Pišući dalje u tekstu pod naslovom “Glavnom Bin Ladenovom logističaru Jelaidanu Čengić je u samo tri mjeseca '93. godine poklonio 10 miliona dolara!!!”, “Slobodna Bosna” u broju od 8. maja 2008. godine tvrdi i kako novčanim transferom iz 1993. godine od 7,758 miliona američkih dolara, te 4,250 miliona njemačkih maraka, ne prestaje veza jednog od ključnih finansijera El-Kaide Waela Hamze Jelaidana sa Hasanom Čengićem i BiH, u kojoj Jelaidan sa svojim partnerima nakon okončanja rata, kako navodi SB, razvija “humanitarni biznis”. U tekstu otprije devet godina taj list Senada Avdića dalje tvrdi:
Kršenje svih zakona
- Naime, kako smo već ranije pisali, još jedan saudijski biznismen osumnjičen za finansiranje terorističkih organizacija, Yassin Al Kadi, po preporuci Jelaidana, koji je u to vrijeme održavao kontakte sa visokim vojnim časnicima Al Qaide, dr. Aymanom al-Zawahirijem, te uhapšenim mozgom terorističkih operacija Abu Zubayadahom, na mjestu šefa humanitarne organizacije Muwafaq Foundation u Zagrebu imenovao je Chafika Aydija, afganistanskog ratnog veterana i Jelaidanovog prijatelja.
Bivši državljanin BiH, dokazani finansijer terorizma Chafik Ayadi, za kojim je Interpol nedavno raspisao tjeralicu zbog osnovane sumnje da je pripremao teroristički napad u Irskoj, po nalogu svog šefa Yassina al-Kadija početkom 1996. godine preseljava operacije Muwafaq Foundation u BiH. Ubrzo nakon dolaska u BiH Ayadija u poslovni svijet uvodi tadašnji pomoćnik direktora bošnjačke tajne službe Agencije za istraživanje i dokumentaciju (AID) Irfan Ljevaković, blizak prijatelj Hasana Čengića i njegov ratni suradnik u Beču.
Prilika da Ayadi u Sarajevu opere milione koji su služili za finansiranje terorizma pojavila se u maju 1996. godine kada Ayadi sa 2,3 miliona vrši dokapitalizaciju Depozitne banke. Kršenjem svih tada postojećih zakona, Ayadi uloženih 2,3 miliona DEM za osnovni kapital banke koristi za odobravanje kredita i to nikom drugom već samome sebi!?
Tako iznos od 972.500 DEM odobrava svojoj kompaniji Euroinvest d.o.o. iz Sarajeva koju je osnovao zajedno sa Yassinom al-Kadijem, a kredit u iznosu od 1,3 miliona DEM dodijelio je humanitarnoj organizaciji Mouwafaq Foundation, u kojoj je bio direktor.
Dvojica ključnih suvlasnika Depozitne banke Yassin al-Kadi i Chafik Ayadi bili su finansijeri i rukovodioci humanitarne organizacije Muwafaq Foundation. Muwafaq je imao urede u Zagrebu, Sarajevu, Splitu, Zenici, Konjicu, Tuzli i Tirani. Bilo je planirano otvaranje ureda u Kaknju, Visokom, Vitezu, Travniku, Bugojnu, Maglaju, Mostaru, Jablanici i Pazariću.
Iako američke vlasti nakon terorističkih napada 11. septembra 2001. ovu humanitarnu organizaciju nisu stavile na listu globalnih sponzora terorizma, na press konferenciji održanoj u oktobru 2001. godine, kada je ime Yassina al-Kadija dospjelo na listu globalnih sponzora terorizma, on je opisan kao “šef saudijske Muwafaq Foundation koja je prebacila milione Bin Ladenu”.
U intervjuu saudijskim novinama 2001. godine Yassin al-Kadi, mecena Chafika Ayadija, svjedočio je o bosanskoj misiji svog štićenika.
“Jelaidan je dobro postupio kada je imenovao Ayadija. Mogu reći da je on jedan od najboljih ljudi s kojim sam radio u dobrotvornim djelatnostima. Svojim je radom uspio napraviti velike usluge bosanskim muslimanima. Osim toga, stekao je povjerenje vladinih dužnosnika, koje je vodio tadašnji bosanski predsjednik Alija Izetbegović i članovi njegove vlade. U mnogim je prilikama Ayadi bio glavna spona između Visokog saudijskog komiteta za pomoć BiH i tamošnjih potreba ljudi”, rekao je Al-Kadi. Međutim, nije spominjao činjenicu da je Ayadi povjerenje Izetbegovića i njegove Vlade platio sa čak 300.000 DEM koje je u septembru 1996. godine predao/poklonio osobno Aliji Izetbegoviću - ustvrdila je “Slobodna Bosna” u tekstu od 8. maja 2008. godine.
Čengićev odgovor na optužbe
“Slobodna Bosna” je u istom broju prenijela i da je u tadašnjoj izjavi za “Dnevni list”, u kojoj je komentirao tvrdnje da je predmet istrage Antikorupcijskog tima OHR-a, Hasan Čengić oštro demantirao sve optužbe da je sudjelovao u finansiranju terorističkog napada na SAD.
- O meni je toliko puta izrečena laž da je suvišno bilo što govoriti. Bilo mi je suđenje i oslobođen sam optužbi, pa što kazati na ove nove neargumentirane napade. Sve se događa kao u mitu o Kosovu. Sto puta ponovljena laž može u javnosti postati istina - izjavio je Čengić, a “Slobodna Bosna” dalje konstatirala:
- Pri tome je zaboravio precizirati da mu je pred Sudom BiH bilo suđeno zbog optužbi da je kao doministar Ministarstva odbrane FBiH svojoj firmi izdao dozvolu da se bavi uvozom i izvozom naoružanja i vojne opreme, te da njegove bliske veze sa terorističkim organizacijama i pojedincima nikada do sada nisu bile predmetom ozbiljne istrage na osnovu koje bi reagovala nadležna tužilaštva. Ozbiljna istraga, a pogotovo optužnica koja bi se odnosila na Čengićeve aranžmane s terorističkom mrežom Al Qaida i njenim čelnicima, nikada nije pokrenuta – napominje se u tekstu SB-a.
Ispitan Muradif Pajt zvani Mrak
- Istraga koja je pokrenuta protiv Hasana Čengića, po svemu sudeći, bit će proširena na izgradnju i vlasništvo nad Aerodromom Visoko. Naime, prema informacijama koje posjeduje Slobodna Bosna, američki istražni organi nedavno su kontaktirali bosanskohercegovačkog biznismena Muradifa Pajta, nastanjenog u Bostonu, a interesovali su ih vlasnički odnosi između Čengića i Javnog preduzeća Aerodrom Visoko. Za vrijeme rata Muradif Pajt obnašao je značajnu funkciju pri Vojno-ekonomskom poslanstvu BiH u Hrvatskoj. Zahvaljujući Pajtu, tadašnje Predsjedništvo RBiH na čelu sa Izetbegovićem došlo je u posjed satelitskih telefona, ali kako niko nije plaćao račune, Pajt je nakon rata pred američkim sudom tužio Izetbegovića kako bi podmirio u ratu nastale dugove. Kasnije, sa svojim američkim poslovnim partnerima pojavio se kao jedan od investitora spremnih da uloži sredstva u privatizaciju visočkog aerodroma čiji je većinski vlasnik Čengićev BIO – pisala je “Slobodna Bosna” 8. maja 2008. godine.
(Sutra: Šta se dogodilo nakon što je Nedžad Ugljen naredio prisluškivanje mudžahedina)
