<p>Brazilski naučnici su predstavili novi lijek za ovisnost o kokainu i cracku, u obliku vakcine poznate kao "Calixcoca". Riječ je o eksperimentalnoj vakcini, koja pokazuje obećavajuće rezultate u ispitivanjima na životinjama, stimulira imunološki sistem da blokira utjecaj kokaina i cracka na mozak te potencijalno prekida ciklus ovisnosti. Ovisnici koji primaju taj lijek više ne bi osjećali euforične učinke droge.</p><h2>Glavna nagrada od 500.000 eura</h2><p>Psihijatar Frederiko Garsija (Frederico Garcia), koji je vodio tim na brazilskom Minas Gerais univerzitetu odgovoran za vakcinu, istaknuo je da će to biti prvi put da se vakcina koristi za liječenje ovisnosti o kokainu, ako ga odobre regulatorna tijela. Projekt je nedavno osigurao glavnu nagradu od 500.000 eura na dodjeli nagrada Euro Health Innovation za latinoameričku medicinu, koju sponzorira farmaceutska kompanija Eurofarma.</p><p>„Calixcoca“ djeluje tako da kod pacijenata stvara antitijela koja se vežu za molekule kokaina u krvotoku, čineći ih prevelikima da uđu u moždani centar za nagrađivanje, gdje kokain obično izaziva zadovoljstvo podizanjem nivoa dopamina. Za razliku od prethodnih pokušaja u Sjedinjenim Državama, gdje klinička ispitivanja nisu pokazala značajne rezultate, „Calixcoca“ je pokazala učinkovitost u testiranju na životinjama i pokazala minimalne nuspojave. Istraživači su čak otkrili da može zaštititi fetuse štakora od učinaka kokaina, što ukazuje na njegovu potencijalnu upotrebu u zaštiti nerođene djece trudnih ovisnica.</p><h2>Ipak nije univerzalan lijek za ovisnost</h2><p>Vakcina se trenutno nalazi u završnoj fazi ispitivanja, koja će uključivati i testiranje na ljudima.</p><p>Iako „Calixcoca“ predstavlja značajan napredak u liječenju ovisnosti o teškim drogama, to ipak nije univerzalan lijek za sve. Njegova tačna ciljna skupina bit će određena kliničkim ispitivanjima, a namijenjen je ovisnicima koji se oporavljaju od ovisnosti i koji nastoje održati apstinenciju. Trenutno ne postoji registrirani tretman za ovisnost o kokainu i cracku. Brazilska vakcina nudi dodatni alat za pomoć pacijentima u kritičnim fazama oporavka, poput prolaska kroz rehabilitaciju, piše Zimo.hr.</p><h2>Čini se da mijenja ključan dio u našim tijelima</h2><p>Za razliku od mnogih vakcina, „Calixcoca“ je sintetizirana pomoću laboratorijski dizajniranih hemijskih spojeva, čime se smanjuju troškovi proizvodnje i eliminira potreba za skladištenjem na hladnom. Važno je napomenuti da, iako cjepivo donosi nadu, ono neće biti jedno rješenje za sve. Njegov će učinak ovisiti o rezultatima kliničkih ispitivanja i pojedincima kojima treba pomoći.</p><p>Suočeni sa zastrašujućom statistikom koja otkriva da jedan od četiri redovna korisnika kokaina postane ovisan, pri čemu se samo jedan od četiri ovisnika uspješno oporavi od ovisnosti nakon pet godina liječenja, iščekivanje oko „Calixcoce“ je veliko. Više od 3.000 pojedinaca već se dobrovoljno prijavilo za učestvovanje u nadolazećim kliničkim ispitivanjima, što odražava velike nade koje se polažu u tu revolucionarnu vakcinu.</p>

Više od 3.000 pojedinaca već se dobrovoljno prijavilo za učestvovanje u nadolazećim kliničkim ispitivanjima

Brazilski naučnici napravili vakcinu protiv ovisnosti o kokainu: Čeka se odobrenje

<p>Kada se sunčeva svjetlost i kišne kapi spoje u dugu, mogu napraviti cijeli svjetlosni krug na nebu. Ali to je veoma rijedak prizor. Uvjeti na nebu moraju biti tačni za ovo, a čak i ako jesu, donji dio duge punog kruga obično je blokiran vašim horizontom. Zato ne vidimo duge kao krugove, već kao lukove preko našeg neba, što mnogi i ne znaju pa misle da duge predstavlja luk, a ne krug.</p><p>- Jeste li znali da su duge zapravo pun krug - upitali su u opisu fotografije na jednoj Facebook stranici koja prikazuje kako duga izgleda iz ptičije perspektive.</p><p>- Obično vidimo samo luk jer tlo i horizont blokiraju ostatak kruga, ali s neba, poput člana avioposade Stevea, možete vidjeti cijelu stvar - navedeno je dalje.</p>

<p>Dok je bilo onih koji su bili iznenađeni prizorom, drugi su u komentarima ispod objave pisali da su tokom letenja avionom imali priliku vidjeti ovakav prizor.</p><p>Duga je česta optička pojava u Zemljinoj atmosferi u obliku jednog ili više obojenih kružnih lukova, koja nastaje jednostrukim ili višestrukim lomom (refrakcija) i odbijanjem zraka svjetlosti (refleksija) u kapljicama kiše.</p><p>Spektralne boje duge poredane su od crvene na vanjskom rubu do plave na unutrašnjem rubu.</p>

Obično vidimo samo luk jer tlo i horizont blokiraju ostatak kruga

Znate li kako zapravo izgleda duga: Pilot podijelio fotografiju iz zraka i mnoge iznenadio prizorom

<p>Embriji miševa napravili su svemirsku odiseju do Međunarodne svemirske stanice, potaknuvši nadu za ljudsku reprodukciju izvan Zemlje, s prvim rezultatima koji obećavaju siguran razvoj života u svemiru.</p><h2>Mišiji embriji</h2><p>U revolucionarnom novom eksperimentu, mišiji embriji prvi su put poslani na Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS) s ciljem istraživanja ljudske reprodukcije u svemiru.</p><p>Teruhiko Vakajama, voditelj studije koja je objavljena u časopisu <a href="https://www.cell.com/iscience/fulltext/S2589-0042(23)02254-X?_returnURL=https%3A%2F%2Flinkinghub.elsevier.com%2Fretrieve%2Fpii%2FS258900422302254X%3Fshowall%3Dtrue">iScience</a>, naglasio je potrebu za takvim istraživanjem.</p><p>&nbsp;- Provodimo istraživanje kako bismo bili sigurni da ćemo moći sigurno imati djecu ako za to dođe vrijeme - pojasnio je Vakajama.</p><p>Početna faza odvijala se na Zemlji, s Vakajamom i njegovim timom koji su zamrzavali embrije ranog stadija začeća miševa. Ti su embriji poslani na ISS raketom SpaceX-a, gdje su ih astronauti četiri dana odmrzavali i uzgajali prije nego što su kemijski konzervirani i vraćeni na Zemlju. Odluka da se embriji uzgajaju četiri dana bila je zbog njihove ograničene održivosti izvan maternice, piše Zimo.hr.</p><p>Proučavanje embrija nakon njihovog povratka nije otkrilo znakove oštećenja DNK zbog izloženosti zračenju i normalnog strukturnog razvoja. To otkriće raspršuje prethodnu zabrinutost o učincima mikrogravitacije na razvoj embrija. Iako obećavajuće, još nije poznato kako produžena izloženost mikrogravitaciji može utjecati na kasnije faze razvoja embrija.</p><h2>Sljedeća faza</h2><p>U prethodnom istraživanju, štakorice na NASA-inim svemirskim letovima izlegle su potomke tipične težine, što ukazuje na normalan razvoj.</p><p>Vakajama sugerira da bi svemirska reprodukcija sisara mogla biti moguća, iako praktični izazovi rađanja u mikrogravitaciji ostaju nejasni.</p><p>Sljedeća faza istraživanja ima za cilj utvrditi mogu li se mišiji embriji poslani na ISS implantirati i razviti u zdravo potomstvo.</p><p>Naučnici se također nadaju da će istražiti korištenje mišije sperme i jajašca za in vitro oplodnju (IVF) u svemiru, produbljujući naše razumijevanje reprodukcije izvan Zemlje.</p>

Studija sugerira da bi svemirska reprodukcija sisara mogla biti moguća, iako praktični izazovi rađanja u mikrogravitaciji ostaju nejasni

Naučnici korak bliže odgovoru je li moguća ljudska reprodukcija u svemiru: Na ISS-u uzgojeni embriji sisara

<p>U revolucionarnom koraku u borbi protiv ovisnosti o kokainu i kreku, brazilski naučnici predstavljaju vakcinu s potencijalom za lakši oporavak od ovisnosti, nudeći novu nadu onima koji traže slobodu od snažnog utjecaja tih teških droga.<br></p><h2>Stimulira imunološki sistem&nbsp;</h2><p>Brazilski naučnici su predstavili novi lijek za ovisnost o kokainu i kreku, u obliku vakcine poznate kao "Calixcoca". Riječ je o eksperimentalnoj vakcini, koje pokazuje obećavajuće rezultate u ispitivanjima na životinjama, stimulira imunološki sistem da blokira utjecaj kokaina i kreka na mozak te potencijalno prekida ciklus ovisnosti. Ovisnici koji primaju taj lijek više ne bi osjećali euforične učinke droge.</p><p>Psihijatar Frederiko Garsija (Frederico Garcia), koji je vodio tim na brazilskom Federalnom univerzitetu ''Minas Gerais'' odgovoran za vakcinu, istaknuo je da će to biti prvi put da se vakcina koristi za liječenje ovisnosti o kokainu, ako ga odobre regulatorna tijela. Projekt je nedavno osigurao glavnu nagradu od 500.000 eura na dodjeli nagrada ''Euro Health Innovation'' za latinoameričku medicinu, koju sponzorira farmaceutska kompanija ''Eurofarma''.</p><p>''Calixcoca'' djeluje tako da kod pacijenata stvara antitijela koja se vežu za molekule kokaina u krvotoku, čineći ih prevelikima da uđu u moždani centar za nagrađivanje, gdje kokain obično izaziva zadovoljstvo podizanjem nivoa dopamina. Za razliku od prethodnih pokušaja u Sjedinjenim Državama, gdje klinička ispitivanja nisu pokazala značajne rezultate, ''Calixcoca'' je pokazala učinkovitost u testiranju na životinjama i pokazala minimalne nuspojave. Istraživači su čak otkrili da vakcina može zaštititi fetuse štakora od učinaka kokaina, što ukazuje na njegovu potencijalnu upotrebu u zaštiti nerođene djece trudnih ovisnica.</p><h2>Testiranje na ljudima</h2><p>Vakcina se trenutno nalazi u završnoj fazi ispitivanja, koja će uključivati i testiranje na ljudima.</p><p>Iako ''Calixcoca'' predstavlja značajan napredak u liječenju ovisnosti o teškim drogama, to ipak nije univerzalan lijek za sve. Njegova tačna ciljna grupa bit će određena kliničkim ispitivanjima, a namijenjen je ovisnicima koji se oporavljaju od ovisnosti i koji nastoje održati apstinenciju. Trenutno ne postoji registrirani tretman za ovisnost o kokainu i kreku. Brazilska vakcina nudi dodatni alat za pomoć pacijentima u kritičnim fazama oporavka, poput prolaska kroz rehabilitaciju.</p><p>Za razliku od mnogih vakcina, ''Calixcoca'' je sintetizirana pomoću laboratorijski dizajniranih hemijskih spojeva, čime se smanjuju troškovi proizvodnje i eliminira potreba za skladištenjem na hladnom. Važno je napomenuti da, iako vakcina donosi nadu, ono neće biti jedno rješenje za sve. Njen će učinak ovisiti o rezultatima kliničkih ispitivanja i pojedincima kojima treba pomoći.</p><h2>Zastrašujuća statistika</h2><p>Suočeni sa zastrašujućom statistikom koja otkriva da jedan od četiri redovna korisnika kokaina postane ovisan, pri čemu se samo jedan od četiri ovisnika uspješno oporavi od ovisnosti nakon pet godina liječenja, iščekivanje oko ''Calixcoce'' je veliko. Više od 3.000 pojedinaca već se dobrovoljno prijavilo za učestvovanje u nadolazećim kliničkim ispitivanjima, što odražava velike nade koje se polažu u tu revolucionarnu vakcinu.</p>

Brazilski naučnici su predstavili novi lijek za ovisnost o kokainu i kreku, u obliku vakcine poznate kao "Calixcoca"

Brazilski naučnici napravili vakcinu protiv ovisnosti o kokainu

<p>U maju i junu 2020. smrt 350 slonova u delti rijeke Okavango u Bocvani zbunila je stručnjake i izazvala globalnu špekulaciju o uzroku. Slonovi svih uzrasta i oba spola bili su žrtve, a mnogi su hodali dezorijentisano prije nagle smrti, padajući na glavu. Dva mjeseca kasnije, još 35 slonova je umrlo na sjeverozapadu Zimbabvea, piše <a href="https://www.theguardian.com/environment/2023/oct/25/scientists-discover-why-dozens-of-endangered-elephants-dropped-dead">Guardian</a>.</p><h2>Bakterija Pasteurella</h2><p>Tada su smrti u Bocvani pripisane neodređenom cijanobakterijskom toksinu, bez dodatnih objašnjenja. Međutim, testovi na slonovima umrlim u Zimbabveu su konačno gotovi i pokazuju da je uzrok bila malo poznata bakterija zvana Pasteurella, koja ja izazvala sepsu, ili trovanje krvi.</p><p>Ta bakterijska infekcija nije ranije povezana sa smrću slonova. Istraživači vjeruju da bi to mogla biti ista koja je odgovorna za smrt slonova u susjednim zemljama.</p><p>Broj slonova u afričkoj savani opada 8 posto godišnje, prvenstveno zbog krivolova, a 350.000 ih je ostalo u divljini. Infektivne bolesti bi tako trebalo dodati na spisak pritisaka sa kojima se suočavaju. Slonovi su vrlo društvene životinje i vjerovatno su tada bili pod stresom zbog sušnih uvjeta, što je doprinijelo izbijanju bolesti, piše Nauka.rs.</p><p>Pasteurella je ranije povezana s iznenadnom smrću oko 200.000 sajga antilopa u Kazahstanu. Naučnici smatraju da Pasteurella generalno živi neškodljivo na krajnicima nekih, ako ne i svih, antilopa. Neobičan porast temperature na 37 stepeni je, pak, izazvao prelazak bakterija u krvotok, gdje su prouzrokovale sepsu. Pasteurella je ranije pronađena kod tigrova i lavova (putem testiranja rane od ugriza kod čovjeka), kao i vjeverica i papagaja.</p><h2>Isključen krivolov</h2><p>Eksperti su još izvršili testiranja na cijanid, koji neki ljudi koriste da otruju slonove, ali nije bilo tragova nikakvih otrova u leševima ili blizu pojilišta. Druge teorije su uključivale toksine od algi. Krivolov je odmah isključen jer su kljove još bile prisutne.</p><p>Istraživanje tih masovnih smrti nije bilo nimalo lako. Identifikacija i zatim dolazak do leševa na vrijeme da se uzmu korisni uzorci je jedan problem. Međutim, također se nije znalo o kojoj bolesti je riječ.</p><p>Prvobitno se sumnjalo na antraks, do kog često dolazi u toj oblasti; ili neku drugu bolest koja može ugroziti zdravlje ljudi. Stoga su naučnici morali da budu oprezni prilikom postmortem ispitivanja slonova, što je samo po sebi težak zadatak kod tako velike životinje, naročito na terenu.</p><p>Istraživači nisu mogli da posjete lokaciju u susjednoj Bocvani, a većina zvaničnih uzoraka je uzeta od životinja koje su već počele da se raspadaju. U studiji se kaže da nalazi trovanja krvi „možda predstavljaju trajnu pojavu u regionu“, dok su raniji slučajevi promakli jer nije bilo testiranja.</p>

Slonovi svih uzrasta i oba spola bili su žrtve 2020., a mnogi su hodali dezorijentisano prije nagle smrti, padajući na glavu

Zašto su umrle stotine slonova i da li im prijeti opasnost od izumiranja

<p>Američka agencija NASA objavila je neobičnu sliku „jezivog lica“ na Jupiteru, i to pred obilježavanje Noći vještica.<br></p><p>- Baš pred Noć vještica, letjelica „Džuno“ zabilježila je „jezivo lice“ na Jupiteru – navodi se na sajtu NASA-e i dodaje:</p>

<p>- Letjelica „Džuno“ tokom 54. prolijetanja kraj Jupitera 7. septembra 2023. zabilježila je ovaj pogled na oblast sjevernog regiona Jupitera nazvanog Džet N7. Slika prikazuje turbulentne oblake i oluje kraj Jupiterovog terminatora, linije koja dijeli osvjetljeni i neosvijetljeni dio planete. Nizak ugao sunca naglašava kompleksnu topografiju ovog regiona, koji naučnici proučavaju kako bi da bi bolje razumjeli procese u atmosferi.</p><p>- Kao što se obično dešava sa slikama koje je napravio „Džuno“, oblaci na Jupiteru na ovoj slici daju efekt pareidolije, tj. može se vidjeti nešto što liči na lice u slučajnim oblicima. Građanski istraživač Vladimir Tarasov napravio je ovu sliku koristeći sirove podatke s „Džuna“ - navodi NASA.</p><p>Letjelica je u trenutku snimanja bila 7.700 kilometara iznad oblaka Jupitera, na geografskoj širini od 69 stepeni, piše Telegraf.</p>

Snimci su nastali prilikom prolaska letjelice Džuno kraj planete 7. septembra

''Jezivo lice'' na Jupiteru: NASA objavila neobičnu sliku 

<p>Stvaranje rijetkih hemijskih elemenata otkriveno je u drugom najsjajnijem izbijanju gama-zraka (GRB), što baca novo svjetlo na to kako nastaju teški elementi.<br></p><h2>Dvije neutronske zvijezde&nbsp;</h2><p>Naučnici su posmatrali GRB 230307A, koji je nastao spajanjem dvije neutronske zvijezde u spiralnoj galaksiji udaljenoj milijardu svjetlosnih godina. Ovo je prvi put da je svemirski teleskop ''James Webb'' (JWST) posmatrao spajanje dviju zvijezda, što je poznato kao kilonova.</p><p>Uz prisutnost toliko energije da može izbaciti materijal, ovaj proces stvara nove atomske jezgre u procesu poznatom kao nukleosinteza. Time nastaju neki od najtežih elemenata u prirodi poput zlata, platine i uranija. </p><p>Nova studija, na kojoj su radili naučnici s univerziteta Warwick i Birmingham, uočila je postojanje telurija - jednog od najrjeđih elemenata na Zemlji. Ostali elementi poput joda i torija, potrebni za održavanje života na Zemlji, vjerovatno će također biti među materijalima koji su izbačeni u eksploziji.</p><p>- Ovo je važan korak u našem razumijevanju uloge spajanja binarnog sistema neutronskih zvijezda u smislu popunjavanja periodnog sistema elemenata - rekao je profesor Deni Stigs (Danny Steeghs) s Odsjeka za fiziku na Univerzitetu Warwick. </p><h2>Niz teleskopa</h2><p>Eksplozija je posmatrana uz pomoć niza zemaljskih i svemirskih teleskopa, uključujući NASA-in svemirski teleskop ''James Webb'', svemirski teleskop ''Fermi Gamma-ray'' i opservatorij ''Neil Gehrels Swift''. Otkrića su objavljena u časopisu Nature, piše Tportal.</p>

Astronomi su promatrali golemu svemirsku eksploziju, uzrokovanu spajanjem dviju zvijezda, koja je stvarala elemente potrebne za život

U golemoj svemirskoj eksploziji stvarali se rijetki elementi potrebni za život

<p>Rekordne koncentracije jednog izotopa helija koje su pronađene u 62 miliona godina starim arktičkim stijenama mogle bi predstavljati za sada najuvjerljiviji dokaz o sporom curenju iz jezgra naše planete.<br></p><h2>Rijedak materijal</h2><p>Na osnovu rezultata ranije analize prastarih tokova lave, geohemičari iz Okeanografskog instituta Vuds Houl i Kalifornijskog instituta za tehnologiju su sigurniji nego ikad da helij koji je zarobljen u jezgru dok se naša planeta formirala sad izlazi na površinu, piše Science Alert.</p><p>Helij nije vrsta elementa koji lako stječe prijatelje. Budući da je toliko lak i nereaktivan, malo toga može da spriječi taj plin da se rasprši iz stijena u atmosferu i ode u kosmos.</p><p>To čini helij iznenađujuće rijetkim materijalom na površini planete. Međutim, koliko tog elementa ostaje zarobljeno duboko ispod naših stopala je jedna od velikih nepoznanica u geologiji.</p><p>Poslije oko 4,6 milijardi godina izbacivanja lave, većina helija koji je Zemlja progutala kao malo dijete trebalo bi da je istisnuta. Tako da bi bilo kakvi tragovi tog plina pronađeni u relativno svježim dostavama vulkanskih stijena trebalo da su stigli iz džepova omotača koji tek treba da iskašlju svoj helij, ili iz nekog sporo curećeg rezervoara.</p><p>Bazaltne lave na Bafinovom otoku u Kanadi sadrže neke od najviših proporcija na svijetu između helija 3 i malo težeg izotopa, helija 4. Geolozi smatraju da takva kombinacija pokazuje da prisustvo plina nije kontaminacija putem atmosfere, već znak nekog dubljeg, drevnijeg porijekla.</p><h2>Atmosferski nivoi&nbsp;</h2><p>Prije nekoliko godina geohemičar Forest Horton otkrio je srazmjere izotopa helija do 50 puta visoke kao atmosferski nivoi u uzorcima olivina uzetih sa polja lave na Bafinovom otoku, što ih čini visokim čak i za omotač.</p><p>Ova neobična koncentracija helija 3 bila je prisutna i u lavi s Islanda, na dijelu kore za koji se smatra da pokriva vlastiti, posebni pojas aktivnosti omotača.</p><p>Ne isključujući mogućnost koincidencije, istraživači su se zapitali da li oba žarišta dobivaju helij iz nekog prastarog rezervoara blizu omotača.</p><p>Čini se da je njihova pretpostavka ispravna. Najnovija analiza kolekcije olivina prikupljenog s desetina zaštićenih lokacija širom Bafinovog i okolnih otoka pokazala je najveću proporciju između helija 3 i helija 4 koja je zabilježena u vulkanskim stijenama, skoro 70 puta kao ijedna viđena u atmosferi.</p><p>Uzimajući u obzir i odnose između drugih izotopa, uključujući stroncij i neodij, naučnici su mogli da eliminiraju faktore koji su možda izmijenili helijev identitet nakon erupcije, gradeći još jaču argumentaciju za neobično porijeklo plina.</p><p>Proporcija izotopa drugog plemenitog plina, neona, također odgovara uvjetima iz vremena kad se Zemlja formirala prije više milijardi godina, ukazujući na rezervoar koji je vrijeme praktično zaboravilo.</p><p>Praćenje neona i helija do jezgra nije nevjerovatno kao što bi se isprva moglo učiniti. Simulacije u pogledu termodinamike, pritiska i sastava utrobe naše planete sugeriraju da su rezerve plemenitih plinova zarobljenih u jezgru mogle biti zaštićene dok je Zemlja rasla, da bi procurile u okolni omotač tokom vremena.</p><p>Skriveno iza hiljada kilometara gustog, vrelog kamena, Zemljino jezgro je krajnje nepristupačan predmet za nauku.&nbsp;</p><h2>Vrtlog prašine</h2><p>Jedini način da ga izučavamo jeste da pažljivo slušamo eho ispod kože naše planete.</p><p>Ako zaista curi, možda imamo još jedan način da proučavamo njegove procese i naučimo nešto o tome kako planete poput naše nastaju od vrtloga prašine i primordijalnog plina, piše Telegraf.</p>

Helij nije vrsta elementa koji lako stječe prijatelje. Budući da je toliko lak i nereaktivan, malo toga može da spriječi taj plin da se rasprši 

Zašto Zemljino jezgro curi?!

<p>Nevjerovatne fotografije Zemlje često stižu s Međunarodne svemirske stanice (MSS), a jedna od takvih je upravo objavljena fotografija oluje u Arabijskom moru.</p>

<p>Oluja je snimljena s visine od oko 418 kilometara iznad Zemlje, saopćila je američka svemirska agencija NASA.</p><p>Astronautkinja Džezmin Mogbeli snimila je oluju u Arabijskom moru, oko 1.000 kilometara od obale Omana.&nbsp;</p>

Astronautkinja Džezmin Mogbeli snimila je izvanredan prizor

Oluja u Arabijskom moru: Nevjerovatan pogled na Zemlju iz Međunarodne svemirske stanice

<p>Industrija hrane stvara nevjerovatne količine otpada i nusproizvoda, a ogroman dio toga dolazi od uzgoja živine. Svake godine spali se oko 40 miliona tona kokošijeg perja, što ne samo da otpušta velike količine ugljendioksida već stvara i toksične plinove poput sumpordioksida, piše ScienceDaily.<br></p><h2>Polupropusna membrana</h2><p>Istraživači sa ETH u Cirihu, u Švicarskoj, i Tehnološkog univerziteta Nanjang (NTU), u Singapuru, otkrili su način da iskoriste to perje. Koristeći jednostavan i ekološki proces, oni izvlače protein keratin iz perja i pretvaraju ga u ultrafina vlakna poznata kao amiloidi. Ova keratinska vlakna koriste se dalje u membrani gorivne ćelije.</p><p>Gorivne ćelije generišu elektricitet iz vodika i kisika, pa nema otpuštanja ugljendioksida, već samo vreline i vode. One bi, zbog toga, mogle da imaju veliku ulogu kao održiv energetski izvor u budućnosti.</p><p>U srcu svake gorivne ćelije nalazi se polupropusna membrana. Ona dozvoljava protonima da prođu kroz nju, ali blokira elektrone, čime ih tjera da se kreću kroz unutrašnje kolo od negativno naelektrisanih anoda do pozitivno naelektrisanih katoda, čime proizvode električnu struju.</p><p>U konvencionalnim gorivnim ćelijama ove membrane prave se od veoma toksičnih hemikalija, takozvanih vječnih hemikalija, koje su skupe i ne raspadaju se u prirodi. Membrana koju su razvili istraživači sa ETH i NTU sadrži uglavnom biološki keratin, koji je kompatibilan sa životnom sredinom i dostupan u velikim količinama – kokošije perje sastoji se 90 posto od keratina. To znači da su membrane napravljene od njih do tri puta jeftinije od konvencionalnih, piše Nauka.rs.</p><h2>Obnovljivi energetski sistemi</h2><p>- Posvetio sam dosta godina proučavajući različite načine na koje možemo da koristimo otpad iz industrije hrane za obnovljive energetske sisteme. Naš najnoviji napredak zatvara ciklus: uzimamo materijal koji otpušta ugljendioksid i otrovne plinove kada se spali, pa ga koristimo u drugom okruženju. Ne samo da naša nova tehnologija ne zamjenjuje toksične materijale, već ih sprečava da otpuste ugljendioksid, čime se značajno smanjuje zagađenje – rekao je Rafael Mezenga, profesor hrane i mekih materijala na ETH Cirih.</p><p>Ipak, kažu, postoje izazovi prije nego što vodik postane održiv izvor energije.</p><p>- Vodik je najrasprostranjeniji element u svemiru, samo, nažalost, ne i na Zemlji – rekao je Mezenga.</p><p>Kako ga na našoj planeti gotovo nema u čistoj formi, već samo u jedinjenjima, on mora da se proizvodi, što zahtijeva velike količine energije. Nova membrana i u tome može da pomogne jer može da razdvaja vodu na vodik i kisik.</p>

Koristeći jednostavan i ekološki proces, oni izvlače protein keratin iz perja i pretvaraju ga u ultrafina vlakna poznata kao amiloidi

Izvanredna ideja naučnika iz Švicarske i Singapura: Kokošije perje koriste za stvaranje energije

<p>Poznato je da, bez obzira na ogromna rastojanja u svemiru, među nebeskim tijelima dolazi do sudara, bilo da su u pitanju zvijezde, planete ili daleko manja nebeska tijela poput planetoida i asteroida.&nbsp;</p><h2>Mjesec tako nastao</h2><p>Smatra se da je naš Mjesec nastao kao posljedica jednog takvog sudara tokom ranog formiranja Sunčevog sistema, kada je bilo mnogo više ovakvih kolizija.<br></p><p>Do sada smo imali samo teorije i na njima bazirane modele sudara planeta, a sada imamo i vizuelnu potvrdu takvog događaja, piše Extreme Tech.</p><p>Sve je počelo kada je astronom amater slučajno uočio ovaj događaj i podijelio ga preko društvenih mreža. On je gledao u inače ni po čemu značajnu zvijezdu 2MASS J08152329-3859234, udaljenu 1.800 svjetlosnih godina od nas. Nakon ovog događaja, kako je ova zvijezda postala posebna, prekrštena je u ASASSN-21qj. Istraživači sa Lejden i Bristolskog univerziteta su na društvenim mrežama podijelili optičke i fotometrijske podatke ove zvijezde. Oštrooki amater astronom je potom posmatrajući zvijezdu uočio anomalije u svjetlosti, kao i neuobičajeno infracrveno usijanje, navode izvori sa Bristolskog univerziteta. Ovo je neočekivano pokrenulo dvogodišnje istraživanje.</p><p>Rad objavljen u časopisu Nature objašnjava zašto je kod zvijezde nalik Suncu došlo do povećanja u intenzitetu svjetlosti. Naime, prema nekolicini američkih astronomskih laboratorija dvije planete koje su orbitirale oko zvijezde ASASSN-21qj su ispale iz svojih orbita i sudarile su se. Ove planete okarakterizirane kao „superzemlje“ ili „mini Neptuni“ bile su dovoljno velike da je njihov sudar proizveo vreli i dugoprisutni ostatak infracrvenog zračenja.&nbsp;</p><h2>Rotacija oblaka</h2><p>Zbog toga što se sudar dogodio relativno blizu same zvijezde, na razdaljini od 2 do 16 astronomskih jedinica (astronomska jedinica, AU, daljina je između Sunca i Zemlje), ovaj ostatak infracrvenog zračenja je izgledao kao da je sama zvijezda povećala jačinu svoje svjetlosti.</p><p>Nakon inicijalnog povećanja luminiscencije astronomi su posmatrali prigušivanje svjetlosti zvijezde izazvano ostacima sudara planeta, plinovima, komadima planeta i prašinom koji su formirali vreli džinovski oblak oblika diska s rupom u sredini ispred ASASSN-21qj. Ovaj oblak je izazvao pomračenje od 95 posto koje je trajalo oko 900 dana. Na osnovu toga istraživači smatraju da rotacija oblaka oko zvijezde isto toliko traje. Astronomi planiraju da nastave osmatranje oblaka iako sudari a drugim ostacima mogu izazvati postepeno raspršivanje oblaka, a možda i formiranje nove planete od ostataka sudara.</p><p>Još nisu jasne okolnosti koje su dovele do sudara. Najlogičnije objašnjenje je prolazak nekog drugog nebeskog tijela velike mase u blizini. Ovakva nebeska tijela mogu izazvati iskliznuće planeta iz svojih orbita i potencijalne sudare.</p><h2>Daljnja ispitivanja</h2><p>Ovo potpuno iznenadno posmatranje sudara planeta će svakako utjecati na daljnja ispitivanja i na povećan fokus na zvijezde za koje znamo da imaju planete i na orbite ovih planeta jer nikada se ne zna kada ćemo uočiti neku novu pojavu u beskrajnom svemiru, piše Telegraf.</p>

Poslije sudara nastao je džinovski oblak koji je izazvao pomračenje od 95 posto koje je trajalo oko 900 dana

Dvije ''superzemlje'' udaljene od nas 1.800 svjetlosnih godina skliznule iz orbita: Prvi put zabilježen sudar planeta

<p>Četrnaestogodišnji Heman Bekele, učenik srednje škole ''WT Woodson'' u Virdžiniji u SAD, kreirao je sapun koji bi mogao pomoći u liječenju raka kože.&nbsp;</p><h2>Osvojio nagradu</h2><p>Za tu je ideju nedavno osvojio nagradu od 25.000 dolara na takmičenju 3M Young Scientist Challenge te titulu najboljeg mladog naučnika Amerike. Kombinirao je jednostavne spojeve te stvorio proizvod koji potiče aktivnost dendritnih ćelija, zaštitnika ćelija kože.<br></p><p>Ovaj mladi naučnik u nastajanju doselio se s porodicom u SAD iz Etiopije kad je imao četiri godine. Još od malih nogu pokazivao je veliko zanimanje za nauku, a ubrzo su njegove ideje postajale opipljive inovacije.</p><p>Svakog petka bi, kaže, u osnovnoj školi iskoristio slobodan sat da bi kodirao igre ili se poigravao sklopovima. </p><p>- Bilo je jako zabavno - prisjeća se Bekele. </p><p>Kreiranje formule za sapun za liječenje melanoma također je počelo kao zabavan eksperiment, rekao je za FCPS.</p><p>Kaže da je bio shrvan činjenicom da, kad je riječ o raku kože, operacija košta 40.000 dolara. </p><p>- Ljudi zbog toga moraju birati između liječenja i prehranjivanja svoje porodice. Toliko je smrti koje se mogu spriječiti. Želio sam pokušati pronaći način da cijeli svijet dobije pravičan i pristupačan oblik liječenja raka kože - rekao je.</p><h2>Prava kombinacija</h2><p>Stoga je počeo istraživati rak kože, proučavajući dendritne ćelije koje pomažu u njenoj zaštiti. Zatim je proveo mjesece istražujući salicilnu i glikolnu kiselinu te tretinoin, pokušavajući pronaći pravu kombinaciju. Razvio je SCTS, što je kratica za sapun za liječenje raka kože, a djeluje reaktivirajući dendritne ćelije.</p>

<p>Proces ga je, kaže, naučio koliko je važna upornost, a velik izazov bio je pronaći pravu kombinaciju koja će osigurati da se sapun drži zajedno, bez raspadanja. Koristeći 3M Cavilon (hidratantnu i zaštitnu kremu), kokosovo ulje i organski shea maslac, uspio je u tome.</p><p>- Bilo je teško napraviti komad sapuna koji se nije odmah otopio - kaže Bekele, dodajući da je isprobao desetak kombinacija.</p><p>- Ustrajnost je vrlo važan dio naučnog procesa. Sapun sadrži više sastojaka koji su povoljni i pristupačni, što ga čini dostupnim većem broju ljudi - naglasio je.</p><p>Rekao je da se nada da će sapun plasirati na tržište u sljedećih pet godina i pokrenuti neprofitnu organizaciju kako bi mogao biti dostupan svima kojima treba. Nagradu od 25.000 dolara iskoristit će za finansiranje razvoja proizvoda i nastavak svog obrazovanja.</p><h2>Biomedicinska industrija</h2><p>- Još puno toga imam otkriti, ali trenutno razmišljam o tome da radim na nečemu u biomedicinskoj industriji ili nečemu kao inžinjer elektrotehnike, tako da bi bilo koje od tih polja bilo stvarno super - rekao je Bekele.</p>

Još od malih nogu pokazivao je veliko zanimanje za nauku, a ubrzo su njegove ideje postajale opipljive inovacije

Ovaj 14-godišnjak kreirao je sapun koji pomaže u borbi protiv raka kože

<p>Biolozi su riješili misteriju zašto je oko 10 milijardi snježnih kraba nestalo iz Beringovog mora 2018./2019. – voda im je bila pretopla.<br></p><p>Snježne krabe su relativno male krabe, koje uprkos svom imenu nisu bijele – one su crvene kao jastozi. Žive na dnu okeana u plitkim oblastima i konzumiraju se kao morski delikates, piše <a href="https://phys.org/news/2023-10-billion-crabs-starved-death-bering.html">Phys.org</a>.</p><p>Aljaski ribari (i naučnici) su prvi put primijetili drastično opadanje njihovog broja 2021. godine. Onda su, zbog pandemije, izlov i izučavanje kraba pauzirani godinu. Pun obim nestanka kraba je sagledan tek početkom 2023. – više od 10 milijardi ih je nestalo.</p><p>Istraživački tim je počeo s pregledanjem susjednih oblasti, nadajući se da su se krabe prosto preselile, ali od njih nije bilo nikakvog traga.</p><p>Istraživači su se zatim, primjećujući da je ta oblast doživjela toplotni val prije i tokom nestanka kraba, okrenuli rezultatima ranije studije koji su pokazali da se energetske potrebe kraba povećavaju kad se temperatura vode povećava. Zaključeno je da se, ako je temperatura vode povećana za tri stepena, kalorijske potrebe kraba udvostručuju, piše Nauka.rs.</p><p>Evidencija je pokazala da je tokom toplotnog vala temperatura vode porasla za tri stepena, što znači da bi krabama bilo potrebno dvostruko više hrane da prežive. Istraživački tim je također otkrio da je baš uoči toplotnog vala populacija kraba uveliko porasla, pa je došlo i do velikog porasta nadmetanja za hranu. I to je, zaključuju istraživači, dovelo do toga da krabe umru od gladi.</p>

Energetske potrebe kraba povećavaju kad se temperatura vode povećava

Otkriveno zašto je 10 milijardi snježnih kraba umrlo u Beringovom moru

<p>Kada se govori o utjecaju starosti na roditeljstvo, najčešće je fokus na ženama. Govori se o sve manjem broju jajnih ćelija, hromozomskim problemima, neplodnosti… Ali godine utječu i na muškarce. Postoji sve više dokaza da odlaganje očinstva može imati posljedice i da i muškarci moraju da „obrate pažnju na svoj biološki sat“, piše Guardian.<br></p><h2>Sperma usporava</h2><p>U Engleskoj i Velsu, naprimjer, Nacionalni institut za kliničku izvrsnost ne preporučuje vantjelesnu oplodnju ženama starijim od 42 godine, ali se godine oca ne spominju u preporukama. Uprkos tome, zna se da poslije 40. godine sperma kod muškaraca usporava, začeće je sve teže, a djeca koju su dobili stariji očevi imaju veće šanse da pate od autizma, šizofrenije i leukemije, navodi Guardian.</p><p>Velika sistematska analiza 90 različitih studija i sa 93.839 učesnika iz 2015. pokazala je da godine utječu negativno na kvalitet sperme. Studija objavljena ove godine u Journal of Assisted Reproduction and Genetics, a zasnovana na 11 studija, pokazala je da je, kada je muškarac stariji, veća mogućnost da se trudnoća završi spontanim pobačajem ili da dijete bude mrtvorođeno. Osim toga, bebe starijih očeva češće se rađaju prerano, od 28. do 37. sedmice trudnoće.</p><p>- Ljudi pretpostavljaju da, ako postoji sperma koja pliva i može da penetrira jajnu ćeliju, da je sve uredu. Ali to nije slučaj - rekao je Bernar Rober, profesor Univerziteta Mekgil u Montrealu, u Kanadi.</p><p>On je specijaliziran za starost muškog reproduktivnog sistema i kaže da mnogi naučnici nisu svjesni veze između starosti muškarca i opasnosti koje postoje kod beba koje oni začnu.</p><h2>Zečija usna</h2><p>Rober i njegov kolega Piter Čan u studiji su ukazali na to da očinstvo u starijem dobu češće vodi do defekta na rođenju, poput zečije usne ili rupe u dijafragmi. Češće su i neke vrste raka kod djece starijih roditelja, navodi Guardian na osnovu studije oko dva miliona djece u Danskoj. Na svakih pet godina dodatne starosti oca, šansa da će dijete imati leukemiju skače za po 13 posto.</p><p>Britanski list navodi i mogućnosti neuroloških problema – ako očevi imaju više od 40 godina, šansa da dijete ima autizam je povećana šest puta, a ako imaju više od 50 godina, petostruko se povećava rizik da imaju šizofreniju. Češći su i opsesivno-kompulzivni poremećaj, hiperkinetički poremećaj, bipolarni poremećaj..., piše Telegraf.</p>

Sve je više dokaza da odlaganje očinstva može imati posljedice, piše Guardian

I muškarci imaju biološki sat: Što je otac stariji, veći rizik da dijete ima autizam, šizofreniju, leukemiju...

<p>Dok je uređivao svoje dvorište, jedan čovjek na jugu Finske vidio je komad željeza koji viri iz zemlje. Ono što je izvukao, pak, bio je mač star više stoljeća.<br></p><h2>Radioaktivni ugljenik</h2><p>Vlasnik zemljišta je odmah kontaktirao tamošnje arheologe. Istraživači su metodom radioaktivnog ugljenika utvrdili da je artefakt iz vremena između 1050. i 1150. godine nove ere, piše Live Science.</p><p>Rendgenski snimak oštrice mača otkrio je gravuru, za koju arheolozi misle da glasi „U ime Isusa Hrista“.</p><p>Nastavljajući da pregledaju nalazište, istraživači su naišli na drugo otkriće: „nepoznato“ groblje u istoj oblasti kao i jedna srednjovjekovna kamena crkva. To je prvi put da je neko groblje iz ovog perioda pronađeno u finskom regionu Salo.</p><p>- Lokacija u neposrednoj blizini srednjovjekovne crkve može se smatrati dokazom mnogo ranije crkvene organizacije u ovoj oblasti - rekao je Juha Ruohonen, arheolog s Turku univerziteta u Finskoj.</p><p>Arheolozi su pronašli jedan broj artefakata koje smatraju dijelom jedne sahrane: dijelove jednog drugačijeg mača, drvene dijelove mrtvačkog sanduka, priveske u obliku krsta i kožni pojas sa 30 bronzanih ukrasa koji sadrže obrazac ruže.</p><h2>Ljudske kosti</h2><p>Pronađene su i ljudske kosti, ali datiranje metodom radioaktivnog ugljenika neće biti gotovo do januara.</p><p>Zasad su arheolozi otkrili osam grobova na toj lokaciji, ali smatraju da bi ih ukupno moglo biti do 200.</p>

Osim pronalaska krstaškog mača, arheolozi u Finskoj otkrili su groblje koje bi moglo sadržati stotine grobova

Čovjek u svom dvorištu iskopao 1.000 godina star mač iz švedskih krstaških ratova

<p>Religijska tetovaža otkrivena je tokom istraživanja srednjovjekovnog afričkog manastira u Gazali, saopćio je Poljski centar za mediteransku arheologiju Univerziteta u Varšavi (PCMA UW), prenio je Arkeonews. Ovo je tek drugi put da je pronađen dokaz o praksi tetoviranja u srednjovjekovnoj Nubiji.<br></p><h2>Porijeklo grobova</h2><p>Poljsko-sudanski tim kojim rukovodi prof Artur Obluski ispitivao je hrišćanski manastir, kao i četiri groblja s više stotina grobova. Ljudske ostatke trenutno proučava bioarheolog dr. Robert Stark sa PCMA UW, kao i njegove kolege. Oni ispituju porijeklo grobova, ali i život u srednjovjekovnoj Nubiji.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">A rare tattoo uncovered at a medieval monastery in Sudan (identified by Kari A. Guilbault of Purdue University)!<br><br>&#39;The tattoo depicts a Christogram and the Greek letters, “alpha” and “omega”...&#39;<a href="https://t.co/s3Cbg6X7S6">https://t.co/s3Cbg6X7S6</a> <a href="https://t.co/KaXAPiJSfO">pic.twitter.com/KaXAPiJSfO</a></p>&mdash; Dr Awet T. Araya (@awet_t_araya) <a href="https://twitter.com/awet_t_araya/status/1714921828148248891?ref_src=twsrc%5Etfw">October 19, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Tokom dokumentiranja fotografija i doktorskog istraživanja u bioarheološkom laboratoriju, Kari A. Gilbo s Univerziteta Purdju identificirao je tetovažu na gornjoj strani desnog stopala jedne od sahranjenih osoba.</p><h2>Početak i kraj svega</h2><p>Tetovaža predstavlja takozvani Hristov monogram i grčka slova alfa i omega. Hristov monogram je religijski simbol koji spaja grčka slova Hi (H) i Ro ®, koja simbolizira Isusa Hrista, dok slova alfa i omega govore o hrišćanskom vjerovanju da je Bog početak i kraj svega.</p><p>- Bilo je veliko iznenađenje kada se odjednom pojavila tetovaža dok sam radio na kolekciji iz Gazalija. Prvo nisam bio siguran, ali kada smo obradili fotografije, tetovaža je postala jasno vidljiva - rekao je je Gilbo.</p><p>Vjeruje se da je osoba s tetovažom Hristovog monograma živjela između 667. i 774. godine i da je u trenutku smrti imala između 35 i 50 godina, prenosi LiveScience.</p>

Brazilski naučnici napravili vakcinu protiv ovisnosti o kokainu: Čeka se odobrenje

Znate li kako zapravo izgleda duga: Pilot podijelio fotografiju iz zraka i mnoge iznenadio prizorom

Naučnici korak bliže odgovoru je li moguća ljudska reprodukcija u svemiru: Na ISS-u uzgojeni embriji sisara

Brazilski naučnici napravili vakcinu protiv ovisnosti o kokainu

Zašto su umrle stotine slonova i da li im prijeti opasnost od izumiranja

''Jezivo lice'' na Jupiteru: NASA objavila neobičnu sliku

U golemoj svemirskoj eksploziji stvarali se rijetki elementi potrebni za život

Zašto Zemljino jezgro curi?!

Oluja u Arabijskom moru: Nevjerovatan pogled na Zemlju iz Međunarodne svemirske stanice

Izvanredna ideja naučnika iz Švicarske i Singapura: Kokošije perje koriste za stvaranje energije

Dvije ''superzemlje'' udaljene od nas 1.800 svjetlosnih godina skliznule iz orbita: Prvi put zabilježen sudar planeta

Ovaj 14-godišnjak kreirao je sapun koji pomaže u borbi protiv raka kože

Otkriveno zašto je 10 milijardi snježnih kraba umrlo u Beringovom moru

I muškarci imaju biološki sat: Što je otac stariji, veći rizik da dijete ima autizam, šizofreniju, leukemiju...

Čovjek u svom dvorištu iskopao 1.000 godina star mač iz švedskih krstaških ratova

Hristov monogram na desnom stopalu: Otkrivena srednjovjekovna tetovaža iz manastira u Gazali

Nauka

Brazilski naučnici napravili vakcinu protiv ovisnosti o kokainu: Čeka se odobrenje

Znate li kako zapravo izgleda duga: Pilot podijelio fotografiju iz zraka i mnoge iznenadio prizorom

Naučnici korak bliže odgovoru je li moguća ljudska reprodukcija u svemiru: Na ISS-u uzgojeni embriji sisara

Brazilski naučnici napravili vakcinu protiv ovisnosti o kokainu

Zašto su umrle stotine slonova i da li im prijeti opasnost od izumiranja

''Jezivo lice'' na Jupiteru: NASA objavila neobičnu sliku

U golemoj svemirskoj eksploziji stvarali se rijetki elementi potrebni za život

Zašto Zemljino jezgro curi?!

Oluja u Arabijskom moru: Nevjerovatan pogled na Zemlju iz Međunarodne svemirske stanice

Izvanredna ideja naučnika iz Švicarske i Singapura: Kokošije perje koriste za stvaranje energije

Dvije ''superzemlje'' udaljene od nas 1.800 svjetlosnih godina skliznule iz orbita: Prvi put zabilježen sudar planeta

Ovaj 14-godišnjak kreirao je sapun koji pomaže u borbi protiv raka kože

Otkriveno zašto je 10 milijardi snježnih kraba umrlo u Beringovom moru

I muškarci imaju biološki sat: Što je otac stariji, veći rizik da dijete ima autizam, šizofreniju, leukemiju...

Čovjek u svom dvorištu iskopao 1.000 godina star mač iz švedskih krstaških ratova

Hristov monogram na desnom stopalu: Otkrivena srednjovjekovna tetovaža iz manastira u Gazali