LJUDI I PRIČE O VLASENICI

Novinar Saša Burlica izdao knjigu "Izgubljeni zavičaj": "Malo misto" u istočnoj Bosni

Nekadašnji ekskluzivac "Večernjih novina" iz Tuzle otključao "kofer uspomena", u kojem je dugo čuvao duh stare vlaseničke čaršije

Burlica: Od 1994. godine živi u Češkoj. Društvene mreže

Goran MIŠIĆ

20.2.2023

Ljudi i priče iz stare vlaseničke čaršije, ali i Tuzle i cijelog birčanskog kraja, pa sve do Drine, žive svoje nove živote. Oživio ih je nekadašnji novinar sarajevskih "Večernjih novina" Saša Burlica u knjizi "Izgubljeni zavičaj", upravo izašloj iz štampe, koja je već izazvala veliko interesiranje publike.

Junaci iz duše

S autentičnim imenima i istinitim događajima iz knjige izranjaju junaci kao u dobrom dokumentarnom filmu da posvjedoče o jednom vremenu koje su krasili ljepota i bogatstvo zajedničkog življenja.

Tu je brico Abdulah zvani Dujica, koji, baš kao i onaj Meštar u Smojinom "Malom mistu", s mušterijama vodi beskrajne fudbalske i druge priče, tu je i pjevač i velemajstor gitare Hamo Brko, čija ispovijest nikoga ne može ostaviti ravnodušnim. U knjizi su i bivši inžinjer "Energoinvesta" Ekrem, koji je stigao postati šefom u skandinavskoj atomskoj centrali, košarkašica Stojanka zvana Coja, koja se s tuzlanskim Jedinstvom ispela na krov Evrope, i mnogi drugi. Ukupno 55 priča.

- Godinama sam moje junake nosio u duši, a skoro deceniju otkako sam priče počeo objavljivati na društvenim mrežama, mnogi su mi predlagali da izdam knjigu priča. Prednjačili su u tome moja profesorica iz vlaseničke gimnazije Berta Altarac, sada s adresom u Sjedinjenim Državama, prijateljica Alma Brizić, sada iz Linza, prijatelj iz Tuzle Fatmir Alispahić te Hamo Brkić, veliki muzičar, još veći čovjek, sada u Švedskoj, ali i mnogi, mnogi drugi - kazao je Saša Burlica, koji već 30 godina živi u Češkoj, u razgovoru za "Dnevni avaz".

Između redova

U Burlicinoj knjizi sam rat gotovo se i ne spominje, ali je nekako uvijek tu, i kao usud vreba između redova. Pisac i njegovi junaci ga ne spominju direktno, od priče do priče nema pucanja, granata, barutnog dima i ratnih zločina, ali je suprotstavljanje ratu i svim vrstama zala koje je donio rat neizrečena, ali glavna poruka.

- Protiv sam bilo kakve tuče, a da ne govorim o ratu. Ne podnosim nasilje bilo kakve vrste. Taj "pendrek" u rukama jačeg mi se smučio u životu. Rat na Balkanu razorio je mnoge porodice, uništio sve što je valjalo i, opet, u njemu su stradali slabiji u tom momentu - rekao je Burlica, kojeg još mnogi pamte po brojnim reportažama koje je objavljivao u skoro svim bosanskim i jugoslavenskim life magazinima sredinom osamdesetih.

Na pitanje kojim kriterijima se rukovodio kada je birao ličnosti za svoje priče, odgovara da su to prije svega bili zanimljivost te dostupnost informacija i sagovornika za priču. Dodaje i kako su svi ti ljudi o kojima su ispričane priče u "Zavičaju" živjeli u malenoj čaršiji, kakvih je mnogo u cijeloj Bosni i Hercegovini, ali i da je vlasenička sredina "specifična, prosto nevjerovatna".

- Imala je toliko poznatih i priznatih ljudi u književnosti, sportu, vrhunske stručnjake u svim oblastima života. Odavde potiču Derviš Sušić, Isnam Taljić, Stojanka Došić, Merhunisa Omerović, Esad Kurtagić, Gordana Zekić, Hazim Mujčinović, ali i drugi zanimljivi i duhoviti ljudi o čijim zgodama priče i svjedoče. Priče sam ponudio mojim Vlaseničanima, gdje god bili, da se sjete našeg grada iz ljepšeg vremena, ali i svim drugim ljudima dobre volje - poručio je Burlica.

On podsjeća da su neki od njegovih junaka živi i već u poznim godinama, ali da se većina odavno preselila ili su pokojni, "ali su se sada svi zajedno ponovo okupili u "Izgubljenom zavičaju" da putuju u vječnost ne samo Bosnom nego i regijom i, bez pretjerivanja, cijelom Evropom i Amerikom, svuda tamo gdje njihovi potomci danas žive".

Knjiga sadrži 55 priča. PROMO

"Zavičaj" i u Americi

Prijatelji koji su Sašu pratili na društvenim mrežama požurili su da što prije nabave knjigu. Ali tu su i mnogi drugi, njihovi prijatelji i rodbina, tako da se događa da jedna osoba naruči po pet-šest primjeraka za sebe i druge. Burlica kaže da je knjiga već stigla do Luksemburga, u Dansku, Veliku Britaniju, Nizozemsku, Švedsku, Austriju, Njemačku, u zemlje regiona, a prvi primjerci su poslani i u SAD.

Psihički nisam izdržao

- Nakon godina gladi konačnu odluku o napuštanju Tuzle donio sam 1994. godine, kada je granata ispaljena s nekog brda u okolini grada pala na susjedovu kuću u tuzlanskom naselju Solina i odvalila pola objekta, a nalazila se samo desetak metara od kuće u kojoj sam stanovao. Geler od granate pronašao je put nekoliko centimetara iznad glave jednogodišnjeg sina koji se u tom trenutku igrao u krevetiću. Psihički više nisam izdržao - kazao je Burlica.

Promocije u aprilu

- Prve zvanične promocije bit će održane u Tuzli i Vlasenici početkom aprila, ali je važno istaći i da uporedo radim na "Izgubljenom zavičaju 2" i jednom romanu započetom prilično davno. Mislim da će tek roman zatalasati javno mnijenje i izazvati veliku pozornost čitalačke publike. O tom-potom. U nastavku "Zavičaja" potrudit ću se da pod isti "krov" dovedem mnoge ljude koji su to zaslužili, a nisam ih do sada uspio vratiti u "Izgubljeni zavičaj" - najavio je Burlica. 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.