdravstvene zaštite u našem društvu djeca imaju potrebnu zdravstvenu zaštitu.

U narednom broju na pitanja odgovara prof. dr. sc. med. Jasmin Čaluk, internista kardiolog. Pitanja šaljite na e-mail: zijadak@avaz.ba.