NASA razvija novi nadzvučni avion, a već su krenule usporedbe s kultnim Concordeom, prvim putničkim avionom na svijetu koji je mogao letjeti brže od brzine zvuka. Eksperimentalni NASA-in avion nazvan X-59 razvija se u sklopu misije Quesst (Quiet Supersonic Technology) svemirske agencije. Planirano je da ima svoj prvi testni let kasnije ove godine, a NASA se nada da bi rezultati mogli promijeniti pravila zabrane nadzvučnog leta iznad kopna.NASA vjeruje da zvučni udar - zvuk koji nastaje kada neki objekt probije zvučni zid - X-59 može svesti na jedva čujan zvučni udar s tla. Svemirska agencija kaže da bi zvučni udar koji proizvodi X-59 imao percipirani nivo glasnoće na tlu od oko 75 decibela.NASA-in avion, koji pokreće jedan motor, dug je 30 metara i širok devet.

Njegova projektirana brzina bit će 1,4 Macha ili oko 925 milja na sat, što znači da bi put između Londona i Njujorka mogao preletjeti za manje od četiri sata. X-59 će letjeti na visini od 17 kilometara.Očita razlika između X-59 i četveromotornog Concordea je u tome što je potonji bio putnički mlažnjak dizajniran za letenje na komercijalnim rutama, prenosi Jutarnji.hr.Concorde, koji su dizajnirali Britanci i Francuzi, počeo se koristiti 1970-ih, a povučen je 2003. Mogao je prevesti između 92 i 128 putnika, dok će X-59 će imati mogućnost da u njega stane samo pilot.Zvučni udar koji je izazivao Concorde bio je znatno veći od onog kod X-59. Prema NASA-inim izračunima, smatralo se da na tlu on iznosi oko 105 decibela.Taj nadzvučni putnički mlažnjak krstario je na većoj visini od X-59, na oko 18 kilometara. Također je letio brže od X-59, s maksimalnom brzinom krstarenja od 2,04 Macha, ili 1354 milje na sat.Najbrži let Concordea od Londona do Njujorka dogodio se 7. februara 1996., kada je navedenu razdaljinu preletio za samo 2 sata i 52 minute.

Svemirska agencija kaže da bi zvučni udar koji proizvodi X-59 imao percipirani nivo glasnoće na tlu od oko 75 decibela

NASA razvija nadzvučni avion: Očekuju da će savladati prepreku koju Concorde nikad nije uspio

Otkriće mreže keramičkih vodovodnih cijevi i drenažnih kanala na arheološkom nalazištu Pinglijangtaj u Kini dalo je novi pogled u to kako su ljudi tokom neolita mogli da upravljaju vodom i preusmjeravaju je, piše Heritage Daily. <h2>Kultura bila egalitarna, s malo političke organizacije</h2>Pinglijangtaj kultura je bila neolitska kultura u slivu rijeke Ji-Luo (u današnjoj provinciji Henan, Kina). Preko 100 lokaliteta je identifikovano sa Pinglijangtaj kulturom, skoro svi na prilično kompaktnom području od oko 100 kvadratnih kilometara u oblasti južno od rijeke i duž njenih obala.Kultura je dobila ime po lokalitetu otkrivenom 1977. u Pinglijangtaju, selu u sjeverno-centralnoj provinciji Henan. Arheolozi vjeruju da je kultura bila egalitarna, s malo političke organizacije.Lokalitet datira od oko 4300. godine prije nove ere, tokom perioda Lungšan, izrastajući u jedan od najranijih glavnih kineskih populacijskih centara koji je bio naseljen sa oko 500 stanovnika. Smještena u ravnici gornjeg toka rijeke Huai, na ogromnoj ravnici Huanghuaihai, klima tog područja prije oko 4.000 godina bila je obilježena velikim izraženim godišnjim temperaturnim razlikama i ljetnim monsunima koji su obilno plavili zemljište.

<blockquote class="twitter-tweet">A number of pottery drainpipes at a Neolithic site of Longshan Culture dating back more than 4,000 years have been discovered in the Pingliangtai Ancient City ruins in C China&#39;s Henan Province. It is China&#39;s <a href="https://twitter.com/hashtag/earliest?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#earliest</a> and most complete urban drainage system. <a href="https://t.co/C6znvj3W94">pic.twitter.com/C6znvj3W94</a>&mdash; China Science (@ChinaScience) <a href="https://twitter.com/ChinaScience/status/1691479873163030529?ref_src=twsrc%5Etfw">August 15, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Ljudi iz Pingliangtaija su izgradili napredni drenažni sistem s međusobno povezanim keramičkim vodovodnim cijevima – strateški pozicioniranim duž puteva i zidova kako bi preusmjerili kišnicu. Sofisticirani raspored ovih cijevi pokazuje napredni nivo centralnog planiranja, uprkos tome što su arheolozi pronašli malo dokaza o društvenoj hijerarhiji, navedeno je u studiji objavljenoj u žurnalu Nature Water.<h2>Razumijevanje inžinjerstva i hidrologije</h2>Vođa projekta dr. Žuang iz UCL Instituta za arheologiju rekao je:- Otkriće ove keramičke mreže vodovodnih cijevi je izvanredno jer su ljudi iz Pingliangtaija bili u stanju da izgrade i održavaju ovaj napredni sistem upravljanja vodom, samo upotrebom jednostavnih alata i bez organizacije centralne vlasti. Ovaj sistem bi zahtijevao značajan nivo planiranja i koordinacije u cijeloj zajednici, a sve je urađeno naporom svih njenih članova – rekao je dr Jidži Žuang, vođa projekta i profesor Instituta za arheologiju Univerzitetskog koledža Londona.Koautor dr. Haj Žang s Univerziteta u Pekingu rekao je da je Pinglijantaj izvanredno nalazište.- Mreža vodovodnih cijevi pokazuje napredno razumijevanje inžinjerstva i hidrologije za koje se ranije mislilo da je moguće samo u hijerarhijskim društvima – objasnio je Žang, prenosi Nauka.rs.

Pronađena mreža keramičkih vodovodnih cijevi i drenažnih kanala

Sistem za drenažu napravljen od keramičkih cijevi 

Kineski istraživači: Ljudi su i u neolitu bili sposobni za složene inžinjerske poduhvate

Britanska Nacionalna zdravstvena služba (NHS) bit će prva u svijetu koja će ponuditi "sedmominutnu injekciju", koja liječi rak, stotinama pacijenata u Engleskoj.Nakon odobrenja Regulatorne agencije za lijekove i zdravstvene proizvode (MHRA), NHS Engleske saopćio je da će stotine pacijenata koji ispunjavaju uvjete, a koji se liječe imunoterapijom, dobivati injekciju svake godine, prenosi Reuters.Kako se navodi, vrijeme liječenja za neke pacijente koji imaju rak skratit će se za do tri četvrtine.Mnogi od njih će sada dobiti imunoterapiju sedmominutnom injekcijom, umjesto intravenoznim putem, što traje od 30 minuta do sat, navodi britanska agencija.- Prvo uvođenje ovog tretmana u svijetu značit će da stotine pacijenata mogu da provedu manje vremena u bolnici i oslobodit će dragocjeno vrijeme u jedinicama za hemoterapiju NHS-a. Održavanje najboljeg mogućeg kvaliteta života pacijenata oboljelih od raka je od vitalnog značaja, stoga će uvođenje bržih injekcija napraviti značajnu razliku - rekao je Piter Džonson (Peter Johnson), direktor NHS Engleska za rak.&nbsp;

Nakon odobrenja Regulatorne agencije za lijekove i zdravstvene proizvode

Ova evropska država će prva u svijetu imati pristup "sedmominutnoj injekciji" za liječenje raka

Indijski lunarni rover je potvrdio prisustvo sumpora na Mjesečevom južnom polu, objavila je svemirska agencija južnoazijske zemlje.Indija je prošle sedmice postala prva zemlja kojoj je pošlo za rukom spustiti letjelicu u blizini uglavnom neistraženog južnog pola te četvrta zemlja koja je uopće sletjela na Mjesec.- Instrument za spektroskopiju laserski induciranom plazmom (LIBS) na roveru Chandrayaan-3 je proveo prva in situ (na nepromijenjenom položaju) mjerenja hemijskog sastava lunarne površine blizu južnog pola ikad - stoji u saopćenju Indijske svemirske istraživačke organizacije (ISRO) od ponedjeljka, prenosi Tportal.hr., javlja Hina.

<blockquote class="twitter-tweet">Chandrayaan-3 Mission: In-situ scientific experiments continue ..... Laser-Induced Breakdown Spectroscope (LIBS) instrument onboard the Rover unambiguously confirms the presence of Sulphur (S) in the lunar surface near the south pole, through first-ever in-situ measurements.… <a href="https://t.co/vDQmByWcSL">pic.twitter.com/vDQmByWcSL</a>&mdash; ISRO (@isro) <a href="https://twitter.com/isro/status/1696529346872451541?ref_src=twsrc%5Etfw">August 29, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

- Ova in situ mjerenja potvrđuju nedvojbeno prisustvo sumpora u području, nešto što nije bilo moguće instrumentima u orbiterima - ističe se u priopćenju.Spektrografska analiza je također potvrdila prisutnost aluminija, kalcija, željeza, hroma i titanija na Mjesečevoj površini, dodao je ISRO, a dodatna mjerenja pokazuju prisustvo mangana, silicija i kisika.Rover Pragyan, što na sanskrtu znači „mudrost“, ima šest kotača i za pogon koristi Sunčevu energiju, a tokom dvije sedmice će se polagano kretati južnim polom i odašiljati slike i naučne podatke.Indija polako dostiže postignuće drugih svemirskih programa sa znatno manjim troškovima uprkos tome što se suočila s nekim poteškoćama.Prethodna indijska lunarna misija je prije četiri godine podbacila pri svom konačnom spuštanju, što se tada smatralo velikim problemom za program.

<blockquote class="twitter-tweet">Here is how the Lander Imager Camera captured the moon&#39;s image just prior to touchdown. <a href="https://t.co/PseUAxAB6G">pic.twitter.com/PseUAxAB6G</a>&mdash; ISRO (@isro) <a href="https://twitter.com/isro/status/1694713817916473530?ref_src=twsrc%5Etfw">August 24, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Chandrayaan-3 je zarobio pažnju javnosti otkako je lansiran prije gotovo šest sedmica pred hiljadama oduševljenih gledatelja, a njegovo uspješno slijetanje na Mjesec prošle sedmice je postignuto svega nekoliko dana nakon što se ruska letjelica srušila na istom području.Indija je 2014. postala prva azijska država koja je poslala letjelicu u Marsovu orbitu i namjerava poslati sondu prema Suncu u septembru. ISRO do iduće godine planira poslati tročlanu posadu u Zemljinu orbitu. Također, planira zajedničku misiju s Japanom radi slanja druge sonde na Mjesec do 2025. i misiju do Venerine orbite unutar naredne dvije godine

ISRO do iduće godine planira poslati tročlanu posadu u Zemljinu orbitu

Indijski rover poslao nove podatke: Na Mjesečevom južnom polu ima sumpora, ali i kisika

Večeras ćete imati priliku vidjeti plavi Supermjesec. Ovaj naziv označava drugi puni Mjesec unutar jednog mjeseca. Prvi se mogao vidjeti 1. avgusta. Činit će se čak i bliži Zemlji od Mjeseca s početka avgusta. Uz plavi Supermjesec, na nebu će se moći vidjeti i Saturn. Supermjesec je specifičan jer je 16 posto svjetliji od prosječnog, a izgledom je veći od punog Mjeseca. Ovaj fenomen nastaje kada je Mjesečeva orbita najbliža Zemlji, u trenutku punog Mjeseca. Takva pojava moguća je jer Mjesecu treba 29.53 dana da obiđe oko Zemlje, dok kalendarski mjesec može trajati 31 dan. Posljednji će biti 28. septembra, a naziva se i Mjesec žetve, navode iz NASA-e.Samo 3 posto punih Mjeseca čine plavi Mjeseci, a sljedeći će biti vidljiv tek u maju 2026. godine. Godine 2037. ova pojava bit će vidljiva i u januaru i u martu, prenosi Večernji.hr.

Supermjesec je specifičan jer je 16 posto svjetliji od prosječnog, a izgledom je veći od punog Mjeseca

Večeras će se pojaviti plavi Supermjesec: Na nebu će se vidjeti i Saturn

Turisti iz Mađarske su na ostrvu Vir u Hrvatskoj izvadili palasturu (perisku).Radi se o zaštićenoj vrsti kojoj prijeti izumiranje, a kazna za uništavanje je i do 30.000 eura.O opasnom narušavanju bogatstva hrvatskog pomorja izvijestio je Morski.hr.Incident je prijavila tehnička saradnica Hrvatskog veterinarskog instituta Angela Bradarić. Ona je informaciju o svemu dobila od ronioca Vedrana iz RK "Nautilus s Visa". Ronilac joj je poslao fotografije mađarskih turista koji su izvadili zaštićenu plemenitu perisku iz mora na Visu, prenio je Dnevnik.hr. - Rekao sam im da ne smiju, da je zaštićena, da će platiti kaznu. Ne trzaju! Evo je napolju - ispričala je Angela prepisku s Vedranom. Vedran je zbog postupka Mađara zvao policiju, a pri tome je edukovao Mađare o kakvoj je zaštićenoj vrsti riječ. Angela je u jednom trenutku fotografije Mađara koji imaju palasturu poslala policiji. Mađari, koji su navodno također ronioci, vratili su palasturu u more nakon što im je ronilac rekao da je pozvana policija. Ostali su šokirani kada su čuli da je riječ o zaštićenoj vrsti i da ih je u Jadranskom moru samo 26. Palastrura je uspješno vraćena u more.

Radi se o zaštićenoj vrsti kojoj prijeti izumiranje, a kazna za uništavanje je i do 30.000 eura

Turisti iz mora izvadili ugroženu školjku: U Jadranu ima samo 26 primjeraka

Tokom nevremena koje prati jaka grmljavina važno se pridržavati određenih pravila kako bismo zaštitili sebe, ali i svoju imovinu.Prema američkoj Nacionalnoj meteorološkoj službi, ako se nađete na otvorenom tokom oluje trebalo bi da se pridržavate pravila 30-30.Naime, pravilo 30-30 nudi najbolje smjernice za zaštitu od groma. Kada vidite munju, počnite da brojite dok ne čujete grmljavinu. Ako grmljavina uslijedi za 30 sekundi ili manje, to znači da je veoma blizu vas.U ovom slučaju, to može biti opasna situacija i treba odmah da potražite sklonište. Ostanite unutra najmanje 30 minuta nakon što čujete posljednji prasak grmljavine.Kada oluja prođe i nebo ponovo postane plavo, nemojte se zavaravati. Prijetnje od groma traju mnogo duže nego što većina ljudi shvata, zbog čega postoji ovo sigurnosno pravilo od 30 minuta, prenosi N1.

Nudi najbolje smjernice za zaštitu od groma

Jeste li čuli za pravilo 30-30: Igra važnu ulogu ako se nađete na otvorenom tokom grmljavine

Indijci su tek osvojili južni pol Mjeseca, kada su 23. avgusta spustili rover Vikram na lunarnu površinu, a za 2. septembar zakazali su lansiranje letjelice ka Suncu, javio je LiveScience.Indijska svemirska istraživačka organizacija (ISRO) objavila je fotografije letjelice koja će u okviru misije Aditja-L1 (Sunce na sanskritskom jeziku) poletjeti ka Suncu, a koja je već stigla do lansirne rampe na otoku Šriharikota.- Lansiranje letjelice Aditja-L1, prvog indijskog opservatorija za proučavanje Sunca, planirano je za 11.50 sati 2. septembra 2023. iz Šrirakote - objavila je ISRO na platformi X (nekadašnjem Twitteru).Iako su mnoge misije drugih zemalja već proučavale našu najbližu zvijezdu, naučnike i dalje zbunjuje kako je vanjski sloj atmosfere, poznat kao korona, vreliji (dostiže 1 milion stepeni) od površine. Istraživači znaju malo o tome šta se dešava na Suncu prije nego što izbaci solarne baklje ili prije nego što dođe do koronalnih solarnih eksplozija, kao i kako one postignu ogromne brzine. Naučnici se nadaju da će opservatorij Aditja-L1 pomoći u odgonetanju nekih od ovih tajni.

<blockquote class="twitter-tweet">🚀PSLV-C57/🛰️Aditya-L1 Mission: The launch of Aditya-L1, the first space-based Indian observatory to study the Sun ☀️, is scheduled for 🗓️September 2, 2023, at 🕛11:50 Hrs. IST from Sriharikota. Citizens are invited to witness the launch from the Launch View Gallery at… <a href="https://t.co/bjhM5mZNrx">pic.twitter.com/bjhM5mZNrx</a>&mdash; ISRO (@isro) <a href="https://twitter.com/isro/status/1696097793616793910?ref_src=twsrc%5Etfw">August 28, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Opservatorij bi trebalo da stigne na oko 1,5 miliona kilometara od Zemlje, odakle će imati direktan pogled na Sunce. Od sedam instrumenata na njoj, četiri su posvećena direktnom posmatranju solarne aktivnosti. Dva uređaja su rendgenski spektometri koji služe za proučavanje solarnih baklji, jedan je koronagraf koji će stalno snimati Sunce i jedan služi za mjerenje radijacije. Od preostala tri uređaja, dva služe za proučavanje Sunčevih vjetrova, a jedan je magnetometar koji mjeri magnetno polje, prenosi Nauka.rs.Aditja-L1 košta 45 miliona dolara i na njoj se radi već 15 godina. Ako sve uspije, ovo će biti drugo veliko lansiranje ISRO ove godine.

Objavili fotografije letjelice

Lansiranje letjelice Aditja-L1 planirano je za 11.50 sati 2. septembra 2023

Osvojili su južni pol Mjeseca, na redu je Sunce: Indijci šalju još jednu letjelicu u svemir

Indijski lunarni rover Pragjan, koji je na Mjesec dopremila letjelica u okviru misije Čandrajan-3, poslao je na Zemlju prve naučne podatke koji mijenjaju ideje o Mjesečevom južnom polu jer je izmjerena temperatura od 70 stepeni Celzijevih, dok je do sada vladalo mišljenje da može biti između 20 i 30 stepeni, saopćila je Indijska organizacija za svemirska istraživanja (ISRO).ISRO je naveo na platformi X (Twitter) da se mjeri temperatura gornjeg sloja tla Mjeseca oko južnog pola da bi se razumjelo termičko ponašanje površine satelita.Kako se navodi, rover je opremljen temperaturnom sondom s mehanizmom koji može da mjeri temperaturu tla Mjeseca do dubine od 10 centimetara. Zvaničnik ISRO-a Bi Darukeš rekao je da su rezultati bili iznenađenje za stručnjake, prenio je TASS.

<blockquote class="twitter-tweet">Chandrayaan-3 Mission: Here are the first observations from the ChaSTE payload onboard Vikram Lander. ChaSTE (Chandra&#39;s Surface Thermophysical Experiment) measures the temperature profile of the lunar topsoil around the pole, to understand the thermal behaviour of the moon&#39;s… <a href="https://t.co/VZ1cjWHTnd">pic.twitter.com/VZ1cjWHTnd</a>&mdash; ISRO (@isro) <a href="https://twitter.com/isro/status/1695725102166671448?ref_src=twsrc%5Etfw">August 27, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Rover će prikupljati podatke najmanje 14 zemaljskih dana. Prema indijskim naučnicima, u oblasti južnog pola Mjeseca pronađeni su dijelovi stijena, što može da pomogne u proučavanju formiranja Mjeseca. Pored toga, ekspedicija bi trebalo da nastavi indijsku misiju Čandrajan-1 u potrazi za vodom na Mjesecu, prenosi B92.Dobiveni podaci sugerišu da je u pojedinim kraterima prisutna smrznuta voda. Ukoliko se pronađe led, naučnici će imati jedinstvenu priliku da analiziraju i razumiju historiju vode u Sunčevom sistemu. Indijska svemirska letjelica sletjela je prošle srijede u blizini južnog pola Mjeseca.Indija je postala četvrta zemlja na svijetu koja je uspješno sletjela na Mjesec - poslije SSSR-a, SAD i Kine. Indija je prva zemlja čija je svemirska letjelica meko sletjela na južni pol Mjeseca.

U pojedinim kraterima prisutna smrznuta voda

Naučnici iznenađeni: Indijska letjelica poslala prve podatke o temperaturi na Mjesecu

Pojava i velika popularnost društvenih mreža doveli su do toga da mnogi ljudi misle da je njihovo korištenje povezano sa depresijom kod djece i omladine, a tim norveških naučnika vjeruje da je otkrio postojanje ili nepostojanje veze.- Prisustvo anksioznosti i depresije se povećalo. Kao i korištenje društvenih mreža. Mnogi ljudi zbog toga vjeruju da postoji veza između te dvije pojave - rekla je Silja Stejnbek, profesorica Odjela za psihologiju Norveškog univerziteta nauka i tehnologije (NTNU), prenosi EurekAlert!<h2>Simptomi anksioznosti i depresije</h2>Ipak, to nije slučaj, ako je vjerovati rezultatima studije „Ponašanje na društvenim medijima i simptomi anksioznosti i depresije. Kohortna studija u četiri vala uzrasta 10-16 godina“.U istraživačkom procesu u Trondhejmu naučnici su pratili 800 djece iz tog grada tokom šest godina kako bi ustanovili vezu između društvenih mreža i razvoja simptoma mentalnih bolesti.- Sakupljali smo podatke svake druge godine, od 10. do 16. godine djeteta. To nam je omogućilo da pratimo tranziciju iz djetinjstva u adolescenciju. Simptome anksioznosti i depresije identifikovali smo dijagnostičkim intervjuima i s djecom i sa njihovim roditeljima - objasnila je Stejnbek.Rezultati studije bili su isti i za dječake i za djevojčice. Rezultati su bili isti bez obzira na to da li su djeca objavljivala postove i slike na društvenim mrežama ili su ih samo lajkovali i komentirali. Češća upotreba društvenih mreža nije dovela do više simptoma anksioznosti i depresije, navedeno je u saopćenju naučnika.

Različite studije posljednjih godina pratile su vezu između dječijeg korištenja društvenih mreža i njihovog mentalnog zdravlja. Neke studije su otkrile da društvene mreže poboljšavaju mentalno zdravlje, druge da imaju negativan utjecaj. Ipak, veza uspostavljenih odnosa je veoma slaba, smatra Stejnbek.<h2>Pet procenata mladih u Norveškoj pati od depresije</h2>- Mentalno zdravlje je često veoma labavo definisano u studijama i pokriva sve, od samopoštovanja do depresije. Podaci se obično sakupljaju upitnicima. Nije jasno šta je tačno mjereno i fokus je često bio na frekvenciji, tj. na tome koliko vremena mladi provode na društvenim mrežama. Prateći iste subjekte tokom godina, bilježeći simptome mentalnih bolesti dugotrajnim intervjuima i ispitivanjima društvenih mreža, naše istraživanje omogućilo nam je detaljniji pogled i dalo bolju sliku o povezanosti dvije pojave – rekla je Stejnbekova.Ranije studije pokazale su da samo pet procenata mladih u Norveškoj pati od depresije. Broj je još manji kada su djeca u pitanju. Jedno od desetero djece imalo je neke simptome koji ukazuju na anksioznost bar jednom između četvrte i 14. godine, prenosi Nauka.rs.- To što mladi koriste društvene mreže je tema koja često izaziva jake emocije i postoji mnogo zabrinutosti i među roditeljima i među profesionalcima. Mi se nadamo da ćemo doprinijeti tome što se zna o utjecaju društvenim mreža na razvoj mladih i njihovu sposobnost da funkcionišu u društvu. Ko je posebno ranjiv? Ko ima koristi od društvenih mreža? Da li je značajno na koji se način društvene mreže koriste – rekla je ona.<h2>Društvene mreže imaju i dobre strane</h2>Stejnbek i njene kolege ranije su otkrili da djevojke koje lajkuju i komentarišu tuđe postove na društvenim mrežama razvijaju lošiju sliku o tijelu tokom vremena, ali to nije slučaj sa mladićima. Postavljanje sopstvenih slika nije imalo nikakav utjecaj na samopoštovanje, bilo kod dječaka, bilo kod djevojčica. Tokom narednih godina, istraživači će da ispitaju i kako različito iskustvo na društvenim mrežama, poput sajber nasilništva i postavljanja golih slika, utječe na mlade koji se tek razvijaju.Dodali su da društvene mreže imaju i dobre strane jer se rađaju zajednice i osjećaj pripadnosti, lako je ostati u kontaktu s porodicom i prijateljima, a posebno su korisne za usamljene ljude.

Pratili 800 djece tokom šest godina kako bi ustanovili vezu između društvenih mreža i razvoja simptoma mentalnih bolesti

Jesu li društvene mreže krive za depresiju kod djece: Norveški naučnici iznenadili studijom

Nova era svemirskih istraživanja se približava, američka i kineska svemirska agencija najavljuju skore misije do Mjeseca, a sve više se govori i o putovanju do Marsa, pa naučnici razmatraju koliko negativno kosmos može da utječe na imuni sistem astronauta, piše Space.com. Tim naučnika sa Instituta Karolinska u Švedskoj pogledao je kako mikrogravitacija utječe na T-ćelije kod kosmičkih putnika.<h2>Promjene u T-ćelijama</h2>T-ćelije su podvrsta bijelih krvnih zrnaca, nazvanih limfociti, koje su ključne za borbu sa bolestima u tijelu. Rezultati naučnika mogli bi da objasne bilo kakve promjene u T-ćelijama astronauta tokom boravka van Zemlje i nakon povratka. Dugoročne promjene mogle bi da dovedu do toga da one postanu manje aktivne i manje efikasne u borbi s infekcijama, što bi učinilo astronaute ranjivim.Svemirske agencije morat će o tome da brinu kada počnu da šalju ljude na dalja putovanja. NASA, primjera radi, već planira slanje posada do Mjeseca već 2025., a razmatra se čak i mnogo duže i zahtijevnije putovanje do Marsa poslije 2030.- Ako želimo da astronauti sigurno učestvuju u svemirskim misijama, moramo da razumijemo kako je njihov imuni sistem pogođen i da nađemo način da to preokrenemo. Sada smo u mogućnosti da ispitamo šta se dešava T-ćelijama, koje su ključna komponenta iz imunog sistema, kada se ljudi nalaze u bestežinskom stanju – rekla je Lisa Vestberg, vođa tima i istraživač Odjela za mikrobiologiju, tumor i ćelijsku biologiju Instituta Karolinska, u saopćenju.<h2>Koristili vodene krevete</h2>Umjesto da provode eksperimente u svemiru, Vestberg i njen tim su „doveli svemir do Zemlje“. Oni su koristili vodene krevete da prevare tijelo da misli da je u stanju bez gravitacije. Osmero zdravih ljudi nalazilo se u tom stanju tokom 3 sedmice, a onda im je analizirana krv poslije 7, 14 i 21 dan od početka eksperimenta, a zatim i sedam dana nakon završetka, prenosi Nauka.rs.Otkriveno je da su se T-ćelije ispitanika mijenjale tokom eksperimentalnog perioda. Promjena genske ekspresije značajno je promijenjena poslije 7 i 14 dana u bestežinskom stanju, ali je najviše promjena bilo poslije 14 dana. Geni T-ćelija ušli su u stanje manje zrelosti, što znači da su se ponašali kao da se nisu susreli sa bilo kojim virusom ili drugom bolešću. To je nešto što bi moglo da ima negativne zdravstvene implikacije.<h2>Adaptacija nakon 21 dan</h2>- T-ćelije su počele da liče na takozvane naivne T-ćelije, koje se nisu susrele s uljezima. To bi značilo da im treba više vremena da bi se aktivirale i samim tim da su manje efikasne u borbi sa ćelijama tumora i sa infekcijama – rekao je Karlos Galardo Dod, koautor studije i doktorant na Institutu Karolinska, navedeno je u saopćenju.Poslije 21 dana u bestežinskom stanju, T-ćelije su se adaptirale na to, a genska ekspresija se vratila na normalu. Ipak, 7 dana nakon završetka eksperimenta, originalne promjene su se vratile. Tim naučnika sada pokušava da dodatno ispita utjecaj bestežinskog stanja na T-ćelije, a njihova studija je objavljena u žurnalu Science Advances.

Promjena genske ekspresije značajno je promijenjena poslije 7 i 14 dana u bestežinskom stanju

Ispitano kako bestežinsko stanje utječe na imuni sistem astronauta 

Osobe s neurološkim poremećajima, uključujući moždani udar ili amiotrofičnu lateralnu sklerozu, često se suočavaju s gubitkom govora zbog paralize mišića. Prethodne studije su pokazale da je moguće dekodirati govor iz moždanih aktivnosti osobe s paralizom, ali samo u obliku teksta i uz ograničenu brzinu, tačnost i vokabular. <h2>Viletov BCI</h2>No sad su Frensis Vilet (Francis Willett) i njegove kolege iz Laboratorija za neuronske protetike na Univerzitetu Stanford razvili BCI koji prikuplja neuronsku aktivnost pojedinačnih stanica s nizom finih elektroda umetnutih u mozak i uvježbali umjetnu neuronsku mrežu da dekodira vokalizaciju.Uz pomoć uređaja, pacijent s amiotrofičnom lateralnom sklerozom mogao je komunicirati prosječnom brzinom od 62 riječi u minuti, što je 3,4 puta brže od dosadašnjeg rekorda za sličan uređaj i približava se brzini prirodnog razgovora.BCI je pritom postigao stopu pogreške riječi od 9,1% na vokabularu od 50 riječi, što je 2,7 puta manje pogrešaka od prethodnog vrhunskog sučelja iz 2021. Stopa pogreške riječi od 23,8% postignuta je na rječniku od 125.000 riječi.<h2>Čangov BCI</h2>Edvard Čang (Edward Chang) i kolege s Kalifornijskog univerziteta u San Francisku razvili su pak BCI koji se temelji na drugačijoj metodi za pristup moždanoj aktivnosti. Oni su koristili elektrode koje se nalaze na površini mozga i otkrivaju aktivnost mnogih stanica na mjestima u cijelom govornom korteksu. Ovo sučelje dekodira moždane signale kako bi generiralo tri izlaza istovremeno: tekst, zvučni govor i avatar koji govori.

Istraživači su istrenirali model dubokog učenja da dešifrira neuronske podatke prikupljene od pacijentice s teškom paralizom, uzrokovanom moždanim udarom, dok je pokušavala tiho izgovoriti cijele rečenice. Prijevod iz mozga u tekst generirao je srednju brzinu od 78 riječi u minuti, što je 4,3 puta brže od prethodnog rekorda i još se više približava brzini prirodnog razgovora.BCI je pritom postigao stopu greške u riječi od 4,9% pri dekodiranju rečenica iz skupa od 50 fraza, što je pet puta manje pogrešaka od prethodnog najsavremenijeg govornog BCI-a.<h2>Pokreti lica avatara</h2>Stopa greške u riječi od 25% postignuta je pri dekodiranju rečenica s rječnikom od hiljadu riječi u stvarnom vremenu, a vanmrežne simulacije pokazale su stopu greške u riječi od 28% korištenjem rječnika s više od 39.000 riječi. Moždani signali također su prevedeni direktno u razumljive sintetizirane govorne zvukove koje su neupućeni slušaoci mogli razumjeti, sa stopom greške riječi od 28% za skup od 529 fraza.BCI je također dekodirao neuronsku aktivnost u pokrete lica avatara tokom govora, kao i neverbalne izraze. Stabilno dekodiranje visokih performansi održalo se mjesecima. Sve u svemu, ovaj multimodalni BCI pruža više mogućnosti za komuniciranje osoba s paralizom na prirodniji i izražajniji način, piše Bug.hr.

Prethodne studije su pokazale da je moguće dekodirati govor iz moždanih aktivnosti osobe s paralizom, ali samo u obliku teksta

Veza mozak – računar: Dobre vijesti za osobe s teškom paralizom

Hoće li carski pingvini biti prva polarna vrsta koja će nestati zbog klimatskih promjena? Naučno istraživanje utvrdilo je potpuni mortalitet njihove mladunčadi u nekoliko kolonija na Antarktiku nakon rekordnog topljenja leda posljednjih mjeseci.<h2>Katastrofalan gubitak</h2>Od pet praćenih kolonija u području Belingshausenovog mora na zapadu Antarktika, sve osim jedne doživjele su katastrofalan gubitak mladunčadi od 100 posto.- Mladunci su se utopili ili uginuli od hladnoće kada je pod njima popustio led. Nisu bili dovoljno zreli za takve uvjete - zaključili su naučnici u istraživanju objavljenom u četvrtak u časopisu "Communications: Earth &amp; Environment", koji pripada grupi Springer Nature.<h2>Na Antarktiku živi oko 250.000 parova carskog pingvina</h2>- Riječ je o prvom velikom neuspjehu razmnožavanja carskih pingvina u nekoliko kolonija istovremeno zbog topljenja morskog leda i to je vjerovatno znak onoga što nas čeka u budućnosti - rekao je glavni autor istraživanja Peter Fretvel (Fretwell), naučnik britanskog instituta „British Antarctic Survey“, prenosi Hina, a piše Zimo.hr.Na proljeće prošle godine na južnoj hemisferi, od sredine septembra do sredine decembra, antarktički morski led topio se rekordnom brzinom. U februaru je pao na najniži nivo od početka satelitskih mjerenja prije 45 godina.Na Antarktiku živi oko 250.000 parova carskog pingvina koji se mogu razmnožavati, po istraživanju iz 2020. godine.

Mladunci su se utopili ili uginuli od hladnoće kada je pod njima popustio led

Potpuni mortalitet mladunčadi: Hoće li ova polarna vrsta nestati zbog klimatskih promjena

Indija je iz drugog pokušaja uspješno sletjela na Mjesec u sklopu misije koju se smatra ključnom za istraživanje Mjeseca i status zemlje kao svemirske sile, samo nekoliko dana nakon što se srušio sličan ruski lender. <h2>Lunarni uzorci</h2>Evo šta se zna o prisutnosti smrznute vode na Mjesecu – i zašto je svemirske agencije i privatne kompanije vide kao ključ za kolonizaciju, rudarenje i potencijalne misije na Mars.Kako su naučnici pronašli vodu na Mjesecu?Još 60-ih, prije prvog slijetanja Apolla, naučnici su nagađali da bi voda mogla postojati na Mjesecu. Uzorci koje je posada Apolla vratila na analizu kasnih 60-ih i ranih 70-ih činili su se suhima.Godine 2008. istraživači Univerziteta ''Brown'' ponovo su pregledali te lunarne uzorke novom tehnologijom i pronašli vodik unutar zrnaca vulkanskog stakla. Godine 2009. NASA-in instrument na sondi Chandrayaan-1 Indijske organizacije za svemirska istraživanja otkrio je vodu na površini Mjeseca.Iste godine druga NASA-ina sonda koja je pogodila južni pol pronašla je vodeni led ispod površine Mjeseca. Ranija NASA-ina misija, Lunar Prospector iz 1998., pronašla je dokaze da je najveća koncentracija vodenog leda u zasjenjenim kraterima južnog pola.<h2>Zašto je voda na Mjesecu važna</h2>Naučnici su zainteresirani za džepove drevnog vodenog leda jer bi mogli pružiti podatke o lunarnim vulkanima, materijalu koji su kometi i asteroidi dopremili na Zemlju i podrijetlu okeana.Ako vodeni led postoji u dovoljnim količinama, mogao bi biti izvor pitke vode za istraživanje Mjeseca i pomoći u hlađenju opreme. Također se može razgraditi za proizvodnju vodika za gorivo i kisika za disanje, podržavajući misije na Mars ili lunarno rudarenje.Ugovor Ujedinjenih naroda o svemiru iz 1967. zabranjuje bilo kojoj naciji da polaže pravo na vlasništvo nad Mjesecom. Ne postoji odredba koja bi pak zaustavila komercijalno poslovanje.Napori pod vodstvom SAD da se uspostavi skup načela za istraživanje Mjeseca i korištenje njegovih resursa, Artemis Accords, imaju 27 potpisnika. Kina i Rusija nisu ga potpisale.<h2>Mjesečev južni pol posebno je nedostupan</h2>Raniji pokušaji slijetanja na Mjesečev južni pol su propali. Ruska letjelica Luna-25 ove je sedmice trebala sletjeti na južni pol, ali se otela kontroli pri prilazu i srušila se u nedjelju. Južni pol - daleko od ekvatorijalnog područja koje su ciljale prethodne misije, uključujući slijetanje Apolla s posadom - pun je kratera i dubokih rovova, piše Tportal.I Sjedinjene Države i Kina planirale su misije na južni pol.

Indijska svemirska agencija uspješno je spustila letjelicu na Mjesečev južni pol, u sklopu misije koja će unaprijediti indijske svemirske ambicije 

Evo zašto svemirske agencije jure prema Mjesečevom južnom polu

Prve tri sedmice jula 2023. bile su globalno najtoplije tri sedmice otkako se mjeri vreme. U ljetnim mjesecima ove godine dvostruko više ljudi u Njemačkoj bilo je izloženo temperaturama višim od 35 stepeni i višim od prosjeka od 1980. do 1999.&nbsp;Od evropske populacije na najgorem udaru vreline bila je Italija, pokazalo je upravo objavljeno istraživanje Instituta tehnologije u Karlsrueu (KIT), u Njemačkoj, prenio je ScienceDaily. Tokom ljeta 2023., koje i dalje traje, nekoliko vrelih perioda različite dužine i intenziteta dogodilo se istovremeno u različitim regionima sjeverne hemisfere, navedeno je u studiji „Istraživanje globalnog toplotnog vala u 2023.“ (Untersuchung der globalen Hitzewelle im Jahr 2023).<h2>Temperaturne anomalije</h2>U nekim dijelovima oboreni su svi dosadašnji rekordi u vrućini, dok su u drugima postavljeni dnevni ili mjesečni rekordi. U junu 2023. globalna temperatura površine okeana bila je veća nego u bilo kom trenutku otkako se mjeri vrijeme. Što se tiče površine Zemlje, uključujući i kopno, juni je bio najtopliji mjesec od 1850. Na globalnom nivou, prve tri sedmice jula 2023. bile su najtoplije tri sedmice otkako se mjeri temperatura, navodi se u studiji. Dnevni rekordi, globalna temperatura od 17,08 stepeni dostignuta je 6. jula, dok je 17,07 stepeni bila 5. i 7. jula. Osim toga, ekstremne temperature dostigle su sve rekorde, mada se još čeka potvrda i Svjetska meteorološka organizacija, a posebno u zemljama Mediterana, uključujući tu i Sjevernu Afriku i Bliski istok. Rekordne temperature zabilježene su i u SAD, Kanadi i Kini.- Za velike temperaturne anomalije da se razviju tokom dužeg perioda, da traju duže, potreban je poseban obrazac. Raspored pritiska u srednjoj troposferi na visini od 5,5 kilometara igra veliku ulogu u tome, a utječu i na protok zraka na velikim visinama. U julu 2023. izuzetno visok pritisak prevladavao je u svim regionima pogođenim visokim temperaturama. Tu su zagrijavanju značajno doprinijele zračne mase koje su se spuštale - rekao je dr. Andreas Šafer, istraživač Centra za menadžment katastrofe i smanjenja rizika KIT.Istraživači su proučavali i izloženost populacije vrelini. U Njemačkoj je oko 7 miliona ljudi bilo izloženo temperaturama višim od 25 stepeni. To je oko 40 posto više nego u periodu od 1980. do 1999. Broj ljudi izloženih visokim temperaturama višim od 35 stepeni je dupliran na oko 206.000. U poređenju s prethodnim decenijama, izloženost visokim temperaturama tokom ljetnih mjeseci značajno je viši u Italiji, Grčkoj, Španiji, SAD, Kini i Indiji.<h2>Akcioni planovi</h2>U Evropi najviše pati Italija. Tu su izmjereni novi rekordi s temperaturama višim od 40 stepeni. Sa samo 4.000 ljudi izloženih visokim temperaturama od 1980. do 1999. taj broj je sada 127.000. Da bismo se izborili s negativnim utjecajem ekstremno visokih temperatura na ljudsko zdravlje, državne institucije usvojile su akcione planove i provode različite strategije, među kojima je postavljanje javnih česmi i sistema za raspršivanje.

Prve tri sedmice jula 2023. bile su globalno najtoplije tri sedmice otkako se mjeri vrijeme

Ekstremno visoke temperature oborile sve rekorde: Italija najugroženija

Glinena cigla iz palače asirskog kralja Asurbanipala II u Kalhuu, današnjem Nimrudu, koja se čuva u Nacionalnom muzeju Danske, prava je kapsula biljnog života, pokazalo je istraživanje tima naučnika, prenosi ''ScienceDaily''.&nbsp;<h2>Akadski jezik</h2>Kako se navodi u saopćenju Oksforda, cigla ima natpis na akadskom jeziku koji glasi: „Vlasništvo palače Asurbanipala, kralja Asirije“, pa je lako datirati je na period između 879. i 868. godine prije nove ere. Tokom digitalizacije u muzeju 2020. grupa istraživača izvukla je uzorak iz unutrašnjosti cigle, gdje je postojao veoma mali rizik od zagađenja tuđim DNK. Iz tog uzorka izvukli su DNK koji je nakon sekvencioniranja identificirao 34 različite grupe biljaka. Najviše sekvenci imali su kupusi i vresovi. Uz njih, tu ima i ostataka porodica breza, lovora i pšenica.Interdisciplinarni tim arheologa, biologa i genetičara uspio je da uporedi otkrića s modernim botaničkim podacima iz Iraka, kao i s drevnim asirskim opisima biljaka.Cigla je napravljena od blata skupljenog blizu rijeke Tigar, a ono je pomiješano sa slamom ili životinjskom balegom. Oblikovana je u kalupu prije nego što je na nju stavljen natpis, a onda osušena na suncu. Činjenica da cigla nije gorjela, već je ostavljena da se suši prirodnim putem pomogla je u očuvanju genetskog materijala u njoj.<h2>Flora i fauna</h2>- Apsolutno smo uzbuđeni otkrićem da antička DNK, koja je bila zaštićena od kontaminacije unutar gline, može biti izvučena poslije 2.900 godina. Ovaj projekt je savršen primjer značaja interdisciplinarne kolaboracije u nauci, jer su različita znanja uključena u projekt dala odlične rezultate - poručila je dr. Sofi Land Rasmusen, profesorica Odjela za biologiju na Oksfordu.Osim što su otkrili mnogo toga iz ove pojedinačne cigle, istraživači kažu da je ova metoda dokaz da to mogu da rade i s glinenim ciglama iz različitih perioda kako bi identificirali floru i faunu. Glinenih objekata ima na arheološkim nalazištima širom svijeta.U ovoj studiji izvučen je DNK biljaka, jer je njih bilo najviše. Međutim, vjeruje se da bi mogle biti identificirane i životinje. To omogućuje detaljno razumijevanje biodiverziteta u prošlosti i može biti veoma značajna alatka u proučavanju prošlosti, piše Telegraf.rs.

NASA razvija nadzvučni avion: Očekuju da će savladati prepreku koju Concorde nikad nije uspio

Kineski istraživači: Ljudi su i u neolitu bili sposobni za složene inžinjerske poduhvate

Ova evropska država će prva u svijetu imati pristup "sedmominutnoj injekciji" za liječenje raka

Indijski rover poslao nove podatke: Na Mjesečevom južnom polu ima sumpora, ali i kisika

Večeras će se pojaviti plavi Supermjesec: Na nebu će se vidjeti i Saturn

Turisti iz mora izvadili ugroženu školjku: U Jadranu ima samo 26 primjeraka

Jeste li čuli za pravilo 30-30: Igra važnu ulogu ako se nađete na otvorenom tokom grmljavine

Osvojili su južni pol Mjeseca, na redu je Sunce: Indijci šalju još jednu letjelicu u svemir

Naučnici iznenađeni: Indijska letjelica poslala prve podatke o temperaturi na Mjesecu

Jesu li društvene mreže krive za depresiju kod djece: Norveški naučnici iznenadili studijom

Ispitano kako bestežinsko stanje utječe na imuni sistem astronauta

Veza mozak – računar: Dobre vijesti za osobe s teškom paralizom

Potpuni mortalitet mladunčadi: Hoće li ova polarna vrsta nestati zbog klimatskih promjena

Evo zašto svemirske agencije jure prema Mjesečevom južnom polu

Ekstremno visoke temperature oborile sve rekorde: Italija najugroženija

Iz glinene cigle stare 2.900 godina izvučen antički DNK, otkrivena kapsula biljnog života

Nauka

NASA razvija nadzvučni avion: Očekuju da će savladati prepreku koju Concorde nikad nije uspio

Kineski istraživači: Ljudi su i u neolitu bili sposobni za složene inžinjerske poduhvate

Ova evropska država će prva u svijetu imati pristup "sedmominutnoj injekciji" za liječenje raka

Indijski rover poslao nove podatke: Na Mjesečevom južnom polu ima sumpora, ali i kisika

Večeras će se pojaviti plavi Supermjesec: Na nebu će se vidjeti i Saturn

Turisti iz mora izvadili ugroženu školjku: U Jadranu ima samo 26 primjeraka

Jeste li čuli za pravilo 30-30: Igra važnu ulogu ako se nađete na otvorenom tokom grmljavine

Osvojili su južni pol Mjeseca, na redu je Sunce: Indijci šalju još jednu letjelicu u svemir

Naučnici iznenađeni: Indijska letjelica poslala prve podatke o temperaturi na Mjesecu

Jesu li društvene mreže krive za depresiju kod djece: Norveški naučnici iznenadili studijom

Ispitano kako bestežinsko stanje utječe na imuni sistem astronauta

Veza mozak – računar: Dobre vijesti za osobe s teškom paralizom

Potpuni mortalitet mladunčadi: Hoće li ova polarna vrsta nestati zbog klimatskih promjena

Evo zašto svemirske agencije jure prema Mjesečevom južnom polu

Ekstremno visoke temperature oborile sve rekorde: Italija najugroženija

Iz glinene cigle stare 2.900 godina izvučen antički DNK, otkrivena kapsula biljnog života