Ranko Debevec, predsjednik Suda Bosne i Hercegovine, uputio je pismo predsjedniku Ustavnog suda BiH Mirsadu Ćemanu, kao i članovima Kolegija Predstavničkog doma i članovima Kolegija Doma naroda te predsjedavajućem Vijeću ministara Denisu Zvizdiću, koje prenosimo u cijelosti:
Poštovani,
Povod našeg obraćanja je odluka Ustavnog suda BiH o dopustivosti i meritumu u predmetu broj U-5/16 od 01. 06. 2017. godine, koja je objavljena u Službenom glasniku BiH, broj 49/17 od 07. 07. 2017. godine. Predmetnom odlukom je utvrđeno da pojedine odredbe Zakona o krivičnom postupku BiH ("Službeni glasnik BiH" broj 3/03, 32/03, 36/03, 26/04, 63/04, 13/05, 28/05, 46/06, 76/06, 28/07, 32/07, 53/07, 76/07, 15/08, 58/08, 12/09, 16/09, 93/09 i 72/13) nisu u skladu sa članom I/2 Ustava BiH.
Budući da je navedenom odlukom Ustavni sud naložio Parlamentarnoj skupštini usklađivanje spornih odredbi Zakona sa članom I/2 Ustava BiH i to najkasnije u roku od šest mjeseci od dana njenog dostavljanja, a da u tom smislu izmjene još nisu sačinjene, to apelujemo da se ovaj rok produži.
Koliko smo informisani, u toku je rad određenih radnih grupa na pripremi prijedloga izmjena spornih odredbi Zakona o krivičnom postupku, a u cilju izvršenja odluke Ustavnog suda. Međutim, smatramo da je rok od šest mjeseci kratak vremenski period da bi se u državi složene organizacione strukture kakva je Bosna i Hercegovina mogle sačiniti kvalitetne izmjene zakona.
Sud Bosne i Hercegovine je institucija na koju ova odluka Ustavnog suda ima najviše praktičnih posljedica, obzirom da se u krivičnim predmetima, koji se vode pred Sudom, primjenjuju odredbe važećeg Zakona o krivičnom postupku BiH, te je stoga u našem najvećem interesu da se neustavne odredbe zakona što prije izmijene. S druge strane, snažno smo opredijeljeni za poštivanje Ustava Bosne i Hercegovine, ljudskih prava i jačanje principa vladavine prava u svakom segmentu našeg djelovanja, te stoga smatramo da je od izuzetnog značaja izrada kvalitetnog zakona koji će zadovoljiti najviše standarde, te u sebi obuhvatiti rješenja koja su u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i Ustavom BiH, a koja su istovremeno provodiva u praksi i koja će omogućiti postizanje svrhe vođenja krivičnog postupka.
Imajući u vidu sve navedeno, smatramo da bi najsvrsihodnije bilo da se rok produži kako ne bismo došli u situaciju da Ustavni sud svojim daljim odlukama ukine sporne odredbe zakona o krivičnom postupku BiH, što bi dodatno usložilo cjelokupnu situaciju. Ovakva praksa nije nepoznata ni u drugim zemljama okruženja. Tako je, naprimjer Ustavni sud Slovenije na molbu Okružnog suda u Ljubljani i Vlade Republike Slovenije u sličnoj situaciji koja se odnosi na posebne istražne radnje, 1998. godine donio odluku kojom se ovaj rok produžava. Odluku dostavljamo u prilogu.
Napominjemo da će Sud BiH u predmetima, koji su otvoreni od dana donošenja Odluke do konačnog usaglašavanja odredbi ZKP BiH od strane zakonodavnih tijela, prilikom primjene neusklađenih odredbi postupati in concreto u odnosu na svaki pojedinačni slučaj, te da će prilikom odlučivanja o proporcionalnosti pojedinih mjera primijenjivati međunarodne standarde i standarde na koje je u obrazloženju Odluke ukazao Ustavni sud, navodi se u pismu koje je potpisao predsjednik Suda BiH Ranko Debevec.
