U Tomislavgradu je u srijedu, u organizaciji Federalnog ministarstva turizma i okoline, održana javna rasprava o utjecaju planirane Crpne hidroelektrane „Vrilo“ (CHE Vrilo) na okolinu.

U raspravi je, uz stručnjake EPHZHB i resornog federalnog ministarstva, sudjelovalo i stotinjak predstavnika zainteresiranih mjesnih zajednica Prisoje i Kovači, na čijem teritoriju je planirana izgradnja hidroelektrane, te predstavnika lokalne vlasti, NVO i EP Hrvatske. 

Zakonsku osnovu ovoga projekta pojasnio je pomoćnik federalnog ministra turizma i okoline Stjepan Matić. Studiju utjecaja na okolinu predstavio predstavnik konsultanta - "Ecoplan" Mostar, dok je voditelj cjelokupnog projekta Dalibor Marinčić iz EPHZHB predstavio CHE "Vrilo" kao projekt vrijedan 89,11 miliona eura, proglašen od Vlade FBiH javnim interesom, a koji će se finansirati iz kreditnih i grant sredstava Njemačke razvojne banke KfW.

Marinčić je podsjetio da je planirana godišnja proizvodnja CHE "Vrilo" 196 GWs električne energije, instalirani protok 2x25 m3/sec, a ukupna snaga 66 MW, te da će koristiti vodu rijeke Šujice, za vrijeme čijeg će smanjenog dotoka crpiti vodu iz Buškog jezera u gornji bazen, koji će potopiti 1 posto Duvanjskog polja, dok će donji bazen biti integriran u postojeće Buško jezero.

Na javnoj raspravi bilo je i diskusija koje su upućivale na štetnosti planirane CHE "Vrilo" na okolinu, no Marinčić je mišljenja da ga neće biti koliko se neki plaše, te da je projekt složen i da se na njemu radi dugi niz godina.

- Završetak projekta planiran je za 2023. godinu, a općina Tomislavgrad će u finansijskom smislu imati naknadu od korištenja hidropotencijala za potopljeno zemljište, i to 10 KM po MWs proizvedene električne energije, što je godišnje 1,5 do 2 miliona maraka - kazao je Marinčić.

O Studiji utjecaja na okolinu govorio je i predstavnik HEP-a, docent dr. Mate Dabro, stavljajući akcenat utjecaja na akumulaciju Buško jezero, koju godinama HEP koristi za proizvodnje električne energije u susjednoj Hrvatskoj. U tom smislu je predložio da EPHZHB i HEP sjednu i riješe neke nedoumice.

- Sva pitanja na koja su se danas davali odgovori, kao i na ona u pismenoj formi mi ćemo poslati stručnim institucijama i certificiranim kućama koje su radile studiju i čiji bi stručnjaci koji su radili studiju navedene primjedbe i pitanja trebali ugraditi u istu - kazao je Stjepan Matić, pomoćnik federalnog ministra turizma i okoline.

Dio sudionika u raspravi dotaknuo se i problematike ponora Šujice u Kovačima i njenog izvora kao Ričine na suprotnoj strani prijevoja Privala, koja se ulijeva u Buško jezero. Jedan od njih koji je postavio ovo pitanje bio je i profesor zadarskog sveučilišta Darijo Vujević.

- Pećinski kompleks je već prije speleološki dokumentiran, a prilikom jednog istraživanja speleolozi su ispred pećine uočili ostatke kamenog oruđa, što je potaknulo arheologe na istraživanja  iz kojih je zaključeno da su na ovom prostoru ljudi živjeli prije 17.000 godina, te da je Buško jezero izuzetno važan lokalitet s aspekta proučavanja prahistorije na istočnoj obali Jadrana - podsjetio je Vujević, izražavajući nadu da će EPHZHB imati to u vidu i uvrstiti ovu problematiku u svoje buduće planove prostornog upravljanja.

Većina zamjerki i pitanja mještana Kovača i Prisoja odnosila se na postupak izvlaštenja zemljišta te na utjecaj hidroelektrane na floru i faunu, kao i na objekte koji su planirani na Buškom jezeru. Šta će od svega biti uvaženo i koliko će građani biti zadovoljni, ostaje da se vidi.