- Nakon kraće i teške bolesti danas je na ahiret preselio Muhamed Sebbar - Abu Meali, bivši komandant odreda El Mudžahidin. Abu Meali je preselio na ahiret u rodnom gradu Oranu u Alžiru. Pamtićemo ga po velikim ljudskim vrlinama i herojskom učešću u odbrani Bosne i Hercegovine i Bošnjaka od srpsko-hrvatske agresije. Abu Meali je volio Bosnu i Hercegovinu kao i svoj Alžir. Dženaza-namaz se obavlja u trenutku dok objavljujemo ovu vijest. Molimo Allaha dželešanuhu da mu oprosti grijehe i da mu podari najviše stepene Dženneta - ovako je glasila vijest koju je objavio proselefistički portal “Saff” 26. oktobra 2015. godine.
Relativno mlad
Malo koji bh. medij se pozabavio detaljnije ovom informacijom, osim portala “The Bosnia Times”, koji je postavio pitanje je li vođa mudžahedinske ratne jedinice “ušutkan”?!
- On je relativno mlad čovjek i njegova smrt će izazvati sumnje. Jedan od razloga je i sumnja da je “ušutkan” u vrijeme vrlo ozbiljnih pritisaka na Tužilaštvo BiH da procesuira osumnjičene za ratni zločin - objavio je 29. oktobra 2015. godine “The Bosnia Times”.
Skoro dva mjeseca kasnije novinar portala “Žurnal.info” Amarildo Gutić donio je tekst o “misterioznoj smrti neugodnog svjedoka protiv Sakiba Mahmuljina”. Tako Gutić 8. decembra 2015. godine, pod naslovom „Zbog čega je uhapšen bivši general Armije RBiH?“, piše:
- Jedna vijest objavljena na portalu magazina Saff prošla je gotovo nezapaženo. Saff je izvijestio da je u rodnom alžirskom gradu Oranu preminuo Muhamed Sebbar, u BiH znan kao Abu Meali, bivši zapovjednik odreda El Mudžahidin. Nikakvih drugih detalja, osim da je u pitanju kratka bolest, nije bilo.
Informacija o smrti Abu Mealija plasirana je upravo u danima kada se počelo ozbiljno nagovještavati da će do kraja godine biti podignuta optužnica protiv bivšeg zapovjednika 3. korpusa Armije RBiH Sakiba Mahmuljina zbog ratnih zločina koje su počinili pripadnici El Mudžahidina na području Vozuće i Zavidovića. Za pobornike teorije zavjere bila je to prilika za pitanje je li Meali fiktivno preminuo ili je pak likvidiran kao neugodni svjedok o ratnim događanjima na području Vozuće - zapitao je Gutić u ovom tekstu iz 2015. godine.
U nastavku se bavi pitanjem ''kome su vjerovali mudžahedini u BiH''.
- Godinama nakon rata vođena je polemika da li je odred “El Mudžahidin”, sastavljen prvenstveno od stranaca iz afro-azijskih zemalja, kojima su se naknadno pridružili domaći borci, bio u sistemu komandovanja unutar Armije RBiH. Tokom suđenja u Hagu bivšem komandantu Armije RBiH Rasimu Deliću prezentiran je dokument s Delićevim potpisom iz avgusta 1993. godine kojim naređuje priključenje odreda “El Mudžahidin” 3. korpusu. Da je ta naredba shvaćena ozbiljno i od civilnog rukovodstva RBiH, pokazuje i odluka Predsjedništva RBiH od 5. avgusta 1994. godine kojom se u čin nadkapetana unapređuje Abu Meali, komandant odreda “El Mudžahidin” 3. korpusa.
“Vjerovali smo samo komandantu Trećeg korpusa Sakibu Mahmuljinu, pošto je bio pravi musliman i Izetbegovićev čovjek”, izjavit će kao svjedok na suđenju Rasimu Deliću bivši prevodilac odreda “El Mudžahidin” Aiman Awad.
Awad tvrdi da je pripadnost odreda 3. korpusu bila samo formalna, te da nisu mogli naređivati odredu. Bivši komandant 35. divizije 3. korpusa Armije RBiH Fadil Hasanagić svjedočio je u Hagu da je ratnom operacijom u Vozući septembra 1995. godine komandovao Sakib Mahmuljin, te da je on lično odredio borbene zadatke odredu “El Mudžahidin”, kao i da su iz odreda izvještaje slali samo Mahmuljinu.
I prije nego što će postati komandant 3. korpusa bilo je jasno da je za mudžahedine Mahmuljin osoba od povjerenja. Kao člana komande ovog korpusa Rasim Delić ga je ovlastio da sa jedinicom mudžahedina iz Zenice pregovara u njihovom ulasku u sastav Armije RBiH. Aiman Awad je tvrdio da se Mahmuljin tada predstavio kao opunomoćenik, ne Rasima Delića, nego Alije Izetbegovića. A Alija Izetbegović je bio jedina osoba kojoj su nakon Mahmuljina mudžahedini neizmjerno vjerovali – objavio je „Žurnal.info“ 8. decembra 2015. godine.
Zaboravljene žrtve
- Odred “El Mudžahidin” bio je smješten na području Kamenice kod Zavidovića. Prema presudi Rasimu Deliću, poslije podne 11. septembra 1995. vojnici 328. brigade 5. bataljona Armije BiH i odred “El Mudžahedin” zarobili oko 60 vojnika i civila bosanskih Srba, uključujući tri žene u blizini sela Kesten. Zarobljenicima je bilo naređeno da u koloni pješice krenu prema Kestenu. Putem su dvojica zarobljenika, Milenko Stanić i Živinko Todorović, ubijena iz vatrenog oružja.
Pretresno vijeće je konstatovalo da je jedan pripadnik odreda "El Mudžahidin” ubio Milenka Stanića. 52 vojnika VRS-a odvedena su do jedne hale u Kestenu. U toj su ih hali čuvali vojnici Armije RBiH. U jednom trenutku 20 naoružanih mudžahedina je pod prijetnjom oružjem otelo zarobljenike te ih odvelo do logora Kamenica. U Kamenici su do kraja decembra svi ubijeni. Ubili su ih pripadnici odreda "El Mudžahidin". Torturu u Kamenici preživjelo je samo 11 zatočenih iz druge grupe, koji su kasnije o svemu i svjedočili haškim istražiteljima – objavio je “Žurnal” 8. decembra 2015.
Nestali počinioci
- Nakon okončanja rata slijedio je snažan pritisak SAD da strani državljani, pripadnici “El Mudžahidina”, napuste zemlju. Alija Izetbegović im nevoljko to saopštava. Tek je manji dio njih ostao, uglavnom oni koji su se oženili bh. državljankama. Obavještajno-sigurnosna agencija bi trebala imati uvid u njihovo kretanje, ukoliko se tužilaštvo odluči da neke potraži kao svjedoke u vjerovatnom procesu protiv Sakiba Mahmuljina. Jasno je da je sada gotovo nemoguće pronaći izvršioce zločina u Vozući i Kamenici, čak i kada bi se tačno znao njihov identitet. Za tužilaštvo će vjerovatno lakši put biti dokazivanje komandne odgovornosti, kao što je to bilo u haškom procesu protiv Rasima Delića. Za pravo i sud u konačnici vrijede i formalne činjenice. Dokumenti jasno kazuju da je odred bio u sastavu 3. korpusa Armije RBiH. Izvodio je ratne operacije samostalno ili u sadejstvu sa drugim jedinicama Armije RBiH. Sakib Mahmuljin bio je nadređeni starješina (i) odredu “El Mudžahidin” koji nije dao nalog za istragu navoda o počinjenim ratnim zločinima pripadnika odreda “El Mudžahidin” - tvrdi se u “Žurnalovom” tekstu otprije dvije godine.
(“Žurnalova” analiza: Ko su bili strani ratnici - mudžahedini u Bosni i Hercegovini i kako su nakon rata uspjeli ostati u BiH)