Iako je gotovo sva vulkanska aktivnost na Mjesecu prestala prije više milijardi godina i riječ je o mrtvom Zemljinom satelitu s rijetkom geološkom aktivnošću, na njemu se povremeno, kao i na našoj i ostalim planetama događaju zemljotresi, kazali su naučnici NASA-e. 

Oni tvrde da se zbog unutrašnjeg hlađenja u posljednjih nekoliko stotina miliona godina ovo nebesko tijelo smanjilo za 50 metara i da je još tektonski aktivno.

Postupno se "skupljajući", Mjesec postaje naboran. Naučnici su to uporedili sa "skupljanjem" zrna grožđa koja se smanjuje i bora pretvarajući se u grožđicu, ali za razliku od fleksibilne kore grožđa Mjesečeva površinska kora je krhka pa se pri skupljanju raspada.

Do ovih pojava dolazi kad se kora pomjera i gura jedan dio iznad drugog. Pritom se formiraju neobične stijene koje se mogu vidjeti na površini. Visoke su i duge kilometrima, prenose agencije.

Stijene koje su se ranije rasule ostavile su trag po cijeloj površini, a novi podaci NASA-e misije ukazuju na to da se i danas duž tih rascjepa događaju potresi.

Nova istraživanja omogućili su algoritmi kojima su obrađeni seizmički podaci iz šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća, što je doprinijelo rasvjetljavanju tektonske aktivnosti na Mjesecu i njihovo bolje razumijevanju. 

Odranije se zna da se na Mjesecu događaju četiri vrste potresa - prva tri tipa se odnose na duboke potrese koje uzrokuju sudari meteorita ili toplotni potresi uzrokovani Sunčevom toplotom, ali su oni relativno slabi.

Četvrta vrsta takozvanih plitkih potresa je snažnija i može dostići jačinu do 5,5 stepeni Rihtera. Oni mogu da traju i do 10 minuta.

- Analizom smo zaključili da je ovakva aktivnost još prisutna i da vjerovatno izaziva potrese i danas kad se Mjesec i dalje postupno hladi i smanjuje - rekao je viši naučnik Centra za Zemlju i planetarne studije Tomas Voters, koji djeluje pri univerzitetu u Vašingtonu.

Naučnici su dobivene podatke uporedili sa slikama koje je 2010. godine napravio linarni orbiter NASA-e. Instrumenti koje su astronauti Apola 11 ostavili na Mjesecu od 1969. do 1977. evidentirali su 28 različitih potresa.

Naučnici su ustanovili da je najmanje osam potresa posljedica pomjeranja ploča ispod površine Mjeseca, a ne udara asteroida. Tvrde da se potresi i skupljanje ovoga nebeskog tijela nastavljaju i danas, a fotografije kamenja i klizišta na površini upućuju na nedavne tektonske aktivnosti. 

Iz NASA-e navode da se potresi događaju u trenutku kad je Mjesec na najudaljenijoj tački od Zemlje jer Zemljina gravitacija oštećuje njegovu koru.