Alem Ramić, direktor KJKP "Park", kazao je za Avaz.ba da u BiH ne postoji uvoznik, odnosno preduzeće specifičnog prijevoza s posebnim uvjetima za prijevoz bengalskog tigra. Posao je dodijeljen firmi "Nature Resource Network" iz Praga. Vrijednost tog posla iznosi 6.063 KM bez PDV-a.
- Dobili smo saglasnost svih ministarstava. Još čekamo odobrenje Federalnog ministarstva za prostor, jer se treba osigurati posebna lokacija za novog stanovnika. Slijedi izgradnja velikog kafeza za tigra. Pionirska dolina je član Evropske organizacije zooloških vrtova pa bengalskog tigra dobivamo po principu razmjene životinja – kazao nam je Ramić, ističući da bi tigar mogao biti u Pionirskoj dolini za 20-ak dana.
Dodao je da sada ne može precizirati hoće li u narednom periodu Pionirska dolina dobiti još nekog novog stanovnika, specifičnu životinju, s obzirom na to da sve zavisi od finansijskih sredstava. Za takve životinje, priča nam Ramić, potrebno je mnogo više novca u odnosu na ostale, kako s medicinskog aspekta tako i ishrane.
Mužjak bengalskog tigra doseže dužinu od 275 do 295, ali ima i primjeraka koji su duži i od 305 centimetara. Ženke su manje i duge su između 240 i 265 centimetara. Težina im se kreće od 130 pa do 265 kilograma, može biti viših jedinki. U ramenima im je visina od 90 centimetara pa do jednog metra.
Osnovna boja im je crveno-zlatna. Donji dio tijela im je bijel. Relativno široke crne poprečne pruge protežu se od glave pa sve do vrha repa, a i noge su im jednako tako prugaste. Zanimljivo je da su bengalski tigrovi najbrža podvrsta tigrova, koja može dosegnuti brzinu od 90 kilometara na sat.
Rasprostranjenost
Bengalski tigar živi u Indiji i na obližnjim otocima, te u Bangladešu, Butanu, Mijanmaru i Nepalu, pa čak i u Kini. U Indiji najveća populacija bengalskih tigrova živi u Sundarbanu, najvećoj šumi mangrova na svijetu, ali nastanjuje i sjevernu i središnju Indiju.
Veličina populacije od oko 2.500 jedinki pokazuje da je bengalski tigar prilično ugrožen, no ipak nije ni blizu tako ugrožen kao druge podvrste tigrova. Iako postoji međunarodna zabrana, trgovinu tigrovim krznom vode kriminalne organizacije i vrsta je sve bliže istrebljenju.
Lov i prehrana
Potrebno mu je oko devet kilograma mesa dnevno. On je prašumska životinja, lovi tako da se skrije iza grmlja i gustog lišća, te kad lovina prođe kraj njega, skoči na nju i ugrizom u grlo ili šiju slama joj vrat. Bengalski se tigrovi hrane najčešće bivolima i jelenima, znaju pojesti zmije, žabe, miševe, dikobraze, ribe, a poneki i ljude.
U normalnim uvjetima tigrovi ne napadaju ljude, no povremeno se to ipak događa. Poznati su i slučajevi, da neki tigrovi iz nepoznatih razloga postanu gotovo isključivo ljudožderi. Jedna od još nepotvrđenih teorija je, da je u takvim slučajevima riječ o vrlo starim životinjama koje više ne mogu uloviti svoju uobičajenu lovinu. Kako je za njega čovjek laka lovina, nakon prvog uspješnog ulova čovjeka, on ga odabire za svoj stalni izvor hrane.
