U cazinskoj Mjesnoj zajednici Liskovac prije nešto više od stoljeća počeli su kopati kamen neobične ljepote i visokog kvaliteta. Godinama poslije, ovaj kamen postao je krajiški brend i stigao je u mnoge evropske zemlje, što niko nije ni slutio, kao ni to da će postati zanimanje i izvor egzistencije najvećeg broja ovdašnjih stanovnika. 

Radno mjesto

- Malo je ko u Liskovcu, dvadesetak kilometara udaljenom od Cazina, vjerovao da će radno mjesto dobiti u majdanima, nalazištima kamena, i da će im to postati zanimanje i izvor egzistencije – kaže nam Safet Abdić, Liskovčanin, koji već deceniju živi od kamena.

Dodaje da je liskovački kamen zbog svoje posebnosti ubrzo našao primjenu u građevinarstvu i sve je više tražen.

- To je krečnjak otporan na sve atmosferske promjene, sunce, kišu, mraz, snijeg. Može se oblikovati prema želji, a ugrađen, godinama neće popustiti vremenskim promjenama – ističe Safet Abdić.

Liskovac je tako postao područje posebno upravo zbog ovih nalazišta kamena. A kako je najveći broj domaćinstava smješten pored njih, radna mjesta su se, umjesto u ugašenim industrijskim pogonima, počela otvarati u kopovima. Danas je već desetak pogona u kojima je zaposleno pedesetak radnika.

Safet i Osme Abdić, koji su među prvima počeli eksploataciju kamena, formirali su preduzeće “Liskovački kamen” i danas imaju 11 zaposlenih.

- Kamen se sada obrađuje u raznim formatima i plasira na tržište. Još u osmanskom periodu stigao je u Istanbul, a danas ga plasiramo u Holandiju, Njemačku, Austriju, Sloveniju, Hrvatsku, čak je otišao i u Ameriku. Radimo cijelu godinu, jer se proces vađenja kamena odvija tokom ljeta, a potom slijedi obrada i lomljenje u željene kocke, što onda radimo izvan sezone – objašnjava Osme Abdić.

Ogromne zalihe

Inače, u Liskovcu je najveći broj nalazišta u privatnim posjedima pa usitnjenost predstavlja problem pri težnji za većim iskopima, ali je problem i u kompliciranoj administraciji i nametima, zbog čega, kako kažu Abdići, tone kamena ostaju neiskorištene.

Potražnja je svakog dana sve veća, a zalihe kamena su ogromne. Prema analizi Rudarskog fakulteta u Tuzli, ima dovoljno zalihe za stotinjak godina eksploatacije.

Više podrške 

- Trebalo bi malo više podrške od lokalne uprave, kantonalne vlasti u vezi s koncesijama i otvaranjem preduzeća i bilo bi mnogo korisnije za sve. Mi bismo, u tom slučaju, povezali proizvođače i građevinsku operativu i bilo bi mnogo lakše, otvorilo bi to i nova radna mjesta. Ovako, sve je na nekom čekanju, na obećanjima.