Iako je do isteka roka za implementaciju presude Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića ostalo još nešto više od dva mjeseca, sve je izvjesnije da Interresorna radna grupa za izmjene Izbornog zakona neće postići konsenzus te da će Ustavni sud početkom jula poništiti odredbe zakona kojima se biraju delegati u Dom naroda Federalnog parlamenta.

To bi, ukoliko se do izbora ne nađe rješenje, moglo dovesti do blokade formiranja federalne vlasti te Doma naroda Državnog parlamenta, budući da se bez Doma naroda Federalnog parlamenta ne mogu izabrati predsjednici i potpredsjednici FBiH, zatim Vlada FBiH, kao ni državni delegati.

Opcije CIK-a

Naime, Ustavni sud je utvrdio da odredba Izbornog zakona po kojoj se "svakom konstitutivnom narodu daje jedno mjesto u svakom kantonu" nije u skladu s Ustavom, pa se po ovom principu ne mogu više birati federalni delegati.

Uveliko se, kako nam je potvrđeno u navedenoj Interresornoj grupi, kao i u Centralnoj izbornoj komisiji (CIK), prave scenariji, odnosno planovi za izlazak iz ove situacije.

Jedan od njih je da CIK, pozivajući se na druge odredbe Izbornog zakona, omogući izbor delegata u Dom naroda FBiH iz kantonalnih skupština, u skladu s nedavno provedenim popisom stanovništva po kriterijima trenutne nacionalne strukture u pojedinim kantonima. Međutim, cijeni se da bi ovo dovelo do stvaranja etničkih izbornih jedinica, što bi dovelo do diskriminacije naspram onih naroda koji su u jednom kantonu u manjini.

Član Interresorne radne grupe i državni delegat Halid Genjac (SDA) kaže za "Avaz" da bi bio protiv ovakvog rješenja, ujedno navodeći da je odluka Ustavnog suda po apelaciji Ljubića neprovediva.

- Sud nije osporio rečenicu koja uvjetuje onu odredbu koju smatra spornom, a to je provedba Aneksa 7 Dejtonskog sporazuma (povratak izbjeglica i raseljenih osoba). Još niko nije proglasio Aneks 7 provedenim, tako da se aktuelna odredba o izboru federalnih delegata, dok se ne provede Aneks 7, mora provoditi - istakao je Genjac.

Pat-pozicija

On je naglasio da Ustavni sud, kada istekne rok za implementaciju navedene presude, mora ponuditi rješenje iz aktuelne pat-pozicije.

- Ako to ne uradi, onda jedino rješenje može biti da se u Izborni zakon prepiše odredba prema kojoj se u Dom naroda FBiH iz svakog pojedinog kantona bira pripadnik jednog naroda, ali ukoliko ga ima zastupljenog u skupštini tog kantona. Dakle, to nije imperativna odredba kao u Izbornom zakonu - cijeni Genjac.

Tokom jučerašnjeg dana pokušali smo čuti mišljenja Borjane Krišto i Bariše Čolaka, koji su, također, članovi Interresorne grupe, ali oni se nisu javljali na naše pozive.

Mogući scenarij: Aktuelni sazivi ostaju i nakon izbora?

Prema nekim tumačenjima aktuelnih propisa, moguće je očekivati da aktuelni članovi Doma naroda FBiH i BiH, zatim Vlade, te predsjednik i potpredsjednici FBiH ostanu na svojim pozicijama i nakon izbora 2018., sve dok se ne postigne dogovor o izmjeni Izbornog zakona.