<p>U zoološkom vrtu "Thomas Belt" u centralnoj Nikaragvi rođena je prva albino puma u toj centralnoameričkoj zemlji.</p><p>Prema procjenama veterinara iz zoološkog vrta Karlosa Moline (Carlos), u pitanju je jedna od samo četiri takve albino pume na svijetu, prenosi Reuters.</p><p>Iako je mladunče zdravo i dobro se hrani, Molina upozorava da je još rano, jer albino pumama treba dosta brige, između ostalog, i zbog toga što su osjetljive na sunčevu svjetlost.</p><p></p>

<p>Mladunče i njegovi brat i sestra drže se u zatvorenom kavezu kako majka ne bi bila pod stresom i da ne bi pomiješala ljudske mirise s mirisima novorođenčadi, što bi moglo da je navede da ih napadne, prenosi 021.rs.</p><p>Njen partner je u posebno ograđenom prostoru, jer je poznato da muške pume ubijaju svoju mladunčad.</p><p>Zoološki vrt planira da pume predstavi široj javnosti kada budu napunile tri godine.</p>

Mladunče je zdravo i dobro se hrani

Albino puma rođena u Nikaragvi: Ima ih samo četiri u svijetu

<p>Naučnici su potpuno dešifrirali zagonetni hromozom koji je prisutan kod muškaraca, što bi moglo pomoći u istraživanju njihove neplodnosti.</p><p>Ovo je važan korak naprijed u razumijevanju ljudskog genoma, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.</p><h2>Ključne reproduktivne funkcije</h2><p>Istraživači su otkrili prvu kompletnu sekvencu ljudskog Y hromozoma, koji je jedan od dva hromozoma i obično se prenosi sa muškog roditelja na muško potomstvo.</p><p>Geni Y hromozoma pomažu u upravljanju ključnim reproduktivnim funkcijama, uključujući proizvodnju sperme i čak su uključeni u rizik i ozbiljnost raka.</p><h2>Nove tehnologije sekvenciranja</h2><p>- Za ovo bih zahvalio novim tehnologijama sekvenciranja i računarskim metodama - rekao je Arang Ri (Rhie), naučnik u američkom Nacionalnom institutu za istraživanje ljudskog genoma i vodeći autor studije.</p><p>Dodao je da naučnici sada prvi put imaju pristup kompletnom prikazu koda Y hromozoma.</p><p>- Otkrili smo više od 50 posto dužine hromozoma koja je ranije nedostajala na našim mapama genoma - naveo je Ri.</p><p>Istraživanje je otkrilo karakteristike medicinski relevantnih regiona Y hromozoma, uključujući dio DNK koji sadrži nekoliko gena uključenih u proizvodnju sperme.</p><p>Novo i potpunije razumijevanje gena hromozoma imat će praktičnu primjenu u vezi s istraživanjima o neplodnosti, navode istraživači.</p>

Važan korak naprijed u razumijevanju ljudskog genoma

Naučnici u potpunosti dešifrirali hromozom Y: To će pomoći u proučavanju neplodnosti muškaraca

<p>Indijski lunarni rover Pragyaan počeo se kretati površinom Mjeseca dan nakon što je Indija postala prva zemlja na svijetu koja je uspješno obavila meko slijetanje blizu južnog pola.<br></p><h2>Kretanje stijenama</h2><p>Pragyaan je dio historijske misije Chadrayaan-3, a na lunarnoj površini se našao nakon što je izašao iz landera Vikram i sišao niz njegovu rampu. To je uslijedilo nakon što se Indija u srijedu pridružila elitnom klubu zemalja koje imaju uspješna slijetanja na Mjesec, a to su ranije učinili SAD, Kina i bivši SSSR.</p><p>Rover je težak 26 kilograma te se nalazio u "trbuhu" landera Vikrama, a nakon što se panel otvorio, Pragyaan je iskoristio rampu da se spusti na površinu Mjeseca i započne svoju misiju, koja uključuje kretanje stijenama i kraterima te prikupljanje podataka i fotografija u svrhu slanja na Zemlju na analizu.</p><p>Pragyaan je opremljen s pet naučnih instrumenata čiji je cilj otkriti koji su minerali prisutni na lunarnoj površini te proučavati hemijski sastav tla. Rover će komunicirati samo s landerom, koji će potom slati informacije orbiteru iz misije Chandrayaan-2. Ovaj orbiter još kruži oko Mjeseca i upravo on će prosljeđivati podatke na Zemlju.</p><p>Indijska agencija za istraživanje svemira (ISRO) je navela da će se rover kretati brzinom od 1 centimetar po sekundi, a svaki njegov "korak" će ostaviti ISRO-ov logotip na površini Mjeseca.</p><p>Slijetanje je planirano tako da se dogodi na početku lunarnog dana, koji traje jednako kao 28 dana na Zemlji. Tako će lander i rover imati zapravo 14 dana da pomoću sunčeve svjetlosti pune svoje baterije. Kada padne noć, baterije će se prazniti, tako da će doći do prestanka rada. Zasad nije poznato da li će lander i rover "oživjeti" kada počne naredni lunarni dan.</p><h2>Naučni instrumenti</h2><p>Lander je također opremljen naučnim instrumentima koji će analizirati šta se događa na lunarnoj površini i ispod nje.</p><p>Vjeruje se da površina Mjeseca sadrži važne minerale, no glavni cilj misije Chandrayaan-3 je potraga za zaleđenom vodom. Naučnici tvrde da ogromni krateri u regiji južnog pola, koja je uvijek u sjeni, sadrže zaleđenu vodu koja bi mogla podržavati ljudsko prisustvo na Mjesecu u budućnosti. Također, mogla bi se koristiti kao gorivo za putovanja prema Marsu i drugim destinacijama.</p><p>Indija je napravila historijski uspjeh svega nekoliko dana nakon što se ruska letjelica Luna-25 srušila na površinu Mjeseca.</p>

Pragyaan je dio historijske misije Chadrayaan-3, a na lunarnoj površini se našao nakon što je izašao iz landera Vikram i sišao niz njegovu rampu

Indijski rover napravio "prve korake" na površini Mjeseca

<p>Za stvaranje ljudske kolonije na Marsu potrebne su najmanje 22 osobe, pokazala je simulacija koju su uradili naučnici s Univerziteta Džordž Mejson iz SAD, objavio je Phys.org.<br></p><p>Dok se širom svijeta razmatra mogućnost slanja ljudi na Crvenu planetu, a zatim i osnivanje kolonije na njoj, naučnici istražuju šta sve stoji na putu tom poduhvatu. Jedan od faktora, smatra ovaj tim naučnika, jeste koliko je ljudi neophodno za prvobitnu organizaciju i kakav tip ljudi je za to potreban.&nbsp;</p><h2>Društvene osobine</h2><p>Zbog toga su oni napravili simulaciju, fokusirajući se prvenstveno na broj ljudi i njihove osobine, a za to su koristili podatke ljudi koji su proveli duge periode na Međunarodnoj svemirskoj stanici (MSS) ili u naučnim kolonijama na Arktiku. U sve su uključili i otpornost na stres, društvene osobine...</p><p>- Uspostavljanje ljudskog naselja na Marsu je veoma kompleksan inžinjerski problem. Negostoljubiva priroda okruženja na toj planeti zahtijeva da svako naselje bude samodovoljno. Osim rudarenja nekoliko osnovnih minerala i vode, kolonizatori će svakako biti zavisni od Zemlje za obnovu materijala i obnavljanje resursa pomoću tehnoloških sredstava, naprimjer razdvajanje vode na kisik za disanje i vodik za gorivo. Osim tehničkih i inžinjerskih izazova, budući kolonisti morat će da se suoče s psihološkim izazovima - navodi se u radu objavljenom na Arxic.org.</p><p>Kako navode naučnici, njihov cilj je da bolje razumiju ponašanje i psihološke interakcije budućih kolonista pomoću ABM modela. Uključujući tehnološka i inžinjerska ograničenja, oni su koristili podatke ljudi koji su bili u stresnim situacijama, od osoba u podmornicama, arktičkim naučnim kolonijama, MSS, ratu… da bi napravili četiri osnovna tipa ličnosti i vidjeli kako se nose s različitim problemima kao grupa.</p><h2>Veća šansa za preživljenje</h2><p>- Iz više simulacija i scenarija, od kojih su neki napravljeni za 28 godina, otkrili smo da je neophodno da u kolonija ima populaciju od minimum 22 osobe, koliko je potrebno za održavanje na duže staze. Također smo otkrili da je veća šansa da prežive osobe koje se slažu s ostatkom grupe. Otkrili smo da je, u suprotnosti s ranijim zaključcima iz literature, minimalan broj kolonista u desetinama, a ne stotinama - naveli su naučnici u studiji, piše Telegraf.rs.</p>

Naučnici s Univerziteta Džordž Mejson uradili su simulacije za 28 godina razvoja kolonije na Crvenoj planeti

Simulacije otkrile tačan broj kolonista: Za osnivanje naselja na Marsu potrebne 22 osobe

<p>Žirafe su životinje koje se po mnogo čemu ističu u životinjskom carstvu. Dugi vrat i šare na tijelu karakteristike su koje ih razlikuju od drugih jedinki.</p><p>Međutim, u zoološkom vrtu u Tenesiju rođena je prva jednobojna žirafa, za koju se smatra da je jedinstvena u svijetu.</p><p>Ženka žirafe, rođena 31. jula, ujednačene je smeđe boje, bez karakterističnih šara po kojima su žirafe - zajedno sa svojim izuzetno dugim vratovima - poznate, prenosi B92.</p>

<p>Iz ZOO vrta "Brights" su rekli da je žirafa već visoka 6 stopa i da je pod brigom njene majke i osoblja zoološkog vrta.</p><p>U zoološkom vrtu vjeruju da je žirafa jedinstvena, s obzirom na to da se žirafe vrlo rijetko rađaju bez svog šarenog izgleda, koji prvenstveno služi kao oblik kamuflaže u divljini.</p>

Ujednačene je smeđe boje, bez karakterističnih šara 

Rođena prva jednobojna žirafa na svijetu

<p>Indija se danas upisala u historijske knjige! Postali su prva zemlja koja je sletjela na južni pol Mjeseca, područje od velikog naučnog interesa koje tek treba biti detaljnije istraženo.</p>

<p>Svemirska letjelica Chandrayaan-3 Indijske organizacije za istraživanje svemira (ISRO) uspješno je sletjela na Mjesec u 14.34 sati po našem vremenu. Podsjetimo, isti podvig pokušali su Rusi, no Luna-25 ruska letjelica se razbila o površinu Mjeseca, piše 24.hr.&nbsp;</p>

Isti podvig pokušali su Rusi, no, ruska letjelica Luna-25 se razbila o površinu Mjeseca...

Veliki uspjeh Indijaca, ušli su u historiju: Prvi se spustili na južni pol Mjeseca!

<p>Naučnici s Gradskog univerziteta Osake u Japanu razvili su model vještačke inteligencije (AI) koji može tačno procijeni starost pacijenta korištenjem rendgenskog snimka grudi zdravih pojedinaca iz više ustanova.&nbsp;</p><h2>Upozoravat će na opasnosti</h2><p>Oni su otkrili i pozitivnu vezu između razlike u starosti koju je odredio AI i stvarnih godina i različitih hroničnih bolesti poput hipertenzije ili hroničnih opstruktivnih bolesti pluća. U budućnosti se očekuje da će AI moći, s razvojem biomarkera, predviđati očekivani životni vijek osobe, koliko su teške hronične bolesti i upozoravati na opasnosti povezane s operacijama, piše ''ScienceDaily''.<br></p><p>Istraživački tim predvodili su student Jasuhito Micujama i dr. Daidžu Ajeda s Odjela za dijagnostiku i radiologiju Medicinske škole Gradskog univerziteta Osake. Oni su prvo konstruirali AI model koji može procijeniti starost preko rendgenskog snimka grudi zdravih pojedinaca. Onda su taj model primijenili na pacijente s poznatim bolestima kako bi analizirali odnose između starosti koju procijeni AI i bolesti.</p><p>AI je proučio 67.099 rendgenskih snimaka grudi zdravih osoba nastalih između 2008. i 2021. Tada je otkriveno da je koeficijent korelacije između procijenjene i hronološke starosti 0,95, a to se smatra izuzetno visokim koeficijentom. Da bi dodatno poboljšali procjene, uključili su naknadnih 34.197 rendgenskih snimaka grudi pacijenata s poznatim hroničnim bolestima. Što su ozbiljnije bile hronične bolesti, to je AI procjenjivao veću starost, naveli su naučnici.</p><h2>Najkritičniji faktor</h2><p>- Hronološka starost je jedan od najkritičnijih faktora u medicini. Naši rezultati pokazuju da procijenjena starost na osnovu rendgenskih snimaka grudi tačno ukazuje na zdravstvene probleme koji su važniji od hronološke starosti. Cilj nam je da razvijemo ovu alatku i primjenjujemo je da otkrivamo koliko su ozbiljne pojedine hronične bolesti, da procjenjujemo očekivani životni vijek i moguće komplikacije tokom operacija - rekao je Micujama, piše Telegraf.rs.</p>

Japanski naučnici razvili su model AI koji koristi rendgenski snimak grudi da odredi nečije godine

Vještačka inteligencija procjenjuje starost pacijenata, uskoro bi mogla procjenjivati i očekivani životni vijek

<p>Indijska svemirska letjelica Chandrayaan-3 leti prema površini Mjeseca prije historijskog pokušaja slijetanja i usput snima zapanjujuće fotografije.<br></p><p>Letjelica bi trebala započeti spuštanje prema površini Mjeseca danas oko 14:15 sati po srednjoevropskom vremenu. Ako uspije, Indija će biti prva svemirska sila koja će izvesti meko slijetanje na južni pol jedinog Zemljina prirodnog satelita.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Chandrayaan-3 Mission:<br>The mission is on schedule. <br>Systems are undergoing regular checks.<br>Smooth sailing is continuing.<br><br>The Mission Operations Complex (MOX) is buzzed with energy &amp; excitement!<br><br>The live telecast of the landing operations at MOX/ISTRAC begins at 17:20 Hrs. IST… <a href="https://t.co/Ucfg9HAvrY">pic.twitter.com/Ucfg9HAvrY</a></p>&mdash; ISRO (@isro) <a href="https://twitter.com/isro/status/1693879632481935555?ref_src=twsrc%5Etfw">August 22, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Ako bude uspješna, ova će misija označiti prvo kontrolirano slijetanje indijske svemirske letjelice na Mjesečevu površinu i učiniti Indiju četvrtom zemljom kojoj je ikada za rukom pošao takav poduhvat.</p><p>Trenutno su Sjedinjene Države, Kina i bivši Sovjetski savez jedine nacije koje su izvele kontrolirano slijetanje svemirskih letjelica na Mjesec.</p><p>Indijska organizacija za svemirska istraživanja (ISRO) je jučer objavila niz fotografija i snimaka snimljenih kamerama na letjelici. Jedan pogled na Mjesec iz ptičije perspektive snimljen je sa 70 kilometara iznad mjesečeve površine. Još jedna slika, snimljena 20. avgusta, nudi krupni plan Mjesečevog prašnjavog sivog terena.</p>

Trenutno su Sjedinjene Države, Kina i bivši Sovjetski savez jedine nacije koje su izvele kontrolirano slijetanje svemirskih letjelica na Mjesec

Historijski poduhvat Indije: Letjelica slijeće na Mjesec, snimila zapanjujuće snimke

<p>Oklopi kornjača mogli bi nam otkriti mnogo toga o nuklearnoj kontaminaciji, objavili su stručnjaci. Jednako kao što godovi drveća mogu ''ispričati'' mnogo toga o klimi, a jezgre leda o prošlim temperaturama, tako i kornjačini oklopi mogu biti veoma informativni.&nbsp;</p><h2>Nakupljanje urana</h2><p>Istraživanje je objavljeno u naučnom časopisu PNAS Nexus i istražuje kako se uran nakuplja u vanjskim oklopima chelonijama, reda gmazova koji uključuje kornjače.<br></p><p>- Kada promatramo naslijeđe nuklearnog testiranja i proizvodnje u 20. stoljeću, moramo uzeti u obzir ove životinje i njihovo proživljeno iskustvo u područjima gdje su se te aktivnosti dogodile - navodi se u istraživanju, prenosi Guardian.</p><p>Istraživači su se fokusirali na kornjače koje su bile udaljene te one iz područja koja su bila izložena nuklearnoj kontaminaciji i izmjerili su uran koji je bio prisutan u vanjskom oklopu kosti koji je obično napravljen od keratina. Svaki sloj oklopa odgovara jednoj godini kornjačinog života i tako može otkriti šta se dogodilo u okolini kornjače.</p><p>Istraživači su promatrali istočnu kornjaču iz Ouk Ridža, Tenesija, SAD. Ouk Ridž je mjesto nuklearnog postrojenja koje proizvodi i prerađuje uran od 1943. Kornjača koja je proučavana sakupljena je iz ovog područja 1962. i možda ima bioakumulirane radionuklide ili radioaktivne materijale iz otpadnih proizvoda urana u tom području. Istraživači su uspjeli identificirati izotopski sastav urana na oklopima ovih kornjača.</p><h2>Informacije o ljudskoj aktivnosti</h2><p>Istraživanje podupire ideju da te životinje mogu bioakumulirati radionuklide koje stvaraju ljudi ili iz okoliša. Također podupire ideju da te životinje, koje često žive dugo, mogu bilježiti informacije o ljudskoj aktivnosti s nuklearnim radnjama tokom dugog razdoblja.</p><p>- Predviđamo da će kombiniranje analiza povijesno prikupljenih i modernih uzoraka značajno proširiti naše sposobnosti praćenja okoliša budući da se odnose na tekuće probleme nuklearne kontaminacije - navodi se u studiji.</p>

Istraživači su se fokusirali na kornjače koje su bile udaljene te one iz područja koja su bila izložena nuklearnoj kontaminaciji 

Naučnici otkrili da se iz oklopa kornjača mogu dobiti podaci o nuklearnim aktivnostima

<p>Ćelije koštane srži u lobanji imaju jedinstven odgovor na bolesti i naučnici misle da to znači da bi lobanja mogla biti korisna za posmatranje i potencijalno liječenje upala u mozgu, vjeruje tim njemačko-britanskih naučnika, piše Science Alert.<br></p><h2>Sprečavanje bolesti</h2><p>- Ovo otvara mnogo mogućnosti za dijagnosticiranje i liječenje moždanih oboljenja i ima potencijal da revolucionalizira naše shvatanje neuroloških bolesti. Ovo otkriće moglo bi dovesti do efikasnijeg monitoringa oboljenja kao što su Alzheimer ili moždani udar, a potencijalno može pomoći u sprečavanju ovih bolesti tako što će nam pomoći u ranom uočavanju - rekao je Ali Erturk, neuronaučnik s Univerziteta u Minhenu.</p><p>Zapaljenja igraju značajnu ulogu u mnogim oboljenjima mozga i nervnog sistema, aktiviraju imunoćelije i otpuštaju molekule koji pomažu u zaštiti i liječenju tkiva. To, naravno, ima svoju cijenu i može dovesti do oštećenja i ugroziti liječenje. Osim toga, lobanja i druge membrane štite mozak i zbog toga je liječenje zapaljenja veliki izazov.</p><h2>Direktna razmjena</h2><p>Naučnici su otkrili ranije nepoznate puteve od koštane srži lobanje do drugih vanjskih površina zaštitnih membrana ili meningi koji omogućuju kretanje imunih ćelija, što osporava dosadašnje mišljenje da između lobanje i mozga nema direktne razmjene.</p><p>Dobro je poznato da imune ćelije ulaze u mozak nakon problema kao što je šlog jer barijere slabe, ali nije jasno kako imune ćelije ulaze u mozak preko lobanje i koliko često. U eksperimentima kojima su vizuelizirali ljudski mozak, meninge i uzorke lobanja, tim je koristio čišćenje tkiva u kombinaciji sa 3D snimanjem. Čišćenje tkiva je proces kojim biološka tkiva postaju providna, što omogućuje da se posmatraju pod mikroskopom. Naučnici su primijetili da se ćelijska arhitektura veze između lobanje i meningi približi mozgu i probija najjače membrane poput tvrde moždane opne.</p><p>- Ova otkrića imaju značajne implikacije, ukazuju nam da postoji mnogo složenija veza između lobanje i mozga nego što se do sada vjerovalo - rekao je Ilgin Kolabas, neuroimunolog a Univerziteta u Minhenu.</p><p>Oni vjeruju da njihova otkrića mogu pomoći u otkrivanju zapaljenja u mozgu skeniranjem lobanje.</p><h2>Liječenje Alzheimerove bolesti</h2><p>- To bi moglo da se radi pokretnim uređajima, što je mnogo jednostavniji i praktičniji način praćenja zdravlja mozga - rekao je Erturk.</p><p>Tim naučnika misli da je ova studija korak ka lakšem liječenju Alzheimerove bolesti, šloga, multiple skleroze… Ipak, naglašavaju u studiji objavljenoj u žurnalu ''Cell'', potrebne su dodatne kliničke studije kako bi se potvrdila praktičnost ovog otkrića, piše Telegraf.rs.</p>

Tim istraživača iz Njemačke i Velike Britanije otkrio je da ćelije koštane srži u lobanji imaju jedinstven odgovor na bolesti u mozgu

Lobanja ima misterioznu ulogu u očuvanju zdravlja mozga: To niko od naučnika nije znao

<p>Bespuća okeana sigurno su manje velika i pusta ako neko uza se ima prijatelja. Dvojici velikih bijelih psina, kojima su naučnici dali imena Sajmon (Simon) i Džekil (Jekyll), okean je svakako manje prazan. Premda je ova vrsta morskih pasa poznata po tome da vole biti sami, ovaj je dvojac viđen kako putuje zajedno i tako više od šest hiljada kilometara.</p>

<p>- Ovo je zaista nevjerovatno. Velike bijele psine žive veoma osamljenički i nikako nismo očekivali da ova dva psa ostaju zajedno, no čini se da su se sprijateljili u onom smislu da osjećaju da zajedno putuju - rekao je za ''Huffington Post'' Bob Huter (Hueter), glavni istraživač u organizaciji OCEARCH.</p><p>Naučnici su počeli pratiti ova dva mlađa mužjaka u decembru prošle godine, kada su ih nakratko ulovili i na njih pričvrstili uređaje za praćenje. Otad do danas dvojac se ne razdvaja. To je dosta neobično, jer njihova vrsta morskih pasa ostaje zajedno samo u posebnim prilikama: kada traže partnere, brane se od predatora i traže hranu. Kada povod okupljanja nestane, oni se razilaze. No, ovaj je dvojac bacio posve novo svjetlo na tu vrstu životinja, pa se naučnici sada pitaju nisu li velike bijele psine ipak druželjubivije nego što se do sada mislilo.</p><p>Stručnjaci će, najavljeno je, analizirati krv ovog dvojca, koji su uzeli kada su im pričvrstili uređaje da praćenje. Žele utvrditi jesu li braća, jer ako jesu, to bi mogao biti razlog njihove bliskosti.</p>

Ova je vrsta poznata po tome da vole biti sami, no dvojac je viđen kako putuje zajedno i tako više od šest hiljada kilometara

Naučnici otkrili morske pse koji su najbolji prijatelji i ostali potpuno šokirani: ''Ne znamo šta se događa''

<p>Naučnici se nadaju da će uskoro primiti poruku od vanzemaljaca, nakon što su čekali 40 godina. No šanse su male: niz radiosignala, uključujući 13 crteža koji ilustriraju historiju Zemlje i izgled čovječanstva, poslan je zvijezdi za koju se čini da nema nijednu planetu.<br></p><h2>Zvijezda udaljena 16,7 svjetlosnih godina</h2><p>Prošlo je 40 godina otkako su japanski astronomi Masaki Morimoto i Hisaši Hirabajaši (Hisashi Hirabayashi) sastavili poruku kojom žele pokazati kakvi su ljudi i kako funkcionira život na Zemlji te je poslali u svemir. Učinili su to pomoću teleskopa na Univerzitetu Stanford i poslali poruku Altairu, zvijezdi udaljenoj 16,7 svjetlosnih godina koja potencijalno može imati život oko sebe.</p><p>Desetljećima kasnije, tim predvođen Šinjom Narusavom (Shinyo Narusawa) s Univerziteta Hyogo koristit će veliki japanski teleskop kako bi pokušao vidjeti ima li kakvog odgovora i radiosignala na poruku iz 1.983 godine. Astronomi vjeruju da je moguće da bi odgovor stigao sada, s obzirom na udaljenost do zvijezde i vrijeme koje je proteklo, piše Independent.</p><p>Oni će osluškivati poruke koje dolaze sa zvijezde danas, 22. avgusta, postavljajući antene široke 64 metra. Taj je datum odabran zbog njegove važnosti za japanski festival zvijezda Tanabata, koji simbolično slavi susret dvaju božanstava Orihimea i Hikobošija (Hikoboshi), od kojih potonjeg predstavlja Altair.</p><p>Narusava se nada da su vanzemaljci negdje vani i da je poruka stvarno mogla biti poslana vanzemaljskom životu oko daleke zvijezde. </p><p>- Veliki broj egzoplaneta otkriven je od 1990-ih - rekao je za japanske novine ''The Asahi Shimbun'' i dodao: </p><p>- Altair možda ima planetu u čijem okruženju može postojati život.</p><h2>Vjeruju u vanzemaljce</h2><p>Izvorna poruka poslana je 15. avgusta 1983., u sklopu saradnje s japanskom sedmicom antologijom stripa. Ali pokušaj kontaktiranja vanzemaljaca nikada se nije činio posve ozbiljnim, pa je malo vjerovatno da će svi uključeni naučnici biti razočarani. Godine 2008., kada je e-pošta otkrivena, Hirabajaši je priznao da su bili bio pod utjecajem alkohola kada su došli na ideju slanja poruke prema Gizmodu u to vrijeme.</p><p>- Vjerujem u vanzemaljce, ali ih je jako teško pronaći - rekao je tada. Također je istaknuo da je primio niz poruka od školaraca o poruci, zbog čega se isplatilo poslati je, piše Tportal.</p>

Oni će osluškivati poruke koje dolaze sa zvijezde danas, 22. avgusta, postavljajući antene široke 64 metra

Prošlo je 40 godina otkako su japanski astronomi poslali poruku u svemir, danas se nadaju odgovoru

<p>Naučnici u Australiji su otkrili novu vrstu ajkule s čudnim kutnjacima kao kod ljudi, koje koristi za drobljenje plijena.<br></p><h2>Rogata ajkula</h2><p>Nova vrsta, nazvana išarana rogata ajkula (Heterodontus marshallae), dio je reda Heterodontiformes, klasificirane po jedinstvenom obliku tijela i malim rogovima koji izbijaju iznad njihovih očiju, piše Live Science.</p><p>- Ovaj red ajkula liči na fosile davno izumrle ajkule zbog slične morfologije, uključujući šiljke. Međutim, sad znamo da nisu blisko povezane - rekla je Helen O’Nejl, biolog u Australskoj nacionalnoj ribljoj kolekciji.</p>

<p>Novoopisana vrsta se može naći samo u vodama kod sjeverozapadne Australije, oko 125-229 metara ispod površine.</p><p>Te ajkule imaju nekoliko redova zuba i vrlo velike čeljusti u odnosu na svoju lobanju, što im omogućava da jedu stvorenja kao što su mekušci i rakovi.</p><p>- Zubi svih vrsta rogatih ajkula su vrlo slični, ali rogate ajkule kao grupa imaju vrlo drugačije zube od većine ostalih ajkula. One imaju zube za grabljenje naprijed i velike zube poput kutnjaka iza - rekao je Vil Vajt, stariji kustos Kolekcije.</p><p>Ova grupa je evoluirala da drobi tvrdu ljusku pomoću zuba sličnih kutnjacima.</p><h2>Prugasti dizajn</h2><p>U novembru 2022. istraživači u morskom parku Gaskojn na zapadu Australije pronašli su odraslu mušku ajkulu H. marshallae dugačku oko 53 centimetra.</p><p>- U poređenju s drugim australskim rogatim ajkulama, ova vrsta ima specifičan prugasti dizajn - kaže Vajt.</p><p>Taj obrazac je vrlo sličan zebrastoj rogatoj ajkuli i ranije se mislilo da je u pitanju ista vrsta.</p><p>Međutim, zebraste rogate ajkule žive u plićim vodama, obično u blizini Indonezije ili Japana, dok H. marshallae više vole dublji okean oko australske obale. Prije ekspedicije 2022. istraživači su ispitali šest primjeraka i ljusku jajeta nečega što je kasnije identificirano kao H. marshallae iz muzejskih kolekcija širom Australije i bili su u procesu klasifikacije te nove vrste kad su naišli na živu mušku jedinku.</p><p>- Imamo žensku jedinku u našoj kolekciji, ali smo tokom našeg putovanja uhvatili mušku - rekla je O’Nejl i dodaje:</p><p>- Više volimo da koristimo mužjake kao holotip jer oni imaju klaspere, vanjske reproduktivne organe koji se razlikuju među vrstama i mogu nam pomoći da ih raspoznamo.</p><h2>Podvodni predator</h2><p>Istraživači su posljednji put opisali neku vrstu ajkula iz reda Heterodontiformes 2005. godine i naučnici sumnjaju da će oni pronaći još nekog od ovih podvodnih predatora, kaže Vajt.</p><p>- Ovaj red ajkula je vrlo specifičan po svojoj velikoj glavi, izraslinama iznad očiju i šiljcima ispred leđnih peraja - rekao je on i dodao:</p><p>- Čini mi se da bismo vidjeli primjerke tako specifične vrste… lako je moguće i da griješim.</p>

Išarana rogata ajkula se može naći samo u dubokim vodama kod sjeverozapadne Australije

Neobična nova ajkula s kutnjacima poput ljudskih

<p>U blizini Pompeja arheolozi su otkrili malu sobu u vili Civita Giuliana, a koju su gotovo sigurno koristili robovi, što baca novo svjetlo na njihov niski status u antičkom svijetu, saopćilo je Ministarstvo kulture Italije, a prenosi Arkeonews.<br></p><h2>Vila Civita Giuliana</h2><p>Soba u vili Civita Giuliana imala je dva kreveta, od kojih je samo jedan imao dušek, dva mala kredenca, urne i keramičke posude u kojima su otkrivena dva miša i štakor. Soba je otkrivena u vili koja se nalazi nekih 600 metara od sjevernog zida Pompeje, koju je uništila vulkanska erupcija Vezuva 79. godine.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="it" dir="ltr">La nuova stanza, denominata “ambiente “A”, si presenta diversa da quella già nota come ambiente “C”, ricostruita a novembre 2021 in cui erano posizionate tre brande e che fungeva al tempo stesso da ripostiglio. <a href="https://t.co/KSA3W7ifl7">pic.twitter.com/KSA3W7ifl7</a></p>&mdash; Pompeii Sites (@pompeii_sites) <a href="https://twitter.com/pompeii_sites/status/1693177345711001853?ref_src=twsrc%5Etfw">August 20, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>- Ovi detalji ponovo pokazuju koliko su loši bili radni uvjeti i loša higijena s kojom su živjeli niži slojevi društva tog vremena - navodi se u saopćenju ministarstva. Izgleda da je kontrola primarno funkcionisala kroz unutrašnju organizaciju, a ne pomoću fizičkih barijera i lanaca – rekao je Gabrijel Zaktrigel, direktor Arheološkog parka Pompeje.</p><h2>Ilegalna iskopavanja</h2><p>Nova soba nazvana „soba A“ veoma je različita od „sobe C“, koja je rekonstruisana u novembru 2021. sa tri krevetića i koja je služila i kao nužnik. Ono što se iz toga zaključuje je jasna hijerarhija robova, prenosi Telegraf Nauka.rs.</p><p>Jedan od dva pronađena kreveta u „sobi A“ bio je običan i bez dušeka, kao i oni otkriveni 2021. Međutim, drugi krevet je bio udobniji i skuplji. Tragovi dekoracija su i dalje vidljivi. Osim dva kreveta, soba je imala i dvije garderobe, koje su djelimično očuvane, kao i amfore, keramičke vaze i različite željezne alate poput željezne motike.</p>

<p>Iskopavanja vile Civita Giuliana započeta su još 1907., a zatim su nastavljena 2017., kada je otkriveno da tu dolaze ljudi koji ilegalno provode iskopavanja.<br></p>

Užasna higijena najnižih slojeva

U vili kod Pompeja otkrivena spavaća soba robova: Živjeli su sa štakorima, kraj kreveta im bio nužnik

<p>Kažu da svaki pas ima svoj dan – i to je istina za robotskog psa koga je zamijenio ovaj unapređeni model koji izvodi „mjesečev hod“ i pleše balet.<br></p><h2>Unaprijeđeni model</h2><p>Kineska firma „Sjaomi“ je prvobitno razvila svog Sajberdoga prije dvije godine takmičeći se sa Spotom rivalske kompanije „Boston dajnamiks“.</p><p>Sad predstavlja unaprijeđeni model, nazvan Sajberdog 2, koji je još inteligentniji i prirodniji, piše Daily Mail.</p><p>Što je najvažnije, sad mnogo više podsjeća na psa nego na robotsko stvorenje s nogama. To je zato što je usvojeno više osobina koje ima neki doberman, uključujući prelijepe uši.</p>

<p>Četveronogi robot je također mnogo manji i lakši od svog prethodnika, težak samo 8,9 kilograma, naspram 14 kilograma Sajberdoga. Inžinjeri „Sjaomija“ kažu da je 40 posto manji nego prvobitni robotski pas te kompanije.</p><p>Sajberdog 2 također ima poboljšanu pokretljivost i sposoban je da izvede niz impresivnih aktivnosti kao što su salto unazad, baletski koraci, mrdanje zadnjicom i čak „svemirski hod“.</p><h2>Vožnja skejtbordom</h2><p>Da, može i da se vozi skejtbordom.</p><p>Opremljen je preciznijim kontrolnim funkcijama i sistemom za opažanje i odlučivanje sa 19 senzora za vid, dodir i sluh, piše Telegraf.rs.</p><p>Visok je oko 35 centimetara, naspram 39 cm Sajberdoga, a zahvaljujući dinamičkom balansiranju trebalo bi da može izbjeći padove.</p><p>„Sjaomi“ je također opremio Sajberdoga 2 samoučećom vještačkom inteligencijom koja je iskombinirala 30.000 generiranih modela robotskog psa, tako da bi trebalo da se ponaša kao i bilo koji robotski pas.</p><p>Kompanija pokreće vještačku inteligenciju tog stvorenja putem sistema od više mozgova, gdje glavni mozak koristi NX procesor, a dva sekundarna mozga se napajaju dualnim koprocesorima.</p><p>Ova unapređenja, međutim, povećavaju cijenu. Sajberdog 2 košta 1.800 dolara, naspram 1.540 dolara za prvi model.</p><p>Napajan ugrađenom baterijom koja osigurava 90 minuta aktivnosti prije ponovnog brzog punjenja putem USB-C kabla, pas se može kontrolirati pomoću daljinskog upravljača ili pametnog telefona zahvaljujući Bluetooth 5.0 i Wi-Fi povezivanju.</p><h2>Velika pokretljivost</h2><p>S četiri noge i pokretljivošću poput životinjske, Sajberdog 2 je sličan Spotu, psolikom robotu američke kompanije „Boston dajnamiks“.</p><p>Spot se prvo našao u prodaji 2020., a košta zapanjujućih 75.000 dolara.</p><p>Taj robotski pas je više namijenjen poslovnim korisnicima kao pomoć radnicima u industrijama poput građevinske, odbrambene i očuvanja zgrada.</p><p>Čak ga je koristila i kompanija Ilona Maska (Elon Musk) „SpaceX“ radi inspekcije lansirnih mjesta ubrzo nakon ispaljivanja raketa.</p>

„Sjaomi“ predstavlja robotskog psa koji može izvoditi baletske korake i “mjesečev hod”

Kućni ljubimac budućnosti?

<p>Vještačke DNK strukture ojačane antitijelima mogu da daju instrukcije imunosistemu da napada ćelije raka u tijelu, pokazala je nova studija istraživača Univerziteta u Minhenu Ludvig Maksimilijan (LMU), Tehničkog univerziteta u Minhenu i Centra Helmholc, prenosi Psych.org.</p><h2>Objavljena studija</h2><p>Imunoterapija smatra se ekstremno obećavajućim oružjem u borbi protiv raka. U suštini, navodi se u saopćenju, cilj je da se imunosistem tijela aktivira na takav način da sam identifikuje i uništava maligne ćelije. Međutim, to razaranje mora da bude što efikasnije i što specifičnije kako bi se izbjeglo oštećenje zdravih ćelija. Tim istraživača sa tri njemačke naučne institucije objavio je novu studiju u žurnalu „Nature Nanotechnology“, u kojoj predstavljaju obećavajuću metodu koja upravo to i radi.</p><p>- Glavni rad je mala „kočija“ od savijenih DNK lanaca koji su specijalno ojačani antitijelima – rekao je profesor Sebastijan Kobold, jedan od glavnih autora studije.</p><p>Njegov tim je na Univerzitetskoj bolnici u Minhenu istraživao utjecaj ovih vještačkih DNK struktura. Ova nova klasa agenata, nazvana „programirani aktivatori T-ćelija“ ili PTE, pravi se pomoću DNK origamija, nanotehnologije u kojoj lanci DNK sklapaju sebe u strukturu simuliranu unaprijed na kompjuteru. Dizajn omogućuje antitijelima da budu dodana na četiri pozicije.&nbsp;</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Artificial DNA structures fitted with antibodies may instruct the immune system to target cancerous cells<a href="https://t.co/p3OHvPMyw1">https://t.co/p3OHvPMyw1</a></p>&mdash; Science Academy (@Academ18Academy) <a href="https://twitter.com/Academ18Academy/status/1693171009044791791?ref_src=twsrc%5Etfw">August 20, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Antitijela koja se vezuju za određene ćelije tumora dodaju se s jedne strane, dok se antitijela koja prepoznaju T-ćelije imunosistema dodaju sa druge strane. T-ćelije uništavaju obilježene ćelije raka.</p><h2>105 različitih kombinacija antitijela</h2><p>- Ovaj pristup omogućuje nam da napravimo različite programirane aktivatore T-ćelija i adaptiramo ih za najbolje djelovanje. U teoriji je sve moguće, što čini PTE veoma obećavajućom platformom za liječenje raka – rekao je dr. Adrijan Gotšlik, jedan od autora studije, prenosi Nauka.rs.</p><p>Za studiju su naučnici napravili 105 različitih kombinacija antitijela i testirali su ih da vide kako se povezuju sa ciljanim ćelijama i koliko uspješno regrutuju T-ćelije. Tim je uspio da dokaže da je poslije 24 sata uništeno 90 posto ćelija raka.</p><p>Dr. Gotšlik objašnjava da je, zahvaljujući tome što mogu da stave više različitih antitijela istovremeno, pa ćelije tumora mogu da budu targetirane preciznije. Također, lakše je kontrolisati aktivaciju imunosistema. To povećava šanse liječenja raka i razlikovanje oboljelih i zdravih ćelija, čime se smanjuju nuspojave. Tim naučnika vjeruje da ova DNK origami tehnologija može da se koristi i za druge tipove imunoterapije.</p><p>- Vjerujemo da naša otkrića omogućuju da se započne kliničko testiranje DNK nanotehnologije i da demonstrira potencijal biomolekularnih strategija baziranih na DNK origami tehnologiji u medicinske svrhe – rekao je dr. Sebastijan Kobold.</p>

Albino puma rođena u Nikaragvi: Ima ih samo četiri u svijetu

Naučnici u potpunosti dešifrirali hromozom Y: To će pomoći u proučavanju neplodnosti muškaraca

Indijski rover napravio "prve korake" na površini Mjeseca

Simulacije otkrile tačan broj kolonista: Za osnivanje naselja na Marsu potrebne 22 osobe

Rođena prva jednobojna žirafa na svijetu

Veliki uspjeh Indijaca, ušli su u historiju: Prvi se spustili na južni pol Mjeseca!

Vještačka inteligencija procjenjuje starost pacijenata, uskoro bi mogla procjenjivati i očekivani životni vijek

Historijski poduhvat Indije: Letjelica slijeće na Mjesec, snimila zapanjujuće snimke

Naučnici otkrili da se iz oklopa kornjača mogu dobiti podaci o nuklearnim aktivnostima

Lobanja ima misterioznu ulogu u očuvanju zdravlja mozga: To niko od naučnika nije znao

Naučnici otkrili morske pse koji su najbolji prijatelji i ostali potpuno šokirani: ''Ne znamo šta se događa''

Prošlo je 40 godina otkako su japanski astronomi poslali poruku u svemir, danas se nadaju odgovoru

Neobična nova ajkula s kutnjacima poput ljudskih

U vili kod Pompeja otkrivena spavaća soba robova: Živjeli su sa štakorima, kraj kreveta im bio nužnik

Kućni ljubimac budućnosti?

Razvijen novi način borbe protiv raka: Vještačke DNK strukture napadaju maligne ćelije

Nauka

Albino puma rođena u Nikaragvi: Ima ih samo četiri u svijetu

Naučnici u potpunosti dešifrirali hromozom Y: To će pomoći u proučavanju neplodnosti muškaraca

Indijski rover napravio "prve korake" na površini Mjeseca

Simulacije otkrile tačan broj kolonista: Za osnivanje naselja na Marsu potrebne 22 osobe

Rođena prva jednobojna žirafa na svijetu

Veliki uspjeh Indijaca, ušli su u historiju: Prvi se spustili na južni pol Mjeseca!

Vještačka inteligencija procjenjuje starost pacijenata, uskoro bi mogla procjenjivati i očekivani životni vijek

Historijski poduhvat Indije: Letjelica slijeće na Mjesec, snimila zapanjujuće snimke

Naučnici otkrili da se iz oklopa kornjača mogu dobiti podaci o nuklearnim aktivnostima

Lobanja ima misterioznu ulogu u očuvanju zdravlja mozga: To niko od naučnika nije znao

Naučnici otkrili morske pse koji su najbolji prijatelji i ostali potpuno šokirani: ''Ne znamo šta se događa''

Prošlo je 40 godina otkako su japanski astronomi poslali poruku u svemir, danas se nadaju odgovoru

Neobična nova ajkula s kutnjacima poput ljudskih

U vili kod Pompeja otkrivena spavaća soba robova: Živjeli su sa štakorima, kraj kreveta im bio nužnik

Kućni ljubimac budućnosti?

Razvijen novi način borbe protiv raka: Vještačke DNK strukture napadaju maligne ćelije