Crnogorski pozorišni i televizijski glumac, 42-godišnji Andrija Milošević, koji je publiku osvojio nizom sjajnih uloga, među kojima i Andrije iz humorističke serije „Andrija i Anđelka“, gdje mu je „bolju polovicu“ glumila 35-godišnja Anđelka Prpić, sve poslove koje je počeo završio je, a sada, kaže, gleda u nebo.
Inače, u otvorenom razgovoru za „Dnevni avaz“ rekao je da se dobro osjeća. Jedan od najpopularnijih komičara u regionu govorio je i o koronavirusu, koliko nam je potreban humor, šta bi bio da nije glumac i šta misli kuda ide ovaj svijet.
- Nastupam za pozorište "Boško Buha" trenutno. Teatar na Brdu neće raditi do februara, jer je nemoguće organizovati se trenutno na visokom nivou. Dakle, situacija zahtijeva radikalne odluke, kako god da okreneš – rekao je Milošević.
Kako gledate na ovo stanje koronavirusa, ima li straha i pridržavate li se svih mjera?
- Straha nema, a mjera se pridržavam. Očigledno je da ova situacija nije kontrolisana i da je nije moguće objasniti. Niko nigdje nije dao nikakav odgovor, jedino su u međuvremenu uspjeli da se adaptiraju i na neki nov način reklamiraju kako ipak nešto znaju. Pokazalo se da i ovi najbogatiji u suštini nemaju pojma. Prosto su samo bogati.
Izjavili ste jednom da se u cijelom regionu osjećate kao kod kuće. Ima li razlike u publici od države do države i shvatanja humora? Kakva je sarajevska publika?
- Nema razlike. Ljudi imaju iste probleme i na isti način reaguju, a i vole isti humor. Taj naš zajednički humor. Ovaj naš region je mjesto gdje živim. Moje mjesto.
Jedan komentar na Vašem Instagramu kaže da Vas je majka rodila za sve, da niste to što jeste, šta biste voljeli biti?
- Vanzemaljac.
Nedavno ste dotjerali liniju do savršenstva. Koliko ste danas fizički aktivni i koliko pazite na ishranu?
- Pazim, naravno. Bar toliko mogu sebi učiniti. Zdravlje čuvam za crne dane.
Kuda ide ovaj svijet?
- U propast iz koje će se opet roditi nešto novo i dobro. Bar se nadam.
Imate li neku poruku da pošaljete ljudima i kada će, prema Vašem mišljenju, ovo ludilo proći?
- Ovo ludilo će proći, ali ono ludilo, naše balkansko, koje se zove mržnja, e to je do svih nas. To ludilo ljudi slični meni i ja pokušavamo da izliječimo. Ako se zapitate što nam ne ide, znajte da nam ne ide niti će nam biti bolje samo zbog toga. Bukvalno mi je nevjerovatno koliko je postalo nemoguće da naši ljudi jedni druge poštuju. Da su toliko daleko unazad otišli, da čak ne dozvoljavaju jedni drugima da se izražavaju kako god žele i da to nikoga ne vrijeđa. Moja poruka mladima je sljedeća - vaš identitet grade vaša djela, lična, ljudska. To je vaš trag i vaše ime i prezime. Nijedan drugi simbol ne može zamijeniti čast i obraz.
