- U 1997. godini na području Federacije BiH evidentirano je gotovo 40 terorističkih napada. Najčešće mete bili su katolički vjerski objekti u Sarajevu, Donjem Vakufu, Bugojnu, Travniku, Kraljevoj Sutjesci. U Tomislavgradu srušene su dvije džamije.
BIH
- U 1997. godini na području Federacije BiH evidentirano je gotovo 40 terorističkih napada. Najčešće mete bili su katolički vjerski objekti u Sarajevu, Donjem Vakufu, Bugojnu, Travniku, Kraljevoj Sutjesci. U Tomislavgradu srušene su dvije džamije.
Mozaik napada
Nekoliko sati prije dolaska pape Ivana Pavla II u Sarajevo, policija je ispod mosta kod RTV doma otkrila oko 100 kilograma eksploziva sa radio-uređajem za daljinsko upravljanje. U Travniku je ubijeno šest Hrvata. Većina ovih slučajeva nikada do kraja nije rasvijetljena, ili to, barem, javnosti nije predočeno. Teroristički napadi nastavljeni su i u narednoj godini, samo je odabir meta i način djelovanja donekle izmijenjen – nastavila je “Slobodna Bosna” elaboraciju u tekstu pod naslovom “Kratki pregled "najboljih" terorističkih akcija u FBiH poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma: Leteći cirkus Monty Daytona”, a u okviru velikog dosjea nazvanog “Sarajevski atentat - smrt Federacije”.
Podsjetimo, u tom dosjeu objavljenom 20. marta 1999. “Slobodna Bosna” je, između ostalog, potencirala i da se atentat na federalnog doministra policije Jozu Leutara, koji je izvršen 16. marta 1999. u Sarajevu, potpuno “uklapa u mozaik napada na hrvatske policajce koji se već dvije godine odvijaju na području središnje BiH”.
- Ubijeni i ranjeni hrvatski policajci u Travniku i okolini po pravilu su pripadali "umjerenoj struji", mahom je riječ o ljudima koji nisu imali privatnih neprijatelja, kao što ih nije imao ni Jozo Leutar – objavila je “Slobodna Bosna”, koja na kraju dosjea donosi upravo detalje napada izvršenih na hrvatske policajce:
- U Travniku je 12. juna 1998. ubijen hrvatski policajac Perica Bilić. Pokojni Bilić, dan ranije, dogovorio je sa kolegom Almirom Melićem odlazak u Kiseljak. Eksplozivna naprava postavljena u njegovom osobnom automobilu golf aktivirala se u momentu kada je motor upaljen. Bilić je poginuo na licu mjesta, a teško ozlijeđenog Almira Melića iz golfa je izvukao Ron Newton, zapovjednik IPTF-a u Travniku. Hrvatski policajci uposleni u PU Travnik, nakon ovog napada, imenom i prezimenom prozvali su jednog od inspektora - Bošnjaka koji je ubojstvo kratko prokomentirao: "Jedan ustaša manje."
Mjesec i pol dana kasnije, 31. jula, ubijen je drugi hrvatski policajac Anto Valjan. Valjan je ubijen na samo nekoliko metara od sjedišta travničke policije, u samom središtu grada. Eksplozivna naprava postavljena u kanti za smeće aktivirana je u momentu kada se policajac Valjan, nakon završetka noćne smjene, spremao da uđe u svoj automobil.
Da je eksplodirala deset minuta ranije, poginuo bi policajac Bošnjak. Naknadno je utvrđeno da se eksplozivna naprava sastojala iz dva dijela, elektroničkog sklopa i eksplozivnog punjenja u limenkama piva i sokova. Elektronski dio naprave činili su međusobno povezani prijemnik i servo uređaj za amaterske modele pričvršćeni na salonitnoj pločici kojima se upravlja daljinski. Elektronski dio napajan je iz pet baterija jačine 4,5 volti. Nakon drugog ubojstva istragu je preuzeo specijalni antiteroristički vod MUP-a Federacije.
Vozila u kojima su poginuli policajci Valjan i Bilić
U septembru prošle godine ministar unutarnjih poslova Srednjebosanske županije Enes Handžić na pitanje novinara SB dokle je istraga stigla, odgovorio je neodređeno. "Vjerovatno postoji veza između svih ovih krivičnih djela, a kao što vam je poznato, sada se intenzivno radi na dokazivanju pokušaja terorističkog akta u Bugojnu kada je eksplozivna naprava postavljena ispred kuće Ive Mrše."
Podsjećamo da je predsjednik Općinskog vijeća Bugojno g. Mršo eksplozivnu napravu u kartonskoj kutiji ispred ulaznih vrata njegove kuće 26. avgusta prošle godine otkrio sasvim slučajno i to nakon što je kroz staklena vrata vidio sjene i neobičan predmet. Mjesec dana kasnije, u Bjugojnu su uhapšeni Mesud Jašarević i Muhidin Omanović, ali su ostali detalji istrage mjesecima čuvani u tajnosti.
Sarajevo 1997. godine: Uoči posjete pape Ivana Pavla II kod RTV doma pronađen eksploziv
Posljedice bombaškog napada u srednjoj Bosni 1998. godine
Početkom decembra podignute su zvanične optužnice protiv osmorice Bošnjaka koji se terete za napade na građane hrvatske nacionalnosti i rušenje njihovih kuća. Uhapšeni su Enver Delić, Asim Ramulj, Edin Mrkonja, Enes Kokić, Hidajet Begović i Muris Ljubunčić.
U tekstu optužnice, između ostalog, navodi se i kako su Asim Ramulj i Muhidin Omanović planirali atentat na Ivu Mršu. Večer ranije, ispred ulaznih vrata Mršine kuće u bugojanskoj ulici Terzići br. 27 postavili su kartonsku kutiju napunjenu eksplozivom koji se trebao aktivirati električnim upaljačem na potez silikonom povezanim za ručku vrata. Ista je skupina u avgustu 1997. minirala nekoliko hrvatskih kuća u selu Ćurčića Lug kod Bugojna.
Nakon te "akcije" planirali su ubojstvo trojice hrvatskih policajaca koji su svakodnevno na posao u Bugojno dolazili iz Livna, gdje žive od 1993. godine. Na dijelu puta kod prijevoja Koprivnica, Ramulj, Delić, Kokić, Mrkonja, Omanović i Jašarević, naoružani puškama kalašnjikov, hekler i uzi, hrvatskim policajcima postavljali su zasjedu tri puta.
Hronologija zločina nad Hrvatima u Travniku
Treći put
U dva navrata policajci nisu prošli u planirano vrijeme. Treći put je živote policajaca Dragana Udovčića, Ivana Vujevića i Mate Lučića spasila slučajna prolaznica. Članovi ove skupine optuženi su i za nadziranje kuće pripadnika PU Bugojno Ranka Zelića i jednoga policajca Hrvata u Kraljevicama kod Travnika. Sudski postupak koji se protiv njih vodi u Općinskom sudu u Bugojnu još uvijek nije okončan.
Posljednji napad na hrvatske policajce dogodio se u Travniku 9. februara ove godine. Način na koji je ovaj teroristički akt izveden kombinacija je scenarija po kojima su ubijeni policajci Bilić i Valjan. U 21.50 sati u Fatmića ulici, u neposrednoj blizini zgrade PU Travnik, eksplodirao je automobil policajca Vlade Stojaka. Još uvijek nepoznata naprava podmetnuta ispod Stojakovog automobila detonirala je u trenutku kada je on upalio motor. Gotovo je nevjerojatno kako je ovaj policajac uspio preživjeti – zaključuje “Slobodna Bosna” u velikom dosjeu od 20. marta 1999. godine.
Tajna u grobu i hronologija zločina nad Hrvatima u Travniku
„Slobodna Bosna“ godinama, tačnije dok nije potpala pod utjecaj vlasti Bakira Izetbegovića, bavila se motivima atentata na federalnog doministra policije Jozu Leutara. Tako je, primjerice, u tekstu od 11. avgusta 2005. godine taj sedmičnik objavio i sljedeće:
- Prema pouzdanim saznanjima, najviše informacija o likvidacijama hrvatskih policajaca i povratnika na području Travnika te o organizatorima i počiniteljima serije zločinačkih akcija prikupio je tadašnji doministar Federalnog MUP-a Jozo Leutar. Isti izvori tvrde da je to bio presudni motiv za atentat u kojem je u sarajevskom naselju Ciglane početkom 1999. godine ubijen doministar Leutar. Još uvijek nisu poznati počinitelji tog brutalnog ubojstva – potencirala je „Slobodna Bosna“ u tekstu iz 2005. godine, gdje je donijela i kratku hronologiju zločina nad Hrvatima u Travniku.
(Sutra: Handalin bijeg nakon policijske instrukcije; Šta je Bin Laden odnio u džehenem)
NA KIOSCIMA ŠIROM BIH
TRGOVINA NARKOTICIMA