- Prvi teroristički napad u BiH desio se 1997., kada je autobombom raznijeto pola (zapadnog) Mostara. Organizator ovog terorističkog čina bio je Ahmed Zuhair Handala koji je, zahvaljujući maloj pomoći prijatelja, uspio pobjeći iz BiH, a sudilo mu se u odsustvu - podsjetila je “Slobodna Bosna” na slučaj “Handala” 5. maja 2011. godine u tekstu povodom ubistva vođe terorističke mreže El-Kaide, Saudijca Osame bin Ladena, koji je tada ubijen u akciji pripadnika specijalnih jedinica američke mornarice u pakistanskom gradu Abotabadu, stotinjak kilometara udaljenom od Islamabada. 

Brojne tajne

 “Slobodna Bosna” je istakla i to da je Handalin punac iz naselja Željezno Polje svjedočio: 

- Prije nego što je Handala pobjegao iz kuće, posjetili su ga lokalni policajci i upozorili da bježi, jer će biti uhapšen. Sutradan su, prema navodima punca, došli drugi policajci da ga hapse, a on je već napustio Bosnu. Međutim, Handala nije dugo uživao u slobodi. Uhapšen je 2002. u Pakistanu i prebačen u zatvor u Guantanamu. Potom je predat pravosudnim vlastima Saudijske Arabije. Iza Handale u BiH su ostali njegova, sada već bivša, supruga i dvoje djece - pisala je “Slobodna Bosna” 2011. godine.

U istom tekstu pod naslovom “Šehidski rastanak; Šta je Bin Laden odnio u džehenem; Pitanje svih pitanja: da li je 1993. Osama bin Laden u Beču dobio bosanskohercegovački pasoš?!”, taj prošle godine ugašeni list Senada Avdića elaboriralo je kako je, osim tijela Osame bin Ladena koje je prebačeno u Afganistan i sahranjeno u moru, grobno plavetnilo “progutalo” i brojne njegove tajne, među kojima i onu “da li je ratne 1993. dobio bosanskohercegovački pasoš u Beču”. Dalje SB piše:

- Sa ili bez bh. pasoša, Bin Laden je “otpremljen”, ali njegova upletenost i njegova teroristička mreža Al Qaida, te fanatični saborci u (zlo)upotrebi rata u BiH radi ostvarivanja “viših ciljeva” više je nego evidentna. U vrijeme raspada bivše Jugoslavije i početkom agresije na BiH u proljeće 1992. Osama bin Laden živio je u sudanskom gradu Kartumu, gdje je stigao iz Saudijske Arabije, čije vlasti su ga zbog radikalizma jedno vrijeme držale u kućnom pritvoru. Kao gost sudanske Vlade Bin Laden je od svog domaćina Hasana al-Turabija zatražio pomoć da uspostavi kontakte u Bosni.

Jedan od Turabijevih učenika i saradnika, dr. Fatih al-Hassanein, utjecajni član sudanskog Nacionalnog islamskog fronta Hasana al-Turabija, u to je vrijeme za sebe tvrdio da je pravi “ministar finansija u vladi Alije Izetbegovića”. Beogradski student medicine Hassanein krajem sedamdesetih godina u Sarajevu je finansijski i moralno ohrabrivao i pomagao grupu slobodoumnih muslimana okupljenu oko Alije Izetbegovća.

Hassanein je financirao i štampanje prve Izetbegovićeve knjige „Islam između Istoka i Zapada“. Čim je počela agresija na BiH, ovaj Sudanac se stavio na čelo međunarodne humanitarne organizacije Third World Relief Agency (TWRA) sa sjedištem u Beču. Bin Ladenov izaslanik zvao se Jamal Ahmed al-Fadl. Postao je svjedokom američke vlade, detaljno opisujući svoj put u Zagreb, u kojem se sreo sa Abu Zubairom al-Madanijem, te predstavnicima dvije islamske humanitarne organizacije TWRA i BIF (Benevolence International Foundation).

Njegovo svjedočenje je korišteno kao dio dokaznog materijala u procesu američke vlade protiv osnivača i direktora BIF-a Ennama Arnauta, koji je 2005. osuđen na desetogodišnju robiju.

Dakle, u jesen 1992. Al Qaida je uputila svog predstavnika iz Sudana u Zagreb, kako bi prikupio informacije za Bin Ladena o Bosni i o izgledima za Al Qaidin biznis u Hrvatskoj. Član Al Qaide se u Zagrebu susreo sa različitim ljudima, uključujući Arnauta, Hassaneina, kao i dvojicu drugih pripadnika Al Qaide, Abdel Rahman Al Dosarija i Abu Zubaira al-Madanija, Bin Ladenovog rođaka. Dosari je savjetovao da Al Qaida uspostavi svoj kamp za obuku u Bosni, izgradi odnose sa stranim humanitarnim organizacijama i uspostavi svoje biznise, kako bi ekonomski osnažila Al Qaidu.  

Naglasio je da je Al Qaidin cilj u Bosni uspostavljanje baze za operacije u Evropi protiv Al Qaidinog istinskog neprijatelja, Sjedinjenih Američkih Država. Još jedno od imena koje Bin Ladena dovodi u vezu sa BiH je Wael Hamza Jelaidan. Jelaidan je zvanično bio jedan od trojice predstavnika arapskog svijeta za područje Pakistana i Afganistana. Druga dvojica bili su Abdullah Azzam i Osama bin Laden. Jelaidan se smatra ekspertom za transport i distribuciju naoružanja. Afganistan je napustio 1992., kada se nastanio u Saudijskoj Arabiji, gdje se počeo baviti “komercijalnim poslovima”.

Nakon toga, priključio se “humanitarnim operacijama” u BiH, gdje je privremeno nadzirao Visoki saudijski komitet za pomoć BiH.

Po preporuci Jelaidana, koji je održavao kontakte sa već spomenutim Aymanom al-Zawahirijem, te uhapšenim mozgom terorističkih operacija Abu Zubayadahom, na mjesto šefa humanitarne organizacije Muwafaq Foundation u Zagrebu saudijski biznismen Yassin Al Kadi, osumnjičen za pomaganje terorizma, imenovao je Chafika Aydija, afganistanskog ratnog veterana i Jelaidanovog prijatelja. Po okončanju rata u BiH, a po nalogu svog šefa Al-Kadija, Chafik Ayadi preseljava operacije Muwafaq Foundationa iz Zagreba u BiH.

Posao s bankama

Ubrzo nakon dolaska u BiH, Ayadi ulazi u poslovni svijet, gdje sa svojim šefom Al Kadijem za 2,3 miliona vrši dokapitalizaciju Depozitne banke. U međuvremenu, Depozitna banka postala je dijelom Vakufske banke, a “operativac” Ayadi napustio je BiH, nastanio se u Irskoj, čiji ga Interpol traži zbog pripremanja terorističkog napada u toj zemlji – objavila je “Slobodna Bosna” u tekstu od 5. maja 2011. godine.

TWRA, Jelaidan i donacije

Prema dokumentaciji koju posjeduje “Slobodna Bosna”, humanitarna organizacija TWRA je u periodu od početka aprila do početka jula 1993., na ime Waela Jelaidana, prebacila iznos od 7.758 miliona američkih dolara, te 4.250 miliona njemačkih maraka. Šta se desilo sa tim sredstvima i koja je bila njihova krajnja namjena, ostalo je nepoznato - pisala je SB.

Svjedočenje američkog eksperta za terorizam

- Prema analizama američkih obavještajnih službi, Al Qaida je bila direktno zainteresovana za rat u BiH, jer za njih to je bio novi Afganistan, otvaranje novog fronta koji će omogućiti dolazak svetih ratnika u Evropu. Koliko je Bosna bila značajna za Al Qaidu, najbolje ilustruje podatak da je Bin Ladenov zamjenik i vjerovatni nasljednik Ayman al-Zawahiri više puta dolazio u BiH, te da je svog brata Muhammada al-Zawahirija postavio za šefa balkanske operacije Al Qaide. Muhammad al-Zawahiri, poznat kao “inžinjer”, bio je ekspert za logistiku, a humanitarni rad koristio je kao paravan za potporu mudžahedinima u Bosni, gdje je lično proveo veći dio 1993., pod pseudonimom Muhammad Ibrahim. Muhammad al-Zawahiri je tokom rata na Kosovu bio šef humanitarnih aktivnosti islamskih organizacija.

Američki ekspert za terorizam Evan Kohlmann, koji je radio za FBI kao i druge vladine organizacije, bio je angažovan od strane haškog Tužilaštva da sačini ekspertski izvještaj o ulozi mudžahedina u bosanskohercegovačkom ratu, koji će se koristiti u predmetu koji se vodi protiv Rasima Delića. “Bio sam prilično iznenađen kada sam u jednom od dokumenata koji je sačinila Uprava službe vojne bezbjednosti Armije BiH, a u kojem su pobrojana imena osoba s kojim su kontaktirali lideri i osoblje odreda El Mudžahid, vidio i ime Osame bin Ladena”, rekao nam je svojevremeno Kohlmann.

Tokom suđenja Rasimu Deliću Ayman Awad svjedočio je o do tada nepoznatim finansijskim vezama islamskih centara moći sa sarajevskim, bošnjačkim državnim vrhom - objavila je “Slobodna Bosna” 2011. godine.

(Nastavak feljtona donosimo u ponedjeljak)