Magazin “Dani” u nastavku teksta od 16. avgusta 2002. godine pod naslovom “Veliko otkriće ili velika prevara” objavio je detalje o tome šta je ostalo skriveno nakon što je, na prijedlog tadašnjeg sarajevskog tužioca Mustafe Bisića, Munibu Zahiragiću, bivšem agentu Agencije za istraživanje i dokumentaciju (AID) BiH i direktoru humanitarne organizacije "Bosanska idealna futura" (BIF), uhapšenom 2002. godine, suđenje zatvoreno za javnost.

Mjera zabrane

U sarajevskom Kantonalnom sudu osuđen je 2003. na dvije godine zatvora i to ne zbog prvobitne optužbe za špijunažu, nego “odavanja službene tajne iz nehata”, a ista presuda je odredila još da mu se zabranjuje bavljenje poslovima sigurnosti u trajanju od pet godina. Proglašen je krivim zato što je u vrijeme dok je radio na kontraobavještajnim poslovima u AID-u u toku marta i aprila 2000. godine, bez ovlaštenja, prisvojio povjerljivu dokumentaciju koju je kasnije sakrio u garaži kuće svog oca.

“Dani“ su 16. avgusta 2002. godine donijeli detalje o krađi dokumenata koji su nosili oznake “službena tajna” i “strogo povjerljivo”:

- U svojoj informaciji tužilac Bisić objašnjava da optužba tereti Zahiragića da je u periodu od 13. septembra 1996. godine do 30. juna 2000. godine, radeći kao službenik AID-a na poslovima kontraobavještajne zaštite, suprotno Zakonu o istraživanju i dokumentaciji i Pravilniku o utvrđivanju tajnih podataka iz djelokruga rada organa unutrašnjih poslova, prisvojio više stotina dokumenata sa oznakom tajnosti.

Iznio je ove tajne dokumente izvan službenih prostorija. Povjerljive obavještajne podatke za lica afro-azijskog porijekla za koja su postojala obavještajna saznanja da su mogla biti izvršioci raznih krivičnih djela kako u inostranstvu, tako i u BiH, prenosio je Enaamu Arnaoutu, direktoru Humanitarne organizacije BIF sa sjedištem u Chicagu (SAD) i uredima u Sarajevu i Zenici.

Arnaout je, pak, upozoravao osumnjičene o njihovom praćenju i mogućnosti lišenja slobode, kako bi mogli da napuste teritoriju BiH. Zahiragić je tako "pomogao da BiH napuste Abu Maali, jedan od komandanata jedinice 'El Mudžahid', koga su tražile strane obavještajne službe i Mamdouh Mahmud Salim, kojeg su tražile Sjedinjene Države i koji je predstavljao opasnost za bezbjednost američkih interesa i sumnje da je učestvovao u planiranju napada na ambasade SAD u Keniji i Tanzaniji", napisao je tužilac Bisić.

Proturječne tvrdnje

Ove tvrdnje tužioca Bisića su ili veliko otkriće ili neosnovane. Prema dostupnim i provjerljivim informacijama, Mamdouh Mahmud Salim je boravio u zeničkom hotelu "Metalurg" u maju 1998. godine.

Sadašnja tvrdnja tužioca Bisića da su SAD tražile Salima "zbog sumnje da je učestvovao u planiranju napada na ambasade SAD u Keniji i Tanzaniji" ostala je nejasna, jer ne precizira kada su ga američki agenti tražili u BiH - prije ili poslije 7. augusta. Bisićeva tvrdnja protivrječi dosadašnjoj odbrani Enaama Arnaouta da BIF u maju 1998. godine nije znao za Salimove veze sa El-Kaidom i Bin Ladenom.

Američki advokati Enaama Arnaouta su do sada tvrdili da je BIF imao legitimne poslovne razloge za sponzorisanje Salimovog puta u Bosnu – pisali su “Dani” u tekstu od 16. avgusta 2002. godine.

Upozorili Salima da ga traže američke vlasti

“Dani” su u istom tekstu objavili i saznanja da je Mamdouh Mahmud Salim uhapšen 16. septembra 1998. u Njemačkoj (Bavarska) na osnovu naloga američkih vlasti putem Interpola. Salim je odbacivao američke optužbe. Izručen je u SAD 21. decembra 1998., nakon što su njemačke vlasti primile američke garancije da mu neće biti izrečena smrtna kazna. Kada je 2. avgusta 2000. saslušavan u američkom sudu, tražio je od sudije da mu kaže šta je uradio i da navede jedan primjer. Odbacivao je optužbu za zavjeru za ubijanje Amerikanaca.

Kada se 1. novembra 2000. vraćao u zatvorsku ćeliju sa sastanka sa advokatom, Salim je napao i teško povrijedio federalnog zatvorskog čuvara, zatvorio se, onemogućio kontrolne kamere i borio se sa drugim stražarima koji su stigli na lice mjesta. Optužen je i za pokušaj ubistva, pokušaj uzimanja talaca, napad i zavjeru zbog bjekstva. Salim je porekao i ove optužbe. Njegovo suđenje je izdvojeno iz grupe optuženih za bombaške napade u Keniji i Tanzaniji.

- Da li su američke vlasti tražile Salima dok je boravio u zeničkom hotelu? Prema tvrdnjama pravnog izvora, koji je upoznat sa sadržajem optužnice Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu i dokazima na kojima ona počiva, američke vlasti su tražile od AID-a informacije i pomoć u prikupljanju dokaza protiv Salima još dok je on boravio u Bosni u maju 1998. godine. Zahiragić i Arnaout su, navodno, upozorili Salima da ga traže američke vlasti i on je otišao u Njemačku. Ali, takve tvrdnje anonimnih izvora, naravno, nisu uvjerljiv dokaz. Tužilac Bisić odbija bilo kakav razgovor o tvrdnjama i dokazima iz ove optužnice, izvan okvira njegove informacije za javnost. Prema objašnjenjima anonimnih pravnih izvora, Bisić traži isključenje javnosti jer su "dokumenti o kojima se govori u optužnici još živi i aktuelni" – precizirali su “Dani” u tekstu prije 15 godina.

Odlasci na sirijsko ratište

Nakon što je osuđen 2003. na dvije godine zatvora, o Zahiragiću nije bilo gotovo nikakvih informacija u javnosti sve do 2013. godine, kada se u medijima pojavio videozapis na kojem se vidi grupa naoružanih mudžahedina u maskirnim uniformama spremnih za odlazak na ratište u Siriju koji je nastao u centralnoj BiH, a jedan od aktera je Munib Zahiragić.

Tada je SIPA u saradnji s Tužilaštvom BiH, osim ovog snimka objavljenog tada na internet-servisu "LiveLeak", provjeravala angažman finansijera i onih koji regrutuju džihadiste za odlazak na ratište u Siriju, te boraca koji tamo odlaze.

Enam Arnaut u SAD osuđen na 12 godina zatvora

Sirijac Enam Arnaut je u SAD zbog sumnje da je pomoću BIF-a finansirao El-Kaidu i druge militantne grupe u svijetu osuđen na 12 godina zatvora. U informaciji koju je zaplijenio FMUP stoji da je Bin Laden pismom Arnauta ovlastio da potpisuje dokumente u njegovo ime. Bh. vlasti su na CD-ovima, zaplijenjenim u prostorijama BIF-a u Sarajevu, otkrile i organizacionu kartu borbene grupe.

(Sutra: Od koga je Zahiragić dobivao instrukcije; Kakva je bila veza s Bakirom Izetbegovićem)